Zakon očuvanja količine

gibanja

Riješeni primjeri
i primjeri za samostalni rad

☺1.) Puška mase M = 5 kg ispaljuje metak mase m = 20 g
čiji je iznos brzine v = 500 ms-1. Koliki je iznos brzine kojom
se puška giba prema strijelcu?

Mehanički sustav puška-metak (PM) jednostavni je primjer zatvorenog

mehaničkog sustava u vodoravnoj ravnini , ukoliko se zanemari sila
otpora zraka.

Za vrijeme nišanjenja puška i metak miruju s obzirom na odabrani inercijski
referentni sustav S budući da je zbroj svih vanjskih sila koje djeluju na pušku, tj. sile
  
teže G na pušku i elastične sile reakcije R  G koja dolazi od tijela strijelca, jednak

nuli. Prema tome vektor ukupne količine gibanja p I mehaničkog sustava, za vrijeme
nišanjenja, jednak je nuli (crtež 1),
 
pI  M  0  m  0  0 .

Crtež 1

2

 
Nakon opaljenja količina gibanja metka je p m  mv (vektor usmjeren u desno
 
na crtežu 2), dok je vektor količine gibanja puške jednak p M  mV (vektor usmjeren
u lijevo na crtežu 2). Ovdje treba imati na umu da su brzine koje figuriraju u
vektorima količina gibanja uvijek vektori brzina masa s obzirom na odabrani
inercijski referentni sustav S. Zakon o očuvanju količine gibanja zahtijeva da nakon

opaljenja ukupna količina gibanja p F mehaničkog sustava ostaje nepromijenjena, tj.
jednaka onoj prije opaljenja, dakle jednaka nuli,
      
p F  p m  p M  mv  MV  p I  0 ,

Crtež 2

odakle,

 
mv
V  ,
M
tj. nakon opaljenja puška se giba u smjeru suprotnom od smjera gibanja metka, no
brzinom čiji je iznos mnogo manji od brzine metka,

1
mv 0.02 kg  500 ms
V   2 ms 1 .
M 5 kg

☺2.) Kolica napunjena pijeskom gibaju se po vodoravnoj
površini brzinom iznosa v1 = 1 ms-1. Ususret kolicima dolijeće
kugla mase m = 3 kg brzinom iznosa v2 = 8 ms-1 koja leži na

3

pravcu koji s horizontalom zatvara kut α = 600 (crtež 1).
Tijekom sudara kolica i kugle, kugla se zaustavlja u pijesku.
Koliki je iznos brzine kojom se nakon sudara gibaju kolica i u
kojem smjeru? Masa kolica s pijeskom je M = 10 kg. Trenje
kotrljanja kotačića kolica i otpor zraka su zanemarivi.

Crtež 1

Os X pravokutnog Kartezijevog sustava usmjeriti ćemo paralelno s vodoravnom

površinom (vidi crtež!). Pošto po pretpostavci duž ove osi vanjske sile (sila
teža, otpor zraka, trenje,…) ne djeluju, to je zbroj a.) projekcije vektora količine
gibanja kolica i b.) projekcije količine gibanja kugle na os X prije sudara, jednak
projekciji na os X količine gibanja kolica i kugle, kao jednog tijela, nakon sudara, tj.,

Mv1x  mv2 x  ( M  m)v x . (1)


U (1) v x je projekcija vektora v brzine kolica i kugle kao jednog tijela na os X . A
kako je,

v1x  v1  v1 , (2)

v2 x   v2 cos   v2 cos  , (3)

to iz (1), (2) i (3) slijedi,

Mv1  mv2 cos   ( M  m)v x ,

odakle je algebarska vrijednost projekcije v x brzine kolica i kugle na os X jednaka,

4

tj. Otpor zraka zanemarite. kuglu nastojao izbaciti pod kutom od 45 0 prema horizontu. u suprotnom smjeru od prvobitnog smjera gibanja ☺3. (4) M m v x  0.) Bacač kugle mase M = 80 kg kreće se brzinom iznosa v = 2 ms-1 duž promjera bacačkog kruga i vodoravno1 izbacuje kuglu mase m = 8 kg. 2. budući da je tada njezin domet najveći.. Kada bi njegov cilj bio što bolji sportski rezultat. Prenoseći svu svoju količinu gibanja na kuglu. on se zaustavi. 5 .) iznos brzine kugle u trenutku kada ona napušta ruku bacača. bacač bi. (5) Predznak minus u (5) ukazuje na to da se kolica gibaju u negativnom smjeru osi X. Odredite: 1.) srednju vrijednost iznosa sile kojom bacač djeluje na kuglu ako mu se ruka ispravi tijekom vremenskog intervala Δt = 0. kao što znamo. Mv1  mv2 cos  vx  . Ide nam na ruku budući da zna da je u polju sile teže količina gibanja strogo očuvana samo u vodoravnoj ravnini.1 s. 1 Bacač izbacuje kuglu vodoravno samo za potrebe našeg računa.154ms 1 .

)  Tijekom gibanja bacača duž promjera bacačkog kruga ukupna količina gibanja P sustava tijela kugla-bacač (KB) jednaka je zbroju količine gibanja bacača     p B  Mv i količine gibanja kugle p K  mv . Količina gibanja bacača u tom trenutku jednaka je nuli.    M  m  v  mv '. otpora zraka. tj.1. 6 .) Pođemo li od II.     p B  M  0  0 . v'  v  m 8kg 2.    P '  M  0  mv ' . (2) Odlučimo li sustav tijela KB promatrati kao zatvoreni mehanički sustav. Ukupna količina gibanja sustava tijela KB u tom trenutku je.…). tako da su količine gibanja dane izrazima (1) i (2) međusobno jednake. odakle je iznos brzine v' kugle u trenutku kada ona napušta ruku bacača jednak. Newtonovog zakona.   (4) t t t  tada za srednju vrijednost iznosa sile F kojom bacač djeluje na kuglu tijekom vremenskog intervala Δt = 0. 1 M  m 88kg  2ms  22ms 1 . tada je količina gibanja sustava KB u vodoravnoj ravnini očuvana tijekom vremena. vodoravno izbačena nekom brzinom v ' ima količinu   gibanja p K  mv ' . bacač čitavu količinu gibanja svog tijela prenosi na kuglu.1 s slijedi.  M  m  v  mv ' .        p mv ' mv m v ' v F   . (3) što nakon projiciranja vektora na pravac gibanja kugle daje.     P  M v  mv  M  m v . (1) U trenutku zaustavljanja na rubu kruga. dok kugla. zanemarimo li djelovanje vanjskih sila (gravitacijske sile.

   p1  Mv1  M  0  0 .       P'  p1  p 2  0  mv  mv . Koeficijent kinetičkog trenja između tijela i podloge je  k  0. (1)  budući da se tijelo mase M nalazi u stanju mirovanja (v1  0) .  A.05 . (3) 7 .1s ☺4.    m v '  v 8kg (22ms 1  2ms 1 ) F    1600 N .   p2  m  v . sva količina gibanja P ' sustava tijela puščano zrno-tijelo (PzT)  sadržana je u količini gibanja zrna p 2 . U tijelo se zabija puščano zrno mase m  10 g čiji je iznos brzine jednak v  700 ms 1 . tako da je. a pravac nosilac joj je pravac paralelan s podlogom (crtež 1).) Prije sudara. (2) odnosno. t 0.) Tijelo mase M  990 g leži na vodoravnoj podlozi. Koliki je iznos S pomaka tijela do zaustavljanja.

Crtež 1 B. Stoga smijemo pisati.   P' '  P' .) Neposredno nakon sudara. količina gibanja sustava tijela PzT očuvana je u vodoravnoj ravnini. dok je pomak tijela još praktički jednak nuli i dok sila kinetičkog trenja između tijela i podloge kao i otpor zraka još nisu počeli djelovati. (4) 8 .

 m  m  v3  v vi . 2 M. vrijedi. kao jedno tijelo. Osnove kinematike materijalne točke.1. 0  v32  2  k g  s .6.      P' '  p3  ( M  m)v3  P'  mv . (9) M m M m Iznos s pomaka tijela do zaustavljanja (crtež 1) odrediti ćemo iz jednadžbe koja nam je poznata iz kinematike 2 za slučaj jednoliko ubrzanog gibanja.kin. Ftr . u kojoj je u našem slučaju v  0 .    gdje je P ' '  p3  ( M  m)v3 količina gibanja tijela PzT. Kranjčec. započnu gibati po  vodoravnoj podlozi početnom brzinom v3 .kin. (6) M m M m Nakon što se tijelo i puščano zrno. (i )   i    k gi . iz (8) slijedi vremenski konstantni vektor ubrzanja mase M  m . poglavlje 1.   ( M  m) g  R  0 . (5) odakle za vektor brzine puščanog zrna i tijela kao jednog tijela slijedi. v0  v3 .  R  ( M  m)a .   ( M  m)v3  mv . v 2  v02  2a  s . Predavanja iz Fizike I.   k R  ( M  m) g k .   Ftr .  ( M  m)a . 9 .     ( M  m) g  Ftr .kin. jednadžbe (12). (8) Pošto je.kin.  F  ( M  m) g k   a  tr . (7) Kako je. to ( 7) prelazi u. jednadžba gibanja tijela i puščanog zrna glasi. Dakle.

tj. za s daje. Odredite iznos v1 brzine v1  prvog čovjeka nakon bacanja utega i iznos v2 brzine v2 drugog.05  9.      P  p1  p 2  p  0 . ☺5. 1kg 2 2  0. s obzirom na tlo. (v1  0) . nakon što ovaj uhvati uteg. (3)  Iz (1).) Dva čovjeka čije su mase m  70kg i m 1 2  80kg stoje na koturaljkama jedan naspram drugoga. miruju. (4) A.      p1  m1v1  0 . (2)      p  mv  0 .81ms  2 s  49.. Količine gibanja svakog čovjeka i utega u odabranom inercijskom referentnom sustavu S. Trenje i otpor zraka zanemarite. (v  0) . (2) i (3) slijedi da je u početnom stanju ukupna količina gibanja P triju promatranih tijela jednaka nuli. budući da su nuli jednaki vektori brzine gibanja svih triju tijela u odnosu na S.) Neposredno nakon što prvi čovjek drugome baci uteg mase m brzinom čija horizontalna komponenta iznosi v s obzirom na S.) Najprije promatramo početno stanje u kojem oba čovjeka i kamen u rukama prvog.i koja nakon uvrštenja iznosa v3 za v3 [jednadžba (6)]. količina 10 . jednake su nuli. 2 k g  M  m  2 k g (10 2 kg ) 2 (700) 2 m 2 s 2 s   . Prvi baca drugome uteg mase m  10kg brzinom čija horizontalna komponenta  iznosi v  5ms 1 s obzirom na tlo. (1)      p 2  m2 v2  0 .95 m . kojem je referentno tijelo Zemlja. 2 2 2 v3  m  v s    . A. (v2  0) .

  a količina gibanja drugog čovjeka koji u stanju mirovanja (v2  0) dočekuje uteg. količina gibanja prvog čovjeka je. (6)  m1  a drugog.     m1v1  0  mv  0 .  m  v1   v . gdje je v1 njegova brzina s obzirom na    tlo. 3 Pozitivni smjer osi x je od prvog ka drugom čovjeku (uzmite da se prvi čovjek nalazi vama s desne. a drugi s lijeve strane!) 11 . tj.. m1  5 m3 v1   i .  Ukupna količina gibanja P' ' sustava tijela sada je.714 ms 1 . Prema tome. p 2  m2 v 2  0 . odakle za vektor brzine prvog čovjeka nakon što je bacio uteg prema drugom. količina gibanja utega je pu  mv . (7) dok je količina gibanja utega jednaka.) Neposredno nakon što je drugi čovjek uhvatio uteg.     P'  m1v1  0  mv . tj. 7 s v1  0. tj.    gibanja prvog čovjeka jednaka je p1  m1v1 ..   p 2  m2 v 2 . pri čemu je v brzina utega s obzirom na tlo. tada su količine gibanja dane jednadžbama (4) i (5) jednake. (8)  gdje je v2 vektor brzine čovjeka i kamena s obzirom na referentni sustav S. (5) Pretpostavimo li da je promatrani sustav tijela u vodoravnoj ravnini zatvoreni sustav. ukupna količina gibanja P' sustava tijela sada je jednaka. tlo.    m   p1  m1v1  m1   v  mv .   pu  mv2 .   P  P' . slijedi. B.     jednaka je nuli..

55 ms 1 .) Na čvrstoj vodoravnoj podlozi leži platforma sa kugličnim ležajevima. Kojom se brzinom u odnosu na podlogu giba platforma ako student  krene duž platforme brzinom iznosa c  1 ms 1 u odnosu na platformu? Masa kugličnih ležajeva i trenje u njima kao i trenje između kugličnih ležajeva i poda. trenje između kugličnih ležajeva i poda te otpor zraka zanemarivi.   v2 (m  m2 )  mv . ☺6. zanemarivi su. (9) Budući da smo pretpostavili da je promatrani sustav tijela u vodoravnoj ravnini zatvoreni sustav .      P' '  mv  m2 v2  mv2  0 . tj. Budući da su trenje u kugličnim ležajevima.   P ' '  P '. (10)  odakle za vektor brzine čovjeka v2 slijedi. Masa platforme je mp = 20 kg.     P ' '   mv  m2 v2  mv2 . Unutarnja sila kojom međudjeluju tijela u sustavu. Na jednom kraju platforme stoji student mase ms = 60 kg. sustav tijela platforma-student (PS) pri gibanju po vodoravnoj podlozi možemo smatrati zatvorenim mehaničkim sustavom. m  m2 90kg s  5  v2  ms 1  (i ) .  m  10kg m  v2  v  5 (i ) . 12 . 9 v2  0. to su količine gibanja dane jednadžbama (4) i (9) jednake. student i platforma je sila statičkog trenja između obuće studenta i platforme.

(1)  U jednom trenutku student se započinje gibati brzinom c u odnosu na platformu.     p  ms  0  m p  0  0 . tj. a studenta p S  mS c  v p  . Crtež 1 Crtež 2  Dok student miruje na jednom kraju mirne platforme. 13 .       (2) Kako je po pretpostavci sustav tijela PS zatvoreni mehanički sustav. p'  p s  p p  m s c  v p   m p  v p . to je brzina studenta u odnosu na referentni sustav   jednaka c  v p . vektor ukupne količine gibanja sustava ostaje očuvan. Vektor količine gibanja platforme u odnosu na referenti sustav S je p p  m p v p . Budući da se platforma zajedno sa studentom u odnosu na referentni  sustav S giba brzinom v p .   p  p' . Ukupna količina gibanja p' sustava PS u       odnosu na referentni sustav S sada je. vektor p ukupne količine gibanja sustava tijela PS s obzirom na odabrani referentni sustav S jednaka je nuli. to je ispunjeno.

. Odakle. Kako čamac miruje spram obale.   ms c vp   . Udaljenost pramca od obale je L'  0.) Čamac miruje spram obale. m s c  v p    m p v p .) Čamac pliva na površini jezera u položaju okomitom na obalu i pramcem okrenut obali.   vč  0 .tj. a masa čovjeka m  60kg . (2)  0  Čovjek. miruje u odnosu na čamac tj.  a. Otpor vode zanemarite.     P  M vč  M  0  0 .. (3) ms  m p što nakon skalarnog množenja obiju strana vektorske jednadžbe (3) s jediničnim  vektorom i za algebarsku vrijednost projekcije brzine v p platforme na os X daje. tj. to je i brzina c  vč čovjeka spram 14 . jednaka je nuli. njegova brzina c s obzirom na čamac   jednaka je nuli. ms  m p 80 kg ☺7. Da li će čamac dodirnuti obalu ako je duljina čamca l  2m ? Masa čamca je M  140 kg . nuli je jednaka i količina gibanja P čamca u referentnom sustavu S. Čovjek koji se nalazi u čamcu prelazi s pramca čamca na krmu. brzina vč čamca u odnosu na obalu kao referentno tijelo inercijskog referentnog sustava S. U početnom trenutku čamac miruje. (1)  Prema tome.75 ms 1 .7 m .       ms c  ms v p  m p v p .. ms c 60 kg  1 ms 1 vp     0.

(3)   0  Iz (2) i (3) slijedi da je u opisanom mehaničkom stanju ukupna količina gibanja  1 mehaničkog sustava čamac-čovjek (ČČ) jednaka nuli.        2  P  p  Mvč  mvč  c  .. odakle je. tj. To znači da je nuli je  jednaka i količina gibanja p čamca u referentnom sustavu S.   P  Mvč .) Čovjek se započinje gibati s pramca na krmu čamca brzinom c u odnosu na čamac. Čamac se u odnosu na inercijski referentni sustav S počinje gibati brzinom   vč . (8) c M m 15 . jednake. to su količine gibanja dane s (4) i (7). (5) dok je količina gibanja čovjeka spram S.      p  m ( c  vČ )  m  0  0 . tj.         P  p  0  0  0. inercijskog referentnog sustava S jednaka nuli.  vč m   . (7) Budući da je količina gibanja mehaničkog sustava očuvana u vodoravnoj ravnini bez obzira na mehaničke procese koji se odvijaju u sustavu.. količina gibanja P čamca u odnosu na referentni sustav S sada različita od nule i jednaka. (6)  Ukupna količina gibanja  2 mehaničkog sustava ČČ sada je jednaka zbroju količina gibanja danih izrazima (5) i (6).     Mvč  mvč  mc  0 .   vč M  m    mc . odnosno.obale. Dakle.    p  mvč  c  . (4)  b.

(3) 16 .) Ribar i čamac miruju u odnosu na vodu (koju ćemo. nuli su jednake i količine gibanja p1 i p 2 ribara i čamca. Množenjem brojnika i nazivnika jednadžbe (8) s vremenom t prelaska  čovjeka s pramca na krmu te označivši s L  vč  t pomak čamca u odnosu na obalu tijekom tog vremenskog intervala.7 m . Za koliko će se čamac pomaknuti u odnosu na vodu kada ribar stigne na krmu ako je dužina čamca l = 3 m.6 m . (9) c t l M m odakle za iznos L pomaka čamca prema obali dobivamo.   c  0.    p r  m (c  v )  0 . m 60 kg 120 Ll  2m   0.. v  0. slijedi. (2)  kao i ukupna količina gibanja Pu1 sustava tijela ribar-čamac (RČ). a njegova masa M = 120 kg? Otpor vode zanemarite. a. čiji je pramac od obale udaljen L'  0. uzeti za  referentno tijelo inercijskog sustava S). tj. (1)   Prema tome. po isteku vremena t prelaska čovjeka s pramca na krmu čamca. čamac neće pristati uz obalu! ☺8. u ovom slučaju. M m 140 kg  60 kg 200 Očito.) U jednom trenutku ribar mase m = 60 kg počinje prelaziti s pramca na krmu čamca.   pč  Mv  0 .  vč  t L m    . jednaki su nuli.       Pu1  p r  pč  0  0  0 . vektor brzine c ribara u odnosu na  čamac i vektor brzine čamca v s obzirom na vodu.

(4) dok je količina gibanja čamca.   m  s  v t   c t .     mc  mv  Mv  0. (7) mM Čamac se giba u suprotnom smjeru od smjera gibanja ribara u odnosu na čamac. od pramca do krme.   Pu1  Pu 2 .   mc  m  M v  0 .   m   s i   l i .     mc  v   Mv  0 . mM  m  s  l.  m  v  c. Ako je t vrijeme prelaska ribara s pramca na krmu tada je vektor pomaka čamca u odnosu na vodu jednak. možemo pisati.       Pu 2  p r  pč  mc  v   Mv . Uzmemo li da  je vektor pomaka s paralelan s osi X pravokutnog Kartezijevog koordinatnog sustava. odakle je vektor brzine gibanja čamca u odnosu na vodu jednak.   pč  Mv . (8) mM   gdje je l  c  t vektor pomaka ribara duž čamca.    p r  mc  v  .) Ribar započinje prelaziti s pramca na krmu čamca brzinom c  v s obzirom na obalu tako da mu je količina gibanja u S jednaka. to su količine gibanja (3) i (6) jednake. (6) Kako je u vodoravnom smjeru količina gibanja mehaničkog sustava očuvana. (5)  Ukupna količina gibanja Pu 2 sustava tijela RČ sada je jednaka. (9) mM 17 .   b.

 v d . Uvedimo sljedeće oznake za brzine i količine gibanja:  vm .  p d .brzina dječaka u odnosu na inercijski referentni sustav S.brzina platforme s obzirom na inercijski referentni sustav S kojem je  referentno  tijelo vodoravni pod na kojem leži platforma. muškarca mm  60 kg .brzina muškarca u odnosu na inercijski referentni sustav S.brzina dječaka spram platforme. m sx   lx .količina gibanja dječaka s obzirom na inercijski referentni sustav S. nakon skalarnog množenja obiju strana jednadžbe (9) s jediničnim  vektorom i .količina gibanja platforme s obzirom na inercijski referentni sustav S.   vd  v p .) S krajeva mirne platforme na kugličnim ležajevima čija je dužina L  9.odnosno.količina gibanja muškarca s obzirom na inercijski referentni sustav S. 60kg  120kg ☺9. slijedi.brzina muškarca spram platforme. Masa platforme je M  600 kg . Trenje u kugličnim ležajevima i otpor zraka su zanemarivi.  v p .  Pm . a dječaka md  30 kg . Za koliko će se pomaknuti platforma kada muškarac pretrči s jednog kraja platforme na drugi? Poznato je da muškarac trči dva puta brže od dječaka. vm  v p .2 m ususret jedan drugome počinju trčati odrasli muškarac i dječak (crtež 1).  Pp . mM  60kg sx  3m  1m . za algebarski negativnu vrijednost pomaka čamca u odnosu na vodu  (pomak je suprotnog smjera od smjera pomaka l ribara u odnosu na čamac). 18 .

19 . očuvana je u vodoravnoj ravnini i jednaka nuli. tj. v p  0  crtež 1). ukupna  količina gibanja  B sustava tijela MDP jednaka je. dječak i platforma (MDP).   vd  0 .A. (2) Kako je. ukupna količina gibanja  A sustava tijela kojeg čine muškarac.) Za vrijeme trčanja muškarca i dječaka jednog drugome ususret. (3) 2 i    B A  0. (4) dalje pišemo. (1)  0 0 0 Crtež 1 Crtež 2 B.   vm vd   .           B  Pm'  Pp'  pd'  m(vm  v p )  Mv p  md (vd  v p ) ..      A  P m  Pp   pd  0 .) Dok muškarac i dječak miruju na krajevima platforme ( vm  0 .

gdje je l iznos vektora pomaka platforme u odnosu na pod.   2  projekcija v p projekcija v m   vektora v p vektora v m na os x na os x  m  v p M  mm  md   vm  mm  d . (5) vp m mm  d 2 Neka je t vrijeme potrebno da muškarac s lijevog kraja platforme.  2  vm  M  m m  md   . (6) t i. stigne na njezin desni kraj. tako da je. vp t  l . nakon skalarnog množenja obiju strana posljednje jednadžbe s jediničnim  vm   vektorom i . za omjer projekcija vm i v p brzina v m i v p na os X daje. tj.    m  v p M  mm  md   vm  mm  d  . čija je duljina jednaka L .  2       m  vp  i  M  mm  md    vm  i  mm  d  .  2  odakle je.  2     m    v p M  mm  md   vm  mm  d   0 . L vm  . vm  t  L . Tada vrijedi da je. 20 .  2  što.    v     vm   B m m m  v p  Mv p  md  v p     2     v  mm vm  mm v p  Mv p  md v p  md m  2   m      M  mm  md v p   mm  d vm   A  0 . vp    m   v p M  mm  md   vm  mm  d  :i ..

4 kg koji leži na tankom vodoravnom listu zanemarive mase (vidi crtež!). za algebarsku vrijednost projekcije l vektora pomaka platforme u odnosu na pod (tj.. l vp  .) Metak mase m = 21 g  brzinom iznosa v  310 ms 1 ispaljen je vertikalno odozdo u blok mase M = 1.6 m. a srednja početna brzina sačme je v0 = 400 ms-1. (7) t Dijeljenjem jednadžbi (6) i (7) te uzimajući u obzir rezultat (5). masa sačme m = 40 g. L ( M  mm  m d )  . Koliki je iznos brzine čamca u trenutku okidanja puške? Kut što ga cijev puške zatvara s vodoravnom ravninom je α = 600. [ v  mv Mcos   8 10 0 2 ms 1 ] 11. u odnosu na inercijski referentni sustav S) dobiva se.) Lovac opaljuje iz puške sjedeći u čamcu. ( M  mm  md ) ( M  mm  md ) 690 kg ☺10. l m mm  d 2 md md (mm  ) (  mm ) 2 2 (45 kg ) l  L L  9. Koliko će visoko odskočiti blok ukoliko se metak u njemu zaustavi? 21 . Masa lovca s čamcem je M = 100 kg.2 m  0.

U prvom čamcu sjedi čovjek i vuče uže stalnom silom iznosa  F  50 N . 2 Žuž koje od koordinatnih osi je zadovoljen zakon očuvanja količine gibanja? Odredite rezultantu svih vanjskih sila koje djeluju na tijelo.) Na idealno glatkoj površini leži platforma s kugličnim ležajevima mase M = 40 kg. a drugog čamca s teretom. Kojom se iznosom brzine s obzirom na površinu giba platforma kada se student započne gibati duž  platforme brzinom c  1. Masa prvog čamca s čovjekom je m = 250 kg. a drugi na jugoistok brzinom iznosa v 2  30ms 1 . Djelovanje   sile teže G  mg u negativnom smjeru osi Y zanemarit ćemo i smatrat ćemo da je zakon očuvanja količine gibanja ispunjen u svim smjerovima u prostoru.) Mirno tijelo rasprskava se na tri komada jednakih masa. Kojom se brzinom i u kojem smjeru giba treći komad? Kao što znamo. Poznate su ovisnosti količine gibanja ovih tijela o vremenu:       p1 (t )  (2t  3)i  3t j  7 k i p 2 (t )  2ti  tj . Na jednom kraju platforme stoji student mase m = 80 kg. Odredite iznos brzine kojom će se gibati prvi čamac s obzirom na obalu i s obzirom na drugi čamac 5 sekundi nakon početka gibanja. Jedan se komad brzinom iznosa v1  20ms 1 giba na istok.) Na jezeru plivaju dva čamca povezana dugim užetom. M = 500 kg. Dakle u našem ćemo računu postupati kao da se radi o zatvorenom mehaničkom sustavu. 14. 22 .5ms 1 s obzirom na platformu? ☺15. brzine koje figuriraju u vektorima količina gibanja uvijek su vektori brzina masa s obzirom na odabrani inercijski referentni sustav S. 13. 12. Otpor vode zanemarite.) Mehanički sustav sastoji se od dva tijela.

Crtež 1 Crtež 2 U stanju A (crtež 1) tijelo mase M miruje u inercijskom referentnom sustavu S  ( v A  0 ) tako da je vektor količine gibanja tijela jednak nuli: 23 .

 (3)  3 Kako sustav krhotina (kao i tijelo prije rasprsnuća) po pretpostavci predstavlja zatvoreni mehanički sustav.  2   2    s 2  sin   j  cos  i  2  j i . to ukupna količina gibanja sustava ostaje nepromijenjena tijekom vremena. Nakon rasprskavanja tijela na tri komada jednakih masa ukupna količina gibanja nastalog. jednaka je zbroju vektora količina gibanja svakog komada ponaosob. (4) ili  M  M  2   M  PB  3 v1i  v2  3  2    i  j   v3  j sin   i cos   0 . v2 s1 i v3 s 2 vektori brzina nastalih krhotina.  M  M  M  PB  v1i  v2 s1  v3 s2 .       2     s1   cos i   sin  j  4  4 i  j  . Lako je uvidjeti da jedinični vektori s1 i s 2 izraženi pomoću jediničnih   vektora i i j pravokutnog Kartezijevog sustava glase.   PA  PB .     PA  Mv A  M  0  0 . Zanima nas kut  što ga pravac gibanja (trećeg)  komada zatvara s pravcem istok-zapad kao i iznos vektora brzine v3 tog komada.  (5)  3 odakle. 24 . a i . tako da se količina gibanja (2) može pisati i kao  M  M  2   M PB  3 v1i  v2  3  2    i  j   v3  j sin   i cos  . tj. s1 i s 2 jedinični   vektori. (2) 3 3 3       pri čemu su v1i . (1) U jednom trenutku tijelo se rasprskava na tri dijela jednakih masa od kojih se svaki giba duž različiti pravaca. po pretpostavci zatvorenog sustava tijela.

943 . (8) 2  Iz (8) za iznos brzine v3 slijedi. 2 v2 2 v2 2 v1  v 2   ctg  0 : . v2 2 2  30 ms 1 v3    46. tj. M  2  M  2   v1  v 2  v cos  i   v3 sin   v 2  j  0. brojčana vrijednost iznosa brzine v3 je. 2  Konačno.943  27 14'09' ' . (10) 2 2 2  v1 2  20 ms 1 2   arcctg   1  arcctg  1  arc ctg 1. (7) 2 2 v3 sin   v 2  0. 2 v1  v 2  v3 cos   0 . 2 sin  +(9) Uvrštenjem v3 iz (8) u (7) za kut  dobivamo..23) 25 . (6) 3  2 3  3  2      Posljednja vektorska jednadžba može biti identički jednaka nuli samo ako su izrazi u okruglim zagradama jednaki nuli.62 ms 1 2 sin  2  sin( 27. v2 2 v3  . prema (9).  v2  30 ms 1    arc tg 1.

16.) Granata m = 3 kg giba se vodoravno brzinom iznosa  v = 10 ms-1. Krhotina mase m1 = 0.5 kg leti brzinom iznosa  v1 = 20 ms-1 u smjeru suprotnom od prvobitnog gibanja granate. Druga krhotina mase m2 = 1 kg giba se brzinom  iznosa v 2 = 30 ms-1 duž pravca koji sa prvobitnim pravcem gibanja granate zatvara kut 2 = 30°. U jednom trenutku granata se razlijeće na tri krhotine. Crtež 1 26 . Koliki je iznos količine gibanja treće krhotine i kut 3 što ga pravac gibanja treće krhotine zatvara sa prvobitnim pravcem gibanja granate? Otpor zraka zanemarite.

      P' ' =  m1v1i + m2 v 2 (cos  2 )i  (sin  2 ) j + m3 v3 (cos  3 )i  (sin  3 ) j  . Crtež 2 Do trenutka u kojem se granata rasprskava na krhotine. vektor količine gibanja granate jednak je (crtež 1). tada vektor ukupne količine gibanja krhotina zapisujemo u obliku.(sin 3) j .    s 2 = (cos 2) i + (sin 2) j .     P' ' = P1 + P2 + P3 .            mvi =  m1v1i + m 2 v 2 (cos  2 )i  (sin  2 ) j + m3 v3 (cos  3 )i  (sin  3 ) j . (3)     Izraze li se jedinični vektori s 2 i s3 vektora količina gibanja P2 i P3 krhotina   kao linearna kombinacija jediničnih vektora i . j pravokutnog Kartezijevog sustava XY (crtež 2). zbroj P' '    vektora količina gibanja P1 . (2) Kako je vektor količine gibanja očuvan u vodoravnoj ravnini.  27 . P2 .   P' = P' ' . to su vektori količina gibanja dati jednadžbama (1) i (2) jednaki.    P ' = mv = mvi .    s3 = (cos 3) i . (1)  Nakon rasprsnuća granate (crtež 2) na tri krhotine različitih masa. P3 pojedinih krhotine je.

čiji je iznos brzine u vršnoj točki putanje jednak v = 100 ms-1. 28 . dok je iznos P3 količine gibanja treće krhotine jednak m2 v 2 sin  2 P3 = m3v3 = = 20.(m2v2 sin 2 – m3v3 sin 3) j = 0 . (4) m3v3 cos 3 = mv + m1v1 – m2v2 cos 2 . (6) mv  m1v1  m2 v2 cos  2 tg 3 = 1. m3v3 sin 3 = m2v2 sin 2 .0699..    (mv + m1v1 – m2v2 cos 2 – m3v3 cos 3) i . tj. rasprskava na dva komada (crtež 1).50 kg m s-1 = 20. U trenutku rasprskavanja prvi komad mase m1 = 3 kg dobiva brzinu iznosa v1 = 400 ms-1 u smjeru koji sa horizontalom zatvara kut φ1 = /3. (5)  Uvrštenjem brzine v3 iz jednadžbe (4) u jednadžbu (5). odakle zaključujemo da nužno mora biti.50 Ns sin  3 ☺17.0699. 3 = arc tg 1.odnosno. u obliku nul-vektora.) Topovska granata mase m = 10 kg. Brzinom v2 kojeg iznosa i pod kojim kutom φ2 u odnosu na horizontalu se giba veći dio granate. 3  46° 56' 8''. za kut  3 dobivamo vrijednost m2 v2 sin  2 tg 3 = .

  P0  mvi . neposredno prije rasprskavanja. (1)   Neka su P1 i P2 vektori količine gibanja komada na koje se granata rasprsnula. (4) 29 . (3)   Razlaganje vektora količine gibanja P1 i P2 na komponente u pravokutnom Kartezijevom sustavu (crtež 1) daje.    P1  P1 cos 1 i  P1 sin 1  j .    P2  m2 v 2 i cos  2  j sin  2  . Ukupna količina gibanja mehaničkog sustava sada je jednaka zbroju količina gibanja pojedinih komada. Crtež 1 U vršnoj točki parabolične putanje (zanemari li se otpor zraka).     P*  P1  P2  P0 . vektor količine gibanja granate je (crtež 1).    P1  m1v1 i cos 1  j sin 1  .      P* = m1v1  m2 v 2  P1 + P2 . (2) U skladu sa zakonom očuvanja količine gibanja za zatvoreni mehanički sustav je.

m  m1 2  1 1  2 2 2 10kg  100ms  3kg  400ms  cos   3 kg  400 m s  sin 2 2 2  3 3 v2  . v 22  mv  m1v1 cos 1 2  m12 v12 sin 2 1 . (5) čije kvadriranje.      mvi  m1v1 i cos 1  j sin 1   m2 v 2 i cos  2  j sin  2  . mv  m1v1 cos 1  m2 v 2 cos  2 .. 0  m1v1 sin 1  m2 v2 sin  2 . odakle. a potom s jediničnim vektorom j dobivaju se dvije skalarne jednadžbe. daje. a potom zbrajanje.08ms 1 . 10kg  3kg v2  159. 30 . Skalarnim množenjem obiju strana posljednje vektorske  jednadžbe najprije s  jediničnim vektorom i . mv  m1v1 cos1 2  m12 v12 sin 2 1 v2  .    Uvrštenjem P1 . 2 mv  m1v1 cos 1  m  m1 v2 cos  2 0  m1v1 sin 1  m  m1 v1 sin  2 2 mv  m1v1 cos 1 2  m  m1 2 v22 cos 2  2 m12 v12 sin 2 1  m  m1  v 22 sin 2  2 2 + daje. mv  m1v1 cos 1 2  m12 v12 sin 2 1  m  m1 2 v22 cos 2  2  sin 2  2  . P2 i P0 iz (1) i (4) u (3). slijedi. m  m1 2 tj. Druga od jednadžbi (5). za kut pod kojim se u odnosu na horizontalu giba veći dio granate.

  arcsin m2v2 v(m1  m2 ) ] Crtež 1 31 . Trenje olupina o tlo zanemarite.933  1.933.560. Odredite brzinu (iznos i smjer) gibanja olupina odmah nakon sudara. (m1v1 ) 2  (m2v2 ) 2 [ R: v  m1  m2 .  3kg  400ms 1 sin m1v1 sin 1 3 = 0.08ms 1  2  arcsin 0. Prilikom sudara vozila se spajaju i zajedno gibaju kao što je to prikazano crtežom. 18.) Automobil mase 900 kg gibajući se na sjever stalnom brzinom iznosa 60 kmh-1 sudara se s teretnim vozilom mase 2. sin  2  = m2v2 7 kg  159.8 t koje se giba na zapad stalnom brzinom iznosa 50 kmh-1.20 rad  68.

32 . tj. Crtež 1   Kako u početku tijelo težine G1 kao i kosina i platforma ukupne težine G miruju.  19. to je x .komponente brzine tijela u odnosu na kosinu i platformu je.komponenta brzine v tijela s obzirom na inercijski sustav S jednaka vektorskom zbroju x komponenti brzine tijela s obzirom na kosinu i    platformu v x  ( 2 gh cos  )i i vektora brzine u platforme s obzirom na podlogu. to je ukupna količina gibanja mehaničkog sustava tijelo-kosina-platforma (TKP) u inercijskom referentnom sustavu S jednaka nuli. zanemarite. Koliki je iznos u maksimalne brzine kosine? Trenje kotrljanja između kotačića platforme i podloge.  P  0.   v x  ( 2 gh cos  )i .. Iznos ukupne sile teže   na kosinu i platformu je G  42 N . Kako  se u tom trenutku kosina i platforma zajedno gibaju nekom brzinom   u  ui . Kada tijelo doklizi do kraja kosine iznos x .) Tijelo na koje iznos sile teže iznosi G1  10 N klizi s vrha savršeno glatke kosine visine h  1m i kuta nagiba    6 pričvršćene na platformu s kotačićima.

G   p G x  ui . G1u  G1 2 gh cos   Gu . ukupna količina gibanja mehaničkog sustava tijelo-kosina je.      p   p'  pG1 x G x  G1 g   G  u  2 gh cos  i  ui g  U skladu sa zakonom o očuvanju količine gibanja mora biti. G1 g  G u  2 gh cos    u .  Prema tome.komponenta količine gibanja p G kosine i platforme je. G1  G 33 . tj. u trenutku kada tijelo težine G1 doklizi u podnožje kosine. g   Množeći posljednju jednadžbu skalarno s i dobivate. G1  G u  G1 2 gh cos  . G1 2 gh cos  u ..    p'  p  0 .  p   Gg  2 gh cos   i  ui  1   G1 x  pG x  m1 u  2 gh cos  . (2) g Dakle. 1 (1)  Istovremeno x .komponenta količine gibanja p G1 tijela u referentnom sustavu S je. x .   v' x   2 gh cos   i  ui . G1 g   G   u  2 gh cos  i  u  i  0 . g  odakle je.

81ms 1  1m cos  6 u  0.) Klin mase M  5 kg miruje na savršeno glatkoj podlozi. 52 N U smjeru osi z zakon očuvanja količine gibanja nije ispunjen budući da promatrani mehanički sustav u smjeru osi z nije zatvoren ili konzerviran. a potom se klin sudara s podlogom.738ms 1 . Naime uz duž osi z djeluje vanjska sila teža. 20. Kuglica mase m  3  10 2 kg gibajući se vodoravno savršeno se elastično sudara s klinom i potom giba vertikalno u vis (crtež 1). Crtež 1 34 .   p  mv kx i . Na koju će visinu odskočiti kuglica ako je iznos horizontalne komponente vektora brzine klina nakon sudara s kuglicom jednak vx  0. 10 N 2  9. Sudar klina s podlogom nas ne zanima! Vektor količine gibanja mehaničkog sustava kuglica–klin (KK) prije sudara jednak je količini gibanja kuglice.Nakon uvrštenja brojčanih vrijednosti za iznose poznatih veličina. (1) Sva mehanička energija sustava KK prije savršeno elastičnog sudara sadržana je u kinetičkoj energiji kuglice.1 ms 1 ? Kuglica se najprije sudara s klinom.

.  Vektor količine gibanja p ' sustava KK nakon sudara jednak je zbroju količina gibanja kuglice i klina. tj. mv kx2 Eu (1)  .     p'  mv' ky j  M (v x i  v y j ) . mv kx  Mv x . (6) ' Nas zanima algebarska vrijednost vky projekcije vektora brzine kuglice na os y nakon sudara s klinom. (2) 2 Budući da je nakon savršeno elastičnog sudara ukupna energija sustava KK ostala očuvana. 35 .      mvkx i  mv' ky j  Mv x i  Mv y j   0 . to je zbroj kinetičkih energija kuglice i klina nakon sudara jednak kinetičkoj energiji kuglice prije sudara. Eu (2)  E u (1) . (4) Prema zakonu očuvanja količine gibanja mora biti. (7) 2 2 2 odakle je. mv' ky   Mv y . odakle je. mv' 2ky   M v x2  v y2   mv 2 kx .    mvkx  Mv x i  mv'ky  Mv y  j  0 . Iz (3).   p  p' . mv' 2ky mv kx2 M (v x  v y ) 2 2   . ako je zadovoljeno. (5) Jednadžba (5) identički je jednaka nuli samo ako su izrazi u zagradama jednaki nuli. (3) 2 2 2 '2 gdje su vky i v x2  v y2  v 2 kvadrati iznosa vektora brzine kuglice i vektora brzine klina nakon sudara. tj.

m M i dalje u.) S visine h na kosu plohu klina iz prethodnog primjera.  M   m  v'  v  2  M M 2  Mm  2  . pada kuglica mase m i odskakuje duž vodoravnog pravca. čija je masa M i koji leži na vodoravnoj podlozi. (9) 2g 2 gm 2  M  m  25kg 2  5  0. 2 m2 2 M 2 mv' 2ky  v' ky  v x  Mv x2 . 2 2 2 2 što uvrštenjem jednadžbi (6) prelazi u.97  10 2 H m  14m . M m 2  m2  M 2  v' ky  m    v x2   M . 2  9. m 2 m 2 M 2 M 2 v' ky  v kx  vx  vy . 2  9. 2 v' ky M2 M m 2 H   v x .03  2 m 2 H  kg  10 . (8) m  M  m  Kinematika nas uči da je visina H na koju odskače kuglica jednaka.81  9  5. 2 M 2 m2 2 mv'  2 ky v x  Mv x  2 v' ky .03 21.81ms  2  9  10 4 kg 2  5  0. 36 .03  s2 25  4.  ky x  m Mm  m  2    2 M 2  M  m   v' ky  v x 2  2 . M m      2  Mm  m   M 2  Mm  2 v ' ky    v x2   .

6 m od razine podnožja kosine iz mira započinju se gibati kolica mase m = 7 kg.) Na većim kolicima mase koja miruju na vodoravnom stolu nalazi se kosina s kutom nagiba   400 s obzirom na vodoravnu ravninu (crtež 1). ( M  m)( M  m sin 2 2 ) Crtež 1  Zbog postojanja polja sile teže G . Masa većih kolica i kosine zajedno je M = 36 kg. Mase kotača obiju kolica su zanemarive. 2m 2 gh cos 2 2 v . Pokažite da je iznos brzine većih kolica u trenutku kada mala kolica napuštaju podnožje kosine jednak. S vrha kosine na visini h = 1. po 37 . Trenje i otpor zraka zanemarite. Količina gibanja očuvana je samo duž pravaca koji leže u vodoravnoj ravnini budući da. ukupna količina gibanja sustava tijela mala kolica+veća kolica+kosina (MKVK+K) nije očuvana duž vertikale. a sraz smatrajte savršeno elastičnim.Odredite iznos vodoravne komponente brzine klina nakon sraza s kuglicom. a osovine su dobro podmazane. [R: m 2 ( M  m) v  2 gh 2 M ( M  m) ] 22.

(4) M Budući da je trenje zanemarivo. otpor zraka. 38 . Kako je vektor količine gibanja sustava tijela MKVK+K očuvan tijekom  vremena u vodoravnoj ravnini u S. tj.pretpostavci.      Pk  mvx  MVx .  Neka je Pp vodoravna komponenta vektora količine gibanja malih kolica u trenutku t  0 u odnosu na odabrani inercijski referentni sustav S. 4 Za ravninu nultih položaja. to je Pp  0 . a energija vrtnje kotača zbog njihove male mase zanemariva. koja neka bude jednaka Ε. Stoga (1) pišemo u obliku    mv x  MVx  0 . to su količine gibanja Pp jednake.  Pk neka je vodoravna komponenta vektora količine gibanja sustava tijela MKVK+K s obzirom na S u trenutku kada mala kolica upravo napuštaju podnožje kosine. Prema tome.…) koje djeluju paralelno s vodoravnom ravninom. u trenutku pokretanja obiju kolica ukupna mehanička energija Eu (1) mehaničkog sustava jednaka je zbroju potencijalne energije u polju sile teže malih kolica. U trenutku kada mala kolica napuštaju podnožje kosine velikih kolica. ravninu u kojoj potencijalna energija u polju sile teže poprima vrijednosti jednake nuli. kada se ova upravo počnu gibati niz kosinu učvršćenu na velikim kolicima. to je ukupna mehanička energija sustava tijela očuvana. gdje su vx i Vx vektori brzine malih i većih kolica u tom trenutku u odnosu na inercijski referentni sustav S. Eu (1)  mgh . m Vx  vx . 4 (5) i potencijalne energije u polju sile teže kolica mase M .   Pp  Pk . nema vanjskih sila (sila trenja u kotačima. odabrali smo ravninu u kojoj leži podnožje kosine na većim kolicima (crtež 1). m Vx   vx (3) M odnosno. (2) odakle. (1)   Pošto u t  0 i veća i mala kolica miruju.

Eu (1)  Eu (2) . U trenutku kada mala kolica napuštaju podnožje kosine. to. (9) m  U jednadžbi (9) još nam je nepoznata Y-komponenta v y vektora brzine v malih kolica u odnosu na inercijski referentni sustav. (6) 2 2 Kako je u skladu s zakonom o očuvanju energije za zatvoreni mehanički sustav. mv x2  mv 2y  MVx2  2mgh . Kako ju odrediti? 39 . v2 V x2 mgh = m M . dok je potencijalna energija u kolica mase M polju sile teže ostala nepromijenjena i jednaka Ε. jednadžbu (8) pišemo. potencijalna energija malih kolica u polju sile teže jednaka je nuli (h  0!). M2 2 V x  mv 2y  MV x2  2mgh . uključivši i (3). v 2  v x2  v 2y . (7) to je prema (5) i (6) . v2 Vx2 Eu (2) = Ε  m M . Ukupna energija Eu (2) sustava sada je jednaka zbroju potencijalne energije Ε i kinetičkih energija većih i malih kolica. (8) 2 2   Budući da je kvadrat v 2  v 2 vektora brzine v malih kolica u odnosu na inercijski referentni sustav S jednak.

kao i da je Y-komponenta v y vektora brzine v malih kolica u odnosu na inercijski referentni sustav algebarski negativna (crtež 3).    u  v V .         u x i  u y j  v x i  v y j  (Vx i  V y j )  (v x  V x )i  v y j . Iz r  r0  r ' slijedi v ( S )  v ' ( S ' )  v0 ( S ) . (11)  0 pri čemu je u (11) uzeto u obzir da se veća kolica gibaju samo paralelno s površinom  stola u negativnom smjeru osi X. Crtež 2 Promotrite crtež 2. gdje je     v ( S )  v brzina malih kolica s obzorom na S'. to (10) smijemo pisati. Referentni sustav S' giba se translatorno s       obzirom na referentni sustav S. 40 .    v  u V . dok je referentni sustav S' čvrsto vezan za veća kolica. a v0 ( S )  V brzina velikih kolica spram S. (10)     Kako je i i ' i j j' . odnosno. Iz crteža (3) vidi se da je. v ' ( S ' )  u brzina malih kolica s   obzirom na velika kolica (kosinu). Referentni sustav S čvrsto je vezan za stol.

za iznos V x brzine V x gibanja većih kolica daje. 41 . nakon lakog računa. Crtež 3 vy tg  . [uključivši jednadžbu (4)]. m cos  Crtež 1 M m sin  v y  (v x  V x )tg  ( ) Vx . (12) m cos   Uvrštenje (12) u (9). v x  Vx odakle je. M sin  v y  (v x  V x )tg  ( Vx  Vx ) .

a mase tijela su m1 = 22. Konstanta elastičnosti opruge je k = 1. ( M  m)( M  m sin 2 2 ) 23. [ v  15. u -1 vodoravnom smjeru.62 kg.8 cm. iz topa je. [ v  1. Koliki su iznosi brzina svakog tijela u trenutku kada opruga opet poprimi svoju prvobitnu duljinu? Podloga na kojoj leže tijela.7ms ] 1 42 .) Spiralna opruga prikazana na crtežu 1 nije ni rastegnuta ni stlačena i dugačka je L = 28. Masa platforme s topom jednaka je m1 = 20 t. Odredite iznos brzine platforme nakon ispaljivanja.7 kg i m2 = 13. 2m 2 gh cos 2 2 v . Opruga se skrati na polovinu svoje prvobitne duljine i zatim prepusti djelovanju elastične sile. v2  26. 104 Nm-1. ako se smjer gibanja granate podudara sa smjerom gibanja platforme.) Na željezničkoj platformi koja se giba brzinom iznosa v0 = 9 kmh . ispaljena granata mase m2 = 23 kg početnom brzinom iznosa v2 = 700 ms-1 (vidi crtež!).4 cms 1 ] 24.135 .84 cms 1 1 . savršeno je glatka.