Legitimitet bosanske krune

«Bosnian crown's legitimacy»

by Esad Kurtović

Source:
Zenica Notebook ­ Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske ­
Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku), issue: 4 / 2006, pages: 253­256, on
www.ceeol.com.

Pred knjigom smo izuzetne kvalitete u bosanskohercegova~koj medievalistici i historiografiji kojoj se granice ne mogu precizirati kratkim promotivnim slovima i jezgrovitim isje~cima. Legitimitet bosanske krune Esad Kurtovi} Dubravko Lovrenovi}. Bogati sintetski prikaz bosansko-ugarskih odnosa 1387-1463. U op}oj klimi zauzetosti. Vrsni je pedagog i istra`iva~ predvodio vi{e nau~nih sastajanja i priredio tu|ih izdanja i monografija. pregled kori{tenih izvora i literature i registar imena. uvod. a prate}i dijelovi su predgovor. Zagreb – Sarajevo 2006. po obimu sitnijih i krupnijih. Synopsis. Lovrenovi} je formalno zaokru`io kroz 253 prvih sedam poglavlja iz epizode u epizodu minucioznom analizom sagledavaju}i . zbornicima kao rezultatima pristupa na brojnih nau~nim skupovima u zemlji i inozemstvu.g. Rado vi|en predstavnik struke kao gost ili kao u~esnik po~eo je karakterizirati kvalitet i domet nau~nog okupljanja. pro`ete dinami~nim stvarala~kim. Radi se o posebnoj prigodi. dr Dubravko Lovrenovi} imao je niz zapa`enih radova u recentnoj stru~noj periodici. nastavni~kim i op}edru{tvenim anga`manom. zaklju~ak (rezimei). na mnogim mjestima i zaokru`enih monografskim iskazom. pe~atu obilnim najnovijim istra`ivanjima kojima se obezbje|uje presjek i ostavlja utisak na budu}a definiranja. Na klizi{tu povijesti (Sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska 1387-1463). kao i bonitet sagovornika i ~itave sredine. red je stigao i na vlastiti. po zna~aju prepoznatljivim i ve} ugra|enim i `ivotnim u raznim segmentima historiografije. U svome dosada{njem radu prof. zasebno ukori~eni knji{ki izraz. Vagat }e se i mjerit }e se vremenom i vremenima i predstavljat }e upori{te u standardima savremene nau~ne misli me|u histori~arima. Knjiga je podijeljena na 8 glava.

Radi se o dva objavljena rada u Prilozima Instituta za istoriju iz 2004. izoliranog je karaktera osmo poglavlje koje ~ini formu Dodatka. znala~kom elokvencijom odmjerene metafore kojima se pridru`uje niski malog broja najve}ih na vratima na{e historiografije. kada su deklerativno na to pristajali. ali tek je i istaknuto u radovima akademika Sre}ka M. Ra{~lanjenim odlomcima jasnih podnaslova koji omogu}avaju preglednost i razumijevanje postignutog Lovrenovi} je secirao definiciju. i Foruma Bosne iz 1999. U sredi{tu. Oni su sastavni dijelovi koji ~ine cjelinu izraza bosansko-ugarskih odnosa izra`enih u ~itavoj knjizi. Ne bi se pogrije{ilo ako bi se u sada{njem novom ruhu jo{ jednom zasebno objavilo i radi {ire ~itala~ke publike. zna~ajno oboga}en. Taj dodatak nam je poznatiji. razvijaju brojne epizode od korica do korica knjige. D`aje Lovrenovi} prona{ao polazi{ta koji su mu omogu}ili o`ivljavanje i valoriziranje prikupljenog materijala pri dekodiranju {ifre bosansko-ugarskih odnosa. Izvr{ene detaljne analize Lovrenovi} zaklju~uje prodorno. Za neostvarene dugotrajne napore Sigismunda Luksembur{kog u Bosni prof. kada su ~ak poslovi~no oprezni Dubrov~ani pripremali skupocjene darove za ugarski kraljevski . nego da je to prije svih bilo pitanje legitimiteta bosanske krune tijesno povezano s biskupskim ovlastima i patronatskim pravom ugarskih vladara” i imat }emo upravo onaj kostur oko kojeg se dosljedno u ritmu. analogije i vi{eslojne dimenzije u sukobu postavljenih pitanja i ponu|enih ostataka na stolu histori~ara. pri ~emu je ovaj drugi. Neobjavljena i objavljena gra|a arhiva dalmatinskih gradova i evropskih arhiva i biblioteka te ogromna literatura kojom su parcijalno obra|ivani razli~iti segmenti bosanske historije i historije bosansko-ugarskih odnosa predstavlja na nekim mjestima i stoljetni razvoj ranijih potraga i prou~avanja. ‘Progla{enje Bosne kraljevstvom’. ~injenice.. Samo po rasporedu. ali samo po polazi{tu. Nerije{enim faktografijama i okvirnim problemima konteksta suprotstavljena je sveop}a potraga za rje{enjima koja mogu da izdr`e najstro`a pitanja. kao mi{i}i i `ivotno tkivo. Dodat }emo po istim i da “vjerske razmirice nisu bile stvarni pokreta~ ugarsko-bosanskih politi~kih i vojnih trvenja. primamljive. zapo~et }emo Lovrenovi}evim rije~ima da “crvenu nit bosansko- ugarskih odnosa ~ini pitanje legitimiteta bosanske krune”. Lovrenovi} }e na jednom mjestu kazati: 254 “^ak i kada bi ih pritjerao uza zid. Sam po sebi pristup ‘Progla{enju Bosne kraljevstvom’ je monografskog karaktera. biranim rije~ima jednostavnosti ponu|enog rje{enja dodaje prijatne. ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku kako su se definirali i odvijali odnosi dvaju susjeda u pojedinim vremenskim i prostornim okvirima.

predstavlja uobi~ajeni sastavni dio na trpezi evropske historije u ~ijoj se poznatoj {irini mnogo vi{e de{ava ali i sve lak{e razaznaje i razumijeva. u najve}oj mjeri. du`inom ~itave poznate historije do suvremenih ‘euroatlantskih integracija’ a ne}ete na}i pri tom vi{ak materijala izvan predo~enog tematskog okvira. Prof. nalazili su Bosanci na~ina da izigraju Sigismunda i ostave ga ‘gologlavog’”. U ovoj knjizi prona}i }ete i Lovrenovi}ev. ali i smetnji i smutnji koje je stvarnost i literatura iza sebe ostavljala. D`aja i za{to to apostrofira kao napresu{nu inspiraciju u o`ivljavanju i produ`avanju svoga izraza. I}i }ete kroz hiljade napomena. Pred uobi~ajenom slikom vodoravnog slijeda od Carigrada do Venecije. Lovrenovi} daje stabilnu vertikalanu liniju koja uveliko osvjetljava sjevernu. od Baltika do Kotora. da biste do ovih i sli~nih simboli~no okovanih citiranih sr`i do{li i vlastitim uvidom i prate}om kriti~kom prosudbom morat }ete pro}i hiljade informacija i stotine epizoda koje odslikavaju realni mimohod manjih i ve}ih zakonomjernosti razvoja. za bosanske prilike nedovoljno jasno afirmiranu liniju. Lovrenovi} }e vas odvesti ‘na kraj svijeta’ i vratiti nazad u bosansku srednjovjekovnu stvarnost kojom je egzistirala fizi~ka (prostorna) i realna (~injeni~na) vertikala u odnosima Bosne i ogromne Ugarske dr`ave. No. zamr{enog. ‘pod rukom’ voditi da bi Vam pokazao da mnogo toga nepoznatog. zadiranje u sve postulate bosanskog srednjovjekovlja omogu}ilo je Lovrenovi}u da 255 otvori neka pitanja koja nisu do sada uo~avana. primjerice u dugotrajnim odnosima mo}noga Sigismunda Luksembur{kog i ‘omalenih’ bosanskih vladara. koja popunjava praznine u situiranju bosanskog srednjovjekovlja sastavnicom evropske historije. Zeni~ke sveske par i njegovo nesu|eno okrunjenje bosanskom krunom. Iako samo kroz vizuru svoga tematskog okvira. prekosavsku. uobi~ajenog u nizu dosada{njih sagledavanja. naizgled nejasnog. da nekim otvorenim pitanjima definira . Profesor }e vas ciljano. zaokru`en izgled posmatranja Crkve bosanske kao i mnogih drugih nerje{enih i problemskih pitanja o kojima se ‘lome koplja’ u historiografiji. kroz pravo more litaretaure i izvornih podataka i shvatit }ete za{to je Lovrenovi} zahvalan okvirima koje je u srednjovjekovnu bosansku historiju ugradio akademik Sre}ko M. uzro~no-posljedi~nih veza. Na jednom mjestu o karakteru ma|arskog stalnijeg prisustva navedeno je da “ugarske vojne tekovine u Bosni nisu ‘stanovale’ pod sretnom zvijezdom i prije bi se moglo re}i da su se tamo{nje ugarske posade nalazile na izdr`avanju kazne nego {to su svojim prisustvom stvarno pridonosile politi~koj stabilnosti zemlje iz koje su do{le”. Ne}ete ni zalutati. Kretat }ete se od persijskog satrapa Mausolosa i Aleksandra Makedonskog. ponekad i nelogi~nog u bosanskoj historiji.

ali i da na nekim mjestima po{teno istakne i prizna da prikupljeno i ono poznato nije jo{ ni blizu potrebnih odgovora. Izdvajamo: “[aku s pregr{t dokaza Povijest je ponovno ~vrsto stegnula i povjesni~aru ostaje samo njegova intuicija – ona se. ovakvo autorsko oboga}enje historiografske gra|e se i o~ekivalo! . dimenzije. Priznati u nekim slu~ajevima nedoku~ivu tajnovitost povijesti. kartografi. ali je nije mogu}e apstrahirati. kvalitetan papir. Sam razlog za takvo postavljanje ~ini se dovoljnim pred du`inom linije na kojem se nalazi izrastanje i prepoznavanje kvaliteta jedne historiografije. istina. {to bi Lovrenovi} uop}e ikoga i ~ekao. govorimo o djelu koje }e ostaviti zna~ajnog traga u bosanskohercegova~koj historiografiji i izvjesno otvoriti promi{ljanja o putevima u evropsku i svjetsku historiografiju. Dilema je {ta li }e prof. slikovni i kartografski prikazi pokazuju da su autor. Da. vidi ovakav tehni~ki pripremljen spektakl i luksuz u re`iji jednog medievalisti~kog izdanja. mo`da je jedini na~in da bismo je donekle razumijeli”. ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku jasnija polazi{ta za budu}a istra`ivanja. da govorimo tek o ‘lasti i prolje}u’. U svekolikom bogatstvu ponude pa`ljivi ~italac }e prate}i autora prona}i dobru uputu i trasu za svoju budu}u magistarsku i doktorsku radnju. nismo na uobi~ajenom putu. Ako tome dodamo i da je ono najva`nije. Otvoreno je pitanje. saradnici. korice. uvez. stru~ni domet u sadr`aju knjige podignut na razinu egzemplarne nau~ne novine. Na kraju. u svjetlu ovog djela ka`em za svoga profesora: ‘Bravo maestro!’. nemamo jakih razvojnih linija. ~injenici da }e prote}i dosta vremena dok ovakav put utabaju ~itave generacije. izdava~i. neka mjerila time su kona~no stvorena i na op}em planu prezentiranja najsavremenijih proizvoda bosanskohercegova~ke historiografije. Obim prezentiranog materijala. slikovitom istinskom 256 rje~ju. Izrazi pohvale i ‘pozitivne’ ljubomore sa te strane ne}e nedostajati. tehni~ari i {tampa~i ulo`ili istinski maksimum u kona~noj realizaciji. Nije bilo prilike u posljednje vrijeme da se u Bosni i Hercegovini. u nimalo neumjesnom eufori~nom ozra~ju. pa moramo konstatirati i pribje}i metaforici. Lovrenovi} sutra uraditi. Komadi}e kraljevskog kruha kojim je kao ‘dokazima’ bila markirana staza izme|u Po`ege i Bobovca kuda je galopirala ugarska konjica pojele su ‘ptice’. a pogotovo o njenoj historiji. lektori i recenzenti. ne pribraja u ciljeve znanosti. Pitanje nije vi{e dokle se stiglo. No. onih potrebnih {irina kojima se vrijedni rezultati uvijek o~ekuju.