Univerzitet u Tuzli

Mašinski Fakultet

Odsjek: Energetsko mašinstvo

PROGRAMSKI ZADATAK
Predmet: TERMOENERGETSKA POSTROJENJA

Student: Profesor/ica:

Šarić Mehmed I-453/12 Dr.sc. Indrira Buljubašić, van. prof.

1. UOPŠTENO O TERMOENERGETSKIM POSTROJENJIMA

Termoenergetska postrojenja se prema namjeni i vrsti mogu svrstati u:

1. termoelektrane,
2. komunalne toplane,
3. industrijske energane.

1.1.1. Termoelektrane

Termoelektranama se nazivaju postrojenja u kojima se toplina pretvara u mehaničku energiju, a ova u
električnu, bez obzira na to da li se koristi toplina dobivena sagorijevanjem fosilnih i drugih goriva,
toplina geotermalnih izvora ili toplina dobivena nuklearnom fisijom.
Druga definicija ta termoelektrane je da su to energetska postrojenja koje energiju dobivaju
sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja
će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.

Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se
kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije. Mehanička
energija je proizvedena uz pomoć toplinskog stroja koji transformira toplinsku energiju. Imamo
pretvaranje hemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom
mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije, često izgaranjem goriva, u energiju vrtnje.

Termoelektrane mogu se podijeliti:

- prema vrsti pogonskih strojeva,
- prema načinu korištenja pare,
- prema upotrijebljenom gorivu i
- prema načinu hlađenja kondenzatora.

Prema vrsti upotrijebljenih pogonskih strojeva, razlikujemo:

a) Parne termoelektrane u kojima je pogonski stroj parna turbina. Pri tome razlikujemo način
predaje topline mediju (pari):
- Gorivo izgara u parnim kotlovima - (klasične) parne TE (slika 1.1.);
- Nuklearni reaktor (s izmjenjivačem topline ili bez njega preuzima ulogu parnog kotla) -
nuklearne TE (slika 1.2.);
- Koristi se para iz zemlje neposredno ili posredno (preko izmjenjivača topline) - geotermalne TE
(slika 1.3.).
b) Termoelektrane s plinskim turbinama u kojima gorivo sagorijeva u komori za sagorijevanje, a
pogonski stroj je plinska turbina (slika 1.4.).
c) Termoelektrane s plinskim motorom (sa unutrašnjim sagorijevanjem) kao pogonskim strojem
(slika 1.5.).

2

d) Dizelske termoelektrane s dizelskim motorom (sa unutrašnjim sagorijevanjem) kao pogonskim
strojem.

1. Rashladni toranj 10. Regulator turbine 19. Pregrijač pare
2. Pumpe rashladne vode 11. VT turbina 20. Tlačni ventilator zraka
3. Rasklopni sistem 12. Otplinjivač 21. Međupregrijač pare
4. Transformator 13.Reg. zagrijač napojne vode 22. Usis zraka
5. Generator 14. Dovod ugljena 23. Zagrijač vode (ekonomajzer)
6. NT turbina 15. Bunker goriva 24. Zagrijač zraka
7. Kondenz pumpa 16. Mlin za ugljen 25. Odvajač čestica
8. Kondenzator 17. Bubanje generatora pare 26. Isisni ventilator dimnih plin.
9. ST turbina 18. Odšljakivač 27. Dimnjak

Slika 1.1. Klasična termoelektrana

Slika 1.2. Nuklearna termoelektrana Slika 1.3. Geotermalna termoelektrana

3

Slika 1.4. Plinska termoelektrana

Slika 1.5. Plinski motor

Prema načinu korištenja pare, termoelektrane u kojima se kao pogonski stroj upotrebljavaju parne
turbine, možemo podijeliti na:

1. Kondenzacijske termoelektrane za proizvodnju samo električne energije,
2. Kogeneracijske termoelektrane (toplane i industrijske termoelektrane) za kombinovanu
proizvodnju električne energije i pare koja se upotrbljava za tehnološke procese i grijanje.

Što se vrste goriva tiče:

- u parnim TE mogu se koristiti čvrsta (ugljen, biomasa, drvo, otpad), tekuća (nafta, biogoriva) i
plinovita (prirodni plin, bioplin) goriva,
- u TE s plinskim turbinama tekuća i plinovita,
- u dizelskim TE samo tekuća goriva (dizel i biodizel).

S obzirom na hlađenje (u kondenzatoru parne turbine, u hladionicima postrojenja s plinskim turbinama
i dizelskim motorima) razlikuju se:

- TE s protočnim hlađenjem i
- TE s povratnim hlađenjem.

4

. . planiranoj potrošnji električne i/ili toplotne energije. Orijentacione vrijednosti potrošnje goriva i vode . Lokacija termoenergetskoga postrojenja Izbor lokacije termoelektrane prvenstveno zavisi o: . raspoloživoj količini vode za hlađenje. dopremi i raspoloživim količinama vode. koje proizvode samo toplotnu energiju. koje u kogeneraciji (suproizvodnji). Industrijske energane su termoenergetska postrojenja manjega kapaciteta. toplane. prvenstveno namijenjena opskrbi s toplotnom energijom određenog komunalnog područja. koja su namijenjena opskrbi energijom (toplinskom i električnom) određenoga industrijskog kompleksa sukladno s potrebama pripadnoga tehnološkog procesa. Kapacitet (veličina) termoenergetskoga postrojenja Određivanje kapaciteta termoenergetskoga postrojenja u fazi projektovanja temelji se na: . Kod izbora lokacije termoenergetskoga objekta treba analizirati geološke (nosivost) i hidrološke (podzemne vode) karakteristike koje mogu bitno uticati na investicijske troškove gradnje. 1. 1. One mogu biti: . 1. dopemi i raspoloživim količinama goriva. čime se povećava ukupna energetska iskoristivost postrojenja.elektrane. .2 Komunalne toplane i industrijske energane Komunalne toplane su termoenergetska postrojenja. Izbor lokacije toplane ili energane određen je prvenstveno potrošačima koje treba obezbijediti toplotnom energijom. pored toplotne energije. raspoloživim količinama / zalihama goriva.1. toplane .000kJ/kWh 5 . najčešće temeljena na kogeneraciji. Specifična potrošnja goriva na pragu parne kondenzacijske elektrane (ovisno o izvedbi i pogonskim parametrima): do 10.1. . proizvode i električnu energiju. kao i moguće uticaje na okoliš.1.2.3.

Navedene veličine znače da za jednu termoelektranu snage 300 MW treba osigurati cca.000/MWh.000 kJ/kg) .odnosno: 75 t/h loživa ulja (Hd ~ 38.000 kJ/kWh . Raspoložive količine vode su vrlo važan faktor pri odabiru lokacije za izgradnju termoenergetskog postrojenja.700 l/s. pri čemu treba računati s određenim rezervama te minimalnim količinama u najnepovoljnijim klimatskim (sušnim) razdobljima. Plinsko . odnosno ~ 16. ~ 1500 m3/h. odnosno ~ 420 l/s. 2. . .turbinsko postrojenje (kružna postrojenja). Prema vrsti pokretača.24 do 0. kao i o uvjetima u kojima povrat vode u prirodu neće izazvat i bitne ekološke uticaje. odnosno ~55 l/s.38 l/s. Specifična potrošnja loživa ulja: 0. 6 .000 do 9. 114 t/h ugljena (Hd ~ 25.26 kg/kWh . što za elektranu snage 300 MW iznosi: ~ 60. što za elektranu snage 300 MW iznosi: ~ 1500m3/MWh. Parna turbinska postrojenja. U sustavu cirkulacijskoga hlađenja s rashladnim tornjem. Potrošnja vode u sistemu protočnoga hlađenja kondenzacijske elektrane po 1 MW instalisane snage iznosi približno: ~ 200 m3/MWh.000 kJ/kg) . potrošnja dodatne vode za nadopunu rashladnoga sustava po 1 MW instalirane snage iznosi približno: ~ 5 m3/MWh odnosno ~ 1. Trend razvoja modernih parnih kondenzacijskih termoelektrana s visokim pogonskim parametrima: 8. termoenergetska postrojenja dijelimo na: 1.

Ukoliko želimo povećati stepen iskorištenja moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.turbinsko postrojenje koristi dinamički pritisak od protoka plinova za direktno upravljanje turbinom. koji se najčešće grade kao četverotaktni motori. Priprema vode za napajanje kotlova u postrojenjima s parnim turbinama zahtijeva znatne uređaje. ali potrebna količina vode znatno je manja (u odnosu 5:1) od količine vode potrebne za hlađenje kondenzatora parne turbine iste snage 3. Najjednostavnija postrojenja s plinskim turbinama rade sa znatno nižim stepenom iskorištenja (17 – 20 %). komprimirani zrak dovodi se do komore za sagorijevanje gdje se grije uslijed sagorijevanja goriva. zatim za iskorištavanje zemnog plina itd.2. Postrojenje s plinskom turbinom smješta se u jednoj prostoriji.1. Sam proces koji se događa u plinskoj turbini nije toliko različit od parne turbine. pogotovo samih lopatica. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. a specifične investicije iznose samo polovinu od specifičnih investicija za postrojenja s visokim stepenom iskorištenja. PLINSKO – TURBINSKO I KOMBINOVANO POSTROJENJE 2. 2.turbinsko postrojenje sastoji se od kompresora. postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da i izborom materijal povećamo otpornost na temperaturu. komore za sagorijevanje i plinske turbine.1. Plinsko – turbinsko postrojenje Plinsko . Ukoliko želimo povećati stepen iskorištenja moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.Tu se javlja problem hlađenja. što olakšava nadzor nad postrojenjem i ima za posljedicu da je površina potrebna za izgradnju postrojenja s plinskom turbinom manja od površine potrebne za postrojenje s parnom turbinom iste snage 7 . Naravno različit je medij koji ekspandira. 2.1. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica. no sam proces koji se događa u turbini je vrlo sličan. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi sagorijevanja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora. Kako bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Svako plinsko . koji potpuno otpadaju u postrojenjima s plinskim turbinama ili su zamijenjeni filterima za zrak u područjima u kojima u zraku ima znatnih količina prašine. Ove elektrane su obično u sistemu metalurgijskih postrojenja radi iskorištenja plinova iz visokih peći ili u sistemu koksara i postrojenja za dobivanje plinova radi iskorištenja plinova koji nastaju pri dobivanju koksa. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. U plinskim elektranama se mehanička energija pretvara u električnu pomoću plinskih motora. Prednosti i nedostaci plinskih TE Prednosti: 1. Princip rada : kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog određenog pritiska. Za pogon postrojenja s višestrukom kompresijom potrebna je određena količina vode za hlađenje zraka.

voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. U kombinovanom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru za sagorijevanje gdje se istovremeno dovodi gorivo za sagorijevanje. Vrijeme potrebno za stavljanje u pogon iz hladnog stanja postrojenja s parnom turbinom iznosi i nekoliko sati. sada već niskih parametara. 2. Plinovi sagorijevanja vrlo visoke temperature vode se iz komore sagorijevanja u plinsku turbinu. Navedeni nedostaci plinskih turbina imaju svoje puno značenje kad se radi o izgradnji elektrana koje trebaju proizvoditi temeljnu energiju Kad treba izgraditi rezervne ili vršne elektrane za manje područje. odlazi u kondenzator gdje kondenzira. a čak je i upotreba teških ulja kao goriva ograničena na temperature koje nisu znatno više od 600 C. dolaze više do izražaja prednosti plinskih turbina nego njihovi nedostaci. Slika 2. prikazano je kombinovano parno – plinsko postrojenje. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre.1. tamo se talože i izazivaju koroziju lopatica turbine. Time povećavamo iskoristivost samog procesa. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon kondenzacije. Kombinovano postrojenje Glavne sastavnice su plinska i parna turbina. gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. a za postrojenje s plinskom turbinom otvorenog sistema nije duže od 20 – 30 minuta Glavni nedostatak plinskih turbina otvorenog procesa: nemogućnost upotrebe ugljena kao goriva. Iskoristivost takvog postrojenja dostiže i 60%. Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka te se taj višak zraka koristi za sagorijevanje dodatnog goriva u utilizatoru.2. Osnovna namjena ovakvih postrojenja je da se iskoristi toplota nastala na izlazu iz plinske turbine. ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). 4. Kombinovano parno – plinsko postrojenje 8 . Budući da ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature.1. Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok odnos zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine. koje ulaze u turbine u tekućem stanju. Nakon ekspanzije. jer je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Nakon toga para. U pepelu teških ulja ima naime soli. Na slici 2. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu.

Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankineovom ciklusu Svi glavni dijelovi parne termoelektrane smješteni su u glavnoj pogonskoj zgradi: 1. . Generator pare – parni kotao Generator pare ili parni kotao je kotao koji služi za proizvodnju vodene pare određenog pritiska i temperature. o vrsti goriva. PARNO – TURBINSKO POSTROJENJE Princip rada parnog .3. Najveći broj velikih termoelektrana je s parnim pogonom. Bunkeri ugljena ili spremišta nafte. dobivena sagorijevanjem goriva. parno postrojenje se odnosi na kogeneraciju parnog postrojenja. te . 3. te izvedba uređaja ovisni su: . uz glavnu pogonsku zgradu smješteni su hladnjaci (tornjevi za hlađenje). otplinjači. Priprema vode (zagrijači. odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji služi za proizvodnu električne energije u generatoru. dovod i odvod vode. Rasklopno postrojenje vlastitog utroška i 5. Prema drugom zakonu termodinamike sva toplinska energija ne može biti pretvorena u mehaničku energiju. rezervoari napojne vode) i pumpe za napajanje. 3. Toplinska i električna komanda. kod kojih se uglavnom koriste parne turbine (oko 80 % električne energije je proizvedeno korištenjem parnih turbina) neposredno spojene sa generatorom (turbo-generator). koja služi kao radni fluid za pogon parnih turbina (za proizvodnju električne energije u 9 . isparivači. Deponij pepela (za TE na ugljen) Način istovara i transporta. Uređaji za transport goriva i pepela (za TE na ugljen). a koja se u generatoru pretvara u električnu energiju. Koristi dinamički pritisak generatora trošenjem vodene pare za okretanje lopatica turbine. U ovim elektranama toplina dobivena sagorijevanjem goriva predaje se vodenoj pari koja u parnim turbinama proizvodi mehaničku energiju. 2.1.turbinskog postrojenja: proizvedena para uz pomoć topline. zato je toplina uvijek izgubljena u okolini. turboagregati. Ako je ovaj gubitak primijenjen kao korisna toplina. Ako je predviđeno povratno hlađenje. 2. za industrijske procese ili grijanje okoline. 4. U neposrednoj blizini glavne pogonske zgrade smješteni su: 1. o svojstvima goriva. Kotlovi. U postrojenja termoelektrane spadaju i: . postrojenja za dobavu vode (pumpne stanice). o načinu dopreme goriva i .

ozid i toplotna izolacija. Zagrijač zraka za ložište 3. Elektrofilter 4. toplotno opterećenje grejne površine (količina vodene pare koja se dobije sa 1 kvadratnog metra grejne površine) . 1. toplotno opterećenje ložišnog prostora (broj kilogram kalorija koji se dobija po 1 metru kubnom ložišnog prostora u vremenu od 1 sata prilikom sagorijevanja nekog goriva). ogrjevne površine.termoelektranama. nosiva čelična konstrukcija. Generator pare – parni kotao Glavni sastavni dijelovi generatora pare su ložište.1. te za prijenos toplotne energije za razne pomoćne uređaje (za grijanje na primjer). priključci za cijevi i ventili. Pregrijač i međupregrijač pare 11.1. Današnjim konstrukcijama primjereniji je naziv generatori pare (posebno ako para ima veći pritisak od 22 bara) umjesto parni kotlovi. Spusne (hladne) cijevi 8. sistem za kontrolu i automatsku regulaciju. Osnovne karakteristike parnog kotla Parni kotao karakterišu tri veličine i to: . Zagrijač vode 6. 3. Kotlovski bubanj 7. Ventilator Slika 3. za pogon velikih brodova. Podizne (ekranske) cijevi 10. 10 . Gorionici 2. Napojna pumpa 5. Ložišni prostor 12. te pomoćni uređaji.1. za pogon parnih lokomotiva i drugo). tlačni dijelovi. opterećenje rešetke gorivom (količina čvrstog goriva u kg koja na 1 metar površine rešetke sagori potpuno za 1 sat) . Donji sabirnici radne vode 9.

U postrojenjima za pripremu ugljenog praha odvijaju se sljedeći procesi: . Kod individualnog sistema. pri čemu se produkti sagorijevanja moraju ohladiti na sobnu temperaturu. mljevenje uglja. odnosno da se voda u produktima sagorijevanja nalazi u parnom stanju. 3. Kod centralnih sistema se priprema ugljenog praha vrši izvan kotlovskog postrojenja. u posebnom pogonu.2. Gustoća Postrojenja za pripremu ugljenog praha Sistemi za pripremu ugljenog praha dijele se na centralne i individualne.1. priprema ugljenog praha se vrši u okviru kotlovskog postrojenja u posebnim uređajima (mlinovima). Vlažnost . Uređaji za pripremu goriva Priprema uglja se vrši izvan kotla u posebnim postrojenjima. Donja toplotna moć . Površina . Gornja toplotna moć . Donja toplotna moć je manja od gornje za količinu toplote potrebnu da se vlaga i voda nastale pri sagorijevanju pretvore u parno stanje. pa se ugljeni prah transportuje u kotao. Mljevenje uglja se vrši u mlinovima. Ugljeni prah predstavlja fini polidisperzni materijal sa najsitnijim dimenzijama čestica. Kvalitet ugljenog praha je zasnovan na sljedećim veličinama: . 11 . sušenje uglja. u kome se vrši mljevenje i sušenje uglja.Hg je ona količina toplote koja se oslobađa pri potpunom sagorijevanju 1 kg goriva.Toplotna moć goriva Toplotna moć goriva je ona količina toplote koja se oslobađa pri potpunom sagorijevanju 1kg za čvrsta ili tečna goriva ili jedinca zapremine Nm kubni za gasovita goriva pri čemu se nastali produkti sagorijevanja moraju ohladiti na početnu temperaturu prije sagorijevanja. Opasnost od eksplozije . Čitav sklop procesa i uređaja za pripremu uglja naziva se sistemom za pripremu ugljenog praha. . Finoća mljevenja ili granulometrijska struktura .Hd je ona količina toplote koja se oslobađa pri potpunom sagorijevanju 1 kg goriva pod uslovom da se voda u produktima sagorijevanja nalazi u parnom stanju. Transportna svojstva .

Sušara 7.2. Šema postrojenja za sušenje ugljenog praha Brzohodni mlinovi. a ako se ugljeni prah deponuje u posebnom bunkeru iz kog se dovodi u ložište. Kalorifer 3. Rukavski filter 2. Ciklon 11. Prečistač Slika 3. Mlin 8. prikazan je izgled mlinova čekićara. 12 . Mlinski ventilator 10. Za brzohodne mlinove je karakteristično da se proces mljevenja odvija uglavnom sudarom. Bunker za ugljeni prah 13. Ventilator 5.Ukoliko se usitnjeni prah uduvava neposredno u ložište. Mlinovi čekićari Zahvaljujući svojoj jednostavnosti konstrukcije. Pumpa 4. Predstavnici ovih mlinova su mlinovi čekićari i ventilatorki mlinovi. onda se radi o individualnom sistemu sa direktnim uduvavanjem. 1. Pužni transporter 12.3. Na slici 3. onda se radi o individualnom međubunkerskom sistemu. sigurnosti i ekonomičnosti zauzimaju vodeće mjesto među mlinovima za mljevenje mrkih ugljeva. Bunker za ugalj 6. Separator 9.

4.). vrsti goriva i o načinu sagorijevanja. Ložište je obloženo snopom isparivačkih cijevi na koje se prijelaz topline vrši uglavnom zračenjem. s tim što su im elementi koji učestvuju u procesu mljevenja ojačani.4. 13 . Slika 3. Konstrukcija ovih mlinova je prikazana na sljedećoj slici (slika 3. Mlinovi čekićari Ventilatorski mlinovi Oni su pogodni za mljevenje vlažnih ugljeva kao što su lignit. Slika 3.3.3. pa se zbog toga isključivo oni koriste u domaćim postrojenjima.1. Ventilatorski mlinovi 3. Ložište generatora pare Ložište je prostor u kojemu se zbiva sagorijevanje (gorenje) ili pretvorba hemijske energije goriva u toplotnu energiju dimnih plinova. Veličina i oblik ložišta zavise od učinka (kapaciteta) generatora pare. Slični su radijalnim ventilatorima.

Kao i kod pregrijača.5. Međupregrijač Kod ugradnje međupregrijača (slika 3. ali je njihov značaj presudan za ostvarivanje stabilnog i što potpunijeg sagorijevanja. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do pritiska međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare.) moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. U generatoru pare se još jednom zagrijava. Pregrijač pare Kako bismo povećali stepen iskorištenja čitavog procesa koristimo pregrijač pare (slika 3.). da ostvari dovod toplote u korijen plamena i da izvrši intenzivno miješanje aerosmješe sa sekundarnim vazduhom. Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova. gorionika i samog generatora pare. Gorionici za ugljeni prah Gorionici u konstruktivnom smislu predstavljaju jednostavne elemente mlinskog postrojenja. To ima uticaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna.4. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.1.1. Pregrijač pare 3. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena. najčešće ponovno na temperaturu svježe pare. da obezbijedi stabilnost plamena. Gorionik treba da omogući brzo paljenje ugljenog praha u što širem području.5. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strogo određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.6. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. 3. Za sagorijevanje ugljenog praha koriste se dva tipa gorionika: vrtložni (industrijski kotlovi) i mlazni (energetski kotlovi) gorionici. 14 .5.1.6. kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stepen iskorištenja postrojenja. Smanjujemo veličinu kondenzatora.3. Negativna strana je povećanje cijene turbine. te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Slika 3.

U zagrijačima napojne vode se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije.7. Na ekonomajzerskim površinama (slika 3. Slika 3. Ekonomajzerske površine Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare (slika 3.7. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova.7. Ekonomajzer a) položaj ekonomajzera.7.6.1. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. b)) zagrijavamo napojnu vodu i zrak. Međupregrijač 3. a)) tako da se iskorištava dio toplote koja bi se inače ispustila u okolinu. b) izgled ekonomajzera 15 . Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. a) b) Slika 3.

pa se ponovno vraća u niskotlačni dio parne turbine sa svrhom da se poveća stepen iskorištenja cjelokupnog sistema . prije ulaska u ložište. Ogrjevne površine generatora pare Ogrjevne površine generatora pare su :  Isparivač. Izlazna temperatura napojne vode iz zagrijača napojne vode je najčešće 20 do 60 °C ispod temperature isparavanja. glatkocijevni. Prema načinu izmjene topline. kod kojih se ogrevna površina naizmjenično opstrujava produktima sagorijevanja – kada se grije i zrakom – kada se hladi. Zagrijači zraka Posljednji u generatoru pare su zagrijači zraka (slika 3.  Pregrijač pare i međupregrijač pare su površine u kojima se vrši pregrijavanje vodene pare na potrebnu radnu temperaturu i pritisak. zagrijači zraka mogu se podijeliti na: . te se vodena para nakon izlaza iz visokotlačnog dijela parne turbine vraća nazad u generator pare na podgrijavanje. sušenja goriva i poboljšanja sagorijevanja. kod kojih ogrevna površina dijeli prijemnik i predajnik toplote i igra ulogu posrednika.3.1.8.  Predgrijač zraka ili zagrijač zraka je ogrjevna površina u kojem se vrši zagrijavanje okolnog zraka. Pošto rade na manjim pritiscima. Zagrijač zraka mogu biti rekuperativni (pločasti. putem dimnih plinova. regeneratorske.9. Slika 3. manji su svojom konstrukcijom.8. a malim dijelom zračenjem dimnih plinova. kao kod cijevnih i pločastih zagrijača zraka i . 16 . rebrasti) ili regenerativni (rotacijski). odnosno na izlaznom dijelu dimnih plinova iz generatora pare.  Podgrijač pare se ugrađuje samo u slučaju ako parna turbina ima visokotlačni i niskotlačni dio. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni zagrijači sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. odnosno snop isparivačkih cijevi su ogrjevne površine u kojima se vrši isparavanje vode. za razliku od zagrijača vode.1. rekuperatorske. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stepena iskorištenja.8. Ljungstromov zagrijač zraka 3.) koji su ujedno smješteni iza zagrijača napojne vode. odnosno u isparivački dio generatora pare. Prijelaz topline se vrši zračenjem i konvekcijom.  Zagrijač vode ili ekonomajzer je ogrjevna površina u kojem se vrši zagrijavanje napojne vode prije ulaza u parni bubanj (ili u vodeni bubanj kod dvodomnih vodocijevnih kotlova). Prijelaz topline se vrši konvekcijom i zračenjem dimnih plinova. To su toplotno najopterećeniji dijelovi generatora pare. kao kod rotacionih zagrijača zraka. Najčešće su to zadnje ogrjevne površine. Prijelaz topline je uglavnom konvekcijom.

vodni bubanj.1. Kod današnjih postrojenja velikog iskorištenja. s naglim promjenama pogonskih uslova. Automatika parnih energetskih postrojenja vrlo je složeno područje.10.12. razmak između filterskih traka za odvajanje je nekoliko desetina centimetara.9%. podgrijač pare. pregrijač pare. Između sloja vatrostalne opeke i vanjskog ozida (strojna građevinska opeka) često se nalazi toplotni izolacijski međusloj. međupregrijač pare. Sistem za kontrolu i automatsku regulaciju generatora pare Namjena postrojenja za proizvodnju pare je da u skladu s trenutnim potrebama potrošača proizvodi vodenu paru određenog pritiska i temperature. 3. a to su parni bubanj.9. Na slici 3. prikazan je izgled elektrofiltera. 3. Normalna izvedba je ozid koji se sastoji od vatrostalnih (šamotnih) opeka normalnih i posebnih oblika i vatrostalnih (šamotnih) svodova. već samo automatizacijom pogona generatora pare. 17 . što kod termoelektrana predstavlja smanjenje emisije prašine i do 10 t dnevno. Zato je automatska regulacija bitan faktor u radu generatora pare. regulacija napajanja i regulacija temperature pregrijanja. komore. i moguće je postaviti i na nekoliko stotina filterskih traka paralelno.5 bara).1.11. dok je s vanjske strane generator pare kao cjelina pokriven limenom oplatom. Iza takvih cijevnih stijena u bloku (snop isparivačkih cijevi) smješten je sloj izolacijskog materijala (staklena ili mineralna vuna). Tlačni dijelovi generatora pare Tlačni dijelovi generatora pare su dijelovi u kojima se nalazi radni fluid (napojna voda ili vodena para) pod pritiskom koji je veći od atmosferskog pritiska (prema ASME standardu pritiskom većim od 3. te dopuštaju minimalne toplotne gubitke. Postoje dvije izvedbe generatora pare (kad je u pitanju toplotna izolacija ili ozid): normalna i laka izvedba.3. ali se u osnovi sastoji od 3 glavna i međusobno povezana sustava: regulacija opterećenja. Ozid i toplotna izolacija Ozid i toplotna izolacija generatora pare spriječavaju prodor vanjskog zraka u ložište i snop isparivačkih cijevi. zagrijač vode. takvim se zahtjevima ne može udovoljiti ručnim podešavanjem. Elektrofilter Elektrofilteri su uređaji za odvajanje čestica i gasova iz dimnih plinova. Izvedba toplinske izolacije primjenjuje se u savremenim kotlovima većeg učina gdje su stijene ložišta potpuno pokrivene ogrjevnim površinama izvedenih od cijevi zavarenih u jednom bloku. Njihova glavna namjena je čišćenje dimnih plinova. Vatrostalni i izolacijski materijal odabire se na osnovu toplotnih i mehaničkih naprezanja koja se javljaju zbog temperaturnih stanja u pojedinim područjima generatora pare.1. Tu se ostvaruje čišćenje plinova i do 99. koji rade na principu elektrostatike. Elektrofilter kod termoelektrana je pod određenim uslovima i nekliko desetina metara visok. na prijer kod termoelektrana na ugalj ili kod cementara. sabirnici vode ili pare. dijelovi isparivačkih cijevi.

Slika 3. Oslobađanje električnog naboja. posebno su bitne sljedeže veličine: 1. . elektrode u obliku trna. radnon naponu (DC napon. . ispiranje. Čestice prašine posjeduju sopstveno naelektrisanje. Polje je formirano između emitirajuće negativne elektrode za pražnjenje s visokim naponom od 20 kV i 80 kV i uzemljenjom elektrodom za prikupljanje. Za upravljanje električnim filterom.). obliku i veličini filterske trake (cijevi. Primarna struja do transformatora visokog napona. ploče). Skupljanje čestica prašine na elektrodi . 18 . vrsti čišćenja (lupanje. ali ono nije ni približno dovoljno da snabdije česticu s dovoljno snage da je ubrza do suprotno naelektrisane čestice. promjene filterske trake). Naelektrisanje čestica prašine u električnom polju ili ionizatoru . Transport naelektrisanih čestica prašine na elektrode za sakupljanje (NE) . obliku pražnjenja elektroda (helix žica. Na taj način se vrši prikupljanje čestica iz dimnih plinova i njihovo odstranjivanje. AC napona) i . Uklanjanje sloja praha elektrode za sakupljanje. Sekundarni napon (visoki napon). Postoje izvedbe elektrofiltera sa i bez ventilatora. Elektrofilter Električni filteri se razlikuju po: . Sekundarna struja na električni filter. 3.9. Zbog toga se one dodatno naelektrišu u jakom električnom polju.Odvajanje u elektrofilteru može se podijeliti u pet različitih faza: . 2. najčešće elektrona . itd.

srednjetlačne (do 22 bara). Prema djelovanju pare na rotorske lopatice: 1.različitih po izgledu. mokru paru. zasićenu paru.). 3. akcione. sistem za dovod zraka i odvod dimnih plinova. Vodocijevni kotlovi. lož ulje. Podjela parnih koltova Postoji više vrsta parnih kotlova.1. srednjeg kapaciteta. kotlovi na tekuća goriva (nafta. temperaturi. Vatrocijevni kotlovi. 3.13. aksijalni..14. namjeni. 3. 2. radijalni.. 3. pritisku. visokotlačne (preko 22 bara). 2. Pomoćni uređaji generator pare Pomoćni uređaji mogu biti sistem za dovod i pripremu napojne vode. Po svojim konstrukcijskim osobinama imamo podjelu na dvije osnovne skupine: 1. Po gorivu koje upotrebljavaju... 2. Prema smjeru strujanja pare kroz turbinu: 1. reakcione. 2. kotlovi na ugljen. Po vrsti pare koju proizvode na kotlove: 1. 19 . 3. malog kapaciteta. vrsti ložišta: 1. niskotlačne (do 7 bara). velikog kapaciteta. Prva podjela kotlova je prema radnom tlaku na: 1. tj.1. Po količini proizvedene pare na kotlove: 1. suhu paru. te drugi. 2. 2. sistem za dovod i pripremu goriva.. 2..

20 . Na slici 3. s oduzimanjem. 3. generatori pare s ložištem. generatori pare s jednim parnim bubnjem (jednodomni generatori pare) 7. 2. te je imao vrlo široku primjenu u toku industrijske revolucije. 3. protutlačne. 2. kondenzacijske. kosocijevni generatori pare. u sistemima grijanja ili kao pomoćni kotlovi u većim postrojenjima. generatori pare s više parnih bubnjeva (višedomni generatori pare) i drugi. 3. 2. Prema vrsti provjetravanja (ventilacija) generatori pare mogu biti: 1. Vatrocijevni kotao je prvi proizveden. generatori pare s kombiniranim provjetravanjem. Danas. iako je Škotski kotao samo jedna od izvedbi vatrocijevnog kotla.10. cilindrični generatori pare. generatori pare s prisilnim (tlačnim ili isisnim) provjetravanjem. sekcijski generatori pare. a vrlo široku primjenu je imao i na brodovima. U upotrebi kod nas se uvriježio naziv Škotski kotao za sve tipove vatrocijevnih kotlova. generatori pare s prisilnim kruženjem napojne vode (optočno ili protočno kruženjem) Vatrocijevni kotlovi Vatrocijevni ili dimnocijevni kotlovi (slika 3. 4. 2. strmocijevni generatori pare. 6. Prema načinu dovođenja toplinske energije generatori pare mogu biti: 1. oni imaju primjenu uglavnom kao niskotlačni kotlovi. 3. Ovaj tip kotla ugrađivao se na sve parne lokomotive. nuklearni generatori pare. 5. prikazan je izgled vatrocijevnog kotla. generatori pare s prirodnim kruženjem napojne vode. kutnocijevni generatori pare. 2. generatori pare s prirodnim provjetravanjem. generatori pare na ispušne dimne plinove iz motora ili utilizatori.10. Prema vrsti kruženja (cirkulacije) napojne vode generatori pare mogu biti: 1. Prema konstrukcijskom obliku tlačnih dijelova generatori pare mogu biti: 1.Prema namjeni: 1.) su kotlovi u kojima u cijevi ili cijevima struje vrući plinovi sagorijevanja.

11.11. te se uglavnom ne upotrebljava za male veličine kotlova. b) vodocijevni kotao s prisilnim kruženjem vode. Konstrukcija ovog tipa kotla je složenija od vatrocjevne. Vodocijevni kotao je kotao koji se danas upotrebljava kod većine zahtijevnijih parnih postrojenja. Slika 3. Vatrocijevni kotao Vodocijevni kotlovi Vodocijevni kotao je vrsta kotla kod kojeg voda kruži unutar cijevi. c) trodomni vodocijevni kotao i prirodnim kruženjem vode 21 . b)).11. te trodomni sa prirodnim kruženjem vode (slika 3. a oko cijevi struje dimni plinovi ili su pak cijevi izložene vatri. c)). Vodocijevni kotao a) Vodocijevno kotao s jednim domom i prirodnim kruženjem vode. s većim pritiscima i sistemom pregrijane pare. a)) i prisilnim kruženjem vode (slika 3. a) b) c) Slika 3. Vodocijevni kotlovi mogu biti sa jednim domom sa prinudnim (slika 3.10.11.

i 3. ona skreće struju pare i usmjerava je pod određenim uglom. a to je vratilo ili bubanj. Slika 3. Parna turbina Parna turbina se sastoji od nepokretnih lopatica koje su pričvršćene na kućište (stator) i pokretnih lopatica na radnom kolu. to uzrokuje okretanje radnog kola. Parna turbina (slika 3. Ova promjena smjera strujanja pare dovodi do stvaranja sile koja gura lopatice suprotno od pravca promjene brzine pare. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio.13. Para pod visokim pritiskom prvo dolazi na nepokretne lopatice statora. a pošto se one mogu slobodno okretati s vratilom. rotor.2. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Turbina Turbina je rotacijski motor koji izdvaja energiju radnog fluida ili protoka zraka i pretvara u koristan rad. Plinske.12.12.13. te se tako dobiva koristan mehanički rad. sa lopaticama.) je uređaj koji pretvara toplotnu energiju iz pare pod pritiskom u rotacijsko kretanje radnih dijelova. koje je spojeno sa vratilom (rotor). parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Slika 3.3. Protok fluida djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Pri tome se kanali sužavaju i na taj način para ubrzava. Parna turbina (ugrađena) 22 . Ubrzana para nakon toga struji preko pomičnih lopatica koje se nalaze na radnom kolu.

3. iako nizvodne brzine postaju podzvučne. Uzeći u obzir sve njene karakteristike. a patentirao ju je zajedno sa svojim bratom Birgerom Ljungstrom 1894. Tipovi turbina 1. ali su obično manje efikasne i nisu tako česte. 4.rotirajuću parnu turbinu još poznatu kao Ljungström turbinu. 23 . ugljen ili nuklearne energije. Takvi se motori obično sastoje od ventilatora. protok plina koji izlazi iz uzvodnog rotora sudara se sa silaznim rotorom bez da naiđe na središnji set rotorskih lopatica/krila (koje preuređuju energijske razine protoka). Oni su se nekad koristili da bi direktno pokretali mehaničke uređaje poput brodskih propelera. U ultrazvučnoj turbini. ali većina takvih aplikacija sada koriste reduktor ili srednji električni korak pri čemu turbina služi kao generator struje koja zatim pokreće električni motor postavljen na mehaničko breme. 2. Plinske turbine One se ponekad još nazivaju i turbinskim motorima. dok se u nekim zemljama koristi i koncentrirajuća solarna energija. godine. 5. U većini su dvije vrste elektrane koje koriste parne turbine. kao što neke druge elektrane koriste loživo ulje. Parne turbine Parne turbine se koriste za generisanje električne energije u termoelektranama. osmislio je švedski inženjer Fredrik Ljungstrom (1875-1964). 3. Kontra .rotirajuće turbine Kod aksijalnih turbina ponešto veću efikasnost možemo postići ako se nizvodna turbina rotira u obrnutom smjeru od uzvodne.1. komore za sagorijevanje. Ultrazvučne turbine Protok plina u većini turbina ostaje podzvučni kroz cijeli proces ekspanzije. a to su nuklearne elektrane i termoelektrane. Suprotno . Ovakva turbina dobro dođe i kod stvaranja energije iz vode.2. zatona i mlaznica. Po dizajnu je to zapravo višestepena radijalna turbina koja se koristi najčešće u pomorstvu zbog svoje kompaktnosti i male težine. Turbine bez statora Višestepene turbine imaju skup statičnih (stacionarnih) ulaznih vodičkih lopatica/krila koje usmjeravaju protok plina na rotirajuće rotorske oštrice. Ali komplikacije bi u tom slučaju mogle biti kontraproduktivne. može se zaključiti da je ukupna efikasnost ove turbine ipak manja od one Parsonove ili Lavalove turbine. U turbini bez statora.Elektrane koriste velike parne turbine koje pokreću električne generatore i na taj tačin stvaraju električnu energiju (čak 80% električne struje u svijetu se dobiva uz ovakvih elektrana). Transonične ili ultrazvučne turbine rade na većem odnosu pritiska nego što je normalno. kompresora. u Stockholmu. protok plina postaje nadzvučan onda kad izlazi iz lopatica vodičkih mlaznica.

Turbine na vodu o Pelton turbina je vrsta impulsne vodene turbine o Francis turbina je vrsta turbine na vodu koja se najčešće koristi o Kaplan turbina je varijacija Francis turbine o Voith je još jedna inačina vodene turbine 10. To su vodovi koji prolaze kroz rupe izbušene na oštricama na odgovarajućim udaljenostima od korijena oštrice i one su često i zakalemljene na mjestu gdje prolaze kroz njih. 9. U velikim kopnenim parnim turbinama koje generiraju struju. Te uvezane žice su dizajnirane tako da smanje vibriranje oštrice u njenom središnjem dijelu. Keramičke turbine Konvencionalne visokotlačno turbinske oštrice ( i lopatice) se prave od legura na bazi nikla i često se koriste za sprječavanje pregrijavanja metala. 6. Turbina bez oštrica koristi efekt graničnog sloja. a stvorene su s ciljem da se poveća temperatura dođenog zraka na rotor i/ili eventualno da se eliminira zračno hlađenje. Zbog toga se ograničava njihova upotreba u mlaznim motorima i plinskim turbinama. a posebno u dugim oštricama niskotlačnih turbina ta namotana čelična žica se često zamijenjuje pletenom (uvezanom) žicom. Keramičke oštrice su ipak puno krhkije od metalnih i stoga nose sa sobom i veći rizik. 24 . Turbine bez čelične žice U modernoj praksi se u koliko je god moguće pokušava eliminisati postavljanje čelične žice na rotor i time se smanjuje opterećenje koje dolazi od centrifugalne sile koja djeluje na oštricu pa se time i smanjuju zahtjevi za hlađenje sistema. 7. a ne sudaranje fluida na oštricama kao u konvencionalnoj turbini. Uvođenje uvezanih žica je znatno smanjilo probleme sa oštricama i velikim ili niskotlačnim turbinama. Turbine s čeličnom žicom Mnoge turbinske rotorske oštrice imaju namotanu čeličnu žicu na vrhu koji ih povezuje sa susjednim oštricama iz drugih turbina čime se povećava prigušenje i smanjuje vibriranje. 8. Turbine na vjetar Takve turbine normalno funkcioniraju kao jedna cijelina bez sapnica i unutrašnjih vodičkih lopatica. Izuzetak je Éolienne Bollée koja ima stator i rotor i time stvarno i jest prava turbina. U posljednjih nekoliko godina stvorene su neke eksperimentalne keramičke oštrice koje se i ispituju u plinskim turbinama.

lopatice rotora su smještene tako da tvore konvergentne sapnice. koji je često atmosferski ili čak djelomični vakuum). a) b) Slika 3. a)). Shematski dijagram koji prikazuje razliku između impulsne i reakcijske turbine Akcijske (impulsne) turbine Impulsne turbine imaju nepokretne sapnice koji orijentišu tok pare jako brzih mlazova.Sve turbine dijelimo na: 1.14. Do pada pritiska dolazi i u statorskom i u rotorskom dijelu. 2. Zbog ekspanzije kroz sapnicu. Peltonov kotač i de Laval-ova turbina isključivo koriste taj proces.14. Para nakon toga mijenja smjer strujanja i povećava svoju brzinu relativno u odnosu na brzinu lopatica. Kod ovog tipa turbina koristi se reakcijska sila koja je nastala ubrzavanjem pare kroz sapnicu. s parom koja ubrzava u statoru. Kako para putuje kroz sapnicu njen pritisak pada od početnog iznosa (unutar sapnice) do konačnog (na izlazu iz sapnice. para sapnicu napušta velikom izlaznom brzinom. te se ovaj gubitak energije naziva još izlazni gubitak. b)).14. Akcijeske (impulsne) turbine (slika 3. Para se usmjerava na rotor pomoću nepočnih lopatica na statoru. Para koja napušta lopatice rotora ima veliki udio od maksimalne brzine koju je ona postigla na izlazu iz sapnice. a 25 . Reakcijske turbine U reakcijskim turbinama. Mlazovi koji imaju veliku brzinu posjeduju značajnu kinetičku energiju koju lopatice na rotoru pretvaraju u rotacijsko kretanje. te napušta stator kao mlaz koji popunjava cijeli obim rotora. Reakcijeske turbine (slika 3.

Francisova turbina i većina parnih turbina koristi ovaj koncept. Najzastupljenija je izvedba generatora kao rotacijskog uređaja. dakle niz serijski spojenih vodiča koji se vrte i koji se kreće kroz nejednoliko magnetnko polje. Izmjenični sinhroni električni generator s četiri para polova na rotoru Jednostavni generator se sastoji od izvora magnetnkog polja (magneta ili elektromagneta).usporava na rotoru. Pri tome se u vodiču inducira elektromotorna sila (napon). 3. a ovisna je i o uglu po kojim vodič siječe magnetnke silnice. magnetnkoj indukciji) i brzini vodiča. prikazan je turbogenerator sa uzbudnikom. Postoje i elektrostatski generatori (na primjer Van de Graaffov generator ili Wimshurstov dinamo stroj). te vodiča koji se kreće kroz to magnetnko polje tako da siječe silnice magnetnkog polja. Slika 3.15.3. Prema vrsti električne struje koju proizvode mogu biti istosmjerni (koji proizvode istosmjernu električnu struju) i izmjenični (koji proizvode izmjeničnu električnu struju). Gnenerator Generatori su električni uređaji koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju. Kako bi se postigli veći inducirani naponi umjesto pojedinačnog vodiča se koristi zavojnica. koja je srazmjerna gustoći magnetnkog polja (tj. te također na jednofazne i višefazne izmjenične generatore. Na slici 3.16. koji se sastoji od nepokretnog vanjskog dijela (statora) unutar kojeg se nalazi okretni dio (rotor) koji se okreće vanjskim pogonskim uređajem.).15. 26 . Također dolazi do pada pritiska i temperature. To sve rezultira mehaničkim radom koji nastaje okretanjem rotora. Izmjenični generatori se dodatno dijele na asinhrone i sinhrone (slika 3.

On služi da pari odvede toplotu i da je kondenzira. Tipični parni kondenzator hlađen rashladnom vodom 27 .) je izraz kojim se naziva vodom ili zrakom hlađeni izmjenjivač toplote ugrađen na povratnoj cijevi pare iz uređaja koji je koriste. Mogu raditi na atmosferskom tlaku. vodu. Slika 3. bilo slatkom ili morskom. parnog stapnog stroja ili na povratu s grijača.4. Uglavnom se hlade vodom. iz gasovitog u tečno stanje. Ugrađuje na izlazu parne turbine. a rijeđe se hlade zrakom. tj. Primjer ranog turbogeneratora. lijevo se vidi i uzbudnik 3. Oni pretvaraju vodenu paru iz parnog stanja u tekućinu.16. Kondenzator Kondenzator pare ili parni kondenzator (slika 3.17. zbog veće cijene uređaja i nemogućnosti postizanja dovoljno niskih tlakova na izlazu parne turbine.17. tj. Slika 3. tj. da je pretvori u tekuće stanje. a uobičajeno rade na malom podtlaku ili vakuumu. Možemo reći da je kondenzator pare uređaj koji je namjenjen da gasovitim tvarima mjenja agregatno stanje.

turbinskog postrojenja. 28 . a u tim je slučajevima. Pritisak u kondenzatoru kreće se od 0. Slika 3. Osim ove namjene postoji i dodatna svrha kondenzatora. Tamo gdje na raspolaganju nema dovoljne količine rashladne vode. a prema načinu izmjene topline mogu biti: .Namjena kondenzatora pare Parni kondenzatori su ustvari površinski izmjenjivači toplote u kojima se izlazna para iz parnih turbina kondenzira pod pritiskom manjim od atmosferskog. Rahladnji tornjevi Rashladni tornjevi su uređaji (izmjenjivači topline voda/zrak) pomoću kojih se neiskorištena energija (toplota) iz energetskih postrojenja. Da bi stepen iskorištenja parnoga procesa bio što veći. Rashladnji tornjevi u TE Tuzla Rashladni sistemi s rashladnim tornjevima spadaju u tzv. a to prvenstveno zavisi od temperature rashladnoga fluida (vode). suhi). 3. kondenzacija se mora odvijati pri što nižem pritisku (temperaturi).02 do 0. cirkulacijske rashladne sisteme. hlađenje kondenzatora se može vršiti okolnim zrakom.5. Kod njih se kondenzatori vodene pare upotrebljavaju da ukaplje ostatke pare i da tu vodu (kondenzat) pripreme za ponovno zagrijavanje u generatoru pare ili kotlu. a to je da postizanjem vakuuma produžuju ekspanziju u parnim turbinama i time povećavaju stepen iskorištenja parno . . kod raznih postrojenja grijači ili čak i parni štapni uređaj. vlažni) s direktnim kontaktom između zraka i vode. Otvoreni (tzv. predaje okolini.18. odnosno od temperature okoline. zbog lošijeg hlađenja. Kondenzatori vodene pare se većinom upotrebljavaju kod parnih postrojenja da kondenziraju vodenu paru na izlazu iz uređaja koji je koristi.08 bar. pritisak kondenzacije veći pa je manji stepen iskorištenja procesa. preko rashladne vode s kojom se hlade kondenzatori i ostali hladnjaci u postrojenju. To mogu biti kod termoelektrana parne turbine. Zatvoreni (tzv.

. protustrujno – slika 3. Rashladni toranj s prirodnom cirkulacijom a) poprečno b) protustrujno Slika 3. dok se kod otvorenih (vlažnih) rashladnih tornjeva. a). .20.19. Veća efikasnost hlađenja u odnosu na zatvorene (suhe) rashladne tornjeve. Rashladni tornjevi s prisilnim strujanjem zraka 29 .20. .Prednosti otvorenih (vlažnih) rashladnih tornjeva: . rashladni tornjevi mogu biti: . Primjena na mjestima gdje nema dovoljno raspoložive količine vode za protočno hlađenje.20. s prisilnim strujanjem zraka (poprečno – slika 3. Ekološki prihvatljiviji u odnosu na protočne rashladne sisteme. prijenos toplote i mase zbiva također uslijed otparivanja dijela vode koja se uslijed toga hladi. pored direktne konvekcije između površine čestica raspršene vode. Ovisno o načinu dovođenja zraka. b)) Slika 3. s prirodnim strujanjem zraka (toranjska hiperbolična izvedba) – slika 3. Kod zatvorenih (suhih) rashladnih tornjeva izmjena toplote vrši se konvekcijom i kondukcijom preko izmjenjivačkih površina.19.

1. PROJEKTNI ZADATAK Usvojiti tehnološku šemu i izvršiti toplotni proračun šeme kondenzacione termoelektrane čiji su parametri: mp= 500 t/h – produkcija pare iz kotla p= 135 bar – pritisak ispred turbine pk=0.5 MWt – potrebna količina toplote za grijanje Q2 = 0. Usvojena tehnološka šema 30 . Slika 4. 4. Izvršiti izbor i opis opreme za usvojenu tehnološku šemu.05 bar – pritisak u kondenzatoru t= 510 °C – temperatura ispred turbine Q1 = 0. m1= 15 t/h – oduzimanje na visokotlačnoj turbini m2= 15 t/h– oduzimanje na niskotlačnoj turbini m3= 48.6.5 MWt – potrebna količina toplote za industrijske potrošače Broj regulisanih oduzimanja je 3.24 t/h– oduzimanje na niskotlačnoj turbini Stepen iskorištenja η=0.

1 100 87 2625. 0.U turbinskom dijelu toplotne šeme usvojili smo da pad entalpije u turbinskom idjelu NtT iznosi 123.6 0.1.1 I reakc.857 31 . 14. 6 270 203 3996 3070.65 87 75 2557.2 2598.3 2393.4 203 140 2872. 0. 9.985 IIreakc.9 140 100 2749 28223.s dijagrama za pregrijanu paru (pregrijano područje x>1 – iznad gornje granične krive) određujemo vrijendosti entalpije za određena stanja pare.5 946. 30 280 201 2940 3052 Nakon međupregrijavanja pare dobijaju se parametri. 0.4 75 67 2488. Idealni proces se odvija po entropiji s=6.25 67 56 2420.6 IVakc.5 2256.896 NTT VI reak. 21 455 395 3366. 1.878 VII reak. 0. 58 359 280 3080 3192 III akc.7 I akc.1 [kJ/kgK] Tabela 2: parametri NTT Redni broj Pritisak Temper Temperatura Entalpija na Entalpija na Procenat pare kola na atura na na izlazu iz izlazu iz izlazu iz radnog X (%) izlazu ulazu u radnog kola radnog kola kola (politropska iz radno (adijabatska promjena radnog kolo promjena stanja) kola stanja) .05 35 2215.88 0. Određivanje parametara pare u turbinskom kolu Iz Molierovog h .12 0.5 2699.6 2461.918 V reak.09 45 35 2284 2324. [bar] [°C] [°C] [KJ/kg] [KJ/kg] .95 III reakc.5 [kJ/kg] za akciona radna kola a 50 [kJ/kg] za reakciona radna kola.6 VI akc. [bar] [°C] [°C] [KJ/kg] [KJ/kg] .9 2529. 3.6 0.45 [kJ/kgK] ℎ−ℎ? Politropska promjena se dobija iz izraza ? = odakle slijedi ℎ? =h-η(h-hi) ℎ−ℎ? Tabela 1: parametri VTT Redni Pritisak na Temperatura Temperatura Entalpija na izlazu iz Entalpija na izlazu iz broj izlazu iz na ulazu u na izlazu iz radnog kola (adijabatska radnog kola (politropska kola radnog kola radno kolo radnog kola promjena stanja) promjena stanja) .5 332 270 3119.28 0.938 IV reakc.58 0. 88 432 359 3220 3332 VTT II akc. 0.98 0.4 II akc.5 3193. 135 510 432 3360 3572 I akc. 0.1 III akc. 4. Idealni proces se odvija po entropiji s=7. 30 510 455 3490 3567. U turbinskom dijelu toplotne šeme usvojili smo da pad entalpije u turbinskom idjelu VTT iznosi 140 [kJ/kg] za akciona radna kola a 50 [kJ/kg] za reakciona radna kola.5 3442.1 V akc.5 395 332 3243 3317.15 56 45 2352.

2.5 ∗ 109 ℎ1 ΄ = ℎ1 − = 3052 − ?1 15 ∗ 103 3600 ℎ1 ΄ = 2932 kJ/kg Toplotni potrosac II T=270 °C P= 9.5 kJ/kg.6 kJ/kg Oduzimanje III T=203 °C P= 6 bar h3=3070. konbinirajući to sa protokom oduzimanja i entalpijama prije nego sto se preda toplota potrošačima dobijamo entalpije koje ulaze u zagrijače ZVN.5 bar h2=3193. Toplotni i maseni bilans izmjenjivača topline toplotnog potrošača Pomoću količine toplote koju je potrebno predati industrijskom potrošaču. te sedam reakcionih radnih kola sa padovima od po 68. Toplotni potrosac I T=280 °C P= 30 bar h1=3052 kJ/kg ? 0. pri čemu para odlazi iz izmjenjivača topline u zagrijač vode ZNV II .6 − ?2 15 3 3600 ∗ 10 ℎ2 ΄ = 3073.odvajanje za toplotni potrošač vrši se sa IV akcionog stepena niskotlačne turbine pri pritisku od 6 bar.5 ∗ 109 ℎ2 ΄ = ℎ2 − = 3193.VT turbina ima tri akcionih radnih kola sa padovima od po 140 kJ/kg .odvajanje za toplotni potrošač vrši se sa III akcionog stepena niskotlačne turbine pri pritisku od 9. pri čemu para odlazi iz izmjenjivača topline u zagrijač vode ZNV I . potrebne količine za grijanje i oduzimanja za druge svrhe. pri čemu para odlazi iz izmjenjivača topline u zagrijač vode ZNV III 4.NT turbina ima šest akcionih radnih kola sa padovima od po 123.1 kJ/kg 32 .Iz ovog proračuna toplotnih padova usvajamo sljedeće: .odvajanje za industrijske potrošače vrši se sa III akcionog stepena visokolačne turbine pri pritisku od 30 bar.6 kJ/kg ? 0.5 bar.3 kJ/kg .

2.3. Toplotni i maseni bilans zagrijača vode Na određenim pritiscima vrši se odvajanje pare za zagrijače vode.8 h6= 571. Zagrijač napojne vode I h6 m +h1΄m1 = h10 m1+h7m m=138.8 + 4. Postavljajući masene bilanse za pojedinačne zagrijače dobite ćemo te vrijednosti.1(138.8 kg/s m1=4. h9 i h8.16) − 2932 ∗ 4.1 kJ/kg h 10 m1 + h7 m − h1 ΄m1 ℎ6 = ? 640. Na osnovu poznatih vrijednosti entalpija i masenog protoka. određujemo nepoznate vrijednosti entalpija h10.16 kg/s h7=h10 h7= 640.16 ℎ6 = 138. a) Toplotni potrosač I b) toplotni potosač II Slika 4. Odvajanje se vrši na VTT i na NTT. Toplotni potrošači 4.4 kJ/kg 33 .

8 kg/s m1=4.4.16) − 640.16 − 3073. ZNV II 34 .1 ∗ 4.34 kJ/kg Slika 4.16 kg/s m2=4. ZNV I Zagrijač napojne vode II h5 m +h2΄m2+h10m1 = h9 (m1+m2)+h6m m=138.16 kg/s h9=h6 h 9 (m1 + m2 + m) + h7 m − h1 ΄m1 ℎ5 = ? 640.6 ∗ 4.3.8 h5= 494.1(138. Slika 4.16 ℎ5 = 138.8 + 4.

8 + 4.16 kg/s m2=4.h4΄m Qodv=2256.87 kJ/kg– entalpija na izčlazu iz kondenzatora h=2256.Zagrijač napojne vode III h4 m +h3m3+ h9 (m1+m2) = h5m +h8(m1+m2+m3) m=138.16 kg/s m2=4.187 kj/kgK Δt=10 °C Qodv+ h4΄=h(m-m1-m2-m3)+h8(m1+m2+m3) Qodv=h(m-m1-m2-m3)+h8(m1+m2+m3) .16) – 137.8-4.4) − 2110.34(138.4.16*3)+563.06(3*4. ZNV III 4.82 kJ/kg Slika 4.6(138.16 ∗ 2 − 3070.1 ∗ 13.16 ∗ 2 + 13.1 ∗ 4.8 35 .4 ℎ4 = 138.16 kg/s h5=h8 h 8 (m1 + m2 + ?3 + m) − h9 (m1 + m2 ) − h3 m3 ℎ4 = ? 494.8 kg/s m1=4.6 kJ/kg – entalpija na izlazu iz turbine (ulaz u kondenzator) Qodv=cpmkΔt cw=4.83*138.8 h4= 148. Toplotni i maseni bilans kondenzatora h4΄=137.5.

3 kJ/kg h1=3360 kJ/kg Qkot=m∙(h1-h)=138.16=134.52 MW 4.8 W Qodv=272. Kondenzator 4.3)= 371.8∙(3360-683.Qodv=272949. Toplota dovedena kotlu h=683.6.5.7 kg/s Slika 4.6. Količina toplote međupregrijača h2=2940 kJ/kg h3=3490 kJ/kg mp=m-m1=138.4∙(3940-2940)=134.94 MW mk= Qodv/cwΔt mk=6518.4 kg/s Qmp=mp∙(h3-h2)=134.4 MW 36 .8-4.

pritisak na ulazu u napojnu pumpu: p = 5 bar . napor h=2030 m . broj obrtaja: n =1480 min-1 37 . pritisak na izlazu iz napojne pumpe: p = 140 bar Iz kataloga usvajamo pumpu: Boiler Feed Pump PE 580-185-5 idućih karakteristika: .51 4.9. maksimalna temperatura pumpanja: t = 165°C . broj obrtaja: n = 2985 min-1 4. kapacitet: mp = 580 m3/h .7. Napojna pumpa Pumpu tražimo prema narednim podacima: .8 kg/s = 500 t/h=501 m3/h .8.52 η=0. temperatura na ulazu u napojnu pumpu: t = 150 °C .2 ?= = = ? ???? + ??? 134. 4.4 + 371. snaga motora: N = 500 KW . protok napojne pumpe: mp = 138. pritisak na izlazu iz pumpe: p = 5 bar Iz kataloga usvajamo pumpu: Condensate Pump KsV 1150-90 idućih karakteristika: .8 kg/s = 500 t/h=501 m3/h . protok napojne pumpe: mp = 138. Kondenzaciona pumpa Pumpu tražimo prema narednim podacima: . maksimalna temperatura pumpanja: t = 125°C . kapacitet: mp = 1150 m3/h . snaga motora: N = 5000 KW .05 bar . Stepen iskoristenja procesa ?? ? 259. pritisak na ulazu u pumpu: p = 0.

tip radnih kola: akciona turbina .1)+(138. 4. Niskotlačna turbina Podaci: .6) N=259. tip radnih kola: 7x akcioni 7x reakcioni . pritisak svježe pare na ulazu u VTT: p = 135 bar . toplotni pad po jednom stepenu: 123. pritisak svježe pare na ulazu u NTT: p = 30 bar .6-3193.6 . snaga NTT: N = 259.6-3070.16)(3567. stepen iskorištenja NTT: ηiNT = 0.16)(3070. snaga VTT: N = 72. pritisak na izlazu iz NTT: p = 0.2 MW 38 .1-2256. toplotni pad po jednom stepenu: 140 kJ/kg . temperatura svježe pare na ulazu u NTT: t = 510 °C .16)(3193.05 bar . temperatura svježe pare na ulazu u VTT: t = 510 °C . broj radnih kola: N = 14 .5 KJ/kg – reakcioni . Visokotlačna turbina Podaci: .5 kJ/kg – akcioni 68.8-3*4. stepen iskorištenja VTT: ηiVT = 0. pritisak na izlazu iz VTT: p = 30 bar .17 MW ? = ∑?? ?=1 ?? ?ℎ? =72176 kW 4. temperatura na izlazu iz NTT: t = 35 °C .8-2*4.2 MW ? = ∑?? ?=1 ?? ?ℎ? =( m-m1)Δh1+(m-m1-m2)Δh2++(m-m1-m2+m3)Δh3 N=(138.8-4. temperatura na izlazu iz VTT: t = 201 °C .10.6 .11.6)+(138. broj radnih kola: N=3 .

N.5.wikipedia.wikipedia. K.wikipedia. Đurić. http://encyclopedia2. Smajević.ge- energy. rukovaoce i ložače” 4.riteh. http://de.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska _postrojenja/10. S.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_generator 17. H. http://www.org/wiki/Parni_kondenzator 24.pdf 23. http://hr.org/wiki/Elektrofilter 22.thefreedictionary. Stošić. 2.wikipedia. I.pdf 13.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_strucni/EiEES_2009_10_3_ poglavlje_08-03-2010. http://www.uniri. http://hr.org/wiki/Rashladni_toranj 39 .pdf 11.pdf 15. ak. “Osnovi energetike – drugi svezak” 6. http://hr.wikipedia.wikipedia. 2012/13 7.htm 12.unios.org/wiki/Generator_pare 18.wikipedia. http://hr.mpoweruk. “Kotlovi za mašiniste.com/steam_turbines.org/wiki/Parna_turbina 20.org/wiki/Termoelektrane 16. http://en.wikipedia. “Toplotne turbomašine” 5. Vuković. http://hr.wikipedia. B. Hinjalić.wikipedia.org/wiki/Turbina 21. http://www. “Parni kotlovi – Sveska 1 – Teorijske osnove”.riteh.com/Condensation+Electric+Power+Plant 8. Predavanja na Mašinskom fakultetu u Tuzli.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska _postrojenja/6. http://en. http://site. LITERATURA 1. Požar. http://www.org/wiki/Steam_turbine 10. http://hr. http://hr.etfos.siemens. http://hr.com/prod_serv/products/tech_docs/en/downloads/ger3705. “Kotlovi” 3. Buljubašić. http://www.org/wiki/Kotao 19.cz/siemjetstorage/files/30202_SST$900. V. I.pdf 14.wikipedia.org/wiki/Cogeneration 9. Milić.

.......................................... Primjer ranog turbogeneratora...................................14...............2.............................................................................................................................................................................................5..................................................... Rashladni tornjevi s prisilnim strujanjem zraka .................................. Međupregrijač ............................ 34 Slika 4... 21 Slika 3. Šema postrojenja za sušenje ugljenog praha ................ 34 Slika 4............ Izmjenični sinhroni električni generator s četiri para polova na rotoru ............................................................................................................................................ ZNV III ..................................................................15.............. Vatrocijevni kotao .. 10 Slika 3............. 27 Slika 3..........................9....................................................... 21 Slika 3........................................................................................................................................... 3 Slika 1.......................................................................... Usvojena tehnološka šema .................. 33 Slika 4.............................................4...................................... Pregrijač pare ............................... Mlinovi čekićari ..........13............................ 3 Slika 1...................... 14 Slika 3........... Nuklearna termoelektrana ..............................................1..... 4 Slika 2............................5...........................3................................ 27 Slika 3....... Kombinovano parno – plinsko postrojenje .............................. 13 Slika 3...16.. 35 Slika 4.....................................................................1.. 22 Slika 3........ Elektrofilter . lijevo se vidi i uzbudnik............1....................... 29 Slika 3...............................1................................ 29 Slika 4............ 26 Slika 3........... 22 Slika 3.......... ZNV I ............... Plinska termoelektrana .................... Toplotni potrošači .8... 13 Slika 3.............................................................................11.............6.......................................... 28 Slika 3............ 36 40 .............. Shematski dijagram koji prikazuje razliku između impulsne i reakcijske turbine ........20........ 30 Slika 4...........................................................18....................................... ZNV II ..... 4 Slika 1............................................7.... Ventilatorski mlinovi ..................... Ljungstromov zagrijač zraka ............................................. 15 Slika 3......................................... Kondenzator ..... Ekonomajzer.... Generator pare – parni kotao ....................................................................... 18 Slika 3.......................2..............................................................6..........................4...... 8 Slika 3..............3....................... Tipični parni kondenzator hlađen rashladnom vodom ...............12.................. Klasična termoelektrana ........................................... Parna turbina...............19..........POPIS SLIKA Slika 1. Parna turbina (ugrađena) .5....... 16 Slika 3.................. Rashladni toranj s prirodnom cirkulacijom ...... 15 Slika 3............................................................. Rashladnji tornjevi u TE Tuzla .......................................................................................... Plinski motor .......................................................................17..... 12 Slika 3............................................4..................................... Vodocijevni kotao.......................................... 25 Slika 3..............2......10..........

.................................POPIS TABELA Tabela 1: parametri VTT ....... 31 41 ........................................ 31 Tabela 2: parametri NTT .........................................................................................................................................

............................... Plinsko – turbinsko postrojenje ............... 16 3.............. Tipovi turbina ...........2........................................................1.............. Međupregrijač ............................................................................. Ložište generatora pare............................................ 14 3..... Pregrijač pare.................... 9 3....................3...... 7 2..... 7 2.......................... 14 3.1............. 2 1...............................SADRŽAJ 1... 26 3............................5.............................................................................................. Turbina ..................1..1...................2 Komunalne toplane i industrijske energane... 5 1....................................................... 20 Vodocijevni kotlovi........ Tlačni dijelovi generatora pare .........................................................................................10...11.......... Zagrijači zraka ............ Uređaji za pripremu goriva ............................................... Kapacitet (veličina) termoenergetskoga postrojenja ........................... PARNO – TURBINSKO POSTROJENJE ....... Pomoćni uređaji generator pare ...................................................... 5 1.............. Kombinovano postrojenje ...................14....................................1............................... Ozid i toplotna izolacija ..................................................................................................................... 13 3..................................................... Kondenzator ..........................1..................................1.... 22 3.2........................ Ekonomajzerske površine ............................... 9 3.......... 27 42 ...........2.......................................................2....7.................................. 16 3....................................... Lokacija termoenergetskoga postrojenja ............ Orijentacione vrijednosti potrošnje goriva i vode ..1.........................................................................1................................................4...13...............1. 10 3.......... 17 3..................... Generator pare – parni kotao...........................................3...................... Elektrofilter ...................................................... 11 3....................2............................................................................................................................ 19 Vatrocijevni kotlovi ....... Gorionici za ugljeni prah ............. 19 3...................... Termoelektrane ..........................1.6................................................................... 5 1.. Ogrjevne površine generatora pare ...... 17 3........................................8..................... Prednosti i nedostaci plinskih TE .............................................................. 23 3...1.............................. 7 2.................................................................................................................................... 21 3............................... 8 3........................................... 17 3... 14 3............................................................1............4............................................................... Podjela parnih koltova......................................................................... PLINSKO – TURBINSKO I KOMBINOVANO POSTROJENJE .................................1..............................................................1............................1........................................................ UOPŠTENO O TERMOENERGETSKIM POSTROJENJIMA .............1....................1.................................3..... 15 3.............1... Gnenerator ........................12.....................................1...........1...... 2 1................................ 5 2...................................................... Osnovne karakteristike parnog kotla .........1..........................................................................1..................9................................1.....................

......................................................5........................................ Toplotni i maseni bilans kondenzatora .............................................................................3..................................................... Visokotlačna turbina... Toplota dovedena kotlu ........................... Toplotni i maseni bilans izmjenjivača topline toplotnog potrošača .................................................................. 37 4..................5..........................................7................................9....................... 35 4...................................4................... 32 4......................... 38 4......................................................11........ 39 43 .................. Kondenzaciona pumpa ................... Određivanje parametara pare u turbinskom kolu ..................... 30 4........................................ Toplotni i maseni bilans zagrijača vode ....................... Niskotlačna turbina ...........1.......... 36 4................ 37 4.................10................................................................... 28 4.............................................................. Stepen iskoristenja procesa................ Napojna pumpa ...................................... 31 4.........................................................................................6..................2........................................ 38 5. Količina toplote međupregrijača .......................................................... Rahladnji tornjevi ....... 36 4................. 3...................... 33 4.......... LITERATURA ................................. PROJEKTNI ZADATAK .................................................................................................8. 37 4........................................................