Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveučilišta u Zagrebu

GOSPODARSKA STRUKTURA ZA ODRŽIVI RAZVOJ REPUBLIKE
HRVATSKE I STRUKOVNO OBRAZOVANJE

DIZALICE TOPLINE

dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.

Nova Gradiška, 03. srpnja 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD

2. OPĆENITO O DIZALICAMA TOPLINE
Procesi s dizalicom topline
Učinak dizalice topline

3. IZVORI TOPLINE ZA DIZALICE TOPLINE

4. DIZALICE TOPLINE POVEZANE S TLOM - GEOTERMALNE DIZALICE TOPLINE

5. PROVEDBA IPA PROJEKTA GeothermalMapping

6. EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE

2
Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje

1. UVOD

 Dizalice topline primjenjuju se u svim veličinama, od onih najmanjih za
grijanje stanova, pa sve do sustava koji služe za grijanje čitavih naselja.
Većinom se koriste za niskotemperaturne sustave grijanja, s
temperaturom polaznog voda već od 35 °C u slučaju površinskog grijanja,
te s temperaturom polaznog voda do 55 °C kod zagrijavanja PTV-a.

 Izvedbe su moguće u otvorenoj i zatvorenoj izvedbi. Otvorene izvedbe koriste
podzemne ili površinske vode kao izvor/ponor topline na dizalici topline.
Zatvorene izvedbe koriste tlo kao izvor/ponor topline.
 Primjena: stambeni i nestambeni sektor, industrija, specifične namjene
 Europska direktiva naziva Directive 2009/28/EC of the European Parliament and
of the Council on the promotion of the use of energy from renewable sources
svrstava dizalice topline u obnovljive izvore energije u ovisnosti o minimalnoj
vrijednosti sezonskog toplinskog množitelja (SPF):

3
Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje

UVOD
Instalirani
Broj instaliranih dizalica topline povezanih s tlom Zemlja Broj DT
učinak, MWth
u EU zaključno s 2010. Švedska 378.311 4005
(Izvor 11th EurObserv'ER Report) Njemačka 205.150 2570
Finska 60.246 1113
Francuska 151.938 1671,3
Bušotinski izmjenjivači topline u Stockholmu Austrija 61.808 729,5
Nizozemska 29.306 745
Danska 20.000 160
Poljska 19.320 257
Velika Britanija 18.390 239,1
Irska 11.658 202,7
Češka 13.349 197
Italija 12.357 231
Belgija 13.085 157
Estonija 6.382 91,8
Slovenija 3.948 54,8
Litva 2.221 41,5
Bugarska 543 20,6
Slovačka 2.000 25,7
Mađarska 4.030 43
Ukupno 1.014.436 12.611

4
Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje

SPF) dizalice topline koristi se za proračun i dimenzioniranje sustava grijanja. pomoćnog grijača. kWh QPTV – godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje PTV-a. kojem se toplina odvodi. ventilatora. pumpi. Pkomp Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: . Računa se preko sljedećeg izraza:  QGR  QPTV  SPF  god  Esust god QGR – godišnja potrebna toplinska energija za grijanje prostora.G (Sesonal performance factor .kruga ponora topline. te sustava odleđivanja isparivača.kruga radne tvari i . uvećana za isp kond energiju kompresije. kWh 6 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . energija utrošena na pogon kompresora. kWh Esust .Princip rada kompresijske dizalice topline  Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog. te visokotemperaturnog. Shematski prikaz dizalice topline u režimu grijanja 5 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Učinkovitost dizalice topline: COP i SPF dizlice topline Toplinski množitelj (COP) ili faktor grijanja dizalice topline definiran je izrazom:  kond  gr (COP )  Pkomp Godišnji toplinski množitelj gr.ukupna godišnja el. kojem se ta toplina dovodi. OPĆENITO O DIZALICAMA TOPLINE . kond = isp + Pkomp .kruga izvora topline.

Razvrstavanje uređaja prema energetskoj učinkovitosti (u primjeni novi model prema SEER i SCOP): HLAĐENJE (EER) Razred energetske učinkovitosti A 3. ovisno o tome da li se uređaj koristi za hlađenje ili za grijanje.40 > COP > 3. HRN EN 14511)  isp 3500  hl EER     3.60 Razred energetske učinkovitosti F 2.20 < EER Razred energetske učinkovitosti B 3. uređaj s faktorom hlađenja većim od 3.40 Razred energetske učinkovitosti G 2. Ako se split klima uređaj koristi u režimu hlađenja njegov razred energetske učinkovitosti određuje faktor hlađenja hl (EER).60 > COP > 3.40 > EER > 2.60 > EER > 2.60 Razred energetske učinkovitosti E 2. Npr.80 Razred energetske učinkovitosti D 2.60 < COP Razred energetske učinkovitosti B 3. Tok = 35 °C.00 > EER > 2.40 > COP 8 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .: kond = 3850 W PEL = 1067 W (Tg = 20 °C.20 > EER GRIJANJE (COP) Razred energetske učinkovitosti A 3.80 Razred energetske učinkovitosti E 2.40 Razred energetske učinkovitosti F 2.40 Razred energetske učinkovitosti C 3.20 > COP > 2.: isp = 3500 W PEL = 1084 W Radna tvar R410A (Thl = 27 °C.23 PEL 1084 GRIJANJE Toplinski množitelj g dizalice topline: Primjer 2.20 Razred energetske učinkovitosti D 3. Tok = 7 °C)  kond 3850  gr COP     3.2 svrstava se u energetski razred A.60 > COP > 2.20 > EER > 3.00 Razred energetske učinkovitosti C 3.grijanje HLAĐENJE Faktor hlađenja split klima uređaja Primjer 1.20 Razred energetske učinkovitosti G 2.61 PEL 1067 7 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje KOMPRESIJSKI RASHLADNI UREĐAJI Split klima uređaji se razvrstavaju u energetske razrede prema režimu rada.80 > COP > 2. Prekretni Split proces: hlađenje .80 > EER > 2.

5.0 50 75 63 49 83 32 48 46 73 33 31 61 129 56 77 7 131 40 84 42 16 65 24 79 103 127 34 67 139 20 10 78 76 64 124 36 135 117 6 43 18 132 27 111 116 72 74 2 81 109 28 138 130 29 5 113 Lokacija Mjerena vrijednost godišnjeg faktora grijanja (SPF3) dizalice topline tlo-voda na 56 različitih lokacija diljem Njemačke. mj 2010.5 SPF.0 4.5 2.0 1. 10 .0 3.0 2.5 prosječni SPF = 3.5 Mjerenja SPF-a provedena: 07. REALNI SUSTAV DIZALICE TOPLINE U RADU – DT tlo-voda A = 320 m2 gr = 12 kW qspec= 80 kWh/(m2 god) SPF = 3. - 3.5 1.7 % OIE 9 MJERENE VRIJEDNOSTI SPF-a Dizalice topline TLO-VODA 5.88 4. . mj 2007.06.8 73.

energija za transport topline od izvora do isparivača dizalice topline treba biti što manja. pri čemu tlo predstavlja toplinski spremnik. zrak.troškovi za priključenje toplinskog izvora na dizalicu topline trebaju biti što manji. Može se reći da je postrojenje za grijanje dizalicom topline onoliko dobro. U većini slučajeva obavezna primjena dodatnog izvora grijanja (ekonomičan rad do ok = -5 °C). 11 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Okolišnji zrak kao izvor topline Najveći i najpristupačniji ogrjevni spremnik topline za dizalice topline predstavlja okolišnji zrak. Naslage leda najveće pri temperaturi zraka oko 0 °C (odleđivanje isparivača svakih 1. Smanjivanjem temperature okoline smanjuje se toplinski množitelj i ogrjevni učinak dizalice topline. 12 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . Kao niskotemperaturni toplinski spremnici koriste se voda (riječna. Na izvor topline se postavlja niz zahtjeva među kojima su najvažniji sljedeći: . . morska i podzemna). koliko je dobar njegov toplinski izvor. Loša strana zraka kao izvora topline su varijacije njegove temperature. IZVORI TOPLINE ZA DIZALICE TOPLINE Za postrojenje dizalice topline od najvećeg su značaja svojstva toplinskog izvora. . otpadna toplina ili se isparivač zakopava u zemlju. Za temperaturu okoline -10 °C odleđivanje isparivača svakih 5 sati.5 do 2 sata). jezerska. što znatno utječe na toplinski množitelj dizalice topline.toplinski izvor treba osigurati potrebnu količinu topline u svako doba i na što višoj temp.

1 2.8 4. kW 1 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 14  pol = 45 °C Temperatura okoline.55 8 A2/W45 11 3 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 A7/W45 13.2 3.otvorene sustave . kW COP.zatvorene sustave ZATVORENI SUSTAVI spiralna izvedba izmjenjivača 14 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . Dizalice topline zrak-voda 5 Neophodni podaci za proračun dizalice topline Dizalica topline zrak-voda su standardni podaci u više radnih točaka o učinku i COP prema normi HRN EN 14511. COP  pol = 45 °C 3 2 16 Dizalica topline zrak-voda Učinak grijanja dizalice topline. - A-7/W35 8. 4  pol = 35 °C Faktor grijanja. °C  pol = 35 °C 12 Radna točka Učinak.5 10 A7/W35 12.7 4 A20/W35 15.7 3 A2/W35 10.1 4.6 3.1 13 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje DIZALICE TOPLINE POVEZANE S TLOM OTVORENI SUSTAVI Dizalice topline povezane s tlom mogu se podijeliti na: .9 A-7/W45 9.4 Temperatura okoline. °C A20/W45 16.

5 3.5. kW 2. Promjer bunara je obično 220 mm ili veći. a na kondenzatoru 30/35 °C. Potopljena crpka ugrađuje se obično do dubine 20 m kako bi se smanjili pogonski troškovi pumpe.5. a po mogućnosti ne manji od 10 m.9 3. Protok pumpe za vodu proračunava se na temperaturnu razliku vode na isparivaču od 4 °C (5 °C).6 10.5 5. Temperaturni režim vode na kondenzatoru 30/35 °C **Temperaturni režim vode na isparivaču: 10/5 °C. Manja temperaturna razlika između toplinskih spremnika za posljedicu ima porast vrijednosti toplinskog množitelja koji iznosi za komercijalne dizalice topline približno 5. 15 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Učinkovitost dizalice topline VODA-VODA Za dizalice topline koje koriste vodu kao toplinski izvor. Temperatura podzemne vode se tijekom cijele godine neznatno ili uopće ne mijenja te je podzemna voda najpovoljnija kao izvor topline za pogon dizalice topline.7 3.0 2.7 Faktor grijanja 5.Podzemne vode kao izvor topline Temperatura podzemne vode iznosi u većini slučajeva od 8 do 12 °C i ovisi o dubini iz koje se voda crpi.6 El. norma HRN EN 14511 određuje radnu točku W10/W35. snaga.9 10.2 9. DIZALICA TOPLINE VODA-VODA Norma EN 14511 W10/W35* W10/W55** Učinak grijanja. ostavlja se slobodna visina bunara koja omogućuje nakupljanje pijeska i nečistoća. Temperaturni režim vode na kondenzatoru 50/55 °C 16 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .6 *Temperaturni režim vode na isparivaču: 10/5 °C. Ponorni bunar postavlja se nizvodno od crpnog bunara. Razmak između ovih bunara treba biti što je moguće veći. OTVORENI SUSTAVI . Za radnu točku W10/W55 toplinski množitelj iznosi približno 3. kW 11. pri čemu je temperaturni režim vode na isparivaču: 10/5 °C. Ispod pumpe.1 1.

Morska voda kao izvor topline  Naselja uz mora.Podzemne vode kao izvor topline PRIMJER: Dizalica topline voda-voda učinka 14. hotel Le Méridien Lav.5 kW Dubina bunara 28 m (pumpa postavljena na dubini 22 m) Ispusna cijev u izljevnom bunaru na visini 18 m Ukupni toplinski množitelj za temp.1. 18 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . jezera i rijeke imaju izvor topline u mnogim slučajevima pristupačan i jeftin. Pojednostavljeni shematski prikaz dizalice topline s morem kao izvorom topline.sekundar 6/10 °C Snaga potopljene dobavne pumpe 0. Takve se vode mogu uobičajeno koristiti pri temperaturama većim od +4°C. . Bušenje upojnog bunara u primorskom dijelu Hrvatske 17 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje PRIMJERI IZ PRAKSE . Split.primar 13.4 kW (VWS 101/2) Temperatura vode 13. režim ogrjevne vode 35/30 °C iznosi 5.5 °C Temperaturni režim na međuizmjenjivaču: .5/10 °C.

Dužina jedne izmjenjivačke sekcije iznosi do 100 m Učinak: 15 do 35 W/m2 Potrebna slobodna površina je otprilike 2 ÷ 2.2 do 1. snaga. Faktor grijanja za radnu točku B0/W55 i temperaturni režim vode na kondenzatoru 50/55 °C je značajno manji i iznosi oko 3.4 10. Temperaturni režim vode na kondenzatoru 50/55 °C 20 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .5 m.9 3.5.5 2.4 2.5 puta veća od grijane površine. Izmjenjivač topline se u tlo može položiti u obliku snopa vodoravnih cijevi na dubini od 1.5 do 1 m.5 9. ovisno o sastavu i vrsti tla.3 3.8 El.0 *Temperaturni režim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C.4 4.4 3. Komercijalne dizalice topline za navedene uvjete imaju faktor grijanja oko 4.3 Faktor grijanja 4. kW 10.8 9. 19 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje UČINKOVITOST DIZALICE TOPLINE Norma HRN EN 14511 za radnu točku B0/W35 definira učinkovitost dizalice topline tlo-voda za temperaturni režim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C i temperaturni režim vode na kondenzatoru 30/35 °C. kiši ili rosi. s međusobnim razmakom cijevi od 0. DIZALICA TOPLINE TLO-VODA Norma EN 14511 B0/W35* B0/W55** Učinak grijanja. kW 2. Tlo kao izvor topline – horizontalna izvedba izmjenjivača Zemlja je kao izvor topline povoljna jer već u malim dubinama ima prilično konstantnu temperaturu (7÷13 °C na dubini 2 m). Regeneracija toplinskog izvora događa se zahvaljujući Sunčevom zračenju. Promjer PE cijevi iznosi 25 ili 32 mm.0. Temperaturni režim vode na kondenzatoru 30/35 °C **Temperaturni režim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C.

poticaji 22 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .škole i vrtići .obiteljska domaćinstva .investicija (bušenje  50 eur/m) .definiranje regulative oko bušenja tla .geološka karta RH .3 kW (VWS 171/2) PE cijevi 32x2. Tlo kao izvor topline – horizontalna izvedba izmjenjivača Praktični primjer: Dizalica topline voda-voda učinka 17.9 mm položene na dubinu 1.stambeni sektor .certificiranje izvođača bušotina .plastenici .bolnice .športski centri .poslovni objekti .7 m Temperaturni režim na strani glikolne smjese (-1)/3 °C Razdjeljivač i sakupljač kolektorskog polja Polaganje horizontalnog izmjenjivača – kolektorskog polja Krapina 21 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Tlo kao izvor topline – vertikalna izvedba izmjenjivača PRIMJENA: .specifične namjene PROVEDBA: .

a na dubini do 100 m temp.obujmica 1 4 . 40 mm Promjer bušotine 80 ÷ 152 mm vertikalna Ispuna bušotine: smjesa bentonita i bušotina cementa (izmjenjivač) Toplinska vodljivost tla 1 ÷ 3 W/(m K) ispuna Izmjenjivač topline (tvornički predmontiran) se u tlo polaže najčešće kao dvostruka U cijev.U cijev 3 .Tlo kao izvor topline – vertikalna izvedba izmjenjivača Izmjenjivač se u bušotinu ulaže na dubini od 60 do 150 m (200 m). tla se kreće između 10 i 13 °C. 32. Temperatura tla na dubini od 2 m iznosi 7 do 10 °C. Parametri dizalice topline s vertikalnim bušotinama Učinak vertikalnog 20 ÷85 W/m voda+glikol izmjenjivača Promjer PE cijevi: 25.uteg 2 .ispuna 24 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . 23 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje GEOTERMALNA DIZALICA TOPLINE NA FSB-u Toplinska sonda s utegom 3 Poprečni presjek bušotine 3 2 2 4 32 115 152 mm 1 .

100 40 Dubina. ukupne duljine 700 m. Strojarska tehnička škola Temperature [°C] Temperatura. U bušotinu je ugrađeno 15 termopara tipa K. 30. Nedirnuta temperatura tla.FSB Zagreb . 25 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje UVOD .) Osijek. KTH 2010. Ivana Lučića 5 Stochkolm (Acuna.05.2014. °C 8 9 10 11 13 14 15 16 17 0 0 20 10 40 20 60 30 80 Osijek. Zagreb.izvedba dizalice topline s bušotinskim izmjenjivačem topline Mjerenje temperature od 1.5 m do 100 m dubine.Rezultati mjerenja nedirnute temperature tla Nedirnuta temperatura tla po visini bušotine Nedirnuta temperatura tla. UVOD Dosadašnja istraživanja . m Depth [m] 120 Cijev gore 50 Cijev dolje 140 60 160 70 180 80 200 220 90 240 100 260 26 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .

FSB.39 Vrijeme.61 13. °C -0.04 -0. FAZA II.55 karakterističan dan. 07.00 sati 19.07 8.30 Temperatura okoline.59 Parametri dizalice topline za El.00pm 70 4.34 3 2 40 5.fsb. Ličko- senjska.86 -1. glikolne smjese – POVRAT.72 8. glikolne smjese – POLAZ.43 10.61 27 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje IPA PROJEKT . Grant shema Naziv projekta Istraživanje i promocija korištenja plitkih geotermalnih potencijala u RH Research and the promotion of use of shallow geothermal potential in Croatia Nositelj Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Partner Hrvatski geološki institut Suradnici 5 tehničkih škola. Grad Zagreb. °C Temperatura. 2.2013. 15 Tok. kW 8. °C 0 9 5.73 Temperatura grijanog prostora.62 5 4 30 5. kW 7.06.2015. °C 8.OSNOVNI PODACI: www.31 4.36 eur (sufinanciranje 91. – 03. snaga kompresora.57 6 Depth (position of thermocouple).74 7.51 8.59 8 6.10 5.74 2.03.49 Mjerene veličine Parametar 07.5 m 12 20 m Soil temperature.22 8.06. 07.45 8.07 9. Istarska.00 sati 80 Temp.65 1. h 02 March 2011.) Vrijednost projekta 509. . FSB 22. Učinak kondenzatora. T. IPA2007/HR/16IPO/001-0405.82 90 4.25 11.03. Požeško-slavonska. EuropeAid/131920/M/ACT/HR. 17.13 Toplinski množitelj.2.53 eur.58 1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 50 6. °C 30 m 11 85 m 70 m 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 10 100 m.133. 5m 14 50 m 13 40 m 1.695.geothermalmapping. Međimurska. 5.82 6. °C Rezultati mjerenja 10 m Temperatura tla po visini bušotine.10 8.1.76 Temp.hr Broj natječaja IPA IIIC. poziv. °C 3. Fond za ulaganje u znanost i inovacije/SIIF.2011. m 20 5. voditelj projekta 28 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .00am 60 02 March 2011. 02.2010. Zadarska. jedan institut i jedna općina Provedbene lokacije Županije: Osječko-baranjska.18 3. kW 1. Splitsko-dalmatinska Trajanje projekta 24 mjeseca (04.94 100 Učinci Učinak izmjenjivača u tlu.88 %) Projektni tim: Luka Boban Leon Lepoša Marino Grozdek Miroslav Ruševljan Tonko Ćurko Srećko Švaić Vladimir Soldo. Aktivnost 2.85 10 7 7. °C 9.

CILJEVI PROJEKTA Osam istražnih lokacija diljem Hrvatske Cakovec  Cilj . te jednu dubine 150 m Uzorkovanje tla (Hrvatski Geološki Institut) Ugradnja optičkog mjernog kabela u BIT Ugradnju bušotinskog izmjenjivača topline (BIT) DTRT (Distributed Thermal Response Test) Pokretanje mapiranja geotermalnog potencijala tla za potrebe grijanja u Republici Hrvatskoj Prijenos znanja i opreme na suradničke institucije. Gospic  Suradnik (1) Tehnička škola Čakovec  Suradnik (3) Strukovna škola Gospić Zadar  Suradnik (4) Strojarska tehnička škola Osijek  Suradnik (6) Tehnička škola Požega Dugopolje  Suradnik (7) Tehnička škola Zadar  Suradnik (2) Općina Dugopolje  Suradnik (5) Institut za poljoprivredu i turizam Poreč  Nositelj (8) Fakultet strojarstva i brodogradnje. Zagreb 29 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje PROVEDBA PROJEKTA Projekt uključuje: Bušenje ukupno 7 bušotina dubine 100 m.određivanje topliskih potencijala tla na 8 lokacija RH (mapiranje RH) u svrhu Zagreb Osijek dobivanja ulaznih podataka za projektiranje Požega Porec polja bušotina kao izvora/ponora topline za primjenu dizalica topline u sustavima grijanja/hlađenja. a time i na buduće generacije! 30 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .

2014.S. PROVEDBA PROJEKTA I FAZA: Bušenje i uzimanje jezgre • bušačke radove izvodi tvrtka GEOservis A.04.23. Bušenje na lokaciji Osijek . Bušenje na lokaciji Čakovec 31 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje I FAZA: Bušenje i uzimanje jezgre  Bušenje s uzimanjem jezgre tla od strane bušača i slaganje u za to predviđene kutije (HGI) Zadar Požega Osijek 32 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .

II FAZA: Polaganje optičkih vlakana  Polaganje optičkih vlakana unutar/izvan PE cijevi za mjerenje temperature po visini bušotine 33 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje II FAZA: Polaganje optičkih vlakana upotreba optičkog kabela za mjerenje temperature – ugradnja unutar U-cijevi mogućnost mjerenja temperature duž bušotine sa maksimalnom razlučivosti do 0.7 m provedba prvog takvog mjerenja u Hrvatskoj Požegi Polaganje optičkih vlakana u Osijeku Čakovcu 34 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .

Testiranje optičkih vlakana i probno mjerenje temperature 35 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Polaganje bušotinskog izmjenjivača topline  Polaganje bušotinskog izmjenjivača topline 100 m na lokaciji Strojarske tehničke škole u Osijeku i Tehničke škole u Požegi zajedno s optičkim vlaknima u cijevi  PE cijev 32 mm 36 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje .

toplinska vodljivost tla λ.ovisan o temperaturi 38 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . DTS .nd 6m 6m 37 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje Mjerenje temperature optičkim kabelima (eng.200 m  ukupne duljine cca.nd.distributed temperature sensing)  optički kabel ugrađen u U cijev izmjenjivača . W/(m*K) . III FAZA: Mjerenje toplinskih svojstava tla DTRT metodom Vrijednosti koje se dobiju mjerenjem toplinskog odziva TRT uređaj u radu na lokaciji Osijek tla: . 240 m (spajanje s akvizicijskim uređajem.unutarnji otpor bušotine Rb (m*K)/W ULAZNI PODACI ZA DIMENZINIRANJE POLJA BUŠOTINA QH. kalibracija)  dio spektra povratnog raspršenog zračenja ovisan je o temperaturi DTS Laser Senzor Ulazna svjetlost Brillouinovo rasprešenje Brillouinovo rasprešenje Ramanov pojas - ovisan o Ramanov temperaturi pojas . QC.

00 0.50 4.00 4 8 – 16 1.00 92 Sr. Rezultati mjerenja 39 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje 6.00 1.50 2. vrijed.14 52 56 – 64 1.12 76 80 – 88 2.6.39 12 16 – 24 1.50 3.00 2.00 3.98 100  toplinski otpor bušotine – Rb = 0.49 40 – 48 2.00 36 44 48 – 56 2.50 1.85 20 24 – 32 1.46 28 32 – 40 2.0705 m K/W 40 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . Rezultati mjerenja Vertikalna razdioba toplinske provodnosti [W/(m K)] Dubina [m] λ [W/mK] 0.22 68 72 – 80 2. 1.44 84 88 – 96 2.63 60 64 – 72 2.

6. a dijelom ventilokonvektorski sustav grijanja s temperaturnim režimom 40/35 °C. Godišnji stupanj djelovanja plinskog bojlera uzet je 0.Dizalica topline proizvođača Ferroli 8. Za sustave s dizalicom topline tlo-voda (vertikalna izvedba izmjenjivača) i voda-voda s crpnim i ponornim bunarima pretpostavljen je niskotemperaturni površinski sustav grijanja. Godišnji faktor grijanja dizalice topline tlo-voda iznosi 3.000 kWh/god.Akumulacijski spremnik 140 lit .Cirkulacijska pumpa izvora topline. te dio podnog grijanja. Procijenjena specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje je 80 kWh/(m2 god). Na temelju maloprodajne cijene termotehničke opreme i cijene izvedbe pojedinih termotehničkih sustava za grijanje procijenjeni su investicijski troškovi različitih sustava grijanja. A= 400 m2 Analiza ekonomske isplativosti različitih izvora toplinske energije provedena je na primjeru manje stambene zgrade grijane površine 400 m2. OPREMANJE ŠKOLA DIZALICOM TOPLINE I PUŠTANJE SUSTAVA U RAD Mogućnost rada dizalice topline u režimu grijanja i hlađenja .6.75.80. dok je godišnji faktor grijanja dizalice topline voda-voda 4. dok je godišnji stupanj djelovanja uljnog kotla procijenjen na 0. učinka grijanja 18 kW. što znači da je godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade 32. pumpa međuspremnika 41 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE Primjer proračuna ekonomske analize različitih sustava grijanja stambene zgrade.6 kW u režimu grijanja (prekretni ventil) . 42 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . Plinski i uljni sustav pretpostavljaju centralno radijatorsko grijanje.

71 1.950 Održavanje. qgr= 80 kWh/(m2 god). Qgr = 32.198 25.75  gr = 3.889 kWh el.096 0.14/0.957 kWh el. kn/jed mjeri 3.en. 6. kn/god 1.13 1.707 6.096 Trošak kapitala.6  gr = 4.000 kWh/god.384 Troškovi kroz 15 godina.000 1.933 Cijena energenta.000 Faktor anuiteta 0.000 1.753 Stambena zgrada: A = 400 m2.8 0.6 Efektivna potreba za energijom.096 0.14/0.500 Troškovi kapitala i pogona.869 467. kWh 40000 42667 8889 6957 Emisija CO2 8000 11093 3084 2414 Utrošak energenta 4300 m3 4250 lit 8.321 10. kn/god 24. kn 363. kn/god 7.en.5 7. kWh 32000 32000 32000 32000 Stupanj djelovanja/faktor grijanja 0.56 Cijena energenta.75 3. gr = 16 kW 44 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . kn/kWh 0.EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE Plin Ulje Dizalica topline Dizalica topline tlo-voda voda-voda ENERGETSKA ANALIZA Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje.096 0.000 200. kn/god 15.38 0.965 380.258 31.14/0.6 Stambena zgrada: A = 400 m2.56 Pogonski troškovi.000 72. Qgr = 32.044 30.6 4.56 1. gr = 16 kW 43 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE INVESTICIJSKI I POGONSKI TROŠKOVI 40000 ULJE Trošak kapitala Dizalica 35000 Pogonski troškovi topline tlo-voda 30000 Dizalica topline voda-voda 25000 PLIN kn/god 20000 15000 10000 5000 0  = 0.772 588.251 39.000 155.500 2. qgr= 80 kWh/(m2 god).268 14. kn 80.937 19.000 kWh/god. EKONOMSKA ANALIZA Investicija.929 8.14/0.56 1.80  = 0.

izv. Pogonski troškovi su u odnosu na sustave konvencionalnog grijanja značajno niži dok su investicijski troškovi značajno viši. od onih najmanjih za grijanje stanova. Zagreb E-mail: vladimir. poslovnih jedinica.  Koriste se za niskotemperaturne sustave grijanja . Fakultet strojarstva i brodogradnje. sportskih kompleksa.ZAKLJUČAK Dizalice topline smatraju se visokoučinkovitim sustavima za proizvodnju toplinske energije.optimalan rad dizalice topline s temperaturom polazne vode s kondenzatora do 55 °C (zagrijavanje PTV-a). Vladimir Soldo. 45 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU HVALA NA PAŽNJI! dr. Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 5. vrtića. škola. stambenih naselja. Primjenjuju se u svim veličinama.prof.sc.hr Tel: 01 6168 235 46 Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obrazovanje . Primjenjuju se za grijanje i hlađenje obiteljskih kuća.soldo@fsb. do 35 °C površinsko grijanje (pretežito novih građevina). bolnica. pa sve do sustava koji služe za grijanje čitavih naselja.