REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Vodi za oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje

hrane

8. izdanje

Sijeanj 2013.
1
 SADRAJ

UVOD ............................................................................................................................................................................ 9
1. PRIMJENA VODIA ZA OZNAAVANJE, REKLAMIRANJE I PREZENTIRANJE HRANE,
ZNAENJE POJMOVA, NAIN OZNAAVANJA HRANE TE ODGOVORNOST ZA NJENO
OZNAAVANJE ....................................................................................................................................................... 10
1.1. PRIMJENA ......................................................................................................................................................... 10
1.2. POJMOVI ............................................................................................................................................................ 10
1.3. NAIN OZNAAVANJA HRANE .................................................................................................................. 10
1.4. ODGOVORNOST SUBJEKTA U POSLOVANJU S HRANOM .................................................................. 14
1.4.1. ZAPAKIRANA HRANA ........................................................................................................................................ 14
1.4.2. NEZAPAKIRANA HRANA ................................................................................................................................... 15
2. SLUBENI JEZIK ................................................................................................................................................ 15
3. OPI ZAHTJEVI OZNAAVANJA HRANE ................................................................................................... 15
3.1. VIDNO POLJE ................................................................................................................................................... 18
3.1.1. IZNIMKE OD NAVOENJA OBVEZNIH PODATAKA U ISTOM VIDNOM POLJU ......................................................... 19
4. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD NEZAPAKIRANE HRANE................................................ 19
5. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD ZAPAKIRANE HRANE ..................................................... 20
5.1. NAZIV HRANE .................................................................................................................................................. 20
5.1.1. NAZIV HRANE NADOPUNJEN PODACIMA O FIZIKALNOM STANJU ....................................................................... 24
5.1.2. NAZIV HRANE NADOPUNJEN NAVODIMA ........................................................................................... 24
5.1.2.1. Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju .............................................................................................. 24
5.1.2.2. Hrana koja sadri sladilo/a ..................................................................................................................... 25
5.2. SASTOJCI HRANE ............................................................................................................................................ 25
5.2.1. TO SE NE SMATRA SASTOJKOM HRANE? .......................................................................................................... 25
5.2.2. REDOSLIJED NAVOENJA SASTOJAKA U POPISU SASTOJAKA ............................................................................. 27
5.2.3. IZNIMKE OD PROPISANOG REDOSLIJEDA NAVOENJA SASTOJAKA U POPISU SASTOJAKA .................................. 27
5.2.3.1. Dodana voda i hlapljive tvari .................................................................................................................. 27
5.2.3.2. Koncentrirani ili dehidrirani sastojci ...................................................................................................... 28
5.2.3.3. Mjeavine voa, povra ili gljiva ............................................................................................................. 29
5.2.3.4. Mjeavine zaina ili zainskog bilja ........................................................................................................ 29
5.2.3.5. Ostale iznimke od odreenog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka ................................ 30
5.2.4. NAZIV SASTOJKA .............................................................................................................................................. 30
5.2.5. SASTOJCI HRANE KOJI SE NADOPUNJUJU NAVODIMA I UPOZORENJIMA ............................................................. 31
5.2.6. SASTOJCI HRANE KOJI SE OZNAAVAJU NAZIVOM KATEGORIJE ........................................................................ 32
5.2.6.1. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 1. ........................................................ 32
5.2.6.2. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 2. ........................................................ 34
5.2.7. OZNAAVANJE VITAMINA I MINERALA ............................................................................................................. 35
5.2.8. IZNIMKE OD OBVEZNOG NAVOENJA SASTOJAKA ............................................................................................. 36
5.2.9. SLOENI SASTOJAK........................................................................................................................................... 36
5.2.9.1. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka sloenog sastojka ................................................................. 38
5.2.10. AROME ........................................................................................................................................................... 39
5.2.11. ALERGENI ...................................................................................................................................................... 40
5.2.11.1. Navoenje alergena kod pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola .................................................. 41
5.2.11.2. Posebno isticanje alergena izvan popisa sastojaka ............................................................................... 41
5.2.11.3. Navoenje alergena izrazom moe sadravati .................................................................................. 42
2
5.3. NAVOENJE KOLIINE SASTOJKA ILI KATEGORIJE SASTOJAKA................................................ 42
5.3.1. OBVEZA NAVOENJA KOLIINE SASTOJKA ILI KATEGORIJE SASTOJAKA ........................................................... 42
5.3.1.1. sastojak ili kategorija sastojka istaknuta u nazivu proizvoda ili naziv potroaa navodi na odreeni
sastojak 42
5.3.1.2. sastojak ili kategorija sastojaka naglaena navodima, slikama i crteima na bilo kojem mjestu na
ambalai ............................................................................................................................................................... 44
5.3.1.3. sastojak ili kategorija sastojka od osnovnog znaenja za svojstvo odnosno opis hrane i njeno
razlikovanje od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti zbog svog naziva ili izgleda ................................... 45
5.3.2. IZNIMKE OD OBVEZNOG NAVOENJA KOLIINE SASTOJKA ILI KATEGORIJE SASTOJAKA ................................... 45
5.3.3. NAIN NAVOENJA KOLIINE SASTOJKA ILI KATEGORIJE SASTOJAKA .............................................................. 47
5.4. NETO KOLIINA .............................................................................................................................................. 48
5.4.1. SKUPNO PAKOVANJE IZ KOJEG SE POJEDINANE PRETPAKOVINE PRODAJU POJEDINANO ................................ 49
5.4.2. SKUPNO PAKOVANJE IZ KOJEG SE POJEDINANE PRETPAKOVINE NE PRODAJU POJEDINANO ........................... 50
5.4.3. IZNIMKE OD OBVEZNOG NAVOENJA NETO KOLIINE....................................................................................... 50
5.4.4. NAVOENJE KOLIINE OCIJEENE MASE .......................................................................................................... 51
5.5. ROK TRAJANJA ............................................................................................................................................... 51
5.5.1. ROK TRAJANJA HRANE KOJA JE S MIKROBIOLOKOG GLEDITA BRZO POKVARLJIVA I NAKON KRAEG
VREMENSKOG PERIODA MOE PREDSTAVLJATI NEPOSREDNU OPASNOST ZA LJUDSKO ZDRAVLJE ............................... 52
5.5.2. IZNIMKE OD OBVEZNOG NAVOENJA ROKA TRAJANJA ..................................................................................... 52
5.6. STVARNA ALKOHOLNA JAKOST ............................................................................................................... 53
5.6.1. NAVOENJE ALKOHOLNE JAKOSTI ZA PIA KOJA SADRE VIE OD 1,2% VOL. ALKOHOLA ............................... 53
5.6.2. DOZVOLJENA ODSTUPANJA ZA PIA I ZA PIVO .................................................................................................. 54
5.7. SERIJA ILI LOT ................................................................................................................................................ 54
5.7.1. IZGLED OZNAKE SERIJE ILI LOTA I MJESTO NAVOENJA .................................................................................... 55
5.7.2. IZNIMKE OD OBVEZNOG NAVOENJA SERIJE ILI LOTA ....................................................................................... 55
5.8. UVJETI UVANJA I UPOTREBE I UPUTA ZA UPOTREBU.................................................................... 56
5.8.1. UVJETI UVANJA I UPOTREBE ........................................................................................................................... 56
5.8.2. UPUTA ZA UPOTREBU ....................................................................................................................................... 56
5.9. MJESTO PODRIJETLA.................................................................................................................................... 57
6. OBVEZNI PODACI ZA ODREENU HRANU ................................................................................................. 58
6.1. ZAPAKIRANA HRANA NAMIJENJENA KRAJNJEM POTROAU, ALI STAVLJENA NA TRITE
PRIJE PRODAJE KRAJNJEM POTROAU ..................................................................................................... 58
6.2. HRANA NAMIJENJENA UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA .................................................................... 58
6.3. HRANA NAMIJENJENA IZVOZU ................................................................................................................. 58
PRILOG 1. SASTOJCI KOJI MOGU BITI OZNAENI NAZIVOM KATEGORIJE UMJESTO NJIHOVOG
SPECIFINOG NAZIVA ......................................................................................................................................... 60
PRILOG 2. KATEGORIJE SASTOJAKA KOJI MORAJU BITI OZNAENI NAZIVOM NJIHOVE
KATEGORIJE IZA KOJEG SLIJEDI NJIHOV SPECIFIAN NAZIV ILI E BROJ ...................................... 62
PRILOG 3. SASTOJCI KOJI MOGU IZAZVATI ALERGIJE I/ILI INTOLERANCIJE................................ 63
PRILOG 4. POPIS PROPISA ................................................................................................................................... 64
DODATAK 1 OSTALI ZNAKOVI I OZNAKE KOJIMA SE OZNAAVA HRANA ....................................... 66
1. OSTALE OZNAKE PROPISANE POSEBNIM PROPISIMA ......................................................................... 66
1.1. ZATITNI ZNAK (IG) .................................................................................................................................... 66
1.2. HRANA OZNAENA MARKOM PROIZVODA ILI ROBNOM MARKOM (PRIVATE LABEL) ........ 66
1.3. OZNAKA IZVORNOSTI I OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA .................................................. 67

3
1.4. OZNAKA TRADICIONALNOG UGLEDA .................................................................................................... 68
1.5. OZNAAVANJE EKOLOKIH PROIZVODA ............................................................................................. 69
1.6. MJERNE OZNAKE OZNAAVANJA ............................................................................................................ 69
1.7. IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA I OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI ..................................... 70
1.7.1. IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA .................................................................................................................. 70
1.7.2. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I SVJEE MESO ................................................................ 71
1.8. EUROPSKA VEGETARIJANSKA OZNAKA ................................................................................................ 72
1.8.1. VEGETARIJANSKE KATEGORIJE ........................................................................................................................ 73
1.9. OZNAKA HRANE KONZERVIRANE ZRAENJEM .................................................................................. 73
DODATAK 2 VONI SOKOVI, VONI NEKTARI, PIA, SIRUPI ZA PRIPREMU PIA, PRIRODNE
MINERALNE, PRIRODNE IZVORSKE I STOLNE VODE ............................................................................... 74
UVOD .......................................................................................................................................................................... 74
1. VONI SOKOVI I NEKTARI ............................................................................................................................. 74
1.1. NAZIV HRANE .................................................................................................................................................. 74
1.2. NAZIVI NA STRANIM JEZICIMA KOJI SE MOGU KORISTITI ZA VONE SOKOVE I NJIMA
SRODNE PROIZVODE ............................................................................................................................................ 75
1.3. PIA I SIRUPI ZA PRIPREMU PIA ............................................................................................................ 76
1.4. NAVOENJE NAZIVA HRANE ...................................................................................................................... 77
1.5. NAZIVI HRANE NADOPUNJENI OSTALIM INFORMACIJAMA ........................................................... 77
2. OZNAAVANJE PROIZVODA SLIKOVNIM PRIKAZIMA......................................................................... 78
3. SASTOJCI HRANE ............................................................................................................................................... 80
3.1. NAVOENJE SASTOJAKA ............................................................................................................................. 80
3.2. NAVOENJE KOLIINE SASTOJKA ILI KATEGORIJE SASTOJAKA................................................ 82
4. OZNAAVANJE PROIZVODA TVRDNJAMA ............................................................................................... 83
4.1. PREHRAMBENE TVRDNJE ........................................................................................................................... 83
4.1.1. IZVOR (NAZIV VITAMINA) I/ILI (NAZIV MINERALA) ........................................................................................... 84
4.1.2. MALA ENERGETSKA VRIJEDNOST ..................................................................................................................... 85
4.1.3. SMANJENA ENERGETSKA VRIJEDNOST .............................................................................................................. 85
4.1.4. SMANJENA KOLIINA (NAZIV HRANJIVE TVARI) ............................................................................................... 85
4.1.5. BEZ DODANOG EERA..................................................................................................................................... 86
4.1.6. LIGHT (LAGAN) ................................................................................................................................................ 86
4.1.7. IZVOR VLAKANA .............................................................................................................................................. 86
4.2. ZDRAVSTVENE TVRDNJE ............................................................................................................................. 87
5. PRIRODNE MINERALNE VODE I PRIRODNE IZVORSKE VODE I STOLNE VODE ........................... 87
5.1. NAZIV HRANE .................................................................................................................................................. 87
5.3. DODATNI ZAHTJEVI OZNAAVANJA - PRIRODNE MINERALNE VODE ........................................ 89
5.3.1. OZNAAVANJE PRIRODNE MINERALNE VODE S KONCENTRACIJOM FLUORIDA VEOM OD 1,5 MG/L .................. 90
5.3.2. OZNAKE SVOJSTAVA PRIRODNE MINERALNE VODE I KRITERIJI ZA NJIHOVO KORITENJE .................................. 90
5.3.3. ZABRANE ......................................................................................................................................................... 91
5.4. DODATNI ZAHTJEVI OZNAAVANJA - PRIRODNE IZVORSKE VODE ............................................ 91
5.4.1. ZABRANE ......................................................................................................................................................... 92
5.5. DODATNI ZAHTJEVI OZNAAVANJA - STOLNE VODE ....................................................................... 92

4
 5.5.1. ZABRANE ......................................................................................................................................................... 92
DODATAK 3 MESO I MESNI PROIZVODI ......................................................................................................... 93
UVOD .......................................................................................................................................................................... 93
1. OZNAAVANJE RASJEENOG MESA .......................................................................................................... 93
1.1. OZNAAVANJE ZAPAKIRANOG RASJEENOG MESA ........................................................................ 93
1.2. OZNAAVANJE NEZAPAKIRANOG RASJEENOG MESA ................................................................... 93
1.3. OZNAAVANJE GOVEIH I SVINJSKIH TRUPOVA I POLOVICA ..................................................... 94
1.4. OZNAAVANJE BRZO SMRZNUTOG MESA I MESNIH PROIZVODA ............................................... 94
2. OZNAAVANJE MESNIH PROIZVODA ......................................................................................................... 94
2.1. DEFINICIJA MESA ........................................................................................................................................... 95
2.1.1. MASNO I VEZIVNO TKIVO U KOLIINI VEOJ OD NAVEDENE U TABLICI 1.......................................................... 96
2.2. IZUZEA OD DEFINICIJE MESA ................................................................................................................. 96
2.2.1. PROIZVODI KOJI SADRE I ANATOMSKE DIJELOVE TRUPA ................................................................................. 97
2.2.2. PROIZVODI OD ANATOMSKIH DIJELOVA TRUPA ................................................................................................ 97
2.2.2.1. Proizvodi od svjeeg mesa ....................................................................................................................... 97
2.2.2.2. Polutrajni suhomesnati proizvodi ............................................................................................................ 97
2.2.3. PROIZVODI KOJI U NAZIVU IMAJU NAVEDENE MESNE PROIZVODE ..................................................................... 98
2.2.4. PROIZVODI S IZNUTRICAMA I MIIIMA KOJI NISU OBUHVAENI DEFINICIJOM MESA ........................................ 98
2.2.5. REKONSTITUIRANI MESNI PROIZVODI KOJI OBLIKOM PODSJEAJU NA ANATOMSKE DIJELOVE .......................... 99
2.2.6. SASTOJCI DOBIVENI IZ MESNIH BJELANEVINA, MASTI I VEZIVNOG TKIVA ....................................................... 99
2.2.7. NERAFINIRANE MASTI ...................................................................................................................................... 99
2.2.8. STROJNO OTKOTENO MESO ............................................................................................................................. 99
3. SLOENI SASTOJAK ........................................................................................................................................ 100
4. NAIN IZRAUNAVANJA I IZRAAVANJA KOLIINE SASTOJAKA ................................................ 100
5. NAVOENJE KOLIINE SASTOJAKA PRI OZNAAVANJU MESNIH PROIZVODA KOJI TIJEKOM
PROCESA PROIZVODNJE GUBE VODU I MIJENJA IM SE MASA ............................................................ 101
6. NAVOENJE KOLIINE SASTOJKA............................................................................................................ 102
7. IZRAUNAVANJE KOLIINE MESA ........................................................................................................... 103
7.1. CLITRAVI METODA ...................................................................................................................................... 103
7.1.1. DEFINICIJE...................................................................................................................................................... 104
7.1.2. IZRAUN......................................................................................................................................................... 104
7.2. FSA METODA .................................................................................................................................................. 114
7.2.1. IZVORI PODATAKA .......................................................................................................................................... 114
7.2.2. SASTOJCI S DRUGAIJIM VL ........................................................................................................................... 114
7.2.3. KORITENJE ANALITIKIH PODATAKA UMJESTO PODATAKA IZ TABLICE ........................................................ 115
7.2.4. DEHIDRIRANI SASTOJCI .................................................................................................................................. 115
7.2.5. PRORAUN ..................................................................................................................................................... 115
7.2.6. TABLICA TIPINIH VRIJEDNOSTI ZA MESNE SASTOJKE .................................................................................... 124
SVINJSKO MESO ............................................................................................................................................... 124
GOVEE MESO ................................................................................................................................................ 126
MESO PERADI .................................................................................................................................................. 128
JANJEE I OVJE MESO ................................................................................................................................. 129
7.2.7. PRIMJERI IZRAUNAVANJA UDJELA MESA POMOU FSA METODE .................................................................. 130
DODATAK 4 MED .................................................................................................................................................. 138
UVOD ........................................................................................................................................................................ 138
1. NAZIV MEDA ..................................................................................................................................................... 138
5
1.1. NAZIVI MEDA NADOPUNJENI ODREENIM PODACIMA ................................................................. 138
1.2. OSTALA PRAVILA ZA NAZIV MEDA........................................................................................................ 139
1.3. PROIZVODI OD MEDA ................................................................................................................................. 140
1.3.1. IZUZEA ....................................................................................................................................................... 141
1.4. OBVEZNI PODACI U BLIZINI NAZIVA HRANE ..................................................................................... 141
1.5. NAVODI NA MEDU ........................................................................................................................................ 142
2. NAZIV MEDA PROIZVEDENOG OD JEDNE BILJNE VRSTE (UNIFLORNI MED) ............................. 142
3. ZEMLJA PODRIJETLA .................................................................................................................................... 143
DODATAK 5 MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI ......................................................................................... 144
UVOD ........................................................................................................................................................................ 144
1. NAZIV HRANE ................................................................................................................................................... 144
1.1. UPOTREBA NAZIVA MLIJEKO I NAZIVA ZA MLIJENE PROIZVODE ..................................... 144
1.2. MLIJENI PROIZVODI ................................................................................................................................. 145
1.3. TOPLINSKI OBRAENO MLIJEKO ........................................................................................................... 146
1.4. TOPLINSKI OBRAENI MLIJENI PROIZVODI ................................................................................... 146
1.5. NAZIVI PROIZVODA KOJI NISU PROIZVEDENI OD MLIJEKA (ZAMJENE ZA ODREENI
MLIJENI PROIZVOD) ........................................................................................................................................ 147
1.6. OZNAAVANJE SIREVA I PROIZVODA OD SIREVA ........................................................................... 148
1.6.1. SIREVI ............................................................................................................................................................ 148
1.6.2. PROIZVODI OD SIREVA .................................................................................................................................... 149
1.6.3. ROK TRAJANJA ............................................................................................................................................... 150
2. SASTOJCI ............................................................................................................................................................ 150
3. UPOTREBA SKRAENICA PRI OZNAAVANJU MLIJEKA I MLIJENIH PROIZVODA ............... 151
DODATAK 6 JAKA ALKOHOLNA PIA .......................................................................................................... 152
2.1. NAZIVI JAKIH ALKOHOLNIH PIA ......................................................................................................... 152
2.2. NAZIVI ZA MJEAVINE JAKIH ALKOHOLNIH PIA .......................................................................... 153
2.3. NAZIVI JAKIH ALKOHOLNIH PIA SA ZEMLJOPISNIM OZNAKAMA .......................................... 155
2.4. POSEBNE ODREDBE VEZANE ZA KORITENJE NAZIVA .................................................................. 155
2.5 POSEBNE ODREDBE ZA KORITENJE NAZIVA I SLOENICA ZA JAKA ALKOHOLNA PIA
PROIZVEDENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................................................. 156
3. NAVOENJE POPISA SASTOJAKA .............................................................................................................. 156
4. OSTALI NAVODI ............................................................................................................................................... 157
DODATAK 7 GOVEE MESO ............................................................................................................................. 158
UVOD ........................................................................................................................................................................ 158
1. OBVEZA OZNAAVANJA GOVEEG MESA ............................................................................................. 158
2. OBVEZNI SUSTAV OZNAAVANJA GOVEEG MESA ........................................................................... 158
2.1. OBVEZNI PODACI NA OZNACI .................................................................................................................. 159
2.1.1. LOT ................................................................................................................................................................ 159
2.1.2. BROJ ODOBRENE KLAONICE I NAZIV DRAVE U KOJOJ SE KLAONICA NALAZI .................................................. 159
2.1.3. BROJ ODOBRENOG OBJEKTA ZA RASIJECANJE I NAZIV DRAVE U KOJOJ SE OBJEKT NALAZI ............................ 159
2.1.4. DRAVA ROENJA .......................................................................................................................................... 159

6
 2.1.5. DRAVA TOVA ............................................................................................................................................... 159
3. FORMIRANJE LOTA ........................................................................................................................................ 159
3.1. FORMIRANJE LOTA ZA KOMADE MESA ............................................................................................... 161
3.2. FORMIRANJE LOTA ZA MLJEVENO MESO........................................................................................... 161
3.3. FORMIRANJE LOTA OD OBREZAKA ....................................................................................................... 161
4. RASIJECANJE GOVEEG MESA .................................................................................................................. 162
4.1. RASIJECANJE MESA OD KLAONICE DO PRODAJE KRAJNJEM POTROAU ........................... 162
4.2. OBRADA TRUPOVA, POLOVICA I ETVRTI NAKON KLANJA......................................................... 163
4.3. RASIJECANJE I OZNAAVANJE MESA ................................................................................................... 164
4.4. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA MESA ............................................................................................... 165
5. OZNAAVANJE GOVEEG MESA ............................................................................................................... 166
5.1. OZNAAVANJE RASJEENOG GOVEEG MESA ................................................................................ 166
5.1.1. OZNAAVANJE ZAPAKIRANOG RASJEENOG GOVEEG MESA ........................................................................ 166
5.1.2. OZNAAVANJE NEZAPAKIRANOG RASJEENOG GOVEEG MESA .................................................................... 167
5.2. OZNAAVANJE OBREZAKA GOVEEG MESA..................................................................................... 167
5.3. OZNAAVANJE MLJEVENOG GOVEEG MESA .................................................................................. 168
5.4. OZNAAVANJE TELETINE I MLADE JUNETINE (DOB KOD KLANJA 12 MJESECI) ............... 169
6. DOBROVOLJNI SUSTAV OZNAAVANJA GOVEEG MESA ................................................................ 170
6.1. PODACI PRI DOBROVOLJNOM OZNAAVANJU GOVEEG MESA ................................................ 170
6.1.1. PODACI ZA KOJE JE POTREBNO ODOBRENJE ZA KORITENJE............................................................................ 170
6.1.2. PODACI ZA KOJE NIJE POTREBNO ODOBRENJE ZA KORITENJE ........................................................................ 171
6.2. PODACI KOJI SE NE SMIJU NAVODITI NA OZNAKAMA ................................................................... 171
7. DOKUMENTACIJA U SUSTAVU OZNAAVANJA GOVEEG MESA ................................................... 172
8. NADZOR DOBROVOLJNOG OZNAAVANJA GOVEEG MESA .......................................................... 172

7
Napomena:
Vodi za oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane izraen je radi primjene Pravilnika o
oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 63/11, 79/11) i podloan je izmjenama u
sluaju donoenja novih propisa.
Svi primjeri koriteni u ovom dokumentu informativnog su karaktera i navedeni su samo kao
pojanjenje.
Dodaci, koji e se izraivati za pojedine kategorije hrane prema potrebi korisnika ovoga Vodia,
predvieni su kao njegov sastavni dio.

8
UVOD

Oznaavanje hrane jedno je od najsloenijih zakonski ureenih podruja vezanih za hranu. Razlog
tome je to ono obuhvaa vrlo razliite i esto suprotne ciljeve kao to su zatita potroaa,
potivanje proizvoake i poslovne tajne, omoguavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te
mogunost upravljanja krizom kada postoji opasnost tetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.
Opi zahtjevi i nain oznaavanja zapakirane i nezapakirane hrane, kao i odreeni uvjeti
prezentiranja i reklamiranja hrane propisani su Pravilnikom o oznaavanju, reklamiranju i
prezentiranju hrane (NN 63/11, 79/11). Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju
hrane donesen je temeljem Zakona o hrani (NN 46/07, 84/08, 55/11), a primjenjuje se na hranu
namijenjenu krajnjem potroau, kao i na hranu namijenjenu opskrbi ugostiteljskih objekata,
kantina, bolnica, djejih vrtia, kola, ustanova socijalne skrbi i drugih slinih subjekata u
poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju.
Upravljanje krizom, kada hrana predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, puno je jednostavnije
ako je hrana ispravno oznaena. Ispravno oznaena hrana omoguuje brzo povlaenje s trita,
obavjetavanje potroaa i osoba odgovornih za provedbu slubene kontrole s ciljem spreavanja
irenja opasnosti kao i izolaciju dijela proizvodnog procesa i distribucijskog lanca u kojem je
naen proizvod sa tetnim djelovanjem na ljudsko zdravlje.
Budui da je oznaavanje najvaniji trenutak u komunikaciji proizvoaa hrane s potroaem,
bitno je da potroa dobije ispravne i jasne informacije na temelju kojih e donijeti odluku o
kupnji odreenog proizvoda. U skladu s vaeim Pravilnikom o oznaavanju, reklamiranju i
prezentiranju hrane, oznaavanje podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive
robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a koji se nalaze na bilo kojoj
ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koja prati ili se odnosi na tu hranu.
Vodi je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji su odgovorni za oznaavanje hrane te
osobama ovlatenim za provoenje slubenih kontrola hrane.
Upute u Vodiu primjenjuju se na zapakiranu i nezapakiranu hranu koja se isporuuje krajnjem
potroau, ukljuujui restorane, bolnice, kantine i ostale fizike ili pravne osobe koje obavljaju
ugostiteljsku djelatnost.
Upute za odredbe koje se odnose na pruanje informacija o sastojcima koji mogu izazvati alergije,
koje se moraju dati na zahtjev potroaa, pri posluivanju jela u ugostiteljskim objektima kao to
su kafii ili restorani, nisu obuhvaene ovim Vodiem budui da se nalaze na internet stranici
Ministarstva poljoprivrede.

9
1. PRIMJENA VODIA ZA OZNAAVANJE, REKLAMIRANJE I PREZENTIRANJE
HRANE, ZNAENJE POJMOVA, NAIN OZNAAVANJA HRANE TE
ODGOVORNOST ZA NJENO OZNAAVANJE

1.1. Primjena

Ovaj Vodi pojanjava ope zahtjeve i nain oznaavanja zapakirane i nezapakirane hrane kao i
odreene uvjete prezentiranja i reklamiranja hrane.
Primjenjuje se za hranu namijenjenu:
- isporuci krajnjem potroau i
- opskrbi ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, djejih vrtia, kola, ustanova socijalne
skrbi i drugih slinih subjekata u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau
za izravnu konzumaciju.
Vodi je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji su odgovorni za oznaavanje hrane te
osobama ovlatenim za provoenje slubenih kontrola hrane.

1.2. Pojmovi

Oznaavanje podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki,
slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu a nalaze se na bilo kojoj ambalai,
dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu.
Zapakirana hrana ili pretpakovina je proizvod namijenjen krajnjem potroau i subjektima u
poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju (ugostiteljski
objekti, kantine, bolnice, djeji vrtii, kole, ustanove socijalne skrbi i drugi slini subjekti u
poslovanju s hranom), a sastoji se od hrane i ambalae u koju je hrana zapakirana prije stavljanja
na trite, bilo da ambalaa u potpunosti ili samo djelomino zatvara hranu, ali u svakom sluaju
na nain da sadraj ne moe biti promijenjen bez otvaranja ili vidne promjene ambalae.
Nezapakirana hrana je hrana koja je stavljena na trite bez prethodnog pakiranja ili se pakira
na mjestu prodaje u prisutnosti krajnjeg potroaa ili bez njega.

1.3. Nain oznaavanja hrane

Nain oznaavanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg potroaa i subjekte u
poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju (ugostiteljski
objekti, kantine, bolnice, djeji vrtii, kole, ustanove socijalne skrbi i drugi slini subjekti u
poslovanju s hranom), a osobito glede njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, koliine,
trajnosti, podrijetla ili postupaka proizvodnje.

10
Primjeri oznaavanja glavnih karakteristika hrane koje dovodi potroaa u zabludu:
1. priroda hrane
Primjeri:
a) na soku od jabuke proizvedenom od koncentriranog jabunog soka kao i na soku od jabuke ne
smiju pisati navodi tipa prirodni sok od jabuke, isti sok od jabuke ili drugi navodi s istim
znaenjem;
b) na pasteriziranim kiselim krastavcima ne smije pisati navod svjei;
c) na steriliziranom graku proizvedenom od suenog graka ne smije pisati navod tipa mladi
ili svjei;
d) navodi prava instant kava ili 100% ista instant kava na instant kavi ili
proizvodu s instant kavom;
e) na hrani ne smiju pisati navodi tipa zdravo, zdrava hrana, zdrav obrok ili slino.

2. identitet
Primjeri:
a) pod nazivom Med od kadulje ne smije se oznaiti med koji ne sadri propisan broj peludnih
zrnaca kadulje i koji nema senzorska i fizikalno-kemijska svojstva meda od kadulje;
b) na proizvodima kojima je mlijena mast zamijenjena biljnom masti i koji su zamjene
odreenom mlijenom proizvodu ne smiju pisati izrazi koji se veu iskljuivo za mlijene
proizvode. Primjerice zamjena za polutvrdi sir ne smije biti oznaena navodima poput gouda
ili edam;
c) suena riba primjerice Pollachius odnosno Crni bakalar ne smije se oznaiti nazivom
Sueni bakalar.

3. svojstva
Primjeri:
a) navod bez konzervansa nije dozvoljen na vonim sokovima, nektarima i svim drugim
proizvodima kojima su propisani dozvoljeni sastojci i tvari te postupci koji se koriste u
proizvodnji. Tako se u vonim sokovima i nektarima ne smije koristiti konzervans, a trajnost im
se osigurava iskljuivo termikom obradom;
b) navod bez konzervansa nije dozvoljen pri oznaavanju bezalkoholnih pia kod kojih je za
hladnu sterilizaciju koriten dimetildikarbonat E 242;
c) navodi bez umjetnih bojila i/ili bez aroma na medu, mlijeku, vonim sokovima i ostalim
proizvodima kojima je zabranjeno bojenje ili aromatiziranje.

11
4. sastav
Primjeri:
a) nije doputen slikovni prikaz i/ili navod samo jedne vrste voa u vonom soku proizvedenom
od vie vrsta voa, kao to je slika breskve i/ili navod breskva na prednjoj strani ambalae
kod soka koji je proizveden od jabuke, manga, marakuje i breskve;
b) nije ispravan naziv aj od brusnice u mjeavini aja koja sadri brusnicu, ipak i ostalo
usitnjeno osueno voe ili samo aromu brusnice pored ostalih sastojaka. Kada se u nazivu
ovakvih proizvoda eli istaknuti brusnica koja je sastojak, preporuka je koristiti naziv aj s
brusnicom, aj s aromom brusnice ili aj s okusom brusnice.

5. koliina
Primjeri:
a) na proizvodu okolada s komadiima jabuke (10%) navedeni su sastojci: eer, kakaov
maslac, komadii jabuke 10% (eer, jabuke, penino brano, limunska kiselina),...
Koliina jabuke je manja od 10% budui da su komadii jabuke sloeni sastojak koji sadri i
druge sastojke;
b) na proizvodu naziva Sirup sa sokom od narane, za pripremu osvjeavajueg pia nije
doputeno navoenje koliine soka od narane izraene u % vol. Udio soka od narane od 30%
ako se iskae kao % vol iznosi cca 40% vol. Koristei nedozvoljenu mjernu jedinicu potroaa
se navodi na zakljuak da proizvod sadri veu koliinu soka od narane.

6. trajnost
Primjer:
Na svjeim mlijenim proizvodima ne smije pisati Najbolje upotrijebiti do jer su s
mikrobiolokog gledita kvarljivi i proizvoa mora odrediti datum do kojeg se mogu konzumirati
bez rizika za zdravlje ljudi.

7. podrijetlo
Primjeri:
a) na mesnom proizvodu Beka kobasica koji nije proizveden u Beu, a esto niti u Austriji,
mora biti navedena zemlja u kojoj je proizveden, primjerice Hrvatska;
b) na proizvodu Danish cookies (u prijevodu Danski keksi), proizvedenom u Italiji, mora biti
navedeno da je proizveden u Italiji;
c) na proizvodu pod nazivom Talijanska unka, proizvedenom u Njemakoj, mora biti navedeno
da je proizveden u Njemakoj.

12
8. postupak proizvodnje
Primjeri:
a) proizvod se ne moe staviti na trite pod nazivom Dimljeni bademi ako je upotrijebljena
aroma dima;
b) proizvod se ne moe staviti na trite pod nazivom Pilei medaljoni, panirano pilee meso jer
u nazivu proizvoda nije istaknuto da je proizveden od oblikovanog usitnjenog pileeg mesa;
Sam naziv hrane Medaljoni ne definira radi li se o proizvodu oblikovanom od usitnjenog mesa
ili se radi o komadu paniranog mesa. Ako je proizvod pod nazivom Pilei medaljoni, panirano
pilee meso proizveden od usitnjenog mesa, tada u nazivu proizvoda mora biti istaknuto da se
radi o proizvodu od usitnjenog oblikovanog mesa.

Nain oznaavanja mora biti takav da:

- ne pripisuje hrani uinke ili svojstva koje ne posjeduje;

Primjeri:
Najee pripisivanje odreenih svojstava hrani koja iste ne posjeduje je kroz tvrdnje i
zdravstvene tvrdnje.
a) omoguava pravilan razvoj i rast na itnim pahuljicama s obzirom na to da samo
konzumiranje te hrane ne omoguava pravilan rast i razvoj;
b) tvrdnja stimulirajue na bezalkoholnom aromatiziranom piu.

- ne ukazuje na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva slina hrana posjeduje takve
karakteristike;
- Primjer:
- Sok od jagode bez umjetnih bojila.

- ne pripisuje hrani svojstava prevencije, terapije i lijeenja bolesti ljudi ili upuuje na takva
svojstva (osim prirodnih mineralnih voda, hrane za posebne prehrambene potrebe ije
oznaavanje upuuje na svojstva prevencije, terapije i lijeenja bolesti ljudi, a to je
propisano posebnim propisima te hrane sa zdravstvenom tvrdnjom, tvrdnjom o smanjenju
rizika od neke bolesti i tvrdnjom koja se odnosi na rast i razvoj djece sukladno Prilogu II
Pravilnika o zdravstvenim i prehrambenim tvrdnjama) (Prilog 4. toka 42.).
Primjer:
- tvrdnja titi od karijesa i pomae kod osteoporoze na mlijenim proizvodima

Osim naina oznaavanja hrane, spreavanje obmane potroaa odnosi se i na prezentiranje hrane,
posebice njezin oblik, izgled ili ambalau, materijale koji se koriste za ambalau, nain na koji je
dizajnirana ili okruenje u kojem je izloena, kao i na reklamiranje hrane.
Primjeri:
a) pie koje nije voni sok pakirano u ambalau u obliku voa;
13
b) ambalaa koja je vea no to to sadraj iziskuje, dajui na taj nain potroau pogrenu
predodbu o neto koliini prehrambenog proizvoda;
Kada je ambalaa dizajnirana na poseban nain zbog proizvodnih ili tehniko-distributivnih
razloga te se ne podudara s neto koliinom ili s oblikom prehrambenog proizvoda, mora se jasno
istaknuti stvarna neto koliina. Na takvim pretpakovinama nije doputeno navoenje oznaka kao
to su L, XL XXL.
c) prezentiranje margarina u okruenju koje predstavlja zelenu livadu s kravama.
Okruenje asocira na maslac, odnosno proizvod na bazi mlijene masti dok je margarin
proizveden od biljnih masti i moe sadravati najvie 3% mlijene masti.

1.4. Odgovornost subjekta u poslovanju s hranom

1.4.1. Zapakirana hrana

Za oznaavanje zapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom iji se podaci
obvezno navode pri oznaavanju zapakirane hrane, na jedan od naina:
- naziv i adresa proizvoaa ili
- naziv i adresa onoga koji hranu pakira ili
- naziv i adresa onoga koji hranu stavlja na trite,
a koji je registriran u Republici Hrvatskoj.
To znai da je obvezno navoenje jednog subjekta u poslovanju s hranom, koji je ujedno i
odgovoran za oznaavanje hrane. Isto tako, navoenje vie subjekata u poslovanju s hranom nije
zabranjeno, meutim, u tom sluaju mora biti jasno oznaeno koji je od navedenih subjekata
odgovoran za oznaavanje hrane.
Primjer:
Kod proizvoda koji se prodaje pod robnom markom, kada su i proizvoa i onaj koji stavlja
proizvod na trite subjekti registrirani u Republici Hrvatskoj, nije obvezno navesti naziv i adresu
oba subjekta u poslovanju s hranom ve samo jednog.
Obino se navodi vlasnik robne marke proizvoda, odnosno onaj koji proizvod stavlja na trite, a
koji je ujedno i odgovoran za ispravnost podataka koji oznaavaju proizvod.

Adresa subjekta u poslovanju s hranom podrazumijeva naziv mjesta, potanski broj, ulicu i kuni
broj te naziv drave. Ista moe biti skraena na bilo koji nain pod uvjetom da skraenica
omoguava identifikaciju tvrtke i dovoljna je za potanske svrhe.

Primjer:
Subjekt u poslovanju s hranom ima sjedite i proizvodi hranu u mjestu koje ima samo potanski
broj, odnosno adresa ne ukljuuje naziv ulice i kuni broj.

14
Potrebno je istaknuti da je za skraivanje adrese takoer odgovoran subjekt u poslovanju s hranom
naveden na ambalai proizvoda. U sluaju da skraena adresa nije dovoljna za potanske svrhe
proizvod je neispravno oznaen i ne smije se nalaziti na tritu.
Navoenje podataka o adresi odgovornog subjekta u poslovanju s hranom za oznaavanje hrane
moe biti izostavljeno u sluaju kada se subjekt u poslovanju s hranom nalazi na istoj lokaciji koja
je ve navedena na ambalai.
Ako jedan subjekt u poslovanju s hranom ima vie objekata, doputeno je navoditi sve objekte, pri
emu mora biti jasno oznaeno koji je od navedenih objekata odgovoran za oznaavanje hrane.

1.4.2. Nezapakirana hrana

Subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prodaje krajnjem potroau odgovoran je za
oznaavanje nezapakirane hrane.

2. SLUBENI JEZIK

Pri oznaavanju hrane obvezno se koristi hrvatski jezik. Podaci mogu biti napisani i na drugim
jezicima, ali upotreba hrvatskog jezika je obvezna.
Pri oznaavanju se mogu koristiti i strani izrazi, ako isti ne postoje u hrvatskom jeziku, pod
uvjetom da su oni dobro poznati, da je njihova upotreba rairena te da su razumljivi potroaima.
Primjeri:
a) Ketchup - dobro je poznat potroaima te se moe koristiti kao naziv proizvoda.
b) Light - oznaka koja je poznata potroaima i informira potroae da se radi o proizvodu sa
smanjenom koliinom jedne od hranjivih tvari.
c) Mozzarella - moe se koristiti uz naziv proizvoda.
d) Spaghetti bolognese - moe se koristiti uz naziv gotovog proizvoda.

Kod viejezinog oznaavanja hrane podaci na hrvatskom jeziku moraju biti lako uoljivi i itljivi
(vidi poglavlje 3. Opi zahtjevi oznaavanja hrane). Preporuka je uz tekst na hrvatskom jeziku
navesti oznaku Hrvatska ili HR.

3. OPI ZAHTJEVI OZNAAVANJA HRANE

Obvezni podaci kojima se hrana oznaava, a koji se nalaze na bilo kojoj ambalai, dokumentu,
obavijesti ili su privreni na ambalau tako da se ne mogu od nje lako odvojiti (etiketa, obru,
privjesnica), moraju biti oznaeni na nain da su:
- lako razumljivi i uoljivi
- lako vidljivi
- jasno itljivi i
- neizbrisivi.
Obvezni podaci ne smiju biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom.

15
Primjer:
Vone ploice ili musli ploice zapakirane u omot preklopljen na dijelu gdje se navode obvezni
podaci na hrvatskom jeziku.

Veliina slova teksta s obveznim podacima ne smije biti premala u odnosu na druge informacije i
slikovne prikaze. Preporuka je tekst jasno istaknuti odgovarajuom kontrastnom pozadinom. Crno
tiskani tekst nije dobro vidljiv na tamnoj ili sjajnoj pozadini, kao ni bijelo tiskani tekst na
prozirnoj podlozi.

Razumljivost se postie upotrebom rijei, pojmova i izraza koji su propisani i prepoznatljivi

irokoj populaciji potroaa. Podaci ne smiju biti napisani skraenicama ni kodovima (osim
propisane oznake za seriju ili lot).
Tekst koji sadri informacije o proizvodu moe biti zamijenjen slikovnim prikazom ako je istim
osigurana identinost informacije potroaima.
Primjer mogueg koritenja slikovnog prikaza umjesto teksta:
Pri oznaavanju upute za upotrebu mogu se koristiti slikovni prikazi posua i pribora za jelo (kada
prikaz lonca s poklopcem iz kojeg izlazi para i pored kojeg je navedeno vrijeme kuhanja moe
zamijeniti tekst u kojem se objanjava da je proizvod potrebno kuhati).

itljivost je odreena odnosom veliine ambalae te vrstom i veliinom (fontom) upotrijebljenih

slova. Smanjenjem ambalae, razmjerno se smanjuje i veliina slova. Bilo bi nemogue
zadovoljiti uvjet itljivosti kada bi se svi obvezni podaci morali navoditi na ambalai neovisno o
njezinoj veliini. To je razlog zato je kod ambalae ija je najvea povrina manja od 10 cm2
propisom predvien manji broj podataka koji se moraju navesti na proizvodu. Stoga se preporua
na malim pretpakovinama (drae gume za vakanje) navoditi samo obvezne podatke i na to je
mogue manje jezika.

Primjer:
Na medu zapakiranom u ambalau ija je najvea povrina manja od 10 cm2 obvezno je navoenje
naziva hrane, neto koliine i roka trajanja.

Veliina pisma mjeri se u tipografskim tokama (pt).

6 pt = 1 nonparel = 2,2563 mm
8 pt = 1 petit = 3,0084 mm
12 pt = 1 cicero = 4,513 mm

16
 Zbog viejezinog oznaavanja na maloj povrini, font slova je premali:
English/Ingredients: wheat, salt, egg, water....
Deutsche/Bestandteile: weizen, salz, ei, wasser....
Italiano/Ingredienti: frumento, sale, uovo, acqua....
Francais/Ingredients: ble, sel, oeuf, l'eau....
Espanoles/Ingredientes: trigo, sal, huevo, aqua....
Portugues/ Ingredientes: trigo, sal, ovo, aqua....
Hrvatski/Sastojci: penica, sol, jaje, voda....

Primjer itljivog popisa sastojaka s obzirom na vrstu pisma:

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol

Najbolje upotrijebiti do: Kod vrste pisma kao to je Arial, slova su

20. 10. 2008. jasna i lako itljiva.

Primjer neitljivog popisa sastojaka s obzirom na vrstu pisma:

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol

Najbolje upotrijebiti do: Kod vrste pisma kao to je Vivaldi, slova su

20. 10. 2008. neitljiva.

Primjer koritenja odgovarajue podloge:

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol
Tamna slova na svijetloj podlozi omoguuju
Najbolje upotrijebiti do:
jasnou i itljivost teksta.
20. 10. 2008.

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol
Svijetla slova na tamnoj podlozi takoer su
Najbolje upotrijebiti do: dobar odabir, ali ga je bolje izbjegavati
20. 10. 2008. kada je veliina slova manja od 12 pt.

17
 Primjer koritenja neodgovarajue podloge:

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol

Najbolje upotrijebiti do: Ovakav odabir slova i podloge ne osigurava

20. 10. 2008. itljivost i treba ga izbjegavati.

Sastojci:
biljno ulje, eer, sol

Najbolje upotrijebiti do: Ovakav odabir slova i podloge ne osigurava

20. 10. 2008. itljivost i treba ga izbjegavati.

Neizbrisivost je zahtjev kojim se osigurava da podaci na ambalai ostanu itljivi do isteka roka
trajanja proizvoda. To se postie primjenom odgovarajue tehnike tiska uzimajui u obzir uvjete
pod kojima e se proizvodi transportirati i izlagati na prodajnim mjestima.

3.1. Vidno polje

Vidno polje moe biti bilo koji dio ambalae zapakirane hrane na kojem je mogue jednostavno
uoiti i proitati podatke o proizvodu.
Podaci koji daju informaciju o karakteristikama proizvoda i koji se moraju istovremeno nalaziti u
istom vidnom polju najmanje na jednom mjestu na ambalai, su sljedei:
- naziv hrane
- neto koliina ili koliina punjenja
- rok trajanja hrane ili naznaka mjesta gdje se on nalazi
- stvarna alkoholna jakost za pia koja sadre vie od 1,2% vol alkohola i
- drugi podaci ako su propisani posebnim propisima (primjerice za nektare navodi:
proizvedeno od koncentriranog ili od koncentriranog... odnosno djelomino
proizvedeno od koncentriranog ili djelomino od koncentriranog i udio voa:
najmanje %).
Grupiranjem gore navedenih podataka, potroau je omogueno bre i lake donoenje odluke o
kupnji odreenog proizvoda.
Primjeri:
a) Ambalaa kvadratnog oblika za tjesteninu ili riu - svi gore navedeni podaci mogu se nalaziti na
jednoj od bonih stranica ambalae.
b) Kod nekih pakiranja i dva spojna podruja jo se mogu smatrati istim vidnim poljem (ako su
primjerice pod tupim kutom) kao i informacija koja je istodobno vidljiva manjim okretanjem
okrugle ili valjkaste ambalae.
18
Ako se jedan od gore navedenih podataka kao na primjer naziv hrane, navodi vie puta na
razliitim dijelovima ambalae nije potrebno svaki puta navoditi i ostale podatke.

3.1.1. Iznimke od navoenja obveznih podataka u istom vidnom polju

Iznimke od navoenja obveznih podataka u istom vidnom polju su:
- boce namijenjene ponovnoj upotrebi koje imaju neizbrisive oznake te stoga nemaju
naljepnicu, obru ili privjesnicu i
- hrana zapakirana u ambalau ili spremnik ija je najvea povrina manja od 10 cm2.

4. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD NEZAPAKIRANE HRANE

Kod oznaavanja nezapakirane hrane obvezni podaci moraju biti istaknuti jasno, vidljivo i itko na
prodajnom mjestu ili na posebnoj ambalai ako se hrana na prodajnom mjestu dri u njoj.
Obvezni podaci za nezapakiranu hranu su:
- naziv hrane
- naziv proizvoaa ili onog koji hranu stavlja na trite.

U sljedeim sluajevima su obvezni i drugi podaci:

1. Kod napitaka iz automata ili napitaka pripremljenih na slian nain, sladoleda koji se prodaju
nezapakirani, pekarskih i slastiarskh proizvoda iji je rok trajanja dui od 24 sata, konditorskih
proizvoda i snack proizvoda koji se pakiraju u prisutnosti potroaa, obvezno je i navoenje
popisa sastojaka;
Primjer:
Zapakirani slatkii namijenjeni prodaji po komadu ili nezapakirani, a koji su uglavnom
namijenjeni konzumaciji neposredno nakon kupovine. Takvi proizvodi imaju navedene obvezne
podatke samo na obavijesti ili na spremniku u kojem su izloeni, pod uvjetom da su podaci jasno
vidljivi i itljivi.
2. Kod proizvoda ribarstva i ivih koljkaa obvezno je i navoenje naina ulova ili uzgoja
rijeima ulovljeno u moru ili ulovljeno u kopnenim vodama ili uzgojeno.
3. Kod, s mikrobiolokog gledita, brzo pokvarljive hrane, obvezno je i navoenje roka trajanja.
Primjer:
Svjea tjestenina ili punjena svjea tjestenina.

Na popratnom dokumentu koji se odnosi na nezapakiranu hranu i mora biti otpremljen prije
isporuke te hrane ili neposredno s njom, moraju biti navedeni i ostali podaci koji su obvezni i za
zapakiranu hranu gdje je to primjenjivo te drugi podaci ako je to propisano posebnim propisima.
Podaci koji se nalaze na popratnoj dokumentaciji moraju se dati na uvid potroau u sluaju
njegovog zahtjeva.
Nezapakirana hrana, ako je podvrgnuta ionizirajuem zraenju ili sadri tvari za zaslaivanje ili je
aromatizirana kininom i/ili kofeinom ili je alergen odnosno sadri alergene sastojke oznaava se
19
kao i ista vrsta zapakirane hrane, odnosno na prodajnoj ambalai obvezno se mora nalaziti i jedan
od spomenutih podataka.

5. PODACI KOJI SE OBVEZNO NAVODE KOD ZAPAKIRANE HRANE

Podaci o hrani namijenjenoj potroaima koji se moraju obvezno navesti, osim u sluajevima u
kojima je drugaije propisano, su sljedei:
- naziv hrane pod kojim se ista prodaje
- popis sastojaka
- koliina odreenih sastojaka ili kategorije sastojaka
- neto koliina ili koliina punjenja
- rok trajanja
- uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane
- naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je u
Republici Hrvatskoj
- stvarna alkoholna jakost po volumenu za pia koja sadre vie od 1,2% alkohola
- oznaka serije ili lota
- upute za upotrebu, gdje je potrebno radi pravilnog koritenja
- pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao krivo navoditi
potroaa o pravom podrijetlu.

5.1. Naziv hrane

Za veinu proizvoda, posebnim su propisima propisani nazivi, definicije, sastav i zahtjevi kakvoe
(Tablica 1. i Tablica 2.).
Ako proizvod ne udovoljava propisanoj definiciji i/ili sastavu ne moe biti oznaen propisanim
nazivom. Meutim, proizvodnja i prodaja takvog proizvoda nije zabranjena pod nekim drugim
nazivom pod uvjetom da je zdravstveno ispravan.
Primjer:
Nazivi demova i marmelada propisani su posebnim propisom o vonim demovima, eleima,
marmeladama, pekmezu te zaslaenom kesten pireu. Prema tom propisu, pod nazivom dem od
crnog ribiza moe se oznaiti proizvod odgovarajue elirane konzistencije koji sadri vonu
pulpu i/ili vonu kau, eer i vodu. Koliina pulpe od crnog ribiza i/ili vone kae od crnog ribiza
upotrijebljene za proizvodnju 1000 g konanog proizvoda ne smije biti manja od 250 g. Ako je
voni sadraj manji od propisanog ili su u proizvodnji koriteni postupci i/ili sastojci koji nisu
dozvoljeni za dem proizvod se mora oznaiti pod drugim nazivom, primjerice namaz od crnog
ribiza.

20
Tablica 1. Proizvodi iji su nazivi propisani nacionalnim zakonodavstvom (ne odnose se na
uvozne proizvode iz drava lanica EU i EFTA-e)
Keksi i keksima srodni proizvodi - primjerice kreker, trajno slano pecivo, medenjak, paprenjak,
pikota.
Mlinski i pekarski proizvodi - primjerice raeni mijeani kruh, mlinci, burek, krafne, krune
mrvice, krune kockice.
Proizvodi slini okoladi, krem-proizvodi i bombonski proizvodi primjerice kakaova ploa,
mlijeni kakaov preljev, kakaov krem-proizvod, tvrdi bombon, karamela.
Pivo - specijalno pivo, jako pivo, bezalkoholno pivo, penino pivo, pivo proizvedeno s
mjeovitom mikrobnom kulturom, mutno pivo, nefiltrirano pivo, svijetlo pivo, crveno pivo ili
tamno pivo, crno pivo.
Mesni proizvodi primjerice pljeskavica, kulen, zimska, unka u ovitku, krvavica, pateta, prut,
dimljena unka, kuhana unka, gula, mesni doruak, slanina, pek, panceta, varci

Smrznuti deserti - mlijeni sladoled, krem sladoled, sladoled, smrznuti aromatizirani desert,
smrznuti voni desert.
Sirevi i proizvodi od sireva - primjerice ekstra tvrdi sir, tvrdi sir, polutvrdi sir, meki sir, svjei sir,
topljeni sir.
Jestiva ulja i masti primjerice suncokretovo ulje, sojino ulje, buino ulje, hladno preano buino
ulje, nerafinirano suncokretovo ulje, svinjska mast, govei loj

21
Tablica 2. Proizvodi iji su nazivi preuzeti od zakonodavstva Europske unije
Mazive masti - maslac, trietvrtmasni maslac, polumasni maslac, mlijeni namaz X%, margarin,
trietvrtmasni margarin, polumasni margarin, masni namazi X%, mijeani namaz, trietvrtmasni
mijeani namaz, polumasni mijeani namaz, mijeani namaz X%.
Voni demovi, elei, marmelade, te zaslaeni kesten pire - dem, ekstra dem, ekstra ele,
marmelada, ele-marmelada, zaslaeni kesten pire.
Mlijeko i mlijeni proizvodi primjerice vrhnje, jogurt, kefir, kumis.
Voni sokovi i njima srodni proizvodi - voni sok, voni sok od koncentriranog vonog soka,
koncentrirani voni sok, dehidrirani ili voni sok u prahu, voni nektar.
Kakaovi i okoladni proizvodi - primjerice kakaov maslac, kakaov prah, okolada, mlijena
okolada, bijela okolada, okoladni desert ili praline.
Kazeini i kazeinati - jestivi kiseli kazein, jestivi slatki kazein (mogu biti oznaeni nazivom
kategorije mlijeni proteini ili mlijene bjelanevine)
Ugueno (kondenzirano) mlijeko i mlijeko u prahu - ugueno (kondenzirano) nezaslaeno
mlijeko (ugueno (kondenzirano) ekstra-masno mlijeko, ugueno (kondenzirano) mlijeko,
ugueno (kondenzirano) djelomino obrano mlijeko, ugueno (kondenzirano) obrano mlijeko),
ugueno (kondenzirano) zaslaeno mlijeko (ugueno (kondenzirano) zaslaeno mlijeko,
ugueno (kondenzirano) zaslaeno djelomino obrano mlijeko, ugueno (kondenzirano)
zaslaeno obrano mlijeko) i mlijeko u prahu (ekstra-masno mlijeko u prahu, punomasno mlijeko u
prahu, djelomino obrano mlijeko u prahu, obrano mlijeko u prahu).
Ekstrakti kave i ekstrakti cikorije - ekstrakt kave, topivi ekstrakt kave, topiva kava ili instant kava;
ekstrakt cikorije, topiva cikorija ili instant cikorija.
Med - cvjetni ili nektarni med, medljikovac ili medun, med u sau, med sa saem ili med s
dijelovima saa, cijeeni med, vrcani med, preani med, filtrirani med, pekarski med.
eeri - primjerice eer ili bijeli eer, polubijeli eer, ekstra bijeli eer, glukozni sirup,
fruktoza.
Jaka alkoholna pia - primjerice brandy, whiskey, rum, vodka.

22
U sluaju kada naziv hrane nije utvren posebnim propisom moe se koristiti:
a) uobiajen naziv pod kojim se hrana stavlja na trite u Republici Hrvatskoj;
Proizvodi koji nisu obuhvaeni posebnim propisima te kao takvi nisu definirani i nisu im propisani
zahtjevi kakvoe, oznaavaju se nazivima koji su uobiajeni i prepoznatljivi potroaima.
Uobiajeni naziv moe biti openit, odnosno moe predstavljati cijelu kategoriju proizvoda.
Primjer:
Osvjeavajue bezalkoholno pie uobiajeni je naziv te je preporuka poblie opisati proizvod
kako bi potroa dobio vie informacija o samom proizvodu, primjerice Osvjeavajue
bezalkoholno pie s aromom limuna ili Osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom limuna.
Proizvodi poznati potroaima pod svojim trgovakim nazivom ili zatitnim znakom u toj mjeri da
ih poistovjeuju s istovrsnim proizvodima drugih proizvoaa, bez obzira na njihovu rairenost i
prepoznatljivost, moraju imati naziv prema uputama iz ovog poglavlja.
Primjer:
Koritenje naziva Nes kava za instant kavu nije ispravno.

b) naziv pod kojim se proizvod stavlja na trite u zemljama lanicama EU;

Dozvoljeno je koritenje naziva hrane pod kojim se ista proizvodi i stavlja na trite u jednoj od
zemalja lanica EU i Europske udruge slobodne trgovine sukladno posebnim propisima koji
vrijede u toj zemlji. Takav naziv mora biti dovoljno poznat potroau, a u sluaju da nije, mora
biti popraen drugim opisnim podacima.
Primjeri naziva hrane koji su dovoljno poznati potroau:
Ketchup, cappuccino, pizza, spaghetti bolognese, tortilla.

c) opisni naziv koji ukljuuje ili je popraen i drugim informacijama o proizvodu, a koje su
dovoljne potroau da spozna pravu prirodu proizvoda i da ga ne moe zamijeniti s drugim
slinim proizvodom.
U sluaju kada je naziv proizvoda nerazumljiv hrvatskim potroaima mora biti popraen
dodatnim podacima.
Primjeri:
a) Tipino belgijsko pie Maidrank nije poznato u Republici Hrvatskoj te bi u sluaju
plasiranjana hrvatsko trite njegov naziv trebalo nadopuniti primjerice rijeima:
aromatizirano pie na bazi vina;
b) Jedno od najpoznatijih jela meksike kuhinje Chilli con carne prodaje se na europskom
tritu pod tim nazivom. Na hrvatskom tritu proizvod mora imati opisni naziv, primjerice
Jelo od mljevenog goveeg mesa u umaku od rajice sa crvenim grahom i ilijem;
c) Sake - alkoholno pie na bazi rie;
d) Sejtan - jelo od cjelovitog peninog zrna.

23
5.1.1. Naziv hrane nadopunjen podacima o fizikalnom stanju
Naziv pod kojim se hrana stavlja na trite mora sadravati ili biti popraen pojedinostima o
njezinom fizikalnom stanju ili odreenom postupku prerade (u prahu, brzo zamrznuto,
koncentrirano, dimljeno) u sluajevima gdje bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti kupca u
zabludu u vezi s karakteristikama proizvoda, prezentacijom, okusom, hranjivim vrijednostima ili u
sluajevima kada kupac mora slijediti posebne upute za uvanje ili upotrebu proizvoda.
Spomenuta nadopuna naziva djelomino je definirana propisima o brzo smrznutoj hrani (Prilog 4.
toka 1.), uguenom mlijeku i mlijeku u prahu (Prilog 4. toka 2.).
Nije potrebno navoditi postupak prerade kod hrane gdje je isto definirano propisanim zahtjevima o
kakvoi.
Primjer:
Suha unka je proizvod koji se konzervira postupkom soljenja ili salamurenja, hladnog
dimljenja, suenja i zrenja. U nazivu proizvoda ne treba se isticati da je dimljen budui da je isto
definirano posebnim propisom.

Isto ne vrijedi za losos ili odreene sireve koji mogu, a i ne moraju biti dimljeni. U takvim
sluajevima, navoenje postupka prerade je obvezno.
Primjeri:
Dimljeni losos, Dimljeni polutvrdi sir.

5.1.2. Naziv hrane nadopunjen navodima

5.1.2.1. Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju

Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju mora biti oznaena navodom podvrgnuto ionizirajuem
zraenju ili konzervirano zraenjem koji se mora nalaziti uz naziv hrane.
Primjer hrane:
Slatka mljevena paprika, podvrgnuto ionizirajuem zraenju.

Ako se hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju koristi kao sastojak druge hrane, takav sastojak
mora biti naveden u popisu sastojaka s navodom podvrgnuto ionizirajuem zraenju ili
konzervirano zraenjem.
Primjer sastojka hrane:
Pizza ima navedene sljedee sastojke: penino brano, pasirana rajica, parika kobasica
(svinjsko meso, govee meso, masno tkivo, zaini, luk - konzerviran zraenjem).

24
5.1.2.2. Hrana koja sadri sladilo/a
Uz naziv hrane koja sadri sladilo/a moraju se nalaziti sljedei navodi:
a) sa sladilom ili sa sladilima, ako je jedno ili vie sladila dodano proizvodu kao zamjena za
eer.
b) sa eerom/eerima i sladilom/sladilima, ako je jedno ili vie sladila dodano proizvodu kao
djelomina zamjena za eer.
Sladila aspartam i acesulfam-K imaju i funkciju pojaivaa okusa. Prilikom upotrebe kao
pojaivai okusa, naziv hrane u kojoj se nalaze nije potrebno oznaiti gore navedenim podacima.

Kada je naziv hrane naveden nekoliko puta i na razliitim mjestima na ambalai, navodi pod
tokama 5.1.2.1. i 5.1.2.2. takoer moraju biti navedeni svaki put uz naziv hrane.

5.2. Sastojci hrane

Sastojak je svaka tvar, ukljuujui aditive i enzime koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane,
a prisutna je u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku.
Pri oznaavanju hrane obvezno je navoenje popisa sastojaka. Ispred popisa sastojaka mora pisati
rije sastojci.

5.2.1. to se ne smatra sastojkom hrane?

Sastojcima hrane ne smatraju se:
a) komponente sastojka koje su privremeno izdvojene tijekom procesa proizvodnje, a nakon toga
su ponovo vraene u sastojak u onoj koliini koja odgovora njihovom izvornom udjelu;
Primjeri:
- pri proizvodnji koncentriranog vonog soka izdvaja se aroma koja se kasnije ponovo dodaje u
sok u koliini koja odgovara izvornom soku. Aroma se u tom sluaju ne navodi posebno u popisu
sastojaka
- tijekom procesa proizvodnje koristi se jaje na nain da se odvojeno upotrijebe bjelanjak i
utanjak. U popisu sastojaka moe se navesti jaje.

b) aditivi i enzimi koji su u hrani prisutni samo zato to su prisutni u jednom ili vie sastojaka te
hrane, pod uvjetom da u gotovom proizvodu nemaju nikakvu tehnoloku funkciju. Ovo je naelo
poznato kao naelo prenoenja (carry-over principle);
Primjer:
Tvar za spreavanje zgrudnjavanja, silicijev dioksid E 551, koristi se u smjesama aditiva i zaina.
U gotovom proizvodu koji sadri tu smjesu aditiva i zaina nema nikakvu tehnoloku funkciju te
se ne moraju navoditi u popisu sastojaka.
U sluaju kada aditivi koji se nalaze u gotovom proizvodu koji se koristi kao sastojak drugog
proizvoda imaju tehnoloku funkciju u gotovom proizvodu, smatraju se sastojcima i moraju se
navoditi u popisu sastojaka.

25
Primjeri:
ako se komadi unke stave na tijesto za pizzu, aditivi iz unke (primjerice antioksidansi i
konzervansi) zbog svog se prirodnog aktivnog djelovanja smatraju sastojcima gotovog
proizvoda (pizze)
melan konzerviran benzojevom ili sorbinskom kiselinom ili njihovim solima koristi se za
proizvodnju svjee tjestenine. U ovom sluaju konzervansi iz melana imaju tehnoloki uinak i
moraju se navesti u popisu sastojaka.

c) aditivi i enzimi koji se upotrebljavaju kao pomone tvari u procesu proizvodnje (primjerice
enzimi, alkoholi, kiseline);
Primjeri:
u proizvodnji vonih sokova koristi se bentonit (aditiv s oznakom E 558) kao sredstvo za
bistrenje i ne navodi se u popisu sastojaka
u proizvodnji vonih sokova koriste se i pektolitiki enzimi koji se takoer ne navode u popisu
sastojaka
u proizvodnji sira koristi se alkohol kao katalizator sirila i ne navodi se u popisu sastojaka.
Meutim, ako se njihovi ostaci mogu nai u proizvodu i imaju tehnoloku funkciju, smatraju se
aditivima i moraju se navesti u popisu sastojaka.

d) tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim koliinama, kao otapala, razrjeivai ili nosai
za aditive i arome;
Primjer:
Dietil eter koristi se u proizvodnji aroma iz prirodnog aromatskog materijala.

e) tvari koje nisu aditivi ali se upotrebljavaju na isti nain i s istom svrhom kao pomone tvari u
procesu proizvodnje i prisutne su u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku;
Primjer:
Riblja elatina koristi se kao nosa za vitamine ili karotenoidne pripravke.

f) plinovi koji se koriste pri pakiranju hrane, a koja je oznaena navodom pakirano u zatitnoj
atmosferi ili pakirano u kontroliranoj atmosferi;

g) ostaci sastojaka u tragovima koji nisu dodani u proizvod radi proizvodnog procesa, ve se u
tragovima mogu nai u gotovom proizvodu jer se proizvode na proizvodnoj liniji na kojoj se
proizvode drugi proizvodi.
U sluaju da ta sirovina izaziva alergije i/ili intolerancije, navodi se mogua prisutnost iste u
tragovima, izdvojeno od sastojaka (vidi poglavlje 5.2.11. Alergeni).
Iznimke navedene pod tokama b), c), d) i e) ne primjenjuju se na tvari koje bi mogle izazvati
reakcije alergije i/ili intolerancije. Svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane koja je jo uvijek
prisutna u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku (toke b), c), d) i e)), a potjee od
alergena, smatra se sastojkom i mora biti navedena u popisu sastojaka, uz jasan navod naziva
sastojka od kojeg potjee (vidi poglavlje 5.2.11. Alergeni).

26
Na taj se nain potroaima koji pate od alergija i/ili intolerancija omoguuje da izbjegavaju hranu
koja bi mogla izazvati neugodne ili ak po ivot opasne reakcije.
Primjer:
Sumporov dioksid upotrijebljen kao konzervans u groicama (radi spreavanja posmeivanja)
nema tehnoloki uinak u kolau koji sadri groice. Budui da je alergen mora biti naveden u
popisu sastojaka proizvoda, ako je prisutan u koliini veoj od 10 mg/kg.

5.2.2. Redoslijed navoenja sastojaka u popisu sastojaka

Sastojci se navode prema padajuem redoslijedu s obzirom na masu koja im je utvrena u vrijeme
njihove upotrebe pri proizvodnji.
Primjer:
Glukozni sirup se bez obzira na to to tijekom procesa proizvodnje gubi vodu i mijenja masu, u
popisu sastojaka navodi prema masi koja mu je odreena na poetku proizvodnje, a ne prema masi
u gotovom proizvodu.

5.2.3. Iznimke od propisanog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka

5.2.3.1. Dodana voda i hlapljive tvari

Dodana voda i hlapljive tvari ne navode se u popisu sastojaka prema njihovoj masi tijekom
proizvodnog postupka, ve prema njihovoj masi u gotovom proizvodu.
Koliina dodane vode moe se izraunati na dva naina:

a) koliina vode dodane kao sastojak hrane izraunava se tako da se od neto mase gotovog
proizvoda oduzme ukupna masa svih sastojaka, izuzev vode, u trenutku njihove upotrebe u
proizvodnji, odnosno u trenutku kada je proizvod bio proizveden;
Primjer:
Za 100 kg tijesta za kekse upotrijebljeno je 15 kg vode. Nakon peenja neto masa keksa iznosila je
92 kg. Koliki je udio vode u keksima i treba li vodu uvrstiti u popis sastojaka?
Razlika izmeu neto mase proizvoda i mase svih sastojaka, osim vode, iznosi: 92 kg 85 kg = 7
kg. Izrazi se kao postotak: 7 / 92 x 100 = 8%. Dakle, vodu treba navesti u popisu sastojaka (udio
vei od 5%). (vidi iznimke na kraju poglavlja)

b) oduzimanjem koliine vode koja je isparila tijekom proizvodnje od koliine dodane vode
Primjer:
Od mase vode (u naem primjeru 15 kg) oduzme se masa koja je isparila tijekom proizvodnje (100
92 = 8).
15 kg 8 kg = 7 kg.
Izrauna se postotni maseni udio: 7 / 92 x 100 = 8%.

27
Dodanu vodu nije potrebno navoditi:
- ako koliina dodane vode ne prelazi 5% ukupne mase gotovog proizvoda
- ako se voda tijekom procesa proizvodnje koristi samo za vraanje koncentriranog ili
dehidriranog sastojka u prvobitan oblik
- ako je voda dodana kao sastojak tekueg medija koji se obino ne konzumira.

Primjer vode kao sastojka tekueg medija:

Naljev u kiselim krastavcima.

5.2.3.2. Koncentrirani ili dehidrirani sastojci

Sastojci koji su koncentrirani ili dehidrirani, a tijekom procesa proizvodnje su vraeni u prvobitno
stanje, mogu biti navedeni u popisu sastojaka prema masi koju su imali prije postupka
koncentriranja ili dehidriranja. Vraanje u prvobitno stanje znai dodavanje one koliine vode
koju je sastojak sadravao prije postupka koncentriranja ili dehidriranja.
Primjer:
Ako je jedan od sastojaka proizvoda voni sok u prahu koji je dodatkom vode vraen u prvobitno
stanje, odnosno ponovo je postao voni sok s istim udjelom vode koju je imao prije
dehidriranja, moe se uvrstiti u popis sastojaka na dva naina:
a) kao voni sok, na mjestu koje pripada tekuem soku vraenom u prvobitno stanje, ili
b) kao voni sok u prahu. U tom sluaju, u popisu sastojaka biti e potrebno navesti dodanu
vodu ako ini vie od 5 % mase gotovog proizvoda (vidi poglavlje 5.2.3.1.).
Meutim, ako se doda vie vode od koliine potrebne za vraanje u prvobitno stanje, primjenjuju
se odredbe o navoenju vode (vidi poglavlje 5.2.3.1.) ak i ako je u popisu naveden voni sok.
Doda li se manje vode od potrebne za vraanje u prvobitno stanje, u popisu sastojaka mogu se
navesti i voni sok i voni sok u prahu. Pri tome se voni sok odnosi na dio vraen u
prvobitno stanje, a voni sok u prahu na dio koji je ostao dehidriran.
Sastojci koncentrirane ili dehidrirane hrane, koja je predviena da se prije konzumacije pripremi
dodavanjem vode, mogu biti navedeni u popisu sastojaka prema padajuem redoslijedu nakon
pripreme proizvoda. U tom sluaju sastojci moraju biti popraeni navodom: sastojci
rekonstituiranog proizvoda ili sastojci hrane pripremljene za upotrebu.
Primjeri:
Juha u prahu s krumpirom i suenim gljivama
Sastojci navedeni u pripremljenoj juhi imaju razliito mjesto na popisu sastojaka od onoga u
koncentriranoj ili dehidriranoj juhi. U tom sluaju, ispred popisa sastojaka treba navesti: sastojci
rekonstituiranog proizvoda ili sastojci hrane pripremljene za upotrebu.
Juha u prahu s krumpirom i suenim gljivama moe imati naveden popis sastojaka: Sastojci:
penino brano, jestiva sol, ovrsnuta biljna mast, sueni krumpir 7%, pojaiva okusa E 621,
sueni ampinjoni 4%, krob, zaini, sueni vrganji 1% ....
ILI
28
moe imati naveden popis sastojaka u juhi pripremljenoj za konzumaciju na sljedei nain:
Sastojci juhe pripremljene za upotrebu: voda, krumpir 6%, ampinjoni 4%, penino brano,
ovrsnuta biljna mast...

5.2.3.3. Mjeavine voa, povra ili gljiva

Kada se mjeavina voa, povra ili gljiva koristi kao sastojak hrane u kojoj niti jedno pojedino
voe, povre ili gljive bitno ne prevladava s obzirom na masu i koji se koriste u udjelima koji bi
mogli varirati, tada se u popisu sastojaka mogu grupirati zajedno pod oznakom voe, povre
ili gljive. Iza te oznake slijedi navod u promjenjivim udjelima ili u promjenjivim omjerima
iza ega neposredno slijedi popis prisutnog voa, povra ili gljiva. U takvim sluajevima,
mjeavina mora biti navedena u popisu sastojaka prema ukupnoj masi prisutnog voa, povra ili
gljiva.
Primjer:
Fileti bakalara s povrem imaju popis sastojaka:
Sastojci: filet bakalara 56%, povre 33% (u promjenjivim omjerima: rajica, paprika i luk), biljno
ulje...

5.2.3.4. Mjeavine zaina ili zainskog bilja

U sluaju kada se kao sastojak hrane koristi mjeavina zaina ili zainskog bilja u kojoj, s obzirom
na masu, niti jedan pojedini zain ili zainsko bilje bitno ne prevladava, u popisu sastojaka moe
se navesti kao zaini, mjeavina zaina ili zainsko bilje nakon ega se u zagradi navode
sastojci mjeavine pod uvjetom da je popis sastojaka popraen navodom u promjenjivim
udjelima ili u promjenjivim omjerima.
Primjer:
Bijeli penini kruh sa zainima ima popis sastojaka:
Sastojci: penino brano, voda, zaini 3% (u promjenjivim omjerima: enjak, perin, vlasac,
origano), sol, kvasac...
Zaini ili zainsko bilje iji udio u gotovom proizvodu nije vei od 2% u popisu sastojaka mogu
biti navedeni kao zain(i) ili mjeavina zaina te nije potrebno navoditi vrste od kojih je
mjeavina sainjena.
Primjer:
Bijeli penini kruh sa zainima ima popis sastojaka:
Sastojci: penino brano, voda, zaini 2%, sol, kvasac...

29
5.2.3.5. Ostale iznimke od odreenog redoslijeda navoenja sastojaka u popisu sastojaka
Sastojci iji je udio u gotovom proizvodu manji od 2% mogu biti navedeni drugaijim
redoslijedom nakon popisa ostalih sastojaka.
Kada se sastojci koji su slini ili meusobno zamjenjivi koriste u proizvodnji ili pripremi hrane, a
da se time ne mijenja sastav, priroda ili vrijednost hrane te ako je njihov udio u gotovom
proizvodu manji od 2%, mogu se u popisu sastojaka navesti pod navodom sadri i/ili kada
je najmanje jedan od najvie dva sastojka prisutan u gotovom proizvodu. Ova se odredba ne
primjenjuje na aditive niti na sastojke navedene u Prilogu 3.
Primjer:
Kod proizvoda koji sadri manje od 2% eera, a u proizvodnji se koristi eer i/ili glukozni sirup,
u popisu sastojaka moe imati navedeno sadri eer i/ili glukozni sirup..

5.2.4. Naziv sastojka

Sastojci se u popisu sastojaka oznaavaju svojim specifinim nazivom (vidi poglavlje 5.1. Naziv
hrane) odnosno nazivom pod kojim bi se prodavao kao samostalan proizvod.
Primjer:
Kada je sok od narane upotrijebljen kao sastojak druge hrane, u popisu sastojaka treba biti
naveden kao sok od narane, a ne kao sok od narane sa 100%-tnim udjelom voa.

Dopunski tekst pri oznaavanju naziva sastojka dozvoljen je jedino u sluaju ako bez njega
potroa ne moe spoznati pravu prirodu sastojka. Uglavnom su to informacije o fizikalnom stanju
ili postupku prerade.

Primjeri:
a) u popisu sastojaka moe se napisati pasterizirano mlijeko umjesto mlijeko;
b) ako je kao sastojak upotrijebljena kaa od banane, u popisu sastojaka treba pisati kaa od
banane, a ne banana;
c) ako je sastojak pasirana rajica treba je oznaiti kao pasirana rajica, a ne kao rajica.

Primjeri naziva sastojaka (hrane):

Junee meso Meso

Sok od narane Sok
Bijeli kupus Kupus
Sojina bjelanevina Biljna bjelanevina
Raeni slad Slad
Kada sastojak nema propisan specifini naziv, koristi se uobiajeni ili opisni naziv.

30
Kada sastojak nema odgovarajui naziv na hrvatskom jeziku, u popisu sastojaka moe biti
naveden pod meunarodnim nazivom i tada se moe dodatno opisno oznaiti.
Primjer:
Manje poznata vrsta egzotinog voa paw paw moe se u popisu sastojaka navesti pod tim
nazivom, no preporuka je pored naziva, u zagradi, napisati opisno pojanjenje primjerice
egzotina vrsta voa amerikog podrijetla ili tropska papaja.

5.2.5. Sastojci hrane koji se nadopunjuju navodima i upozorenjima

a) Hrana koja sadri aspartam i aspartam - acesulfam sol (kao sladilo ili pojaiva okusa) mora biti
oznaena navodom sadri izvor fenilalanina.
b) Hrana koja sadri vie od 10% dodanih poliola mora biti oznaena upozorenjem prekomjerno
konzumiranje moe imati laksativni uinak.
c) Hrana aromatizirana kininom i/ili kofeinom u popisu sastojaka odmah iza rijei aroma mora
imati naveden naziv dodanog sastojka.
d) Za pia iji osnovni sastojak nije kava, aj ili ekstrakt kave ili aja, kad naziv hrane ne
ukljuuje rije kava ili aj, potrebno je pridravati se sljedeih odredbi:
- pia aromatizirana kininom i/ili kofeinom u popisu sastojaka odmah iza rijei aroma
moraju imati naveden naziv dodanog sastojka;
- pia koja su namijenjena konzumaciji bez promjena, prethodne pripreme ili nakon
pripreme iz koncentriranog ili suhog proizvoda, a sadre kofein iz bilo kojeg izvora u
koliini veoj od 150 mg/l, u istom vidnom polju u kojem je naziv hrane moraju imati i
navod visok sadraj kofeina te iza navoda u zagradi podatak o koliini kofeina izraenoj
u mg/100 ml.
e) Hrana i sastojci hrane s dodanim fitosterolima, esterima fitosterola, fitostanolima i esterima
fitostanola moraju biti oznaeni navodima: biljni sterol, ester biljnog sterola, biljni stanol
ili ester biljnog stanola ili u mnoini ako se radi o vie dodanih fitosterola, estera fitosterola,
fitostanola i estera fitostanola.

Navedena hrana i sastojci moraju se oznaavati na sljedei nain:

1. u istom vidnom polju u kojem se nalazi i naziv hrane pod kojim se ona stavlja na trite, nalazi
se jasno vidljiv i itak navod s dodatkom biljnih sterola/biljnih stanola;
2. koliina dodanih fitosterola, estera fitosterola, fitostanola ili estera fitostanola izraava se u %
ili g istih biljnih sterola/biljnih stanola na 100 g ili 100 ml hrane i navodi se u popisu sastojaka;
3. navodi se tvrdnja da je proizvod namijenjen iskljuivo ljudima koji ele smanjiti razinu
kolesterola u krvi;
4. navodi se izjava da pacijenti koji koriste lijekove za sniavanje kolesterola trebaju biti pod
lijenikim nadzorom;
5. navodi se lako vidljiva i itljiva izjava da proizvod nije preporuljiv trudnicama, dojiljama i
djeci mlaoj od 5 godina;
6. navodi se savjet da se proizvod treba koristiti kao dio uravnoteene i raznovrsne prehrane, koja
ukljuuje redovitu konzumaciju voa i povra kako bi se odrala razina karotinoida;
31
7. u istom vidnom polju u kojem se nalazi i navod iz toke 3. navodi se izjava da treba izbjegavati
konzumaciju biljnih sterola/biljnih stanola veu od 3 g/dan;
8. mora se definirati obrok hrane ili sastojka te hrane (najbolje u g ili ml) s izjavom o koliini
biljnog sterola/biljnog stanola koju sadrava svaki obrok.
f) slastice ili napitci koji sadre glicirizinsku kiselinu ili amonijeve soli glicirizinske kiseline bilo
zbog dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u koliini
od 100 mg/kg ili 10 mg/l ili vie.
Navedene slastice i napitci moraju biti oznaeni na sljedei nain:
- navod sadri slatki korijen dodaje se odmah nakon popisa sastojaka, osim ako se navod
slatki korijen ve nalazi u popisu sastojaka ili u nazivu pod kojim se hrana stavlja na trite;
- ako popis sastojaka ne postoji, navod se oznaava u blizini naziva pod kojim se hrana stavlja
na trite.
g) slastice koje sadre glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske kiseline bilo zbog
dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u koliini od 4 g/kg
ili vie.
Navedene slastice moraju biti oznaene na sljedei nain:
- nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: sadri slatki korijen - ljudi koji boluju od
hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju
- ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje sadri slatki korijen - ljudi koji boluju od
hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju navodi se uz naziv pod kojim se
hrana stavlja na trite.
h) napitci koji sadre glicirizinsku kiselinu i amonijeve soli glicirizinske kiseline bilo zbog
dodatka tih tvari, bilo zbog dodatka biljke slatkog korijena Glycyrrhiza glabra u koliini od 50
mg/l ili vie, te napitci koji sadre vie od 1,2% vol. alkohola i sadre glicirizinsku kiselinu
injezine amonijeve soli u koliini od 300 mg/l ili vie.
Ti napitci moraju biti oznaeni na sljedei nain:
- nakon popisa sastojaka mora se navesti upozorenje: sadri slatki korijen - ljudi koji boluju
od hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju
- ako popis sastojaka ne postoji, upozorenje: sadri slatki korijen - ljudi koji boluju od
hipertenzije trebali bi izbjegavati prekomjernu konzumaciju se navodi uz naziv pod kojim
se hrana stavlja na trite.

5.2.6. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije

5.2.6.1. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 1.

Sastojci hrane koji pripadaju jednoj od kategorija iz Priloga 1., a sastavni su dijelovi druge hrane,
mogu se navoditi samo nazivom te kategorije.
Kao nazive kategorije ne treba koristiti izraze: mlijena sirovina, mlijeni sastojci, lisnato
povre i slino jer isti nisu navedeni u Prilogu 1.

32
Neki od naziva kategorija iz Priloga 1:

a) Naziv kategorije sastojaka Riba

Kada je riba sastojak hrane iji naziv ne upuuje na vrstu ribe, moe se koristiti naziv kategorije
sastojaka Riba.
Primjer:
Za proizvod naziva inuni u ulju u popisu sastojaka navodi se vrsta ribe inuni, a ne naziv
kategorije Riba.
Isto vrijedi i kada u nazivu nije navedena vrsta ribe, ali je ona istaknuta slikovnim prikazom ili
proizvod sadri navod koji upuuje na odreenu vrstu ribe.

b) Naziv kategorije sastojaka Biljna mast ili Biljno ulje

Moe se koristiti kao naziv sastojka koji sadri jednu ili nekoliko vrsta biljnih masti ili ulja. S
druge strane, naziv kategorije Biljna mast ne smije se koristiti ako je sastojak maziva mast
budui da maziva mast sadri i druge sastojke osim biljnih masti.

c) Naziv kategorije sastojaka krob

Naziv kategorije krob mora uvijek biti nadopunjen informacijom o njegovom biljnom
podrijetlu kada moe sadravati gluten, odnosno kada potjee iz sirovine koja sadri gluten (vidi
poglavlje 5.2.11. Alergeni).

d) Naziv kategorije sastojaka Zain(i) ili Mjeavina zaina

Nazivom kategorije Zain(i) ili Mjeavina zaina mogu se oznaiti razne vrste zaina pod
uvjetom da nisu dodani u proizvod u koliini veoj od 2%, bilo kao jedna vrsta zaina ili kao
mjeavina zaina.
Zaini, primjerice, ne obuhvaaju sjemenke maka ili sezama. Ti sastojci moraju biti naznaeni u
popisu sastojaka pod svojim nazivom.
Ako su aditivi ili drugi sastojci dodani zainima, kao na primjer: sirutka u prahu, maltodekstrin,
dekstroza, sojina bjelanevina, pojaiva okusa i slino, moraju uvijek biti navedeni u popisu
sastojaka (vidi poglavlje 5.2. Sastojci hrane).

e) Naziv kategorije sastojaka Bilje ili Mjeavine bilja

Bilje, poput bosiljka, maurana i majine duice moe se navoditi pod nazivom kategorije Bilje
ili Mjeavina bilja, uz uvjet da je svako pojedinano bilje ili mjeavina bilja dodano proizvodu u
koliini manjoj od 2%.

f) Naziv kategorije sastojaka Mlijeni proteini ili Mlijene bjelanevine

Za sve mlijene bjelanevine, odnosno kazeine, kazeinate i proteine sirutke moe se koristiti naziv
kategorije Mlijeni proteini ili Mlijene bjelanevine.
Pod istim nazivom kategorije, s druge strane, ne moe se navoditi sirutka i sirutka u prahu, stepka
ili mlaenica u prahu i mlijeko u prahu.
33
g) Naziv kategorije sastojaka eer
Naziv ove kategorije moe se koristiti za sve vrste eera monosaharida i disaharida, ali ne i za
smei eer ili sirup budui da navedeni sastojci, osim disaharida, sadre i druge sastojke.

h) Naziv kategorije sastojaka Glukozni sirup

Naziv ove kategorije moe se koristiti samo za glukozni sirup i bezvodni glukozni sirup.

i) Naziv kategorije sastojka (naziv vrsta ivotinja od kojih potjee) meso

Meso koje se koristi kao sastojak moe biti oznaeno nazivom kategorije meso ispred koje se
navodi naziv ivotinjske vrste.
Meso ivotinja za klanje koje se koristi kao sastojak pri proizvodnji hrane, podrazumijeva miije
kostura s pripadajuim masnim i vezivnim tkivom, ali ne i srce, jezik, miie glave (osim vakaih
miia), miie carpusa, tarsusa i repa.
Strojno otkoteno meso ne ulazi u definiciju mesa. Stoga, kada se upotrebljava kao sastojak hrane,
ne navodi se pod nazivom kategorije meso.
Primjer:
Obarena pilea kobasica
Sastojci: strojno otkoteno pilee meso 60%, pilee meso 10%, voda, svinjsko masno tkivo,
bjelanevine penice, zaini, emulgator (E 452 ), pojaiva okusa (E 621) , antioksidans (E 300),
glukoza, konzervans (E 250).

Tablica 3. Najvea koliina masnog i vezivnoga tkiva za sastojke koji se oznaavaju kao
meso

VRSTA Masno tkivo (%) Vezivno tkivo (%)

Meso sisavaca (osim mesa 25 25
lagomorfa i svinja) i mjeavina
ostalih vrsta u kojoj prevladava
meso sisavaca
Meso svinja 30 25
Meso ptica i lagomorfa 15 10

5.2.6.2. Sastojci hrane koji se oznaavaju nazivom kategorije iz Priloga 2.

Sastojci, odnosno aditivi koji pripadaju u jednu od kategorija iz Priloga 2. moraju se navoditi
nazivom kategorije iza koje slijedi specifian naziv sastojka ili E broj.
Primjeri:
konzervans natrijev benzoat ili konzervans E 211;

34
bojilo E 123 ili bojilo amaranth;
bojilo E 150a ili bojilo karamel.

Ako sastojak, odnosno aditiv, pripada u vie od jedne kategorije, navodi se ona kategorija koja
odgovara glavnoj tehnolokoj funkciji u proizvodu.
Primjer:
Aditivi E 412 (guar guma) i E 414 (guma arabika) su zgunjivai i stabilizatori.
U bezalkoholnim osvjeavajuim piima koja sadre citrus baze glavna tehnoloka funkcija im je
stabilizacija proizvoda te se navode pod nazivom kategorije Stabilizator.

Aditivi koji potjeu iz sirovine koje izazivaju alergije i/ili intolerancije moraju se navesti na nain
iz kojeg je jasno vidljiva povezanost s alergijskim sastojkom. Isto mora biti navedeno u nazivu ili
u popisu sastojaka ili na oba mjesta.
Primjer:
Emulgator E 322 (soja) ili emulgator sojin lecitin ne smije se navesti samo nazivom lecitin
jer tada potroa alergian na soju nee saznati taj vaan podatak.
Meutim, to nije sluaj kod rafiniranog lecitina (vidi Prilog 3. i poglavlje 5.2.11. Alergeni).

Aditivi koji pripadaju istoj kategoriji mogu se u popisu sastojaka grupirati i navesti pod
zajednikim nazivom kategorije.
Primjer: Kada proizvod sadri tri zgunjivaa, oni mogu biti navedeni u popisu sastojaka na
sljedei nain: zgunjivai: E 407, E 410, E 417 po numerikom redu ili zgunjivai:
karagenan, karuba guma, tara guma.

Modificirani krobovi iako imaju E oznake i specifine nazive, u popisu sastojaka mogu se
navoditi samo kao Modificirani krob.
Za sastojke koji pripadaju kategoriji sastojaka pod nazivom Pojaiva arome moe se koristiti i
naziv Pojaiva okusa gdje je to primjenjivo.
Primjer:
Mononatrijev glutaminat, E 621, pojaava iskljuivo okus budui da je prema kemijskoj strukturi
sol aminokiseline i ne sadrava hlapljive komponente odgovorne za miris (aldehide, ketone,
alkohole). Stoga, moe biti oznaen nazivom kategorije sastojka Pojaiva okusa.

5.2.7. Oznaavanje vitamina i minerala

Sastojci, kao to su vitamini i minerali, mogu se u popisu sastojaka navoditi grupno.
Primjer:
vitamini: vitamin B1, B2 i B6, nikotinamid, beta-karoten;
minerali: kalcijev laktat, magnezijev citrat

Vitamini i minerali navode se trivijalnim nazivima.

35
Mogu se navoditi i kemijski oblici vitamina i minerala u popisu sastojaka, radi provjere
usklaenosti istih s listom doputenih kemijskih oblika oznaenih posebnim propisima (Prilog 4.
toka 19.), ali samo u sluaju kada su trivijalni nazivi ve navedeni na proizvodu navoenjem
hranjivih vrijednosti hrane.

Primjeri:
a) Doputeni kemijski oblici vitamina B1 su tiamin hidroklorid i tiamin mononitrat. U popisu
sastojaka moe se navesti kemijski oblik vitamina - tiamin hidroklorid, a trivijalnim nazivom
vitamin B1 u podacima o hranjivim vrijednostima hrane.
b) Prah za pripremu napitka obogaenog vitaminima moe imati popis sastojaka naveden na
sljedee naine:
Sastojci: eer, kiselina: limunska kiselina, regulator kiselosti: natrijev hidrogenkarbonat, aroma,
vitamini (askorbinska kiselina, D-alfa-tokoferil acetat, nikotinamid, kalcij-D-pantotenat, tiamin
mononitrat, natrijev riboflavin-5-fosfat, piridoksin hidroklorid, cijanokobalamin, folna kiselina),
zgunjiva: E 414.
ILI
Sastojci: eer, kiselina: limunska kiselina, regulator kiselosti: natrijev hidrogenkarbonat, aroma,
vitamini (vitamin C, vitamin E, niacin, pantotenska kiselina, vitamin B1, riboflavin, vitamin B6,
vitamin B12, folnakiselina), zgunjiva: E 414.

5.2.8. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka

Navoenje sastojaka nije obvezno kod:

a) svjeeg voa i povra, ukljuujui krumpir, koje nije oguljeno, narezano ili slino obraeno;
b) gazirane vode ili vode s dodatkom CO2 iji opis navodi da je gazirana;
c) octa koji je proizveden iskljuivo od jedne sirovine navedene u nazivu proizvoda, pod uvjetom
da mu nije dodan niti jedan drugi sastojak;
d) sira, maslaca, fermentiranog mlijeka i vrhnja, pod uvjetom da su im dodani samo mlijeni
sastojci, enzimi i mikrobioloke kulture koji su neophodni za njihovu proizvodnju ili sol koja je
potrebna za proizvodnju sira, izuzev svjeeg i preraenog sira gdje se sol navodi;
e) hrane koja sadri samo jedan sastojak ako je naziv hrane identian nazivu sastojka ili ako naziv
hrane omoguava da se moe jasno utvrditi priroda sastojka.
Primjeri:
Zeleni aj, mljevena kava, bijeli eer, jestivo suncokretovo ulje.

5.2.9. Sloeni sastojak

Sloeni sastojak je sastojak sastavljen od dva ili vie sastojaka.

36
Primjeri:
Margarin u biskvitu, majoneza u salati s tunjevinom, dem od jagoda u kolau, okoladno
punjenje u keksima.
Sastojci u sloenom sastojku smatraju se sastojcima gotovog proizvoda.

Mogu se navoditi:
a) u popisu sastojaka na mjestu koje zauzimaju s obzirom na maseni udio u gotovom proizvodu
(vidi poglavlje 5.2.2. i 5.2.3.);
Primjer:
ajno pecivo s okoladom (29%)
Sastojci: penino brano, eer, biljna mast, kakaova masa, kakaov maslac, tvari za rahljenje E
500 i E 503, mlijena mast, sol, kiselina: limunska kiselina, emulgator sojin lecitin, arome.

b) u popisu sastojaka, pod svojim nazivom sloenog sastojka, na odgovarajuem mjestu s obzirom
na masu koja mu je utvrena pri proizvodnji, ako su njegovi sastojci naznaeni uzagradi odmah
poslije naziva sloenog sastojka.
Sastojci sloenog sastojka koji se navode u zagradi, takoer se moraju navesti prema padajuem
redoslijedu mase koju imaju u tom sloenom sastojku.
Primjeri:
a) ajno pecivo s okoladom (29%)
Sastojci: penino brano, okolada (eer, kakaova masa, kakaov maslac, emulgator sojin lecitin,
aroma), biljna mast, tvari za rahljenje E 500 i E 503, mlijena mast, sol, kiselina: limunska
kiselina, emulgator sojin lecitin, arome.

b) Rezanci s gustom mesnom juhom u prahu

Sastojci: rezanci (penino brano, biljno ulje, sol, zgunjiva E 412, regulator kiselosti E 339, E
500, E 501), mesna juha u prahu (sol, pojaivai arome: E 621, E 627 i E 631, eer, modificirani
krob, ivotinjska mast, prirodna aroma mesa, preni luk, enjak, luk vlasac, bijeli papar, ljuta
crvena paprika, bojilo E 150a).

c) Vafel proizvod s mlijenim i kakaovim punjenjem (51%), preliven okoladom (29%)

Sastojci: okoladni preljev (eer, kakaova masa, kakaov maslac, mlijena mast, emulgatori: sojin
lecitin E 322, E 476; aroma), eer, penino brano, ovrsnuto biljno ulje, mlijeko u prahu 1,6%,
laktoza, dekstroza, kakaov prah 1,7%, punomasno sojino brano, regulator kiselosti E 500, sol,
emulgator E 322, arome.

d) ajno pecivo punjeno kremom od ljenjaka (26%), preliveno okoladom (24%) i posipano
ljenjacima (7%)
Sastojci: okoladni preljev (eer, kakaova masa, kakaov maslac, mlijena mast, emulgatori:
E322, E476; aroma), penino brano, eer, ovrsnuto biljno ulje, ljenjaci 9%, dekstroza, kakaov
prah, laktoza, tvari za rahljenje: E 503 i E 500, sol, aroma.
37
Proizvodi, poput gotovih smjesa za pekarske i slastiarske proizvode, koji su mjeavina razliitih
vrsta brana i aditiva ne smatraju se sloenim sastojcima.
Primjeri:
a) U popisu sastojaka gotovog proizvoda kruha, gotove smjese (mjeavine) ne navode se pod
svojim trgovakim nazivom nego svaki sastojak mora biti naveden pojedinano prema
padajuem redoslijedu s obzirom na masu.
b) Kada se za pripremu kolaa koristi gotova smjesa trgovakog naziva Super quick mix ili
Mjeavina za kolae, a koja sadri brano, tvar za rahljenje E 500, emulgator sojin lecitin i
antioksidans askorbinsku kiselinu, u popisu sastojaka kolaa ne smije se navesti trgovaki
naziv smjese, ve se svaki sastojak te smjese navodi pojedinano na mjestu koje mu pripada po
padajuem redoslijedu.

5.2.9.1. Iznimke od obveznog navoenja sastojaka sloenog sastojka

Ako se u popisu sastojaka sloeni sastojak navede pod svojim nazivom, sastojke sloenog sastojka
ne treba navoditi:
a) kada je sastav sloenog sastojka definiran posebnim propisom i ako je udio sloenog sastojka u
gotovom proizvodu manji od 2%;
Ako su u tom sloenom sastojku prisutni aditivi koji se ne smatraju sastojcima (vidi poglavlje
5.2.1. toke b), c) i d )) tada se ne navode u popisu sastojaka sloenog sastojka.
Primjer:
U pecivu punjenom s demom, iji je udio manji od 2% ne navode se sastojci dema.
Aditivi koji imaju tehnoloki uinak u proizvodu, a sastavni su dio sloenog sastojka koji je u
gotovom proizvodu prisutan u koliini manjoj od 2%, obvezno se navode u popisu sastojaka.
Openito se smatra da bojila uvijek imaju tehnoloki uinak na proizvod.
Primjer:
unka na pizzi u koliini manjoj od 2% u odnosu na gotovi proizvod, oznaava se: unka (sadri
konzervans E 250, bojilo karmin).
b) kada je sloeni sastojak mjeavina zaina i/ili zainskog bilja iji je udio u proizvodu manji od
2%;
Primjer:
Mjeavina zaina koja se sastoji od papra, mukatnog oraia, korijandera i goruice
upotrijebljena je kao sastojak u koliini od 1,6% pri proizvodnji umaka s piletinom. U popisu
sastojaka umaka navodi se na sljedei nain uz izdvojeno naglaavanje sastojaka koji izazivaju
alergije i/ili intolerancije:
Sastojci: voda, pilee meso 22%, vrhnje, ovrsnuto biljno ulje, mlijena bjelanevina, modificirani
krob, sol, mjeavina zaina, aroma

sadri mlijene proizvode i goruicu

38
c) kada je sloeni sastojak hrana za koju, prema posebnim propisima, nije potrebno navoenje
sastojaka.
Neovisno o gore navedenim iznimkama, sastojci sloenog sastojka koji izazivaju alergije i/ili
intolerancije moraju uvijek biti navedeni osim u sluaju vina (vidi poglavlje 5.2.11. Alergeni).

5.2.10. Arome
Arome se u popisu sastojaka oznaavaju iskljuivo na jedan od sljedeih naina:
a) rijeju aroma(e), kojom se opisuje bilo koja vrsta arome;
b) specifinim nazivom, kao vanilin ili etil vanilin;
c) opisom arome: eterino ulje mente, eterino ulje limuna.

Izraz prirodna aroma smije se koristiti za arome iji se aromatini sastojci sastoje iskljuivo od
prirodnih aromatinih tvari i/ili aromatinih pripravaka (vidi Tablicu 4.).
Ako se mjeavina prirodnih aromatinih tvari i prirodno identinih ili umjetno aromatinih tvari
oznaava jednim nazivom, podrazumijeva se da nije dozvoljeno koritenje izraza prirodno,
umjetne arome ili prirodno identine arome ve samo arome.

Kada se kinin i kofein koriste kao arome u proizvodu obvezno se navode u popisu sastojaka
proizvoda pod svojim specifinim nazivom, neposredno nakon rijei aroma(e) (vidi poglavlje
5.2.5. pod tokom c)). Ako se radi o proizvodu s vie aromatinih tvari navode se na nain:
arome (ukljuujui kofein i kinin), prirodne arome (ukljuujui kofein), arome (ukljuujui
kinin) ili na drugi nain, ovisno o prirodi aromatine tvari.
Tablica 4. Vrste aroma i njihovo oznaavanje*

VRSTA AROME Oznaava se kao:

Aromatini sastojak sadri samo aromatine Prirodna aroma
pripravke i /ili prirodne aromatine tvari
Arome u kojima aromatini sastojak sadri Prirodna aromatina tvar
iskljuivo prirodne aromatine tvari
Aromatini sastojak dobiven iskljuivo ili od Prirodna aroma hrane ili kategorije
najmanje 95% masenog udjela navedene izvorne hrane ili izvorne/ih sirovina
arome
Aromatini sastojak djelomino dobiven iz Prirodna aroma hrane ili kategorije
navedene izvorne sirovine ija se aroma moe hrane ili izvorne/ih sirovina s drugim
lako prepoznati prirodnim aromama
Prirodno identine ili umjetne aromatine tvari Arome
Aroma dima Aroma dima
*arome su ureene posebnim propisom (Prilog 4. toka 20.)

39
5.2.11. Alergeni
Odredbe o oznaavanju alergena odnose se samo na sastojke iz Priloga 3. koji mogu izazvati
alergijske reakcije, a namjerno su dodani hrani:

a) svaki sastojak iz Priloga 3. ili onaj koji potjee od sastojka navedenog u Prilogu 3., a koji je
upotrijebljen u proizvodnji hrane i jo uvijek je prisutan u gotovom proizvodu (ak i u
promijenjenom obliku), mora se jasno navesti pod nazivom koji je poznat za taj alergen;
Izrazi koji se koriste pri navoenju sastojaka koji mogu izazvati alergiju moraju biti dovoljno jasni
kako bi se izbjeglo zbunjivanje potroaa.
Primjer:
Sastojci koji potjeu od mlijeka trebaju biti oznaeni tako da potroau bude jasno da se radi o
sastojku mlijenog podrijetla.
Laktozu ili kazein potrebno je u popisu sastojaka oznaiti na nain da se jasno upuuje na njihovo
mlijeno podrijetlo (primjerice kao mlijeni eer, mlijena bjelanevina).

Kada proizvod sadri sastojak koji potjee od alergena koji je naglaen u nazivu proizvoda, u
popisu sastojaka nije potrebno ponovno isticanje podrijetla tog sastojka.

Primjer:
Penino pivo
Pri oznaavanju piva, osim bezalkoholnog piva, sukladno posebnom propisu (Prilog 4. toka 7.)
moraju se oznaiti sastojci navedeni u Prilogu 3., bilo u popisu sastojaka bilo navodom: Sadri:
....
Budui da se u danom primjeru iz naziva piva jasno vidi povezanost sa sastojkom (penica) koji
izaziva alergije nije potrebno njegovo dodatno oznaavanje na proizvodu.

b) svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane, a koja je jo uvijek prisutna u gotovom

proizvodu, ak i u promijenjenom obliku, a potjee od sastojaka navedenih u Prilogu 3., smatra se
sastojkom i mora se jasno navesti pod imenom koji je poznat za taj alergen (primjeri navedeni u
poglavlju 5.2.1.):
- aditivi koji su u hrani prisutni samo zato to su prisutni u jednom ili vie sastojaka te hrane,
pod uvjetom da u gotovom proizvodu nemaju nikakvu tehnoloku funkciju;
- aditivi koji se upotrebljavaju kao pomone tvari u procesu proizvodnje;
- tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim koliinama, kao otapala, razrjeivai ili
nosai za aditive i arome;
- tvari koje nisu aditivi ali se upotrebljavaju na isti nain i s istom svrhom kao pomone tvari
u procesu proizvodnje, a prisutne su u gotovom proizvodu, ak i u promijenjenom obliku.
Odredbe o navoenju alergena ne odnose se na iznimke navedene u Prilogu 3.
Primjer:
Kada se kao emulgator koristi rafinirani sojin lecitin ne mora se navoditi kao alergen, meutim,
kada se koristi nerafinirani lecitin, to je sluaj u proizvodnji okolade, mora se navoditi kao
alergen jer sadri proteine soje.

40
Sastojak koji nije naveden u Prilogu 3. (primjerice jagode) ne treba isticati kao alergen.
Popis sastojaka navedenih u Prilogu 3. usklauje se i sustavno razmatra te po potrebi obnavlja na
temelju najnovijih znanstvenih spoznaja na razini Europske unije.

5.2.11.1. Navoenje alergena kod pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola
Za pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola i nemaju naveden popis sastojaka, prisutnost
alergena moe se navesti na dva naina:
1. izrazom Sadri: ..., iza kojeg se navode alergeni sastojci;
2. navoenjem popisa sastojaka.

Primjer:
Krem liker sadri najmanje 15% alkohola. Ova vrsta likera moe sadravati i jaja, to se mora
oznaiti na proizvodu:
1. navoenjem izraza Sadri jaja
ILI
2. navoenjem popisa sastojaka Sastojci: voda, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, jaja,
eer.

5.2.11.2. Posebno isticanje alergena izvan popisa sastojaka

Ako se eli dodatno istaknuti podatak da hrana sadri alergen, isti se moe uz navoenje popisa
sastojaka i dodatno izdvojiti i uokviriti, ali je pri tome preporuljivo da izdvojeni podatak o
alergenu bude u istom vidnom polju s popisom sastojaka.
Primjeri:
a) itne pahuljice za doruak mogu imati popis sastojaka:
Sastojci: zobene pahuljice, jemene pahuljice, penine pahuljice, eer, suene datulje, groice,
ljenjaci, suene marelice.
Dodatno se moe napisati:
Sadri: zob, jeam, penicu, ljenjake.

Takoer, u popisu sastojaka alergeni se mogu i istaknuti, primjerice:

Sastojci: zobene pahuljice, jemene pahuljice, penine pahuljice, eer, suene datulje, groice,
ljenjaci, suene marelice.
b) Navod o prisutnim alergenima moe se izdvojiti i uokviriti:

Podatak o alergenu:
sadri mlijeko
Podatak o alergenu:
sadri kazein
41
5.2.11.3. Navoenje alergena izrazom moe sadravati
Kod proizvoda u kojima alergeni nisu sastojci, ve se koriste u proizvodnji drugih gotovih
proizvoda u istoj tvornici ili na istoj proizvodnoj liniji i ne mogu se izbjei te je rizik od prisutnosti
tih alergena razmotren i dokumentiran, preporua se njihovo navoenje rijeima moe sadravati
(naziv alergena).
Pri tome treba voditi rauna da pretjerana upotreba takvih izraza potroau oteava izbor
proizvoda koje smije konzumirati, ime se dovodi u pitanje svrha obveznog oznaavanja alergena.
Izrazi poput Proizvodi se u tvornici u kojoj se koristi sezam nisu razumljivi irokoj populaciji
potroaa. Takvi izrazi zahtijevaju poznavanje tehnolokog procesa kako bi se mogla procijeniti
mogunost kontaminacije te ih treba izbjegavati. Stoga, izraze poput moe sadravati treba
upotrebljavati samo ako je rizik od kontaminacije razmotren i dokumentiran i ako unato svim
poduzetim mjerama postoji realna opasnost od kontaminacije.

5.3. Navoenje koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Svaki sastojak ili kategorija sastojaka koji se istie u nazivu proizvoda ili navodom na bilo kojem
dijelu ambalae, slikom, grafikim prikazom ili crteom, mora biti oznaen koliinom.
Takoer, ako je proizvod oznaen uobiajenim nazivom kojeg potroai povezuju s odreenim
sastojkom ili je taj sastojak bitan za razlikovanje te hrane od ostale sline hrane, tada taj sastojak
mora biti oznaen koliinom. To je najee u sluaju kada je proizvod oznaen samo uobiajenim
nazivom i ne sadri dodatan opis.

5.3.1. Obveza navoenja koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Navoenje koliine sastojka koji se koristi u proizvodnji i pripremi hrane obvezno je u
sluajevima kada je:

5.3.1.1. sastojak ili kategorija sastojka istaknuta u nazivu proizvoda ili naziv potroaa
navodi na odreeni sastojak
U sljedeim primjerima podvueni su sastojci istaknuti u nazivu i ija se koliina mora navesti.
Primjeri:
a) sastojak
Pizza sa unkom i gljivama, jogurt s jagodama, pilea pateta, mesni narezak, tjestenina s jajima,
okoladni kola sa ljivama, pateta od lososa, medenjak.
b) kategorija sastojaka
Voni kola, riblja pateta, vona karamela, umak od povra.

Potrebno je istaknuti suprotni primjer kada se u nazivu hrane pojavljuje naziv odreene tvari koja
nije sastojak te hrane.
Primjer:
ajno pecivo je propisan naziv hrane.

42
Budui da aj nije sastojak tog proizvoda ne navodi se u niti u popisu sastojaka niti koliinom.

Naziv hrane moe ukljuivati i naziv sloenog sastojka.

Primjer:
Keksi punjeni kremom od ljenjaka

Mora se navesti postotak punjenja i postotak ljenjaka u gotovom proizvodu odnosno u keksima.
To moe biti u nazivu hrane: Keksi punjeni kremom (x%) od ljenjaka (y%) ili se u popisu
sastojaka moe navesti naziv sloenog sastojka punjenje od ljenjaka x% i u popisu sastojaka
kreme kod ljenjaka napisati postotni udio ljenjaka u keksima (y%).

Kada se u nazivu navodi samo svojstvo proizvoda, primjerice punjeno bez dodatnog opisa ili
isticanja bilo kojeg sastojka, nije potrebno navoditi koliinu punjenja.
Primjer:
Punjene masline, punjeni keksi, tvrdi punjeni bomboni.

Kada naziv hrane upuuje potroaa na odreeni sastojak to je uglavnom sluaj kod proizvoda
dobro poznatog i prihvaenog na odreenom tritu gdje potroa tradicionalno povezuje naziv
hrane s odreenim sastojkom bez obzira na to to se isti ne navodi u nazivu. Neki od tih naziva
hrane propisani su i nacionalnim propisima.
U ovom sluaju postoji jednostavna formula za odreivanje sastojka ija se koliina obvezno
navodi. Potrebno je uz uobiajeni naziv proizvoda zamisliti opisni naziv odnosno kako opisati
proizvod potroau iz druge drave na ijem tritu proizvod nije poznat pod tim nazivom.

Primjer:

NAZIV HRANE Opisni naziv koji nije naveden na Sastojak ija se koliina
proizvodu obvezno navodi
trukli vueno tijesto sa svjeim sirom sir
burek vueno tijesto punjeno mesom meso
sarma mljeveno meso zamotano listovima meso
kiselog kupusa
hrenovka obarena kobasica od mesa meso

Mesne preraevine, kao to su kobasice i patete, trebaju imati oznaenu koliinu mesa jer naziv
proizvoda upuuje da je proizvod izraen od mesa. Suhomesnati proizvodi: prut, unka, vratina i
slanina (panceta) ne trebaju imati navedenu koliinu mesa odnosno masnog tkiva u sluaju
slanine.

43
5.3.1.2. sastojak ili kategorija sastojaka naglaena navodima, slikama i crteima na bilo
kojem mjestu na ambalai
Osim u nazivu hrane (vidi poglavlje 5.) sastojak ili kategorija sastojaka moe se naglasiti
navodima (rijeima) na bilo kojem mjestu na ambalai uz obvezu navoenja koliine istog.
Primjeri:
s maslacem
s maslinama
s jogurtom
s komadima voa

Kod naglaavanja sastojaka slikom ili crteom obvezno je navoenje koliine.

U sljedeim sluajevima, iako je sastojak istaknut slikom ili crteom, navoenje koliine nije
obvezno:
- kad je slikom ili crteom prikazan presjek ili izgled cijelog proizvoda kakav se stavlja na
trite
Primjeri:
a) na ambalai vafel-proizvoda Napolitanke nalazi se slika koja predstavlja vafel listove
izmeu kojih je bijela i smea krema;
b) na ambalai rolade nalazi se slika koja predstavlja presjek kolaa iz koje je vidljivo da se radi
o rolanom biskvitu s bijelom kremom

- kad slika ili crte prikazuje prijedlog posluivanja proizvoda pod uvjetom da je slika jasna
i ne dovodi potroaa u zabludu
Primjer:
Kada se na ambalai uz sliku hrenovke nalaze i slike rajice i lista salate potrebno je uz tu sliku
tekstom jasno istaknuti da je isto prijedlog serviranja ili staviti sliku lice, vilice, noa, tanjura ili
kombinaciju tih slika.

- kad slika ili crte prikazuje sve sastojke proizvoda

Primjeri:
a) kod koncentrata za juhu s povrem sa slikovnim prikazom svih vrsta povra, oznaava se samo
koliina kategorije Povre;
b) na jogurtu sa umskim voem na kojem su slikovni prikazi svih upotrijebljenih vrsta voa
mora biti navedena koliina umskog voa

- kad slika prikazuje kako se hrana priprema u skladu s uputama za upotrebu odnosno
pripremu hrane

- kad slika ne naglaava prisutstvo pojedinog sastojka ve prikazuje krajolik.

Primjer:
Crte koji prikazuje polje ita ili klas ita na ambalai pekarskih proizvoda.

44
5.3.1.3. sastojak ili kategorija sastojka od osnovnog znaenja za svojstvo odnosno opis hrane
i njeno razlikovanje od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti zbog svog naziva ili
izgleda
Sastojku koji je od osnovnog znaenja za svojstvo hrane obvezno se navodi koliina. Isti sastojak
je preduvjet za razlikovanje te hrane od druge sline hrane s kojom bi se mogla zamijeniti zbog
svog naziva ili izgleda.
Namjera ovog navoenja koliine sastojka je razlikovanje proizvoda od zemlje do zemlje, iji je
sadraj bitno razliit, a naziv proizvoda isti ili slian. Nema mnogo proizvoda na koje se moe
primijeniti ovo pravilo.

Primjer:
ajna kobasica je vrsta trajne kobasice s razliitim udjelom mesa ovisno o proizvoau i zemlji
podrijetla te mora biti oznaena navodom 100 g proizvedeno od ___ g mesa.

5.3.2. Iznimke od obveznog navoenja koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Nije potrebno navoditi koliinu sastojka ili kategorije sastojaka, bez obzira na navedena pravila u
poglavlju 5.3.1., u sljedeim sluajevima:

a) za sastojke ili kategoriju sastojaka ija je ocijeena neto masa oznaena sukladno odredbama
posebnih propisa o navoenju neto koliine;
U tom sluaju koliina sastojka ili kategorije sastojaka moe se izraunati iz navedenog podatka o
neto koliini proizvoda.
Primjeri:
a) Tuna u naljevu
b) Ananas u soku od ananasa
c) Inuni u maslinovom ulju
d) Skue u biljnom ulju.

Meutim, u sluaju mjeavine voa ili povra u naljevu ili sirupu, kada se u nazivu proizvoda
istie jedna vrsta upotrijebljenog voa ili povra ili je prisutna u mjeavini u veoj koliini, mora
se oznaiti koliina kategorije sastojaka i istaknuta vrsta voa ili povra.

Primjer:
Proizvod naziva Mijeano voe s papajom u sirupu mora imati navedenu koliinu kategorije
mijeanog voa, koliinu sastojka papaje i ocijeenu masu.
Obvezne koliine mogu se navoditi na sljedei nain:
Sastojci: mijeano voe 58% (ananas, breskva, marelica, papaja 18%, kruka, trenja), voda, eer,
regulator kiselosti E 330.
Neto koliina: 2600 g
Ocijeena masa: 1500 g

45
b) za sastojke ili kategoriju sastojaka iju je koliinu potrebno oznaiti sukladno odredbama
posebnih propisa;
Odnosi se na propise navedene u Prilogu 4. pod tokama 11., 12. i 17.
Meutim, ako se primjerice kod pekmeza i nektara u nazivu navode dvije ili vie vrsta voa,
koliina istih mora biti navedena zasebno.

c) za sastojke ili kategoriju sastojaka za koje je posebnim propisima ve propisana njihova tona
koliina u odreenoj hrani, bez obveze oznaavanja;
Vaei propisi ne propisuju tone koliine odreenih sastojaka u hrani, nego su uglavnom
propisane najmanje koliine sastojaka koji se moraju dodati pri proizvodnji hrane ili koje hrana
mora sadravati na kraju proizvodnje..
d) za sastojke ili kategoriju sastojaka koji se upotrebljavaju u manjim koliinama u svrhu
aromatiziranja;
Ovo se izuzee primjenjuje neovisno o tome jesu li ti sastojci oznaeni i slikom ili crteom na
ambalai.
Izuzee se ne odnosi samo na arome, ve se primjenjuje i na druge sastojke (ili kategoriju
sastojaka) koji se koriste u malim koliinama (biljni ekstrakti, ekstrakt kave, koncentrirani voni
sokovi) sa svrhom poboljanja senzorskih svojstava (boja, okus, miris) proizvoda.

Primjeri:
a) Kruh s vlascem
b) Prene ploke krumpira s aromom kampi
c) Gume za vakanje s aromom borovnice i maline
d) Govee meso s umakom od kopra
e) Paprenjaci
f) Slika voa na ele ili gumenim bombonima gdje sastojak nije voe ni vona pulpa ve prirodna
aroma tog voa.

e) za sastojke ili kategoriju sastojaka ije navoenje u nazivu hrane ne utjee na potroaa pri
odabiru hrane iz razloga to variranje koliine istih ne mijenja osnovne karakteristike hrane,
odnosno po njima se hrana ne razlikuje od sline hrane;
Bitno je istaknuti da se ovo izuzee primjenjuje samo u sluaju kada se sastojak ili kategorija
sastojka spominje iskljuivo u nazivu proizvoda, a ne na nekom drugom mjestu na ambalai.
Primjeri:
a) Penino pivo
b) Liker od patuljastog duda (Cloudberry liquer)
c) Bijeli penini kruh
d) Raeni kruh (proizveden od vie od 70% raenog brana)
e) Ekspandirana ria.

f) kod mjeavina voa, povra ili gljiva te mjeavina zaina i zainskog bilja gdje ni jedno voe,
povre ili gljive te nijedan zain ili zainsko bilje bitno ne prevladavaju prema masenom
udjelu, pod uvjetom da u popisu sastojaka prethodi navod u promjenjivim omjerima;
g) kod sladila odnosno sladila i eera, kada se uz naziv pod kojim se hrana prodaje navodi

46
 obvezni navod sa sladilom/sladilima ili sa eerom/ eerima i sladilom /sladilima (vidi
poglavlje 5.1.2. Naziv hrane nadopunjen navodima);
h) kod dodanih vitamina i minerala kada se uz naziv pod kojim se hrana prodaje navode dodani
vitamini i minerali, a ve su oznaeni prema posebnom propisu o oznaavanju hranjivih
vrijednosti hrane.

5.3.3. Nain navoenja koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Koliina sastojka ili kategorije sastojaka izraava se kao postotak (%).
Koliina sastojka ili kategorije sastojaka mora odgovarati koliini sastojka ili kategorije sastojaka
u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji, osim u sljedeim sluajevima:
a) kod hrane koja je pri zagrijavanju ili drugaijoj preradi izgubila vodu, koliina sastojka ili
kategorije sastojaka mora odgovarati koliini sastojka ili kategorije sastojaka u gotovom
proizvodu i biti izraena kao postotak (%);
U sluajevima kada koliina sastojka ili kategorije sastojaka izraena kao postotak prelazi 100%,
koliina mora biti izraena kao masa sastojka ili kategorije sastojaka koja se koristi za proizvodnju
100 g gotovog proizvoda, primjerice navod 100 g je proizvedeno od 135 g ....
Primjer:
Recept za okruglice od teleeg mljevenog mesa s okusom limuna
Sastojci: Koliina:
Mljeveno meso 68 kg
Voda 31 kg
Krune mrvice 4.2 kg
Mlijeko u prahu 3 kg
Sol 2.6 kg
Korica limuna 1 kg
Bijeli papar 0.2 kg
Ukupan iznos mijeanih sastojaka 110 kg
Voda koja je isparila u proizvodnji -10 kg
Koliina gotovog proizvoda 100 kg

68 kg mljevene teletine / 100 kg gotovog proizvoda x 100 = 68%. Koliina iznosi manje od 100%
i mora biti izraena u postotku.
b) kod koliine hlapivih sastojka ili kategorije sastojaka, koliina sastojka ili kategorije sastojaka
mora odgovarati koliini sastojka ili kategoriji sastojaka u gotovom proizvodu i biti izraena
kao postotak (%);
Primjer: Rum u kolau
c) kod koliine sastojka ili kategorije sastojaka upotrijebljenih u koncentriranom ili dehidriranom
obliku, a koji se za vrijeme proizvodnje rekonstituiraju mogu se navoditi prema masenom
udjelu izraenom kao postotak (%) kojeg su imali prije koncentriranja ili dehidriranja;
Primjer:
Osueni sastojci kada se koriste u gotovim jelima, kao to su gljive u umaku od gljiva.

47
d) kod hrane koja se prodaje u koncentriranom ili dehidriranom obliku, a namijenjena je za
otapanje ili razrjeivanje prije upotrebe, koliina sastojka ili kategorije sastojaka moe se
navoditi prema njihovom masenom udjelu u rekonstituiranoj hrani izraenom kao postotak
(%);

Primjer:
vidi primjer juhe u prahu koja sadri krumpir i suene gljive (str. 28.)

Oznaavanje koliine sastojka preraene hrane moe biti nadopunjeno podatkom o sirovoj
protuvrijednosti (raw equivalent). To moe pomoi potroau pri usporeivanju slinih proizvoda
iji su sastojci bili obraivani na razliite naine.
Primjeri:
a) peeno pile - moe se oznaiti podatkom o koliini koja odgovara svjeem piletu
b) kuhana riba - podatak o koliini svjee ribe
c) djelomino kuhane gljive - podatak o koliini svjeih gljiva
d) ueereno voe - podatak o koliini svjeeg voa

Koliina sastojka ili kategorije sastojaka moe se navoditi u nazivu hrane, pored naziva ili u
popisu sastojaka uz naziv sastojka ili kategorije sastojaka na koje se odnosi.
Kada se podatak o koliini sastojka ili kategorije sastojaka navodi u nazivu hrane i ako se naziv
hrane ponavlja na vie mjesta na ambalai, dovoljno je podatak o koliini navesti samo jednom na
najprikladnijem mjestu. Najprikladnije mjesto je gdje se naziv hrane navodi u istom vidnom polju
s neto koliinom, rokom upotrebe i sadrajem alkohola.

5.4. Neto koliina

Neto koliina je koliina punjenja, odnosno koliina hrane u pretpakovini (koliina proizvoda bez
ambalae).
Koliina zapakirane hrane mora biti izraena brojanom vrijednou i zakonitom jedinicom
fizikalne veliine:
- u sluaju tekuina u jedinicama obujma: litra (L ili l), centilitar (cL ili cl) ili mililitar (mL
ili ml);
- u sluaju drugih proizvoda u jedinicama mase: kilogram (kg) ili gram (g) (tablica 5.).

Nije obvezno oznaavanje navoda: neto koliina, koliina punjenja i slinih navoda pri
oznaavanju odreene koliine hrane.

48
Tablica 5. Primjeri neispravnog i ispravnog navoenja

litra 2 ili L2 2 litre ili 2 L

1 litra i pola 1,5 litra ili 1,5 l
70 CL 70 cl ili 70 cL
50 ML 50 ml ili 50 mL
100Ml 100 ml ili 100 mL
2 hg 200 g
400 gr. 400 g
Gr.200 200 g

Veliina oznaka brojeva kojima se na pretpakovini oznaava koliina punjenja ne smije biti manja
od veliine propisane u tablici 6. (Prilog 4. toka 29.).
Tablica 6. Veliina oznaka brojeva koliine punjenja

Nazivna koliina punjenja Veliina oznaka u mm

QN u g ili ml
5 do 50 2
od 50 do 200 3
od 200 do 1000 4
vie od 1000 6

Veliina oznaka brojeva kojima se oznaavaju skupna pakiranja ne smije biti manja od veliine
propisane u tablici 7.
Tablica 7. Veliina oznake brojeva koliine punjenja kod skupnog pakovanja
Nazivna koliina punjenja pojedinanih Veliina oznaka u mm
pretpakovina QN u g ili ml na skupnom pakovanju
manje od 50 3
50 i vie od 50 6

5.4.1. Skupno pakovanje iz kojeg se pojedinane pretpakovine prodaju pojedinano

Kada se pretpakovina sastoji od dvije ili vie pojedinanih pretpakovina koje sadre jednaku
koliinu iste hrane, neto koliina mora biti oznaena neto koliinom svake pojedinane
pretpakovine i ukupnim brojem pojedinanih pretpakovina.

49
Kada se ukupni broj pojedinanih pretpakovina moe jasno vidjeti i lako prebrojati izvana i kada
se bar jedna oznaka koliine pojedinane pretpakovine moe jasno vidjeti izvana, prethodno
navedeno oznaavanje nije obvezno.
Primjer:
Skupno pakovanje 6 pojedinanih jogurta moe biti oznaeno kao 6 125 g.

5.4.2. Skupno pakovanje iz kojeg se pojedinane pretpakovine ne prodaju pojedinano

Kada se pretpakovina sastoji od dvije ili vie pojedinanih pretpakovina koje sadre jednaku
koliinu iste hrane, neto koliina mora biti oznaena ukupnom neto koliinom cijele pretpakovine
i ukupnim brojem pojedinanih pretpakovina.
Primjer:
Skupno pakovanje 3 pojedinane okolade oznaava se rijeima neto koliina 300 g, sadri 3
pojedinane okolade.
ILI
300 g (3 x 100g)

Posebnim propisom moe biti drugaije propisano navoenje neto koliine za odreenu hranu.
Primjer:
Navoenje ukupnog broja pojedinanih pretpakovina nije obvezno za bombone niti za pekarske
proizvode (dvije ili vie pakiranih emlji).
U tim sluajevima dovoljno je navoenje ukupne neto koliine pretpakovine.

5.4.3. Iznimke od obveznog navoenja neto koliine

Navoenje neto koliine nije obvezno u sluaju:
- hrane koja se uobiajeno prodaje po broju, ako se broj komada moe jasno vidjeti i lako
prebrojiti izvana ili je broj komada naveden
Primjer: jaja
- hrane koja znatno gubi na volumenu ili masi i koja se prodaje po broju ili vae u
prisutnosti krajnjeg potroaa;
- hrane ija je koliina punjenja manja od 5 g ili 5 ml, osim zainskog bilja
Primjer: vakaa guma

- dana je mogunost propisivanja odstupanja od navoenja neto mase kad je ista vea od 5 g
ili 5 ml za odreenu hranu, ako je to propisano posebnim propisom koji se odnosi na tu
hranu.
Navedeno odstupanje mogue je propisati samo posebnim propisom, uz uvjet potpune
informiranosti potroaa. Time se smatra da je ta hrana uobiajena i dobro poznata potroau tako
da on i bez navoenja neto koliine oekuje tono odreenu koliinu proizvoda unutar pakiranja.

50
5.4.4. Navoenje koliine ocijeene mase
Kada se vrsta hrana nalazi u tekuem mediju, uz neto koliinu mora se oznaiti i koliina
ocijeene mase. Tekui medij moe sadravati vie tekuih sastojaka, moe biti zamrznut ili brzo
zamrznut, a slui kao dodatak osnovnim sastojcima tog proizvoda i nije odluujui faktor pri
kupnji te se u nekim sluajevima i ne konzumira, a podrazumijeva:
- vodu, vodenu otopinu soli, rasol
Primjer: crveni grah u vodenoj otopini soli, kukuruz eerac u vodi

- vodenu otopinu kiselina, ocat

Primjer: ukiseljeno povre

- vodenu otopinu eera, vodenu otopinu drugih slatkih tvari

Primjer: kompot

- vone sokove ili sokove od povra u sluaju voa ili povra.

U sluajevima kada se hrana nalazi u ulju, umaku, eleu ili senfu (primjer: sardine u umaku od
rajice, tuna u ekstra djevianskom maslinovom ulju i slino) uz neto koliinu ne mora se navoditi
i koliina ocijeene mase jer se navedeni mediji smatraju sastojcima hrane i vanim faktorom pri
kupnji.

5.5. Rok trajanja

Sva hrana, osim u specifinim sluajevima opisanim u poglavlju 5.5.2., mora biti oznaena rokom
trajanja kojeg u pravilu odreuje proizvoa.
Rok trajanja hrane je datum do kojeg hrana zadrava svoja karakteristina svojstva kod
adekvatnog uvanja, a oznaava se rijeima:
- najbolje upotrijebiti do: , kada datum ukljuuje oznaku dana (primjerice najbolje
upotrijebiti do: 17. sijenja 2008.) ili
- najbolje upotrijebiti do kraja: , u ostalim sluajevima (primjerice najbolje upotrijebiti
do kraja: 2008.)
U ovim sluajevima, iza gore navedenih rijei umjesto datuma moe se nalaziti i podatak gdje se
datum nalazi na ambalai.
Oznaka datuma sastavljena je od:
- dana i mjeseca
- dana, mjeseca i godine ili
- samo godine
i mora biti jasno napisana (tablica 8).

Tablica 8. Naini navoenja roka trajanja

51
 Hrana koja moe Naini
Primjeri formulacija
biti uvana: navoenja

Manje od tri Navodi se dan i Najbolje upotrijebiti do: 28. oujka

mjeseca mjesec
Vie od tri, manje Navodi se Najbolje upotrijebiti do kraja: oujka 2008. (za hranu
od 18 mjeseci mjesec i godina proizvedenu nakon 1. listopada 2006. i prije 1. sijenja 2008.)
Vie od 18 mjeseci Navodi se samo Najbolje upotrijebiti do kraja: 2008. (za hranu proizvedenu
godina prije 30. lipnja 2007.)

5.5.1. Rok trajanja hrane koja je s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva i nakon kraeg
vremenskog perioda moe predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje
Rok trajanja hrane koja je s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva i nakon kraeg vremenskog
perioda moe predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje mora biti oznaena rijeima:
upotrijebiti do iza kojih slijedi datum ili podatak gdje se datum nalazi na ambalai. Pored gore
navedenih podataka, moraju se navesti i podaci o uvjetima uvanja hrane kojih se treba
pridravati.
Oznaka datuma sastavljena je od dana i mjeseca, uz mogunost navoenja i godine u nekodiranom
kronolokom obliku (xx dan, xx mjesec, xx ili xxxx godina). Taj datum odnosi se na datum do
kojeg se hrana moe sigurno koristiti, odnosno konzumirati, kuhati ili preraditi, pod uvjetom da je
hrana prethodno bila ispravno uvana.
Primjer:
Za proizvod koji ima oznaku upotrijebiti do: 4. kolovoza smatra se da zadrava svoja
karakteristina svojstva kod adekvatnog uvanja do ponoi s 4. kolovoza na 5. kolovoz.

Hrana koja je s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva i nakon kraeg vremenskog perioda
moe predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje, u veini sluajeva je hrana koja se
mora uvati u hladnjaku; ne zbog ouvanja njene kakvoe, ve prvenstveno kako bi se sprijeilo
njeno kvarenje. To je hrana s relativno kratkim rokom trajanja. Takva hrana moe biti
pripremljena za direktnu konzumaciju (primjerice sendvii, svjei sir) ili ju je prije konzumacije
potrebno termiki obraditi, kuhati ili pei (primjerice svjee meso i mesni proizvodi, riblji
proizvodi).
Na hrani pakiranoj u vakuumu ili u kontroliranoj atmosferi (primjerice naresci kuhane unke
pakirani u vakuumu) koja se uva u hladnjaku, rok trajanja mora se oznaiti rijeima upotrijebiti
do. Takva hrana mora sadravati i uputu za uvanje.
Primjer:
Na zapakiranom svjeem pileem mesu rok trajanja se mora oznaiti rijeima upotrijebiti do.

5.5.2. Iznimke od obveznog navoenja roka trajanja

Navoenje roka trajanja nije obvezno kod:
52
 - svjeeg voa i povra, ukljuujui krumpir, koje nije oguljeno, narezano ili slino
obraeno, osim sjemena s klicama ili slinih prirodnih proizvoda kao to su klice
mahunarki
- pia koja sadre 10% vol. i vie alkohola
- vina, likerskih vina, pjenuaca, aromatiziranih vina i slinih proizvoda dobivenih od raznih
vrsta voa osim od groa
- proizvoda od groa i vina te pia proizvedenih od groa ili od mota odreenih unutar
tarifnih brojeva 22060039, 22060059 i 22060089 sukladno vaeoj Uredbi o Carinskoj
tarifi
- bezalkoholnih osvjeavajuih pia, vonih sokova i nektara te alkoholnih pia
namijenjenih subjektima u poslovanju s hranom, koji su pakirani u ambalau veu od 5
litara
- pekarskih proizvoda i kolaa, koji se s obzirom na sastav i namjenu obino potroe u roku
24 sata od proizvodnje
- kuhinjske soli
- octa
- eera
- proizvoda koji gotovo iskljuivo sadre aromatizirani odnosno obojeni eer
- vakae gume i slinih proizvoda za vakanje
- pojedinane porcije sladoleda.

5.6. Stvarna alkoholna jakost

5.6.1. Navoenje alkoholne jakosti za pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola
Brojani podatak o alkoholnoj jakosti, koja se mjeri na 20C, treba biti izraen na jednu decimalu.
Iza brojanog podatka slijedi oznaka % vol, a ispred te oznake moe stajati rije alkohol ili
kratica alk.
Alkoholna jakost mora biti navedena u istom vidnom polju s nazivom hrane, neto koliinom i
rokom trajanja ili naznakom mjesta gdje je naveden rok trajanja.
Kod svih pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola mora biti oznaen udio alkohola odnosno
stvarna alkoholna jakost, izraena u volumnom postotku (% vol).
Pogreno je navoditi najveu ili priblinu alkoholnu jakost, kao i podatak da je alkoholna jakost u
granici dozvoljenog.
Kod navoenja alkoholne jakosti na piima s manje od 1,2% vol. alkohola gdje isto nije obvezno,
moe se navesti stvarna alkoholna jakost. Za pia odreena unutar tarifnih brojeva 22.04. i 22.05.
sukladno vaeoj Uredbi o Carinskoj tarifi primjenjuju se posebni propisi (Prilog 4. toka 4.).
Kod hrane koja nije alkoholno pie, a u kojoj je alkohol jedan od sastojaka, ne mora se oznaiti
stvarna alkoholna jakost. Meutim, preporua se navesti alkohol u popisu sastojaka (primjerice
kolaima i slasticama) najee kao sastojak sloenog sastojka.
53
Primjeri:
a) okoladni desert punjen trenjom u likeru
Sastojci: okolada 48,5% (eer, kakaova masa, kakaov maslac, emulgator sojin lecitin, aroma),
eer, trenja 18%, liker 13% (glukozni sirup, voda, alkohol, eer, aroma), kakaov maslac.
b) Ne navodi se stvarna alkoholna jakost brandy-a i likera u:
Smokvama u brandy-u
Pralinama s likerom

5.6.2. Dozvoljena odstupanja za pia i za pivo

S obzirom na oznaavanje alkoholne jakosti po volumenu izraene u apsolutnoj vrijednosti
doputena su sljedea pozitivna i negativna odstupanja:
- 0,3% vol. za pia koja nisu specificirana drugaije
- 0,5% vol. za piva ija alkoholna jakost ne prelazi 5,5% vol; pia odreena unutar tarifnih
brojeva 22060059 i 22060089 sukladno vaeoj Uredbi o Carinskoj tarifi i proizvedena iz
groa
- 1% vol. za piva ija alkoholna vrijednost prijelazi 5,5% vol; pia odreena unutar tarifnog
broja 22060039 sukladno vaeoj Uredbi o Carinskoj tarifi i proizvedena od groa; vona
vina od kruke, jabuke i ostalog voa osim groa, pjenuava i polupjenuava pia; pia
proizvedena fermentacijom meda
- 1,5% za pia koja sadre macerate voa i dijelova biljaka.
Ova odstupanja primjenjuju se kod oznaavanja bez obzira na propisana odstupanja kod
analitikih metoda mjerenja alkoholnih jakosti.

5.7. Serija ili lot

Oznaka serije ili lota podrazumijeva grupu jedinica hrane koja je preraena, proizvedena ili
pakirana u gotovo jednakim uvjetima.
Hrana koja se stavlja na trite mora imati oznaku pripadajue serije ili lota.
Navoenje serije, osim u sluajevima u kojima su predviena odstupanja, preduvjet je za
stavljanje hrane na trite.
Navoenje tih podataka obvezno je i na proizvodima na koje se primjenjuju specifine odredbe,
primjerice za jaja (Prilog 4. toka 25.) ili prirodne mineralne vode (Prilog 4. toka 16.).
U sluaju da se utvrdi da je odreena hrana zdravstveno neispravna, preko oznake serije ili lota
omogueno je lako pronalaenje poiljke te iste hrane te brzo poduzimanje mjera ograniavanja
njenog stavljanja na trite, odnosno njeno povlaenje s trita.
To je svrha navoenja oznake serije ili lota te u tom smislu nije podatak direktno namijenjen
krajnjem potroau.
Odreuje je i stavlja na hranu proizvoa, onaj koji hranu pakira ili onaj koji hranu stavlja na
trite.

54
5.7.1. Izgled oznake serije ili lota i mjesto navoenja
Oznaka serije ili lota je kombinacija brojeva i/ili brojeva i slova kojem prethodi slovo L.
Primjeri:
L 151108 (datum proizvodnje/prerade)
L 32oB2 (primjerice koliina proizvoda)

Slovo L ne treba navoditi samo u sluaju kada se oznaka serije ili lota moe jasno razlikovati od
ostalih podataka.
Primjer:
Upotrijebiti do: 14.12; 03A54

Kod zapakirane hrane oznaka serije stavlja se na pretpakovinu ili naljepnicu zalijepljenu na nju.
Kod nezapakirane hrane oznaka serije stavlja se na posebnu ambalau ako se hrana na prodajnom
mjestu dri u njoj ili, u nedostatku adekvatne ambalae, na popratni dokument.

5.7.2. Iznimke od obveznog navoenja serije ili lota

Oznaka serije ili lota nije obvezna:
1. kod poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju ili isporuuju na privremeno skladitenje,
pripremu ili pakiranje; koji su namijenjeni za daljnju preradu i koji se sakupljaju neposredno
na mjestu pripreme i daljnje prerade;
To se odnosi na one poljoprivredne proizvode (voe, povre) koji se s poljoprivrednog zemljita
transportiraju do skladita gdje se privremeno skladite, a namijenjeni su daljnjoj obradi
(pakiranju ili preradi).
2. kod hrane koja se nudi na prodaju krajnjem potroau nezapakirana ili pakirana na zahtjev
potroaa na mjestu prodaje ili je prepakirana za neposrednu prodaju;
S druge strane, kod trgovine na veliko na svakoj poiljci treba se nalaziti oznaka serije na
ambalai ili na popratnom dokumentu.
3. kod hrane zapakirane u ambalau ija je povrina najvee stranice manja od 10 cm2;
U ovom sluaju oznaka serije ili lota mora biti navedena na popratnom dokumentu.
4. kod pojedinanog pakiranja ako se oznaka serije nalazi na skupnom pakiranju;
5. kod hrane koja je oznaena rokom trajanja koji sadri dan i mjesec u tom redoslijedu.
Primjer:
Upotrijebiti do: 14.12.
Navedeni podatak mora biti dovoljan za lako pronalaenje poiljke istovrsne hrane ako se utvrdi
da je hrana zdravstveno neispravna.

55
5.8. Uvjeti uvanja i upotrebe i uputa za upotrebu

5.8.1. Uvjeti uvanja i upotrebe

Uvjeti uvanja i upotrebe, ako utjeu na trajnost hrane, moraju biti oznaeni na proizvodu ime se
osigurava da hrana zadri svoja karakteristina svojstva do roka trajanja navedenog na ambalai.
Primjer: uvati u hladnjaku

U sluaju hrane koja je s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva, potrebno je istaknuti

maksimalnu temperaturu uvanja pri kojoj e hrana ostati sigurna za upotrebu do navedenog roka
trajanja.
Primjer: uvati na temperaturi do 4C.

U sluajevima gdje je to primjenjivo obvezno je navesti i posebne uvjete uvanja kako bi hrana i
nakon otvaranja ostala sigurna za konzumaciju, odnosno kako bi se sprijeilo njezino
prijevremeno kvarenje.

Primjeri:
a) Pasirana rajica:
Neotvoreno uvati na sobnoj temperaturi. Nakon otvaranja uvati u hladnjaku i potroiti unutar 3
dana.
b) Pasterizirano mlijeko:
Upotrijebiti do: datuma otisnutog na poklopcu (pakiranju), uz obvezno uvanje na temperaturi od
+4 C do +8 C.

5.8.2. Uputa za upotrebu

Kada je potrebno radi pravilnog koritenja, na proizvodu se navodi uputa za upotrebu.
Uputa za upotrebu esto se navodi kod hrane kojoj je potrebna priprema prije upotrebe.
Primjeri:
a) Upute za pripremu pudinga
Sadraj vreice istresti u posudu, dodati 2-3 lice eera i promijeati. Od 1/2 litre hladnog
mlijeka oduzeti 6 lica i dobro ih promijeati sa smjesom pudinga i eera. Ostatak mlijeka
skuhati, odmaknuti s vatre i dodati razmueni praak za puding te mijeajui kuhati 1-2 minute.
Vrui puding usuti u navlaene posudice i ostaviti da se ohladi.
b) Upute za pripremu aja
Filtar-vreicu preliti s 2-3 dl kipue vode i izvaditi nakon 5 minuta. Zasladiti po elji.
ILI

56
5.9. Mjesto podrijetla

Navoenje pojedinosti o mjestu podrijetla obvezno je u sluajevima kada bi propust takva

navoenja mogao krivo navoditi potroaa o pravom podrijetlu hrane:
- kada proizvodi nose slikovne oznake, kao na primjer zastavu ili mapu druge zemlje u kojoj
taj proizvod nije proizveden
Primjer:
Zastava upuuje da je proizvod proizveden u Sjedinjenim amerikim dravama. Ako je proizvod
proizveden u nekoj drugoj dravi potrebno je jasno naznaiti mjesto podrijetla.

- kada naziv marke ili zatitnog znaka (iga) proizvoda upuuje na specifino mjesto
podrijetla u kojem proizvod nije proizveden ili uzgojen.

Pod mjestom podrijetla podrazumijeva se zemlja podrijetla ili odreena regija unutar drave gdje
je hrana proizvedena.

Primjer:
Na namazu od suhe smokve proizvedenom u Hrvatskoj, mjesto podrijetla moe se oznaiti:
Proizvedeno u Dalmaciji.

Kada se kao podatak o mjestu podrijetla navodi odreena regija, preporua se navesti i naziv
drave.
Potrebno je istaknuti da je za pojedine kategorije hrane posebnim propisima propisana obveza
oznaavanja zemlje podrijetla, primjerice za med, voe i povre, govee meso, maslinovo ulje.

57
6. OBVEZNI PODACI ZA ODREENU HRANU

6.1. Zapakirana hrana namijenjena krajnjem potroau, ali stavljena na trite prije
prodaje krajnjem potroau

Rije je o neoznaenoj ili djelomino oznaenoj hrani koja se moe zapakirati i oznaiti na mjestu
prodaje prije stavljanja u prodaju.
Svi obvezni podaci moraju biti navedeni u popratnom dokumentu koji mora biti otpremljen prije
isporuke hrane ili neposredno s njom, a na glavnoj ambalai moraju biti navedeni podaci o nazivu
proizvoda, roku trajanja te podaci o subjektu u poslovanju s hranom koji je odgovoran za
oznaavanje odnosno za podatke koji se nalaze u popratnom dokumentu.
Distributeri koji hranu ne nude na prodaju krajnjem potroau.
Primjer: Veleprodaja

6.2. Hrana namijenjena ugostiteljskim objektima

Za ugostiteljske objekte vrijede jednaka pravila kao i za krajnje potroae, osim u pojedinim
sluajevima.
Zapakirana hrana namijenjena opskrbi ugostiteljskih objekata radi pripreme, prerade, raspodjele,
rezanja ili posluivanja mora sadravati najmanje sljedee podatke:
a) naziv hrane
b) rok trajanja
c) naziv i adresu proizvoaa ili onog koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je u
Republici Hrvatskoj.

Ostali obvezni podaci kojima se oznaava zapakirana hrana namijenjena krajnjem potroau te
podaci propisani posebnim propisom moraju se nalaziti u popratnoj dokumentaciji i dati na uvid
potroau u sluaju njegova zahtjeva.
Pravne i fizike osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost moraju prilikom prezentacije hrane
koju nude krajnjem potroau za izravnu konzumaciju dati informaciju o prisutnosti sastojaka
hrane koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije sukladno Prilogu 3. te iste informacije
dokumentirati potroau u sluaju njegovog zahtjeva. (Upute vezano za ovu obvezu objavljene su
na web stranici Ministarstva poljoprivrede).

6.3. Hrana namijenjena izvozu

Hrana namijenjena izvozu mora biti oznaena sukladno vaeim zakonima u dravi odreditu.
U pojedinim sluajevima ambalaa se zahtijeva bez oznaka jer lokalni centar za pakiranje
preuzima odgovornost za oznaavanje prehrambenih proizvoda.
Preporuuje se, radi zatite vlastitog proizvoda i imida na tritu te radi spreavanja moguih
problema, navesti sljedee podatke na glavnu ambalau:

58
- naziv pod kojim se proizvod stavlja na trite
- naziv i sjedite proizvoaa
- rok trajanja s oznakom dana i mjeseca ili s oznakom Upotrijebiti do: iza koje slijedi
datum.

59
PRILOG 1.
SASTOJCI KOJI MOGU BITI OZNAENI NAZIVOM KATEGORIJE UMJESTO
NJIHOVOG SPECIFINOG NAZIVA

DEFINICIJA OZNAKA
Rafinirana ulja osim maslinovog ulja Ulje uz:
- navod biljno ili ivotinjsko
ili
- navoenje odreenog biljnog
odnosno ivotinjskog podrijetla
Pridjev hidrogenirano ili
ovrsnuto navodi se uz oznaku
hidrogeniranog ulja.
Rafinirane masti Mast uz:
- navod biljno ili ivotinjsko,
ili
- navoenje odreenog biljnog
odnosno ivotinjskog podrijetla
Pridjev hidrogenirano ili
ovrsnuto navodi se uz oznaku
hidrogenirane masti.
Mjeavine brana od dvije ili vie vrsta Brano iza koje slijedi popis
itarica itarica od kojih je brano
proizvedeno, prema padajuem
redoslijedu mase.
krob i krob modificiran fizikalnim ili krob
enzimskim metodama
Sve vrste riba kada je riba sastojak druge Riba
hrane i pod uvjetom da naziv i predstavljanje
takve hrane ne upuuje na odreenu vrstu
ribe
Sve vrste sira kada je sir ili mjeavina sireva Sir
sastojak druge hrane i pod uvjetom da naziv i
predstavljanje takve hrane ne upuuje na
odreenu vrstu sira
Svi zaini iji udio nije vei od 2% mase Zain(i) ili Mjeavina zaina
proizvoda
Sve bilje ili dijelovi bilja iji udio nije vei Bilje ili Mjeavine bilja
od 2% mase proizvoda
Sve vrste pripravaka guma koji se koriste u Gumi baza
proizvodnji gumenih baza za gume za
vakanje
Sve vrste usitnjenih peenih proizvoda od Mrvice
itarica
Sve vrste eera (mono i disaharidi) eer
Bezvodna dekstroza ili dekstroza Dekstroza
monohidrat
Glukozni sirup i bezvodni glukozni sirup Glukozni sirup
Sve vrste mlijenih bjelanevina (kazeini, Mlijeni proteini ili Mlijene
kazeinati i proteini sirutke) i njihove bjelanevine
60
 mjeavine
Preani, ekspeler ili rafinirani kakaov maslac Kakaov maslac

Sve kategorije vina definirane Zakonom o Vino

vinu (NN 96/03)
Miii kostura1 od pojedinih vrsta ivotinja meso i naziv(i) vrsta ivotinja od
sisavaca i ptica koje su namijenjene kojih potjee
prehrani ljudi, s prirodno ukljuenim ili
prijanjajuim tkivom, pri emu ukupna
koliina masnog i vezivnog tkiva nije vea
od vrijednosti naznaene u nastavku i kada je
meso sastojak drugog proizvoda. Iz ove
definicije iskljueni su proizvodi koji su
definirani izrazom strojno otkoteno meso.
1
Oit i vakai miii jesu dio miia kostura, a iskljueni su srce, jezik, miii glave (osim
vakaih miia), miii carpusa, tarsusa i repa

Najvea koliina masnog i vezivnoga tkiva za sastojke

koji se oznaavaju kao meso
Vrsta Mast (%) Vezivno tkivo2 (%)
Sisavci (osim mesa 25 25
lagomorfa i mesa
svinja) i mjeavina
ostalih vrsta u kojoj
prevladavaju sisavci
Meso svinja 30 25

Meso ptica i lagomorfa 15 10

2
Koliina vezivnog tkiva rauna se na osnovi odnosa izmeu koliine kolagena i
miinih bjelanevina. Koliina kolagena izrauna se tako da se koliina
hidroksiprolina pomnoi s faktorom 8.
Ako se prijeu najvee navedene koliine, ali je udovoljeno ostalim kriterijima
definicije mesa, koliina mesa tada se mora proporcionalno smanjiti te u
popisu sastojaka, osim izraza meso, navesti i prisutnost masnog i/ili vezivnog
tkiva.
.

61
PRILOG 2.
KATEGORIJE SASTOJAKA KOJI MORAJU BITI OZNAENI NAZIVOM NJIHOVE
KATEGORIJE IZA KOJEG SLIJEDI NJIHOV SPECIFIAN NAZIV ILI E BROJ

1. Bojilo
2. Konzervans
3. Antioksidans
4. Emulgator
5. Zgunjiva
6. Tvar za eliranje
7. Stabilizator
8. Pojaiva arome
9. Kiselina
10. Regulator kiselosti
11. Tvar za spreavanje zgrudnjavanja
12. Modificirani krob3
13. Tvar za zaslaivanje (sladilo)
14. Tvar za rahljenje
15. Tvar protiv pjenjenja
16. Tvar za poliranje
17. Emulgatorske soli4
18. Tvar za tretiranje brana
19. Uvriva
20. Tvar za zadravanje vlage
21. Tvar za poveanje volumena
22. Potisni plinovi

3
Specifian naziv ili E broj ne treba biti naveden
4
Samo kod preraenih sireva i proizvoda od preraenih sireva

62
PRILOG 3.
SASTOJCI KOJI MOGU IZAZVATI ALERGIJE I/ILI INTOLERANCIJE

1. itarice koje sadre gluten (penica, ra, jeam, zob, pir, kamut ili njihovi hibridi) i proizvodi
itarica osim:
- glukoznog sirupa na bazi penice ukljuujui dekstrozu5
- maltodekstrina na bazi penice5
- glukoznog sirupa na bazi jema
- itarica koje se koriste za proizvodnju destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
za jaka alkoholna i alkoholna pia
2. Rakovi i proizvodi od rakova
3. koljkai i ostali mekuci te proizvodi od njih
4. Jaja i proizvodi od jaja
5. Proizvodi ribarstva osim:
- riblje elatine koja se koristi kao nosa za vitamine, karotenoidne pripravke
- riblje elatine ili elatine iz ribljeg mjehura (isinglass) za bistrenje piva i vina
6. Kikiriki i proizvodi od kikirikija
7. Soja i proizvodi od soje osim:
- potpuno rafiniranog sojinog ulja i masti5
- prirodne smjese tokoferola (E306), prirodnog D-alfa tokoferola, D-alfa tokoferol
acetata, D-alfa tokoferol sukcinata iz soje
- izdvojeni fitosteroli i fitosterol esteri iz ulja soje
- biljni stanol esteri proizvedeni iz sterola ulja soje
8. Lupina i proizvodi od lupine
9. Mlijeko i mlijeni proizvodi (ukljuujui i laktozu) osim:
- sirutke koja se koristi za proizvodnju destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
za jaka alkoholna i alkoholna pia
- laktitola
10. Oraasti plodovi (badem Amygdalus communis L., ljenjak Corylus avellana, orah Juglans
regia, indijski orai-keu Anacardium occindetale, pekan orai Carya illinoiesis, brazilski
orai Bertholletia excelsa, pistacija Pistacia vera, makadamija orai Macadamia
ternifolia) i njihovi proizvodi osim:
- oraastih plodova koji se koriste za proizvodnju destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla za jaka alkoholna i alkoholna pia
11. Celer i proizvodi od celera
12. Goruica i proizvodi od goruice
13. Sjeme sezama i proizvodi od sjemena sezama
14. Sumporov dioksid i sulfiti koncentracije vee od 10 mg/kg ili 10 mg/l izraeni kao SO2.

Alergija ili preosjetljivost na hranu je reakcija organizma na neki od sastojaka hrane, smatrajui ga
stranom tvari (antigenom) s posljedinom promjenom imunolokog odgovora organizma.
Alergen je organizmu strana tvar (antigen) koja moe potaknuti alergijsku reakciju.
Intolerancija ili nepodnoljivost neke hrane i/ili njenih sastojaka uzrokovana priroenim ili
steenim nedostacima u enzimskom i imunolokom sustavu nunom za probavu hrane.
5
I njegovi proizvodi, u sluaju da proces kojem su se podvrgnuli nee povisiti razinu alergije
procijenjene od strane EFSA-e za relevantni proizvod od kojeg potjeu.

63
PRILOG 4.
POPIS PROPISA

1. Pravilnik o brzo smrznutoj hrani (NN 38/08)

2. Pravilnik o uguenom (kondenziranom) mlijeku i mlijeku u prahu (NN 80/07, 34/11)
3. Pravilnik o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09)
4. Zakon o vinu (NN 96/03, 55/11)
5. Pravilnik o jakim alkoholnim piima (NN 61/09, 141/09, 86/11, 104/11, 118/12)
6. Pravilnik o eerima i metodama analiza eera namijenjenih za konzumaciju (NN 39/09,
144/10)
7. Pravilnik o pivu (NN 142/11)
8. Pravilnik o proizvodima slinim okoladi, krem-proizvodima i bombonskim proizvodima
(NN 73/05, 69/08)
9. Pravilnik o keksima i keksima srodnim proizvodima (NN 73/05, 69/08)
10. Pravilnik o kakau i okoladnim proizvodima (NN 73/05)
11. Pravilnik o vonim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju
(NN 20/09, 27/11)
12. Pravilnik o vonim demovima, eleima, marmeladama, pekmezu te zaslaenom kesten pireu
(NN 94/11)
13. Pravilnik o mesnim proizvodima (NN 131/12)
14. Pravilnik o jestivim kazeinima i kazeinatima (NN 80/07, 28/11)
15. Pravilnik o mlijeku i mlijenim proizvodima (NN 20/09)
16. Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN 95/11)
17. Pravilnik o mazivim mastima (NN 41/12)
18. Pravilnik o itaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od
tijesta (NN 78/05, 135/09, 86/10, 72/11)
19. Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 41/10)
20. Pravilnik o aromama (NN 86/10)
21. Pravilnik o prehrambenim aditivima (NN 62/10, 62/11)
22. Pravilnik o pomonim tvarima u procesu proizvodnje (NN 38/08, 152/11)
23. Pravilnik o hrani podvrgnutoj ionizirajuem zraenju (NN 38/08)
24. Pravilnik o ekstraktima kave i ekstraktima cikorije (NN 81/10)
25. Pravilnik o kakvoi jaja (NN 115/06, 69/07, 76/08)
26. Pravilnik o trinim standardima za voe i povre (NN 47/12, 102/12, 4/13)
27. Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (NN 102/12)
64
28. Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN 105/12)
29. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine i boce kao mjerne spremnike (NN 90/05,
32/06, 35/09)
30. Pravilnik o metodama za odreivanje kakvoe eera pri interventnom otkupu (NN 39/09)
31. Pravilnik o sirevima i proizvodima od sireva (NN 20/09)
32. Pravilnik o smrznutim desertima (NN 20/09)
33. Zakon o igu (NN 173/03, 76/07, 30/09, 49/11)
34. Pravilnik o igu (NN 117/07, 66/11)
35. Pravilnik o oznaavanju hrane i hrane za ivotinje u ekolokoj proizvodnji (NN 25/11)
36. Pravilnik o slubenim kontrolama hrane ivotinjskog podrijetla (NN 99/07, 28/10, 94/11,
51/12)
37. Pravilnik o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (NN 99/07, 28/10, 45/11)
38. Pravilnik o voenju Upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i
odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, 55/09, 130/10)
39. Pravilnik o hrani obogaenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani)
(NN 112/11)
40. Pravilnik o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (NN 84/10, 113/11)
41. Pravilnik o kakvoi goveih trupova i polovica (NN 2/09, 68/09)
42. Pravilnik o kakvoi svinjskih trupova i polovica (NN 2/09, 144/10, 3/11)
43. Pravilnik o medu (NN 93/09)
44. Pravilnik o dodacima prehrani (NN 46/11)
45. Pravilnik o kakvoi uniflornog meda (NN 122/09)
46. Pravilnik o izgledu i nainu koritenja znaka oznake izvornosti, oznake zemljopisnog
podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN
23/10)
47. Pravilnik o oznaavanju goveeg mesa (NN 52/10)
48. Pravilnik o soli (NN 89/11)
49. Pravilnik o stolnim vodama (NN 102/12)

65
DODATAK 1
OSTALI ZNAKOVI I OZNAKE KOJIMA SE OZNAAVA HRANA

1. OSTALE OZNAKE PROPISANE POSEBNIM PROPISIMA

1.1. Zatitni znak (ig)

Pri stavljanju hrane na trite, zatitni znak koji je zatien sukladno posebnim propisima o igu
(Prilog 4. toke 33. i 34.) smije se upotrebljavati samo ako nije u suprotnosti sa Zakonom o hrani
i propisima donesenim temeljem njega.
Kao ig moe se zatititi svaki znak koji se moe grafiki prikazati, osobito rijei, ukljuujui
osobna imena, crtee, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzionalne
oblike, boje, kao i kombinacije svih navedenih znakova pod uvjetom da su prikladni za
razlikovanje proizvoda ili usluga izmeu poduzetnika.
ig se u Republici Hrvatskoj stjee registracijom odnosno upisom iga u registar igova koji vodi
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo.
Primjeri igova koji su u suprotnosti s odredbama propisa donesenih temeljem Zakona o hrani:

1. Stolna voda ne moe se stavljati na trite pod trgovakim nazivom Planinska i imati crte
koji upuuje na planinu jer dovodi u obmanu potroaa glede podrijetla vode.
2. Sukladno odredbama posebnog propisa o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama
(Prilog 4. toka 16.), proizvod naziva prirodna izvorska voda ili prirodna mineralna voda
moe se stavljati na trite samo ako je ta voda priznata kao prirodna izvorska voda ili prirodna
mineralna voda.
.3. ig koji u sebi sadri navod 100% iz voa i stavlja se na proizvod u kojem je samo jedan od
sastojaka dobiven iz voa obmanjuje potroaa glede prirode i podrijetla hrane.

1.2. Hrana oznaena markom proizvoda ili robnom markom (Private label)

Pri stavljanju hrane na trite, robne marke smiju se upotrebljavati samo ako nisu u suprotnosti sa
Zakonom o hrani i propisima donesenim temeljem njega.
Robne marke definiraju hranu ili usluge igom koji je u vlasnitvu trgovakog lanca, ili u rjeim
sluajevima, bez iga izbjegavajui upotrebu naziva ili iga proizvoaa. Subjekt koji hranu
stavlja na trite pojavljuje se u ulozi aktivnog subjekta u interakciji s potroaem, zamjenjuje
proizvoaa i pri pruanju podataka te je odgovoran za ispravnost podataka, zdravstvenu
ispravnost i odgovarajuu kakvou hrane.
Robne marke mogu se koristiti za irok asortiman proizvoda.

66
1.3. Oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla

Odreena hrana karakterizirana je zemljopisnim podrujem na kojem se odvijaju odreene faze

proizvodnje. Takva hrana priznata je kao tradicionalna hrana, a rezultat je kombinacije znanja,
tehnologije, socijalnih i kulturnih struktura te klimatskih uvjeta u podruju u kojem se ona
proizvodi.
Oznaka izvornosti je naziv regije, odreenog mjesta ili u iznimnim sluajevima zemlje, koji se
koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda:
- koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje i
- ija kakvoa ili karakteristike, u bitnom ili iskljuivo, nastaju pod utjecajem posebnih
prirodnih i ljudskih imbenika odreene zemljopisne sredine i ija se proizvodnja, prerada
i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom podruju.

Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv regije, odreenog mjesta ili, u iznimnim

sluajevima, zemlje, koji se koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda:
- koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje te
- koji ima specifinu kakvou, ugled ili drugo obiljeje koje se pripisuje njegovom
zemljopisnom podrijetlu i ija se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema odvija u tom
zemljopisnom podruju.

Oznaavanje proizvoda znakom oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, prema

posebnom propisu (Prilog 4. toka 27.), obavlja proizvoa ili preraiva, korisnik oznake
registriranog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.

Znak za oznaku izvornosti pravokutnog je oblika i sastavljen od dva usporedna kvadrata. Kvadrat
s lijeve strane plave je boje i sadri sljedee sastavne elemente: pri vrhu u vodoravnoj liniji nalaze
se tri bijela kvadrata, u sredini tekst OZNAKA IZVORNOSTI, a na dnu tekst REPUBLIKA
HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA.
Kvadrat s desne strane bijele je boje s tankim plavim obrubom i sadri centralno smjeten tekst
OI. Tekst oznake ispisan je velikim tiskanim slovima (verzal) u Times New Roman fontu.
Veliina znaka za reprodukciju na proizvodima s oznakom izvornosti je: duina 4 cm i irina 2
cm.

Slika 1. Znak oznake izvornosti

Znak za oznaku zemljopisnog podrijetla pravokutnog je oblika i sastavljen od dva usporedna

kvadrata. Kvadrat s lijeve strane zelene je boje i sadri sljedee sastavne elemente: pri vrhu u
vodoravnoj liniji nalaze se dva bijela kvadrata, u sredini tekst OZNAKA ZEMLJOPISNOG
PODRIJETLA, a na dnu tekst REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO
67
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA. Kvadrat s desne strane bijele je
boje s tankim zelenim obrubom i sadri centralno smjeten tekst OZP. Sav tekst oznake ispisan
je velikim tiskanim slovima (verzal) u Times New Roman fontu. Veliina znaka dozvoljena za
reprodukciju na proizvodima s oznakom zemljopisnog podrijetla je: duina 4 cm i irina 2 cm.

Slika 2. Znak oznake zemljopisnog podrijetla

1.4. Oznaka tradicionalnog ugleda

Oznaku tradicionalnog ugleda mogu imati poljoprivredni i prehrambeni proizvodi posebnih

svojstava ili s vie svojstava po kojima se poljoprivredni proizvod ili prehrambeni proizvod jasno
razlikuju od drugih slinih proizvoda iste kategorije.
Rije tradicionalno oznaava dokazanu upotrebu na tritu kroz vremensko razdoblje koje
pokazuje prenoenje s generacije na generaciju. Ovo vremensko razdoblje je razdoblje koje se
openito pripisuje jednoj ljudskoj generaciji, a to je najmanje 25 godina.

Oznaavanje proizvoda znakom oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, prema

posebnom propisu (Prilog 4. toka 28.) obavlja proizvoa ili preraiva, korisnik oznake
registriranog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.

Znak za oznaku tradicionalnog ugleda pravokutnog je oblika i sastavljen od dva usporedna

kvadrata. Kvadrat s lijeve strane naranaste je boje i sadri sljedee sastavne elemente: pri vrhu u
vodoravnoj liniji nalazi se jedan bijeli kvadrat, u sredini tekst OZNAKA TRADICIONALNOG
UGLEDA, a na dnu tekst REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA. Kvadrat s desne strane bijele je boje s tankim
naranastim obrubom i sadri centralno smjeten tekst OTU. Sav tekst oznake ispisan je velikim
tiskanim slovima (verzal) u Times New Roman fontu. Veliina znaka dozvoljena za reprodukciju
na proizvodima s oznakom tradicionalnog ugleda je: duina 4 cm i irina 2 cm.

Slika 3. Znak oznake tradicionalnog ugleda

68
1.5. Oznaavanje ekolokih proizvoda

Ekoznak se koristi za ekoloke proizvode proizvedene sukladno propisima i pravilima za

ekoloku proizvodnju (Prilog 4. toka 35.), koji su pod strunom kontrolom i za koje je izdana
potvrdnica da su proizvedeni sukladno propisanim temeljnim zahtjevima za ekoloku proizvodnju.

Ekoznak je okruglog oblika. Ispod gornjeg dijela ruba zelenim slovima na bijeloj podlozi ispisana
je rije HRVATSKI, iznad donjeg dijela ruba zelenim slovima ispisana je rije PROIZVOD,
a izmeu natpisa nalazi se zelena toka s lijeve i desne strane. Cjelokupan tekst izraen je u Comic
Sans MS fontu. U sredini znaka nalazi se krug zelene boje u kojem je bijelim slovima ispisana
rije EKO. Minimalna veliina ekoznaka je promjera 15 mm (vanjska zelena linija je irine 1mm,
irina bijelog okvira ispunjena tekstom HRVATSKI PROIZVOD iznosi 4mm, a promjer
zelenog kruga u centru iznosi 10 mm). Referentna boja je Pantone 363C ili Zelena (C:85%,
M:15%, Y:99%, K:2%) ako se koristi etverobojni tisak.
Ekoznak se moe koristiti u crno bijeloj varijanti samo u sluaju kada upotreba znaka u boji nije
praktino izvediva. Ako je boja pozadine na ambalai tamna, znakovi se mogu upotrijebiti u
negativu koristei boju pozadine na ambalai. Ako se koristi znak u boji na obojenoj pozadini,
zbog ega je teko vidljiv, moe se koristiti vanjska linija razgranienja oko znaka, kako bi se
poboljao kontrast s bojama pozadine.

Slika 4. Ekoznak

1.6. Mjerne oznake oznaavanja

Posebnim propisom o mjeriteljskim zahtjevima (Prilog 4. toka 29.) propisani su:

- postupci ispitivanja pretpakovina (proizvod u ambalai namijenjen prodaji, koji je bez
nazonosti kupca tako zatvoren da mu se naznaeni sastav i koliina ne mogu promijeniti bez
otvaranja i oevidne preinake)
- nadzor pretpakovina
- nazivne koliine punjenja
- doputena odstupanja koliine punjenja
- oznaavanje nazivnih koliina punjenja
- mjeriteljski zahtjevi za skupne i bezomotne pretpakovine
- nain oznaavanja ocijeenom masom
- oznaavanje pretpakovina jedininom cijenom proizvoda
- veliina oznaka i nazivna koliina na pretpakovinama

69
- mjeriteljski zahtjevi za zakonita mjerila kojima se nadziru koliine punjenja, nain i postupak
zatite neispravnih pretpakovina kako ih se ne bi stavilo u promet
- mjeriteljski zahtjevi za boce kao mjerne spremnike
- doputena odstupanja nazivnog i vrnog obujma
- natpisi i oznake na bocama kao mjernim spremnicima.

Znakom e mogu se oznaiti pretpakovine istih nazivnih koliina punjenja koje udovoljavaju
propisanim zahtjevima i ije nazivne koliine punjenja nisu manje od 5 g ili 5 ml, niti vee od 10
kg ili 10 l te nakon to se obavijesti Dravni zavod za mjeriteljstvo i dostavi propisana
dokumentacija o usklaenosti pretpakovine s propisanim mjeriteljskim zahtjevima. Ako se na
pretpakovini mora oznaiti ocijeena masa proizvoda zajedno sa sveukupnom masom punjenja,
znak e odnosit e se samo na sveukupnu masu punjenja. Znak e mora se nalaziti u istom
vidnom polju s oznakom nazivne koliine punjenja, a najmanja veliina oznake je 3 mm.

Slika 5. Znak e

1.7. Identifikacijska oznaka i oznaka zdravstvene ispravnosti

Vano je razlikovati oznaku zdravstvene ispravnosti od identifikacijske oznake budui da je

njihovo znaenje razliito.
Oznaka zdravstvene ispravnosti je oznaka koja, ako je primijenjena, znai da su slubene
kontrole provedene u skladu s posebnim propisom (Prilog 4. toka 36.).
Svrha identifikacijske oznake je identificirati objekt u kojem je proizveden proizvod
ivotinjskog podrijetla. Ista znai da je objekt odobren u skladu sa zahtjevima propisanim
posebnim propisom o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (Prilog 4. toka 37.).

1.7.1. Identifikacijska oznaka

Identifikacijska oznaka primjenjuje se na proizvode ivotinjskog podrijetla iskljuivo ako je

proizvod proizveden sukladno posebnom propisu o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (Prilog 4.
toka 37.) u odobrenim objektima. Ako se u objektu proizvode proizvodi ivotinjskog podrijetla i
ostali proizvodi, subjekt u poslovanju s hranom moe primjenjivati istu identifikacijsku oznaku za
obje vrste proizvoda (primjerice jaja se oznaavaju sukladno zahtjevima propisanima posebnim
propisom - Prilog 4. toka 25.).

70
Proizvod se mora oznaiti identifikacijskom oznakom prije otpreme iz objekta. Kada se proizvod
vadi iz omota i/ili ambalae ili se dalje prerauje u drugom objektu, mora se oznaiti novom
oznakom pri emu na novoj oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta u kojemu se
obavljaju ti poslovi ako takav objekt podlijee odobravanju sukladno posebnom propisu (Prilog 4.
toka 38.).
Identifikacijska oznaka mora biti itljiva i neizbrisiva, a znakovi na njoj lako razumljivi. Na
oznaci mora biti naveden naziv drave u kojoj se nalazi objekt, pri emu taj naziv moe biti
napisan u cijelosti ili u obliku dvoslovne ifre prema odgovarajuoj ISO normi. Ako se oznaka
stavlja u objektu koji se nalazi u Republici Hrvatskoj, navodi se oznaka Hrvatska ili dvoslovna
ifra HR. Na oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta.
Oznaka moe biti i u obliku neuklonjive privjesnice izraene od otpornog materijala. Ako su
proizvodi zapakirani za prodaju krajnjem potroau, dovoljno je staviti oznaku samo na vanjsku
stranu ambalae. Ako se oznaka stavlja izravno na proizvode, upotrebljene boje moraju biti
odobrene u skladu s posebnim propisom.
Objekti u poslovanju s hranom ivotinjskog podrijetla ne moraju biti odobreni ve samo
registrirani prema posebnom propisu o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o
postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (Prilog 4. toka 38.) te kao
takvi nemaju identifikacijsku oznaku.

1.7.2. Oznaka zdravstvene ispravnosti i svjee meso

Oznaka zdravstvene ispravnosti stavlja se na trupove, polovice, etvrtine kao i dijelove dobivene
rasijecanjem polovica na tri dijela domaih papkara i kopitara, uzgojene divljai osim zeeva i
velike divljai.
Oznaka zdravstvene ispravnosti mora biti ovalnog oblika, s jasno itljivim znakovima, iroka
najmanje 6,5 cm i visoka najmanje 4,5 cm. Na oznaci mora biti naveden naziv drave u kojoj se
nalazi objekt, pri emu to ime moe biti napisano u cijelosti ili u obliku dvoslovne ifre prema
odgovarajuoj ISO normi. U sluaju Republike Hrvatske ifra je HR. Na oznaci mora biti naveden
broj odobrenja klaonice.
Slova moraju biti visoka najmanje 0,8 cm, a brojevi najmanje 1 cm. Dimenzije oznake i slova na
oznaci mogu biti smanjena za oznake zdravstvene ispravnosti koje se stavljaju na janjad, kozlie i
odojke.
Bojila koja se upotrebljavaju za oznake zdravstvene ispravnosti moraju biti dozvoljena u skladu s
posebnim propisom.

71
Tablica 1. Pregled proizvoda oznaenih oznakom zdravstvene ispravnosti i identifikacijskom
oznakom

OZNAKA IDENTIFIKACIJSKA
ZDRAVSTVENE OZNAKA
ISPRAVNOSTI

Goveda, svinje, ovce i koze, domai kopitari X

(trupovi, polovice, etvrtine, dijelovi
dobiveni rasijecanjem polovica na tri dijela)

Divlja iz uzgoja osim zeeva (trupovi, X

polovice, etvrtine, dijelovi dobiveni
rasijecanjem polovica na tri dijela)

Divlja (trupovi, polovice, etvrtine, dijelovi X

dobiveni rasijecanjem polovica na tri dijela)

Perad X

Lagomorfi X

Rasjeeno meso/strojno otkoteno meso (sve X

vrste)

Mljeveno meso X

Mesni pripravci X

1.8. Europska vegetarijanska oznaka

Nema posebnog propisa koji regulira stavljanje vegetarijanske i veganske oznake na hranu.
Europska vegetarijanska oznaka u svrhu lakeg prepoznavanja vegetarijanskih proizvoda
definirana je unutar Europske vegetarijanske unije kao i pravila njenog koritenja.
Oznaka V prema meunarodnom znaku br. 678.553 A nalazi se u krugu, a na vrhu kruga se
nalazi tekst EUROPSKA VEGETARIJANSKA UNIJA, ispisan unutar kruga u zaobljenom
obliku. Na dnu oznake nalazi se rije VEGETARIJANSKO napisana na jeziku odabranom od
proizvoaa.
Minimalna veliina oznake je 12 mm. V oznaka je iste zelene boje kao i tekst koji je okruuje, a
podloga je uta.

Slika 6. Europska vegetarijanska oznaka

72
1.8.1. Vegetarijanske kategorije
Uz Europsku vegetarijansku oznaku potrebno je staviti tekstualni naziv kategorije koji taj
proizvod svrstava u jednu od sljedeih kategorija:
- Ovo-lakto-vegetarijanac
- Ovo-vegetarijanac
- Lakto-vegetarijanac
- Vegan
Izraz vegan moe biti zamijenjen sa 100% biljnog podrijetla. Kratice primjerice: Ovo-lakto-
veg mogu se stavljati, ali se ne preporuuju.
Dozvoljeno je dodavati druge tekstualne nazive ovom opisu, primjerice tekst na vie jezika.

1.9. Oznaka hrane konzervirane zraenjem

Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju stavlja se na trite sukladno odredbama posebnog

propisa (Prilog 4. toka 23.).
Hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju mora biti oznaena navodom podvrgnuto ionizirajuem
zraenju ili konzervirano zraenjem koji mora biti uz naziv hrane. U sluaju kada se hrana
podvrgnuta ionizirajuem zraenju koristi kao sastojak druge hrane, takav sastojak mora biti
naveden u popisu sastojaka s navodom podvrgnuto ionizirajuem zraenju ili konzervirano
zraenjem.
Uz navedene navode, hrana podvrgnuta ionizirajuem zraenju moe se oznaiti meunarodnom
oznakom u obliku biljke unutar krugau koji je isprekidan s gornje strane, obino zelene boje.

Slika 7. Oznaka hrane podvrgnute ionizirajuem zraenju

73
DODATAK 2
VONI SOKOVI, VONI NEKTARI, PIA, SIRUPI ZA PRIPREMU PIA, PRIRODNE
MINERALNE, PRIRODNE IZVORSKE I STOLNE VODE

UVOD

Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja propisane posebnim propisima za vone sokove i njima
sline proizvode, prirodne mineralne vode, prirodne izvorske vode i stolne vode (Prilog 4. toke
11., 16. i 49. te preporuke za oznaavanje pia i sirupa za koje nisu propisani specifini zahtjevi
oznaavanja odnosno kakvoe.

1. VONI SOKOVI I NEKTARI

1.1. Naziv hrane

Nazivi vonih sokova i njima srodnih proizvoda utvreni posebnim propisom (Prilog 4. toka 11.)
u Republici Hrvatskoj su:
Tablica 1.

KATEGORIJA NAZIV

voni sok Kod proizvoda koji potjee od samo jedne vrste voa,
rije voni zamjenjuje se nazivom te vrste voa.
Primjer: naranin sok ili sok od narane
Za proizvode od dvije ili vie vrsta voa, naziv proizvoda
mora se dopuniti popisom upotrijebljenih vrsta voa, po
opadajuem volumnom udjelu vonog soka ili kae.
Primjer: sok od jabuke i kruke
Kod proizvoda proizvedenih od tri ili vie vrsta voa, u
nazivu proizvoda nabrajanje vrsta voa moe se
zamijeniti izrazom od vie vrsta voa ili slinim
izrazom ili brojem upotrijebljenih vrsta voa.
Primjer: sok od 5 vrsta voa

voni sok od koncentriranog vonog Nazivi slijede ista pravila kao kod vonog soka.
soka Primjer: sok od ananasa od koncentriranog soka od
ananasa ili sok od ananasa od koncentriranog soka
koncentrirani voni sok Nazivi slijede ista pravila kao kod vonog soka.
Primjer: koncentrirani jabuni sok
dehidrirani voni sok ili voni sok u Nazivi slijede ista pravila kao kod vonog soka.
prahu Primjer: sok od ananasa u prahu
voni nektar Nazivi slijede ista pravila kao kod vonog soka.
Primjer: nektar od vie vrsta voa

74
S obzirom na naziv proizvoda, voni sokovi i njima srodni proizvodi moraju se oznaavati
navodima kako je to prikazano u Tablici 2.

Tablica 2.

Mjesto gdje se mora

PROIZVOD NAVOD
nalaziti navod

- mjeavina djelomino proizvedeno od - u blizini naziva

vonog soka i koncentriranog ili djelomino proizvoda (jasno
vonog soka od od koncentriranog vidljivo i istaknuto)
koncentriranog
vonog soka
proizvedeno od koncentriranog
- nektar ili od koncentriranog
proizveden u odnosno
cijelosti ili djelomino proizvedeno od
djelomino od koncentriranog ... ili djelomino
jednog ili vie od koncentriranog
koncentriranih
proizvoda

- voni sok i voni zaslaen ili s dodanim - u nazivu proizvoda

sok od eerom/eerima iza ega slijedi
koncentriranog koliina dodanog eera, raunatog
vonog soka kao suha tvar, u g/l gotovog
proizvoda

- voni nektar udio voa najmanje % - u istom vidnom polju s

nazivom proizvoda

1.2. Nazivi na stranim jezicima koji se mogu koristiti za vone sokove i njima srodne
proizvode

Umjesto naziva iz Tablice 1. mogu se koristiti sljedei specifini nazivi na odreenim jezicima:
1. Vruchtendrank, za voni nektar.
2. Smost
Rije Smost moe se koristiti samo uz nazive Fruchtsaft ili Fruchtnektar;
- za voni sok proizveden od kruaka, uz dodatak jabuka, gdje je to primjenjivo, ali bez
dodanog eera
- za voni nektar koji je proizveden iskljuivo od vonih sokova, koncentriranih vonih sokova
ili njihovih mjeavina, koji nisu pitki u izvornom stanju zbog jae kiselosti.

75
3. Succo e polpa ili sumo e polpa za vone nektare proizvedene iskljuivo od vone kae i/ili
koncentrirane vone kae.
4. blemost, za sok od jabuke bez dodanog eera.
5. Sur saft, s nazivom upotrijebljene vrste voa na danskom jeziku; za sokove proizvedene
od crnog ribiza, treanja, crvenog ribiza, bijelog ribiza, malina, jagoda ili bobica bazge, bez
dodanog eera.
6. Sd saft ili sdet saft s nazivom upotrijebljene vrste voa na danskom jeziku; za
sokove proizvedene iz navedenog voa s vie od 200 g/l dodanog eera.
7. pplemust, za sok od jabuke bez dodanog eera.
8. Mosto, za sok od groa.
Ovi se nazivi mogu koristiti pri oznaavanju vonih sokova i vonih nektara u dravama
lanicama EU u kojima je jezik na kojem je napisan naziv i slubeni jezik.

Primjer:
Voni nektar proizveden iskljuivo od vone kae i/ili koncentrirane vone kae u Italiji moe se
oznaiti nazivom Succo e polpa, meutim, kada se taj proizvod stavlja na hrvatsko trite taj se
naziv ne prevodi kao Sok i pulpa ve se proizvod mora oznaiti na hrvatskom jeziku pod
nazivom Nektar od...

1.3. Pia i sirupi za pripremu pia

Pia i sirupi za pripremu pia ili voni sirupi nisu obuhvaeni posebnim propisom, odnosno nisu
im propisani zahtjevi kakvoe i oznaavaju se:
- nazivima koji su uobiajeni i prepoznatljivi potroaima
- opisnim nazivom s opisom upotrebe ako je to potrebno, a koji je dovoljno jasan da bi
kupac spoznao njihovu pravu prirodu kako bi ih mogao razlikovati od druge hrane sline hrane s
kojom bi se mogli zamijeniti.
Primjer 1:
Za uobiajeni naziv Osvjeavajue bezalkoholno pie preporuka je poblie opisati proizvod,
odnosno dati potroau vie informacija o samom proizvodu, primjerice Osvjeavajue
bezalkoholno pie s okusom limuna.
Primjer 2:
Sirup za pripremu pia oznaava se opisnim nazivom, primjerice:
Sirup sa sokom od vinje za pripremu bezalkoholnog pia
Sirup sa sokom od vinje za pripremu pia
Sirup sa sokom od vinje za razrjeivanje
ILI uobiajenim nazivom:
Voni sirup

76
1.4. Navoenje naziva hrane

Naziv hrane navodi se na bilo kojem mjestu na ambalai u istom vidnom polju sa sljedeim
podacima:
- neto koliinom ili koliinom punjenja
- rokom trajanja ili naznakom mjesta gdje se nalazi.
Proizvod moe biti oznaen i trgovakim nazivom. Trgovaki naziv, kao i svi drugi podaci, ne
smije dovoditi potroaa u zabludu glede prirode, identiteta, svojstava, sastava, koliine, trajnosti,
podrijetla ili postupka proizvodnje tog proizvoda.
Trgovaki naziv hrane ili naziv marke proizvoda, u sluaju da isti postoje, navodi se na bilo kojem
mjestu na ambalai.

Primjer 1:
a) Voni sok trgovakog naziva XY koji sadri navod 100% jabuka mora biti oznaen
nazivom Sok od jabuke ili Jabuni sok.
b) Voni sok proizveden od koncentriranog soka jabuke trgovakog naziva XY i koji sadri
navod 100% jabuka mora biti oznaen nazivom Sok od jabuke od koncentriranog soka
jabuke ili Jabuni sok od koncentriranog soka jabuke.

Primjer 2:
Proizvod trgovakog naziva: Ledeni aj s aromom breskve moe imati jedan od uobiajenih
naziva:
Osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom breskve
Bezalkoholno pie s aromom breskve
Osvjeavajue pie s okusom breskve
Negazirano pie s okusom breskve
Aromatizirano osvjeavajue bezalkoholno pie s aromom breskve

Primjer 3:
Nije ispravno Nektar od narane ili Osvjeavajue pie sa sokom od narane oznaiti
trgovakim nazivom :XY sok - narana.

1.5. Nazivi hrane nadopunjeni ostalim informacijama

Naziv pod kojim se hrana stavlja na trite mora sadravati ili biti popraen pojedinostima o
njezinom fizikalnom stanju ili odreenom postupku prerade (u prahu, brzo smrznuta,
koncentrirana) u sluajevima gdje bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti kupca u zabludu.

Primjeri:
a) Proizvod u prahu za pripremu osvjeavajueg pia mora imati naziv hrane popraen ili
nadopunjen izrazima kao to su primjerice u prahu, prah, prakasti, granulirano.
b) Za voni sok koji se stavlja na trite u smrznutom stanju mora stajati navod smrznuto.

77
Proizvodi mogu imati navod pasteriziran ili pasterizirano kao informaciju potroaima da je
proizvod termiki obraen kako bi mu se produljila trajnost te kako bi bio siguran za konzumaciju
u predvienom roku trajanja.

2. OZNAAVANJE PROIZVODA SLIKOVNIM PRIKAZIMA

Nain oznaavanja proizvoda openito, kao i koriteni slikovni prikaz, mora biti takav da ne
obmanjuje krajnjeg potroaa.

Primjer:

Slikovni prikaz brusnice i navod

brusnica na prednjoj strani
ambalae (strani ambalae kojom je
proizvod izloen za prodaju).

Iako je na prednjoj strani ambalae

(strani ambalae kojom je proizvod
izloen za prodaju) slikom prikazana
samo brusnica, navod brusnica jabuka
- nar jasno pokazuje da se radi o soku
od tri vrste voa kojem brusnica daje
prevladavajui okus.

78
 Slikovni prikaz svih prisutnih
vrsta voa.

Kod vonih sokova i nektara koji se sastoje do tri vrste voa, preporuka je pri koritenju slikovnog
prikaza staviti sve prisutne vrste voa.
Kod vonih sokova i nektara koji se sastoje od vie vrsta voa (vie od 3), preporuka je staviti
slikovni prikaz najmanje 3 vrste voa.
Kod isticanja slikovnih prikaza na proizvodima treba potivati pravila navoenja koliine
sastojaka.
Primjer:
Nektar proizveden od est vrsta voa (jabuke, groe, narane, breskve, ananas, banane) koji na
ambalai ima istaknute slike etiri vrste voa (jabuke, groa, narane i breskve) moe biti
oznaen nazivom:
Nektar od vie vrsta voa, proizveden od koncentriranih sokova i koncentriranih kaa, s
navodom udio voa: najmanje 50% u istom vidnom polju.

Pia i sirupi koji sadre vone sokove od vie vrsta voa ne moraju nuno slikovnim prikazom na
ambalai istaknuti sve sadrane vrste voa.
Primjer:
Trgovaki naziv proizvoda Tropic mix sa slikovnim prikazom ananasa i marakuje ima naziv
proizvoda: Osvjeavajue bezalkoholno pie sa sokovima ananasa, marakuje i drugih vrsta
voa.
Udio vonog soka 7% (ananasa 3%, marakuje 2%, ostalog voa 2%).
Sastojci: voda, eer, koncentrirani sokovi ananasa, marakuje, narane i limuna, regulator kiselosti
limunska kiselina, antioksidans askorbinska kiselina.

Na aromatiziranom osvjeavajuem bezalkoholnom piu moe se koristiti slikovni prikaz voa

ako proizvod sadri voni sok ili prirodnu aromu dobivenu od slikom prikazanog voa.

79
Primjer:
Pie s okusom limuna
Sastojci: voda, eer, kiselina (limunska kiselina), prirodna aroma limuna, prirodne arome,
antioksidans (askorbinska kiselina)
- moe imati sliku limuna

Nain kako se proizvod posluuje moe se prikazati slikom ili crteom bez dodatnog oznaavanja
navodom prijedlog serviranja kada je slika ili crte jasan i ne dovodi potroaa u zabludu.
Primjer:
Slikovni prikaz ae s napitkom, kockicama leda i slamicom na proizvodu je dovoljno jasan i ne
mora imati navod prijedlog serviranja.

3. SASTOJCI HRANE

Posebnim propisom o vonim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za

konzumaciju (Prilog 4. toka 11.) regulirani su doputeni sastojci i tvari koje se koriste pri
proizvodnji vonih sokova i njima srodnim proizvodima.
Voda dodana vonom soku od koncentriranog vonog soka, u koliini potrebnoj da se vrati u
izvorno stanje, ne smatra se sastojkom tog vonog soka.
Aroma, pulpa i estice vonog tkiva izdvojeni tijekom procesa proizvodnje vonog soka i kasnije
vraeni u isti sok, ne smatraju se sastojcima tog vonog soka i ne navode se u popisu sastojaka.
Bezalkoholna pia i voni sirupi, odnosno sirupi za pripremu osvjeavajuih pia nisu regulirani
posebnim propisom, isto kao ni sastojci tih proizvoda, osim aditiva koji su regulirani posebnim
propisom o prehrambenim aditivima (Prilog 4. toka 21.).
Proizvodima je doputeno dodavanje vitamina i minerala u skladu s odredbama posebnog propisa
o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (Prilog 4. toka 3.) i propisa o hrani obogaenoj
vitaminima, mineralima i drugim tvarima (Prilog 4. toka 40).

3.1. Navoenje sastojaka

Pri oznaavanju hrane obvezno je navoenje popisa sastojaka. Ispred popisa sastojaka mora pisati
rije sastojci.
Primjer 1:
Sok od ananasa od koncentriranog soka
Sastojci: sok od ananasa, kiselina: jabuna kiselina.
Voda dodana za obnavljanje koncentriranog soka od ananasa ne smatra se sastojkom i nije
navedena u popisu sastojaka.

80
Primjer 2:
Nektar od ananasa od koncentriranog soka
Udio voa: najmanje 50%.
Sastojci: voda, sok od ananasa, eer, kiselina: jabuna kiselina.

Primjer 3:
Osvjeavajue gazirano bezalkoholno pie s okusom limuna
Sastojci: voda, glukozni sirup, ugljikov dioksid, regulator kiselosti limunska kiselina, antioksidans
askorbinska kiselina, stabilizator pektin, aroma, konzervansi: kalijev sorbat i natrijev benzoat,
bojila: beta-karoten i E 150 d.
ILI
Sastojci: voda, glukozni sirup, ugljikov dioksid, regulator kiselosti E 330, antioksidans E 300,
stabilizator pektin, aroma, konzervansi: E 202 i E 211, bojila: beta-karoten i E 150 d.

Vitamini dodani u svrhu obogaivanja proizvoda, a koji mogu imati i tehnoloku funkciju aditiva
(primjerice askorbinska kiselina (vitamin C) koja ima i funkciju antioksidansa) u popisu sastojaka
navode se kao vitamini.
Primjer 4:
Bezalkoholno pie sa sokom od limuna, obogaen vitaminima A, C i E
Sastojci: voda, eer, sok od limuna 10%, kiselina (limunska kiselina), vitamini: C i E, provitamin
A.
U popisu sastojaka vitamin C nije potrebno navesti kao antioksidans, niti provitamin A kao bojilo
beta-karoten.

U piima koja su oznaena nazivom Osvjeavajue bezalkoholno pie s biljnim ekstraktima

preporuka je u popisu sastojaka navesti vrstu/vrste biljnih ekstrakata.
Primjer 5:
Osvjeavajue bezalkoholno pie s biljnim ekstraktima
Sastojci: voda, eer, ekstrakt ipka 0,8%, ekstrakt bazge 0,1%, kiselina (limunska kiselina),
bojilo: E 163.

Kod pia i sirupa proizvedenih od vone baze u popisu sastojaka ne navodi se vona baza, ve
se sastojci baze navode kao sastojci bezalkoholnog pia prema koliinskom udjelu u proizvodu.
Primjer 6:
U proizvodnji pia i sirupa upotrijebljena je vona baza narane koja sadri eer, koncentrirani
sok od narane i aditive ( E 330, E 300, E 412, beta karoten, E 211).
U popisu sastojaka tog pia ili sirupa ne navodi se vona baza narane kao sloeni sastojak nego
se sastojci baze navode kao sastojci proizvoda na sljedei nain:

81
- za pie:
Sastojci: voda, eer, sok od narane 12%, regulator kiselosti E 330, aroma, antioksidans
E 300, stabilizator E 412, bojilo beta karoten, konzervans E 211.
- za sirup:
Sastojci: voda, eer, naranin sok od koncentriranog soka 33%, regulator kiselosti E 330, aroma,
bojilo E 160 a, antioksidans E 300, stabilizator E 412, konzervans E 211.
Naziv pia proizvedenog od vone baze narane moe biti :
Osvjeavajue bezalkoholno pie sa sokom od narane, a naziv sirupa proizvedenog od vone
baze narane Sirup za pripremu pia sa sokom od narane
(u ovom sluaju obveza je navesti postotnu koliinu soka od narane u popisu sastojaka, u nazivu
proizvoda ili u blizini naziva proizvoda).

Nije obvezno navoenje popisa sastojaka kod vonog soka i koncentriranog vonog soka kada je
proizveden od jedne vrste voa i nisu mu dodani drugi sastojci.
Primjer 7:
Jabuni sok i jabuni sok od koncentriranog soka kojem nisu dodani drugi sastojci ne mora imati
naveden popis sastojaka.

3.2. Navoenje koliine sastojka ili kategorije sastojaka

Sastojak ili kategorija sastojaka, koji se istie rijeima u nazivu ili naziv upuuje na taj sastojak;
na drugim dijelovima ambalae; slikom ili crteom mora biti oznaen koliinom koja se izraava u
postotku.
Primjer 1:
Bezalkoholno pie trgovakog naziva XY Narana Mango, mora imati navedenu koliinu
narane i manga
- u nazivu proizvoda:
Bezalkoholno pie sa sokom od narane (3%) i sokom od manga (3%)
ILI
- u popisu sastojaka:
Sastojci: voda, eer, sok od narane 3%, sok od manga 3%, regulator kiselosti limunska kiselina,
antioksidans askorbinska kiselina.
Primjer 2:
Nektar od marelice, jabuke i narane
Udio voa: najmanje 45% .
Sastojci: voda, eer, kaa od marelice 30%, kaa od jabuke 13%, sok od narane 2%, regulator
kiselosti limunska kiselina, antioksidans askorbinska kiselina.

82
Koliina sastojaka, pa tako i koncentriranog soka u sirupima izraava se kao maseni udio tog
sastojka prilikom njegove upotrebe (dozvoljeno je nadopuniti taj podatak usporedbom sa
nekoncentriranim proizvodom) ili kao maseni udio u rekonstituiranoj hrani.
Primjer:
Sirup s koncentriranim sokom od jabuke
Sastojci: eer, voda, koncentrirani sok od jabuke 7,1% (odgovara 45% soka od jabuke s 11,2%
suhe tvari), kiselina: limunska kiselina, arome, bojilo: E 150d, antioksidans: askorbinska kiselina.

Koliinu sastojka ili kategorije sastojaka nije potrebno navoditi u sljedeim sluajevima:

a) kada se sastojak ili kategorija sastojka upotrebljava u manjoj koliini u svrhu aromatiziranja
Primjer 1:
Bezalkoholno pie s okusom narane
Sastojci: voda, eer, regulator kiselosti E 330, aroma, antioksidans E 300, stabilizator E 412,
bojilo beta karoten, konzervans E 211.

Primjer 2:
Osvjeavajue pie s okusom umskog voa
Sastojci: voda, eer, regulator kiselosti: limunska kiselina, antioksidans: askorbinska kiselina,
biljni ekstrakt, aroma, bojilo E 50d.

b) kada se uz naziv proizvoda istie obvezni navod sa sladilom/sladilima ili sa

eerom/eerima i sladilom/sladilima

c) kada se uz naziv hrane istiu dodani vitamini i minerali, ili na bilo koji drugi nain, i koji
moraju biti oznaeni prema posebnom propisu o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (Prilog 4.
toka 3.).

4. OZNAAVANJE PROIZVODA TVRDNJAMA

Pri oznaavanju proizvoda, navoenje tvrdnji nije obvezno, ali ako se iste navode moraju biti u
skladu s propisom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (Prilog 4. toka 41.).
Na taj nain osigurava se koritenje jasne, tone i stvarne tvrdnje, kao i visoka razina zatite
potroaa dajui im tako potpunu informaciju pri odabiru hrane.

4.1. Prehrambene tvrdnje

Tvrdnja je svaka poruka ili izjava koja nije propisima obvezujua, odnosno kojom se izjavljuje,
sugerira ili upuuje (slikom, grafikim prikazom ili simbolom) da hrana ima odreena svojstva.

83
Prehrambena tvrdnja podrazumijeva bilo koju izjavu ili sugestiju koja upuuje da hrana ima
odreenu prednost u usporedbi s drugom hranom u odnosu na hranjiva svojstva, a odnosi se na
energetsku (kalorijsku vrijednost) i hranjivu ili drugu tvar.

4.1.1. Izvor (naziv vitamina) i/ili (naziv minerala)

Tvrdnja da je neka hrana izvor vitamina i/ili minerala i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima
isto znaenje za potroaa, moe se navoditi pod uvjetom da proizvod sadri znaajnu koliinu tog
vitamina ili minerala, a koja je definirana kao najmanje 15% preporuene dnevne koliine, kako je
navedeno posebnim propisom o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (Prilog 4. toka 3.).
Primjeri:
obogaeno vitaminima
s dodanim vitaminima A, B i C
s dodatkom 5 vitamina
obogaeno B vitaminima
obogaeno vitaminima B1, B2 i C
obogaeno mineralima
obogaeno kalcijem i magnezijem.

Smatra se da izraz multivitamin koji je esto sastavni dio trgovakog naziva proizvoda ili se
navodi na bilo kojem mjestu na ambalai, ima isto znaenje za potroaa kao i navodi:
obogaeno vitaminima ili izvor vitamina.
Primjer:
- trgovaki naziv: Nektar Multivitamin
- naziv proizvoda:
Nektar od vie vrsta voa s dodanim vitaminima C, E, B1, B6, B12, niacin, pantotenska kiselina,
folna kiselina, biotin i provitamin A
ILI
Nektar od vie vrsta voa obogaen s 10 vitamina

Ako se ispred vitamina/minerala nalazi kvaica, zvjezdica ili druga grafika oznaka, isti mora
udovoljavati kriteriju za tvrdnju izvor (naziv vitamina) i/ili (naziv minerala).
Primjeri:
vitamini
A, C, E
B vitamini
minerali
Ca i Mg, ili
kalcij i magnezij

Isto vrijedi i za druge hranjive tvari (vlakna, proteini) pri emu hranjiva tvar oznaena grafikom
oznakom mora udovoljavati kriteriju za tu tvrdnju prema posebnom propisu o prehrambenim i
zdravstvenim tvrdnjama (Prilog 4. toka 41.).

84
Primjeri:
vlakna
proteini

4.1.2. Mala energetska vrijednost

Tvrdnja da neka hrana ima malu energetsku vrijednosti i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da
ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 40 kcal
(170 kJ)/100 g u krutome stanju ili vie od 20 kcal (80 kJ)/100 ml u tekuem stanju.
Za stolna sladila primjenjuje se ogranienje od 4 kcal (17 kJ)/porciji sa svojstvima zaslaivanja
istovjetnima 6 g saharoze (otprilike 1 ajna liica saharoze).
Izrazi koji se navode pri oznaavanju, a koji imaju isto znaenje kao i tvrdnja mala energetska
vrijednost su:
- niskoenergijsko
- malokalorijsko i sl.

Primjer:
Osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom limuna i limete, male energetske vrijednosti
ILI
Niskoenergetsko osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom limuna i limete

4.1.3. Smanjena energetska vrijednost

Tvrdnja da je neka hrana smanjene energetske vrijednosti i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da
ima isto znaenje za potroaa, moe se navoditi samo ako je energetska vrijednost u odnosu na
istovrsnu ili srodnu hranu uobiajenog sastava smanjena najmanje za 30%, s naznakom
svojstva/svojstava koje/koja utjeu na smanjenje ukupne energetske vrijednosti te hrane.
Primjer:
Proizvod trgovakog naziva XY okus borovnica, moe biti oznaen kao:
Negazirano osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom borovnice, smanjene energetske
vrijednosti. Smanjen sadraj eera.

4.1.4. Smanjena koliina (naziv hranjive tvari)

Tvrdnja da je koliina jedne ili veeg broja hranjive tvari smanjena i svaka tvrdnja za koju je
vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako to smanjenje koliine
iznosi najmanje 30% u odnosu na sline proizvode (osim za mikronutrijente za koje je prihvatljiva
i razlika od 10% u referentnim vrijednostima utvrenim posebnim propisom o navoenju hranjivih
vrijednosti hrane (Prilog 4. toka 3.)) te za natrij ili istovjetnu vrijednosti soli kod kojih je
prihvatljiva razlika od 25%.

85
4.1.5. Bez dodanog eera
Tvrdnja da je neka hrana bez dodanoga eera i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto
znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri nikakve dodane
monosaharide, disaharide ili bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava
zaslaivanja. Ako su eeri prirodno prisutni u toj hrani, na oznaci se mora pojaviti i tvrdnja:
Sadri prirodno prisutne eere.

Prehrambena tvrdnja Bez dodanih eera na vonom soku nije zabranjena.

Primjer:
Sok od ananasa od koncentriranog soka
Bez dodanog eera. Sadri prirodno prisutne eere.

4.1.6. Light (lagan)

Tvrdnja da je neki proizvod dijetalan i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, slijedi iste uvjete kao to su uvjeti utvreni za tvrdnju Smanjen sadraj . Tu tvrdnju
takoer prati i naznaka svojstva/svojstava koje/koji utjeu na dijetalnost te hrane.
Tvrdnja kojom se izjavljuje da je smanjen sadraj jedne ili vie hranjivih tvari moe se navesti
jedino ako je sadraj te hranjive tvari smanjen najmanje 30% u odnosu na istovjetan proizvod
kako je to opisano pod poglavljem 4.1.3.
Drugim rijeima, kada se navode tvrdnje smanjena energetska vrijednost ili light mora biti
navedeno svojstvo/a hrane koje je utjecalo na to da proizvod nosi oznaku smanjenje energetske
vrijednosti ili oznaku light (primjerice tvrdnja light 50% manje eera).
Kada u proizvod nije dodana hranjiva tvar moe se navesti tvrdnja light bez eera. Naznaka
svojstva koje utjee na dijetalnost hrane moe biti navedena i uz propisani ili opisni naziv hrane.
Tvrdnja super light nije doputena.
Primjeri:
a) Osvjeavajue bezalkoholno pie s okusom borovnice, smanjene energetske vrijednosti 50%
smanjen sadraj eera
- proizvod na ambalai ima navedenu tvrdnju okus borovnica light
b) Ako sirup za osvjeavajue pie sa sladilima ima trgovaki naziv Sirup malina light, mora
biti navedeno svojstvo koje opravdava tvrdnju light (primjerice bez eera), a u nazivu hrane
mora se nalaziti navod sa sladilima.

4.1.7. Izvor vlakana

Tvrdnja da je neka hrana izvor vlakana i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje
za potroaa, primjerice obogaeno dijetalnim vlaknima, moe se stavljati samo ako taj
proizvod sadri najmanje 3 g vlakana na 100 g ili najmanje 1,5 g vlakana na 100 kcal.

86
4.2. Zdravstvene tvrdnje

Zdravstvena tvrdnja je svaka tvrdnja koja navodi na zakljuak ili upuuje da kategorija hrane,
odreena hrana ili sastojak hrane utjee na zdravlje ljudi.
Tvrdnja o smanjenom riziku od neke bolesti je svaka tvrdnja koja navodi na zakljuak ili
upuuje da se konzumacijom odreene kategorije hrane, hrane ili sastojka hrane znaajno
smanjuje faktor rizika u razvijanju neke bolesti ljudi.
Kada se navodi zdravstvena tvrdnja podatak o hranjivoj vrijednosti mora ukljuivati podatke iz
Skupine 2 propisane posebnim propisom o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (Prilog 4. toka
3.), uz iznimku generikog reklamiranja.

5. PRIRODNE MINERALNE VODE I PRIRODNE IZVORSKE VODE I STOLNE VODE

5.1. Naziv hrane

Nazivi prirodne mineralne vode, prirodne izvorske vode i stolne vode utvreni posebnim
propisom (Prilog 4. toke 16., 33. i 49.) u Republici Hrvatskoj su:

Tablica 3.
prirodna mineralna voda prirodna mineralna voda,
ili u sluaju gazirane prirodne mineralne vode:
prirodno gazirana prirodna mineralna voda,
prirodna mineralna voda s poveanom koliinom
ugljikovog dioksida iz izvora,
gazirana prirodna mineralna voda
- prema obradi, uz naziv se dodaje navod:
potpuno uklonjen ugljikov dioksid ili
djelomino uklonjen ugljikov dioksid
prirodna izvorska voda prirodna izvorska voda,
izvorska voda
- u sluaju dodavanja ugljikovog dioksida:
prirodna izvorska voda s ugljikovim dioksidom ili
gazirana prirodna izvorska voda

stolna voda stolna voda ili drugi naziv pod kojim se stolna voda
proizvodi i stavlja na trite u dravi lanici Europske
unije i Europske udruge slobodne trgovine

- u sluaju dodavanja ugljikovog dioksida:

stolna voda s ugljikovim dioksidom ili
gazirana stolna voda
Kod naziva proizvoda, naziv kemijskog spoja ugljikov dioksid moe biti zamijenjen
87
kemijskom formulom CO2.

88
5.2. Dodatni zahtjevi oznaavanja za prirodne mineralne i prirodne izvorske vode

Trgovaki naziv prirodne mineralne vode i prirodne izvorske vode moe sadravati naziv
lokaliteta, sela ili mjesta pod uvjetom da se taj naziv odnosi na prirodnu mineralnu i prirodnu
izvorsku vodu koja se crpi iz izvora u navedenom mjestu i pod uvjetom da ne stvara zabunu s
obzirom na mjesto koritenja vode iz izvora. Ovo se pravilo primjenjuje i na trgovaki naziv
upotrijebljen za bilo koju vrstu reklamiranja.
Zabranjeno je stavljati na trite prirodnu mineralnu i prirodnu izvorsku vodu iz jednog te istog
izvora pod vie od jednog trgovakog naziva.
U sluaju da oznake na ambalai prirodne mineralne i prirodne izvorske vode stavljene na trite
sadre trgovaki naziv razliit od naziva izvora, lokaliteta ili mjesta u kojem se izvor nalazi, tada
naziv lokaliteta, mjesta ili naziv izvora mora biti naveden slovima koja su najmanje jedan i pol
puta via i ira od najveih slova upotrijebljenih za taj trgovaki naziv.

5.3. Dodatni zahtjevi oznaavanja - prirodne mineralne vode

Osim propisanih obveznih podataka za hranu, oznaka prirodne mineralne vode mora sadravati i:
a) analitiki sastav karakteristinih aniona i kationa;
b) naziv mjesta koritenja izvora i naziv izvora;
c) navod o provedenom tehnolokom postupku odvajanja spojeva eljeza, mangana, sumpora i
arsena obradom zrakom obogaenim ozonom (voda podvrgnuta odobrenom postupku obrade
zrakom obogaenim ozonom) ili navod o provedenom tehnolokom postupku uklanjanja fluorida
aktivnim aluminijevim oksidom (voda podvrgnuta odobrenom postupku uklanjanja fluorida
aktivnim aluminijevim oksidom) koji se mora nalaziti u neposrednoj blizini analitikog sastava
karakteristinih sastojaka;
d) navod o bilo kojem drugom provedenom tehnolokom postupku osim dekantacije i filtracije i
obrade zrakom obogaenim ozonom kojim se uklanjaju nepoeljni sastojci, a da se ne mijenja
sastav vode.

Odstupanje od prosjenih godinjih vrijednosti karakteristinih sastojaka navedenih na oznaci

moe iznositi najvie 20%.
Dozvoljeno je odstupanje od navedenih granica kad je odstupanje nekog iona povezano s
metodom analize, a ne s nestabilnou izvora.
U nekim uvjetima kada se koncentracija pribliava limitu za detekciju u metodi koritenoj za
analizu, odstupanje iznad 20% nije pokazatelj nestabilnosti izvora. Kada su male vrijednosti
komponente, vea je i mogunost greke.

89
5.3.1. Oznaavanje prirodne mineralne vode s koncentracijom fluorida veom od 1,5 mg/l

Prirodna mineralna voda s koncentracijom fluorida veom od 1,5 mg/l mora sadravati navod:
sadri vie od 1,5 mg/l fluorida: nije pogodna za uobiajenu prehranu dojenadi i djece ispod 7
godina starosti koji se mora nalaziti u neposrednoj blizini trgovakog naziva i biti napisan
uoljivim slovima.
To znai da na oznaci mora biti navedena i stvarna koliina fluorida u odnosu na fizikalno-
kemijski sastav karakteristinih sastojaka prirodne mineralne vode, koja se mora nalaziti u navodu
analitikog sastava karakteristinih sastojaka prirodne mineralne vode.

5.3.2. Oznake svojstava prirodne mineralne vode i kriteriji za njihovo koritenje

Oznake svojstava prirodne mineralne vode navedene u Tablici 4. mogu se koristiti ako
udovoljavaju kriterijima propisanim tom tablicom i pod uvjetom da su svojstva utvrena na
temelju fizikalno-kemijskih ispitivanja i, gdje je potrebno, farmakolokih, fiziolokih i klinikih
ispitivanja provedenih u skladu s priznatim znanstvenim metodama propisanim posebnim
propisom (Prilog 4. toka 16.).

Tablica 4. Oznake svojstava prirodne mineralne vode i kriteriji za njihovo koritenje

OZNAKE SVOJSTAVA KRITERIJI

Mala koliina minerala Koliina minerala, odreena kao suhi ostatak,

manja od 500 mg/l

Vrlo mala koliina minerala Koliina minerala, odreena kao suhi ostatak,
manja od 50 mg/l

Bogata mineralima Koliina minerala, odreena kao suhi ostatak,

vea od 1500 mg/l
Sadri bikarbonat Koliina bikarbonata vea od 600 mg/l

Sadri sulfat Koliina sulfata vea od 200 mg/l

Sadri klorid Koliina klorida vea od 200 mg/l

Sadri kalcij Koliina kalcija vea od 150 mg/l

Sadri magnezij Koliina magnezija vea od 50 mg/l

Sadri fluorid Koliina fluorida vea od 1 mg/l

Sadri eljezo Koliina dvovalentnog eljeza vea od 1 mg/l

Kiselica Koliina slobodnog CO2 vea od 250 mg/l

Sadri natrij Koliina natrija vea od 200 mg/l

Pogodno za pripremu hrane za dojenad -

90
 Pogodna za dijetu s malom koliinom Koliina natrija manja od 20 mg/l
natrija
Moe imati laksativan uinak -

Moe imati diuretski uinak -

Navodi poput: potie probavu, moe olakati hepatobilijarne funkcije ili slini navodi za
prirodnu mineralnu vodu mogu se stavljati pod uvjetom da vodi ne pripisuju svojstva vezana uz
prevenciju, terapiju ili lijeenje bolesti ljudi i da su svojstva utvrena na temelju fizikalno-
kemijskih ispitivanja i, gdje je potrebno, farmakolokih, fiziolokih i klinikih ispitivanja
provedenih u skladu s priznatim znanstvenim metodama propisanim posebnim propisom (Prilog 4.
toka 16.).

5.3.3. Zabrane
Zabranjeno je na ambalai ili pri bilo kojoj vrsti reklamiranja stavljanje oznaka, trgovakih imena,
zatitnih igova, naziva marki proizvoda, slikovnih prikaza ili drugih oznaka koje:
a) u sluaju prirodne mineralne vode upuuju na svojstvo koje voda ne posjeduje, posebice glede
podrijetla, datuma od kada je doputeno njezino koritenje, rezultata analiza ili bilo kojih slinih
podataka u svezi s garancijom autentinosti;
b) u sluaju vode za pie zapakirane u ambalau, koja ne udovoljava zahtjevima za prirodnu
mineralnu vodu koristiti oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u svezi s prirodnom mineralnom
vodom, posebice oznake: mineralna voda, mineral, kiselica ili bilo koje izvedenice tih
rijei.
Zabranjeno je na prirodnu mineralnu vodu stavljati oznake koje vodi pripisuju svojstva vezana uz
prevenciju, terapiju ili lijeenje bolesti ljudi.

5.4. Dodatni zahtjevi oznaavanja - prirodne izvorske vode

Osim propisanih obveznih podataka za hranu, oznaka prirodne izvorske vode mora sadravati i:
a) naziv mjesta koritenja izvora i naziv izvora;
b) navod o provedenom tehnolokom postupku odvajanja spojeva eljeza, mangana, sumpora i
arsena obradom zrakom obogaenim ozonom (voda podvrgnuta odobrenom postupku obrade
zrakom obogaenim ozonom) ili navod o provedenom tehnolokom postupku uklanjanja fluorida
aktivnim aluminijevim oksidom (voda podvrgnuta odobrenom postupku uklanjanja fluorida
aktivnim aluminijevim oksidom) koji se mora nalaziti u neposrednoj blizini analitikog sastava
karakteristinih sastojaka ako je naveden na oznaci;
c) navod o bilo kojem drugom provedenom tehnolokom postupku osim dekantacije i filtracije i
obrade zrakom obogaenim ozonom kojim se uklanjaju nepoeljni sastojci, a da se ne mijenja
sastav vode.
Analitiki sastav karakteristinih sastojaka za prirodne izvorske vode nije potrebno navoditi, a u
sluaju da se ipak navodi, odstupanje od prosjenih godinjih vrijednosti karakteristinih sastojaka
navedenih na oznaci moe iznositi najvie 20%. Dozvoljeno je odstupanje od navedenih granica
kad je odstupanje nekog iona povezano s metodom analize, a ne s nestabilnou izvora.
91
5.4.1. Zabrane
Zabranjeno je na ambalai ili pri bilo kojoj vrsti reklamiranja, stavljanje oznaka, trgovakih
imena, zatitnih igova, naziva marki proizvoda, slikovnih prikaza ili drugih oznaka koji bi mogli
dovesti do zamjene s prirodnom mineralnom vodom, a posebno oznake kiselica, mineralna
voda, mineral ili bilo koje izvedenice tih rijei.
U sluaju vode za pie zapakirane u ambalau, koja ne udovoljava zahtjevima za prirodnu
izvorsku vodu, zabranjeno je na ambalai ili pri bilo kojoj vrsti reklamiranja, stavljanje oznaka,
trgovakih imena, zatitnih igova, naziva marki proizvoda, slikovnih prikaza ili drugih oznaka
koji bi mogli dovesti do zamjene s prirodnom izvorskom vodom, a posebno oznake: izvorska
voda, izvor, vrelo ili bilo koje izvedenice tih rijei.

5.5. Dodatni zahtjevi oznaavanja stolne vode

Osim propisanih obveznih podataka za hranu, stolna voda mora sadravati i navod: sadri mg/l
dodanog ako je tijekom proizvodnje dodana jedna od sljedeih tvari: natrijev klorid (NaCl),
kalcijev klorid (CaCl2), natrijev karbonat (Na2CO3), kalcijev karbonat (CaCO3), natrijev
hidrogenkarbonat (NaHCO3), magnezijev karbonat (MgCO3), natrijev sulfat (Na2SO4),
magnezijev sulfat (MgSO4), natrijev fluorid (NaF) i ugljikov dioksid (CO2).
Stolna voda u koju je dodano vie od jedne gore navedene tvari oznaava se navodom: sadri
sljedee dodane tvari (mg/l): , , .
Stolna voda koja je bila podvrgnuta obradi sa zrakom obogaenim ozonom mora biti oznaena
navodom voda podvrgnuta odobrenom postupku obrade zrakom obogaenim ozonom.

5.5.1. Zabrane

Zabranjeno je na ambalai, pri oznaavanju ili bilo kojoj vrsti reklamiranja, stavljanje rijei,
naziva proizvoda, zatitnih igova, naziva marki proizvoda, slikovnih prikaza ili drugih oznaka
koji bi mogli dovesti do zamjene s prirodnom mineralnom ili prirodnom izvorskom vodom, a
posebno rijei kiselica, mineralna voda, mineral, izvorska voda, izvor, vrelo,
prirodna ili bilo koje izvedenice tih rijei.

92
DODATAK 3
MESO I MESNI PROIZVODI

UVOD

Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja mesa i mesnih proizvoda, propisane posebnim propisom
(Prilog 4. toka 13.) osim goveeg mesa i proizvoda od goveeg mesa opisanih u Dodatku 7 te
metode izraunavanja koliine mesa u mesnim proizvodima.

1. OZNAAVANJE RASJEENOG MESA

1.1. Oznaavanje zapakiranog rasjeenog mesa

Obvezno je navoenje najmanje sljedeih podataka:

- naziv svjeeg rasjeenog mesa odnosno osnovnog dijela trupa, gdje je to primjenjivo
- neto koliina ili koliina punjenja
- rok trajanja
- uvjeti uvanja i upotrebe
- naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je
u Republici Hrvatskoj
- pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao krivo navoditi
potroaa o pravom podrijetlu
- upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog koritenja
- drugi podaci prema posebnim propisima.

1.2. Oznaavanje nezapakiranog rasjeenog mesa

Pri oznaavanju nezapakiranog rasjeenog mesa domaih papkara i kopitara, peradi, lagomorfa
(kunia i zeeva), divljai i uzgojene divljai, obvezno je navoenje:
- naziva hrane i naziva proizvoaa ili onoga koji hranu stavlja na trite
- roka trajanja
- drugih podataka prema posebnim propisima.

Na popratnom dokumentu koji se odnosi na nezapakirano rasjeeno meso i koji mora biti
otpremljen prije isporuke tog mesa ili neposredno s njim, moraju biti navedeni i ostali podaci
obvezni i za zapakiranu hranu, gdje je to primjenjivo te drugi podaci ako je to propisano posebnim
propisima.

93
Podaci koji se nalaze na popratnoj dokumentaciji moraju se dati na uvid potroau u sluaju
njegovog zahtjeva.
Nezapakirano rasjeeno meso, ako je podvrgnuto ionizirajuem zraenju mora biti vidljivo
oznaeno na isti nain kao i zapakirana hrana, odnosno na prodajnoj ambalai se mora nalaziti taj
podatak.

1.3. Oznaavanje goveih i svinjskih trupova i polovica

Govei i svinjski trupovi i polovice mogu se stavljati na trite ako su propisno oznaeni
naljepnicom, privjesnicom (oznaka) ili igom, propisanim posebnim propisom o kakvoi goveih
trupova i polovica (Prilog 4. toka 41.) i kakvoi svinjskih trupova i polovica (Prilog 4. toka 42.)
Oznaka mora biti otporna na oteenje i dobro itljiva bez mogunosti mijenjanja podataka na
njoj. Za oznaavanje igom koristi se nerazmazivo, neizbrisivo i neotrovno bojilo koje se
upotrebljava u prehrambenoj industriji te je otporno na vodu i kuhanje. Oznaka ili ig ne smije biti
uklonjena prije poetka postupka rasijecanja, odnosno otkotavanja etvrti ili polovica.

1.4. Oznaavanje brzo smrznutog mesa i mesnih proizvoda

Brzo smrznuto meso i mesni proizvodi oznaavaju se i sljedeim dodatnim podacima prema
posebnom propisu o brzo smrznutoj hrani (Prilog 4. toka 1.):
- uvjeti uvanja ili vrsta opreme u kojoj se uva brzo smrznuta hrana
- navodom: jednom odmrznuti proizvod ne smije se vie zamrzavati
- navodom: brzo smrznuto.

2. OZNAAVANJE MESNIH PROIZVODA

Pri oznaavanju mesnih proizvoda obvezno je navoenje najmanje sljedeih podataka:

- naziv mesnog proizvoda
- popis sastojaka
- koliina odreenih sastojaka ili kategorija sastojaka
- neto koliina ili koliina punjenja
- rok trajanja
- uvjeti uvanja i upotrebe
- naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je
u Republici Hrvatskoj
- pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao krivo navoditi
potroaa o pravom podrijetlu
- upute za upotrebu, gdje je to potrebno radi pravilnog koritenja.

94
Pri oznaavanju mesnih proizvoda uz navod meso navodi se i vrsta ivotinje od koje meso
potjee, primjerice svinjsko meso.

2.1. Definicija mesa

Meso ivotinja za klanje koje se koristi kao sastojak u proizvodnji hrane podrazumijeva miije
kostura s prirodno ukljuenim ili prijanjajuim tkivom, iskljuujui srce, jezik, miie glave (osim
vakaih miia), miie carpusa, tarsusa i repa, pri emu ukupna koliina masnog i vezivnog
tkiva nije vea od vrijednosti navedenih u Tablici 1.

Tablica 1. Najvea koliina masnog i vezivnoga tkiva za sastojke koji se oznaavaju kao
meso
VRSTA Mast (%) Vezivno tkivo
(%)
Sisavci (osim mesa lagomorfa i mesa 25 25
svinja) te mjeavina ostalih vrsta u kojoj
prevladavaju sisavci
Meso svinja 30 25
Meso ptica i lagomorfa 15 10

Uobiajena je praksa da se masno i vezivno tkivo rasijecanjem odvajaju od miia i zasebno

dodaju tijekom proizvodnje. Iako su zasebno dodani, svi ti sastojci uraunavaju se u meso uz
uvjet da potjeu od iste ivotinjske vrste, kao i da koliina masnog i vezivnog tkiva udovoljava
uvjetima iz Tablice 1.
To znai da se dijelovi s veim udjelom masnog ili vezivnog tkiva (primjerice svinjska lena
slanina) mogu kombinirati s drugim dijelovima trupa iste ivotinjske vrste s veim udjelom
miinog tkiva (primjerice krto meso s 50% mesa i 50% masti). Ako koliine masnog i vezivnog
tkiva udovoljavaju uvjetima iz Tablice 1., ti dijelovi se smatraju mesom prema definiciji mesa.
Primjer:
U proizvodnji proizvoda od goveeg mesa moe se dodati govee masno tkivo iz razliitih
dijelova trupa. Ako je ukupni udio goveeg masnog tkiva manji od 25%, dodano masno tkivo ne
treba posebno navoditi u popisu sastojaka (navodi se samo govee meso).
Popis sastojaka za kobasicu od goveeg mesa u kojoj je ukupni udio goveeg masnog i vezivnog
tkiva manji od 25%:
Sastojci: govee meso 57%, voda, bjelanevine soje, zaini, stabilizator E 450, konzervans E
250, antioksidans E 301.

95
2.1.1. Masno i vezivno tkivo u koliini veoj od navedene u Tablici 1.
Primjer:
Kada je u proizvodnji proizvoda od goveeg mesa dodano govee masno tkivo iz razliitih
dijelova trupa te ukupni udio goveeg masnog tkiva prelazi 25%, u popisu sastojaka se kao
sastojak mora navesti i govee masno tkivo*.
Popis sastojaka za kobasicu od goveeg mesa u kojoj je ukupni udio goveeg masnog tkiva vei
od 25%:
Sastojci: govee meso 37%, voda, bjelanevine soje, govee masno tkivo*, zaini, stabilizator E
450, konzervans E 250, antioksidans E 301.
*moe se koristiti i uobiajeni izraz govei loj

Masno i vezivno tkivo u koliini veoj od navedene u Tablici 1., moraju biti navedeni u popisu
sastojaka i moraju sadravati oznaku ivotinjske vrste, primjerice svinjsko masno tkivo ili
specifiniji naziv svinjske koice.
Primjer:
Popis sastojaka za kobasicu od svinjskog i goveeg mesa moe glasiti:
Sastojci: meso 37% (svinjsko, govee), ..., svinjsko masno tkivo, voda ..., govee masno tkivo*,
..., govee vezivno tkivo, krumpirov krob, stabilizator E 450, konzervans E 250, antioksidans E
301.
ILI
Sastojci: svinjsko meso 25%, govee meso 12%, ..., svinjsko masno tkivo, voda ..., ..., govee
masno tkivo*, ..., govee vezivno tkivo, krumpirov krob, stabilizator E 450, konzervans E 250
*moe se koristiti i uobiajeni izraz govei loj

Za masno i vezivno tkivo u koliini veoj od navedene u Tablici 1. nije potrebno navoditi koliinu
sastojka, osim ako se u nazivu, slikom ili na drugi nain ti sastojci posebno naglaavaju (vidjeti
Poglavlje 6. Navoenje koliine sastojaka).
Primjer:
Slaninska kobasica
Sastojci: svinjsko meso 35%, svinjsko masno tkivo 30%, voda, krumpirov krob, stabilizator E
450, konzervans E 250, antioksidans E 301, bojilo E 120.

2.2. Izuzea od definicije mesa

Definicija mesa s pripadajuim vrijednostima masnog i vezivnog tkiva ne primjenjuje se na

anatomske dijelove trupa (primjerice svinjska trbuina moe sadravati i vie od 30% masnog
tkiva jer je to svojstveno za taj anatomski dio trupa svinje).

96
2.2.1. Proizvodi koji sadre i anatomske dijelove trupa
U proizvodnji mesnih proizvoda uz meso mogu se koristiti i anatomski dijelovi trupa. Ako se pri
oznaavanju takvih proizvoda u popisu sastojaka umjesto naziva meso navodi specifini
anatomski dio, definicija mesa ne odnosi se na taj anatomski dio pri izraunavanju koliine mesa.
Primjeri:
a) Svinjski but umjesto svinjsko meso.

b) Pilei ujuak:
Ako se u popisu sastojaka proizvoda Pilei ujuak navodi pilee meso, primjenjuje se
definicija mesa i na upotrijebljeni anatomski dio.
Ako se u popisu sastojaka izdvojeno navodi specifini anatomski dio mesa, primjerice pilea
prsa, ne primjenjuje se definicija mesa, a pilea prsa ne ubrajaju se u ukupnu navedenu
koliinu pileeg mesa. Meutim, potrebno je navesti koliinu pileih prsa jer se u nazivu
proizvoda navodi rije pilei te bi popis sastojaka mogao glasiti:
Sastojci: voda, pilea prsa* (20%), ..., pilee meso (10%), ..., pilee masno tkivo, ..., pilee
vezivno tkivo, brano, zaini.
* moe se koristiti i uobiajeni izraz pilei file
U popisu sastojaka upotrijebljen je uobiajeni naziv za anatomski dio.
ILI
Sastojci: voda, pilee meso (45%), pilee masno tkivo, pilee vezivno tkivo, brano, zaini.
Umjesto uobiajenog naziva za anatomski dio koriten je izraun mesa prema Tablici 1.

2.2.2. Proizvodi od anatomskih dijelova trupa

2.2.2.1. Proizvodi od svjeeg mesa

Definicija mesa i odredbe o dozvoljenom udjelu masnog i vezivnog tkiva ne primjenjuju se na
anatomske dijelove koji su podvrgnuti samo osnovnoj obradi tako da potroa moe prepoznati
anatomsku strukturu mesa. Meutim, dodana voda ne smije prelaziti 5% mase gotovog proizvoda.
Primjer:
Na paniranim pileim prsima koje potroa moe lako prepoznati kao pilea prsa, a sadre manje
od 5% dodane vode u gotovom proizvodu, ne treba se navoditi koliina mesa .

2.2.2.2. Polutrajni suhomesnati proizvodi

Ako se polutrajnim suhomesnatim proizvodima doda vie od 5% vode, obvezno se navodi koliina
anatomskog dijela (primjerice dimljene vratine ili buta), a voda se navodi kao sastojak u popisu
sastojaka.

97
2.2.3. Proizvodi koji u nazivu imaju navedene mesne proizvode
Proizvodi koji sadre mesni proizvod koji se istie u nazivu proizvoda moraju biti oznaeni u
skladu s opim naelima oznaavanja, opisanim u prvom dijelu Vodia.
Pravila oznaavanja mesnih proizvoda primjenjuju se i kada se takav proizvod upotrebljava kao
sastojak drugog proizvoda.
Primjeri:
Anatomski dio u nazivu proizvoda:
a) Grah sa suhom unkom
Sastojci: umak (voda, koncentrat rajice, zaini, ...), kuhani grah 10%, suha unka 7% (svinjski
but, kuhinjska sol, regulator kiselosti E 452, konzervans E 250, bojilo E 120).
b) Grah sa suhom unkom i suhom vratinom
Sastojci: umak (voda, koncentrat rajice, zaini), kuhani grah 10%, suha unka 4% (svinjski but,
kuhinjska sol, regulator kiselosti E 452, konzervans E 250, zgunjiva E 407), suhi vrat 3%
(svinjski vrat, kuhinjska sol, regulator kiselosti E 452, konzervans E 250).

Iznimke:
c) Grah sa unkom u ovitku
Sastojci: umak (voda, koncentrat rajice, zaini, ...), kuhani grah 10%, unka u ovitku (svinjsko
meso 70%, voda, kuhinjska sol, stabilizator E 450, ...) ...

Iako je u nazivu proizvoda naznaen anatomski dio, prema posebnom propisu o mesnim
proizvodima (Prilog 4. toka 13.) definiran je sastav proizvoda i koliina bjelanevina mesa.
Osnovni sastojak je svinjsko meso u komadima, a ostali sastojci slue za povezivanje i prisutni su
u maloj koliini.

2.2.4. Proizvodi s iznutricama i miiima koji nisu obuhvaeni definicijom mesa

U svrhu oznaavanja, srce, jezik, miii glave (osim vakaih miia), miii carpusa, tarsusa i
repa iskljueni su iz definicije skeletnih miia. Ti dijelovi ivotinje i iznutrice se u popisu
sastojaka navode pod svojim specifinim nazivima, koji moraju biti nadopunjeni nazivom
ivotinjske vrste, primjerice govee srce. U sluaju da se ti dijelovi ivotinje i iznutrice ne
spominju u nazivu hrane te nisu karakteristini za taj proizvod, njihova se koliina ne mora
navoditi.

Primjeri:
a) Tlaenica
Sastojci: meso svinjskih glava, svinjsko srce, svinjski jezik, svinjske koice, voda, zaini, ...

b) Jetrena pateta
Sastojci: svinjsko masno tkivo, voda, svinjsko meso, svinjska jetra 12%, mlijene bjelanevine,
zaini, kuhinjska sol, konzervans E 250, bojilo E 120.
- u primjeru je naveden postotak svinjske jetre jer se ona spominje u nazivu i karakteristian je
sastojak za ovaj tip proizvoda.

98
c) ajna pateta
Sastojci: svinjsko masno tkivo, voda, meso 37% (svinjsko i govee), svinjska jetra, mlijene
bjelanevine, zaini, kuhinjska sol, konzervans E 250, bojilo E 120.
- u navedenom primjeru nije potrebno navoditi postotak svinjske jetre jer proizvod moe, a i ne
mora , biti proizveden sa svinjskom jetrom

2.2.5. Rekonstituirani mesni proizvodi koji oblikom podsjeaju na anatomske dijelove

Rekonstituirani mesni proizvodi koji oblikom podsjeaju na anatomske dijelove ne mogu se

oznaavati anatomskim nazivom.

Primjer:
Panirani pilei odrezak oblikovan tako da izgleda kao file pileih prsa, ne moe se stavljati na
trite pod nazivom Panirani pilei file budui da se proizvodi od strojno otkotenog mesa.
Sastojci: strojno otkoteno pilee meso 65%, voda, penino brano, jaja, krune mrvice, zaini.

2.2.6. Sastojci dobiveni iz mesnih bjelanevina, masti i vezivnog tkiva

Sastojci dobiveni iz mesnih bjelanevina, masti i vezivnog tkiva koji su podvrgnuti obradi kao to
je purifikacija (elatina, kolagenska vlakna, rafinirana mast), hidroliza (hidrolizati bjelanevina) ili
ekstrakcija (mesni ekstrakti, bujoni) takoer nisu obuhvaeni definicijom mesa. Ti se sastojci
moraju u popisu sastojaka navesti zasebno pod svojim nazivom.

2.2.7. Nerafinirane masti

Ako je sastojak proizvoda svinjska mast proizvedena postupcima topljenja svinjskog masnog
tkiva, onda se u popisu sastojaka navodi kao svinjska mast.

2.2.8. Strojno otkoteno meso

Strojno otkoteno meso (SOM) nije obuhvaeno definicijom mesa i ne uraunava se u izraun
koliine mesa.
Strojno otkoteno meso svih ivotinjskih vrsta mora se u popisu sastojaka navesti pod svojim
vlastitim nazivom, uz navoenje ivotinjske vrste, primjerice strojno otkoteno pilee meso.
Strojno otkoteno meso ili SOM definirano je posebnim propisom o higijeni hrane
ivotinjskog podrijetla (Prilog 4. toka 37.) kao proizvod koji se, nakon uklanjanja kostiju, dobije
odvajanjem mesa od kostiju s dijelovima mesa, ili od trupa peradi, strojnom obradom kojom se
unitava ili mijenja struktura miinih vlakana.

99
Primjer:
Pilea pateta
Sastojci: strojno otkoteno pilee meso (60%), biljna mast, voda, pilea jetra, sojina bjelanevina,
zaini, kuhinjska sol, konzervans E 250.

3. SLOENI SASTOJAK

Sloeni sastojak je sastojak sastavljen od dva ili vie sastojaka. Sastojci sloenog sastojka smatraju
se sastojcima gotovog proizvoda i mogu se navesti na jedan od naina:
a) u popisu sastojaka, pod specifinim nazivom sloenog sastojka, na odgovarajuem mjestu s
obzirom na masu koja mu je utvrena pri proizvodnji, u zagradi odmah nakon naziva sloenog
sastojka;
Sastojci sloenog sastojka moraju se navesti padajuim redoslijedom prema masi koju imaju u
tom sloenom sastojku.
Primjer:
Sastojci: grah 20%, kobasica 18% (svinjsko meso 16%, svinjsko masno tkivo, kukuruzni krob,
jaja, zaini), rajica, pire od rajice, sol.

b) u popisu sastojaka na mjestu koje zauzimaju s obzirom na maseni udio u gotovom proizvodu;
Primjer:
Sastojci: grah 20%, svinjsko meso 16%, svinjsko masno tkivo, kukuruzni krob, jaja, zaini,
rajica, pire od rajice, sol.

4. NAIN IZRAUNAVANJA I IZRAAVANJA KOLIINE SASTOJAKA

Navedene koliine sastojaka oznaavaju prosjenu koliinu sastojka. Prosjena koliina oznaava
koliinu sastojka u skladu s recepturom i dobrom proizvoakom praksom, uzimajui u obzir
normalne varijacije koje se javljaju kao rezultat tehnolokog procesa.
Navedena koliina sastojka odnosi se na sastojak kakav je naveden u popisu sastojaka. Prema
tome, koliina nekih sastojaka mora biti navedena za nepreraeni oblik, ako nazivi u popisu
sastojaka ne navode nikakve informacije o preradi i prema tome upuuju da je upotrijebljen
sastojak u nepreraenom obliku, primjerice svinjsko meso.
Ako naziv sastojka u popisu sastojaka upuuje da je sastojak na neki nain preraen, treba navesti
koliinu preraenog sastojka, primjerice kuhano svinjsko meso. U tom sluaju moe se dodatno
navesti i podatak o upotrijebljenoj koliini sirovog mesa kako bi se pomoglo potroaima da
usporede sline proizvode za iju su proizvodnju koriteni sastojci razliitih naina obrade.

100
Primjer:
Sastojci: kuhano svinjsko meso 20%, ..., voda, ..., sol, ...
ILI
Sastojci: kuhano svinjsko meso 20% (odgovara 25% svjeeg svinjskog mesa), ..., voda, ..., sol, ...

Mogue je da proizvod sadri i termiki obraeno i termiki neobraeno meso iste ivotinjske
vrste. U tom sluaju moe se navesti zasebno koliina termiki obraenog i termiki neobraenog
mesa ili se moe navesti ukupna koliina svih mesnih sastojaka te ivotinjske vrste, zasnovana na
upotrijebljenoj koliini sirovog mesa.
Iako anatomski dijelovi koji se prodaju bez daljnje obrade ne spadaju u definiciju mesa, ako se
prodaju zapakirani, primjenjuju se opa pravila oznaavanja koja u nekim sluajevima ukljuuju
navoenje koliine sastojka.
Primjeri:
a) Marinirani svinjski kotlet
Marinirani svinjski kotlet osim mesa sadri i druge sastojke te je potrebno navesti popis sastojaka.
Budui da se svinjski kotlet pojavljuje u nazivu proizvoda, potrebno je navesti njegovu koliinu,
osim u sluaju da se mogu primijeniti iznimke opisane u opem dijelu ovog Vodia.
Sastojci: svinjski kotlet, zaini, arome.
- u ovom primjeru nije potrebno navoditi koliinu jer su drugi sastojci prisutni samo u malim
koliinama u svrhu aromatiziranja.

Sastojci: svinjski kotlet 83%, voda, biljno ulje, zaini, ...

- u ovom primjeru potrebno je navoditi koliinu anatomskog dijela jer sadri vie od 5% dodane
vode.

b) Dijelovi koji se uobiajeno prodaju s kostima, primjerice marinirana pilea krila

- u ovom sluaju koliina sastojka ukljuivala bi i kosti jer je potroau zbog naziva proizvoda
jasno da je kost u ovom sluaju sastavni dio.

5. NAVOENJE KOLIINE SASTOJAKA PRI OZNAAVANJU MESNIH PROIZVODA

KOJI TIJEKOM PROCESA PROIZVODNJE GUBE VODU I MIJENJA IM SE MASA

Kod proizvoda kod kojih se sastojci upotrebljavaju u svjeem stanju, ali se tijekom proizvodnje
termiki ili drugaije obrauju, moe doi do gubitka vode tijekom tehnoloke obrade zbog ega
je masa finalnog proizvoda manja od ukupne mase sastojaka prije tehnoloke obrade.
Koliina sastojaka pri oznaavanju takvih proizvoda bila bi vea od 100%. Takav bi navod bio
zbunjujui za potroae, te se stoga navodi masa sastojka upotrijebljena za proizvodnju 100 g
gotovog proizvoda, primjerice proizvedeno od X g svinjetine na 100 g ili 100 g proizvoda je
proizvedeno od 130 g svinjskog mesa.

101
Primjer:
ajna kobasica
Sastojci: svinjsko i govee meso, svinjsko masno tkivo, kuhinjska sol, eeri, zaini, konzervans E
250. 100 g proizvoda dobiveno suenjem iz 137 g svjeeg svinjskog i goveeg mesa.

6. NAVOENJE KOLIINE SASTOJKA

Mesne preraevine, kao to su kobasice i patete, trebaju imati oznaenu koliinu mesa jer naziv
proizvoda upuuje da je proizvod izraen od mesa, za razliku od suhomesnatih proizvoda
proizvedenih od anatomskih dijelova kao to su prut, unka, vratina i slanina (panceta), kod kojih
ne treba navoditi koliinu mesa, odnosno masnog tkiva u sluaju slanine.
Primjeri:

NAZIV PROIZVODA Sastojak ija se koliina navodi

Hrenovke Meso
Sarma Meso
ajna pateta Meso
Tirolska kobasica Meso
Jetrena pateta Jetra
Pljeskavica Meso
Umak bolognese Meso

102
7. IZRAUNAVANJE KOLIINE MESA

U ovom poglavlju opisane su dvije metode za izraunavanje koliine (u daljnjem tekstu: udjela)
mesa u mesnim proizvodima:
CLITRAVI metoda
FSA metoda izraunavanja udjela mesa pomou podataka o prosjenom sastavu ili
analitikih rezultata.
Dobiveni udio mesa navodi se kao koliina mesa na proizvodu.

7.1. CLITRAVI metoda

Metoda za izraunavanje udjela mesa u mesnom proizvodu prema Clitravi metodologiji prikazana
je u toki 4.1.2., te na primjeru iz toke 4.1.3.
Da bi se izraunao udio mesa u mesnom proizvodu, mora se odrediti udio masnog tkiva, vezivnog
tkiva i bjelanevina mesa za svaku vrstu, analitiki ili iz literaturnih podataka o prosjenom
sastavu.
Kolagen je analitiki parametar preko kojeg se odreuje udio vezivnog tkiva. Kada se udio
kolagena i bjelanevina odreuje analizom iz udjela hidroksiprolina, vezivno tkivo se izraunava
iz udjela kolagena upotrebom odgovarajueg faktora pretvorbe (u pravilu 37/8 vidjeti napomenu
3. dolje) kako slijedi:

Kolagen = hidroksiprolin x 8
Vezivno tkivo (%) = kolagen x 37/8 (odnosno 4,625)

Napomene:
1. Vrijednosti za bjelanevine, kolagen i masno tkivo (u formulama ispod) odnose se na
postotke bjelanevina, kolagena i masnog tkiva u ukupnom mesu.
2. Mast, hidroksiprolin i duik iz bjelanevine kemijski se mogu odreivati pomou ISO
metode ili druge odgovarajue metode.
3. Korak 3. dolje zahtijeva upotrebu odgovarajueg faktora konverzije za preraunavanje
kolagena u vezivno tkivo. Preporuuje se openito prihvaeni faktor 37/8. Meutim,
kada je poznata vrsta vezivnog tkiva, a sav kolagen potjee iz tog izvora, mogu se
upotrebljavati drugi faktori konverzije specifini za tu vrstu vezivnog tkiva.

103
7.1.1. Definicije
VTmax - najvea koliina vezivnog tkiva (izraeno kao kolagen) dozvoljena za meso pojedine vrste
prema Pravilniku o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane. Na primjer, VTmax za
meso svinja je 25%
Pmesa - udio bjelanevina u mesu
Kmesa - udio kolagena u mesu
Kex - udio kolagena u suviku
Kmax - dozvoljeni udio vezivnog tkiva (izraeno kao kolagen), je koliina vezivnog tkiva koja
moe biti prisutna u ukupnom mesu pojedine vrste kako bi to meso udovoljavalo
definiciji mesa u popisu sastojaka
VTex - vezivno tkivo u suviku
MTmax - najvea koliina masnog tkiva dozvoljena za meso pojedine vrste prema Pravilniku o
oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane. Na primjer, MTmax za meso svinja je
30%
MTex - masno tkivo u suviku

7.1.2. Izraun

1. Izraunati dozvoljeni udio kolagena

VTmax (%) x ( Pmesa (%) K mesa (%))

Kmax (%) = (1)
100 VTmax (%)

2. Izraunati udio kolagena u suviku

Kex (%) = Kmesa (%) Kmax (%) (2)

Ako je kolagen u suviku (%) 0, nema kolagena odnosno vezivnog tkiva u suviku; idi na korak
4. Vidi i napomenu uz toku 6. dolje.

3. Preraunati udio kolagena u suviku u udio vezivnog tkiva u suviku

VTex (%) = Kex (%) x [faktor konverzije] (3)

4. Izraunati dozvoljeni udio masnog tkiva

Kad je Kex > 0

MTmax (%) x (100 VTex % MT u ukupnom mesu)

Dozv. udio MT (%) = (4a)
100 MTmax (%)

Kad je Kex 0
104
 MTmax (%) x (100 % MT u ukupnom mesu)
Dozv. udio MT (%) = (4b)
100 MTmax (%)

5. Izraunati udio masnog tkiva u suviku

MTex (%) = % MT u ukupnom mesu MTmax (%) (5)

Ako MTex (%) 0, nema masnog tkiva u suviku. Vidi i napomenu uz toku 6. dolje.

6. Izraunati udio mesa koje se oznaava u popisu sastojaka kao meso

Meso koje se oznaava u popisu sastojaka kao meso (%) = 100 - MTex (%) - VTex (%)
(6)

Napomena: Vrijednosti za MTex ili VTex ukljuuju se u jednadbu 6 samo ako stvarno
postoji suviak masnog ili vezivnog tkiva u proizvodu. Ako su vrijednosti za masno ili vezivno
tkivo u suviku < 0, ne ukljuuju se u jednadbu 6.

7. Izraunati udio mesa koji se navodi kao koliina sastojka

Meso koje se oznaava u popisu sastojaka kao meso (%)' predstavlja udio od ukupnog mesa na
kojem se zasniva navoenje koliine sastojka za meso.

Primjer: Izraunavanje udjela mesa CLITRAVI metodom svinjska jetrena kobasica

1. Odrediti sastojke proizvoda u fazi pripreme i identificirati sve mesne sastojke

(a) receptura u fazi pripreme:

Kg SASTOJAK %
43,8 Svinjska lopatica bez koice 12
29,2 Svinjski but s masnim tkivom i koicom 8
58,4 Svinjska lena slanina 16
7,3 Nitritna sol 2
54,7 Svinjska jetra 15
7,3 Svinjski mesni ekstrakt 2
10,9 Svinjske koice 3
7,3 Svinjska elatina 2
54,7 Govei obresci 15
10,9 Govei loj 3
14,6 Rafinirani hidrogenirani govei loj 4
21,8 Pilea jetra 6
18,3 Strojno otkoteno pilee meso 5
14,6 Zaini, bilje, aditivi, hidrolizirane biljne bjelanevine 4
105
 7,3 Natrijev kazeinat 2
3,7 Svinjski prirodni ovitak 1
100%

(b) identificirati razliite sastojke koji se definiraju kao meso prema Pravilniku o
oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane

Svinjska lopatica bez koice = meso 12%

Svinjski but s masnim tkivom i koicom = meso 8%
Svinjska lena slanina = meso 16%
Nitritna sol = nije meso
Svinjska jetra = nije meso
Svinjski mesni ekstrakt = nije meso
Svinjske koice = meso 3%
Svinjska elatina = nije meso
Govei obresci = meso 15%
Govei loj = meso 3%
Rafinirani hidrogenirani govei loj = nije meso
Pilea jetra = nije meso
Strojno otkoteno pilee meso = nije meso
Zaini, bilje, aditivi, hidrolizirane biljne = nije meso
bjelanevine
Natrijev kazeinat = nije meso
Svinjski prirodni ovitak = nije meso

2. Grupirati mesne sastojke po vrstama i izraunati udio mesnih sastojaka u recepturi po vrsti

Svinjska lopatica bez koice 12%

Svinjski but s masnim tkivom i 8%
koicom
Svinjska lena slanina 16%
Svinjske koice 3%
39% ukupnog svinjskog mesa
Govei obresci 15%
Govei loj 3%
18% ukupnog goveeg mesa

3. Odrediti udio masti, vezivnog tkiva i bjelanevina za svaku vrstu

Napomena: da bi se odredio udio vezivnog tkiva, analizira se omjer udjela kolagena i udjela
bjelanevina.

Udjeli bjelanevina, masti i kolagena moraju se odrediti analitiki ili prema opeprihvaenim
tablicama sastava mesa. Mogu se koristiti i tablice navedene uz FSA metodu (toka 7.2. ovog
Dodatka).

106
Treba voditi rauna da se iz prorauna izuzmu:

- svi nemesni dijelovi trupa (primjerice svinjska jetra)

- svi nemesni izvori duika/bjelanevina (primjerice kazeinati, hidrolizirane biljne bjelanevine)
- sav nemesni kolagen (primjerice svinjska elatina, svinjska...)
- sva nemesna mast (primjerice rafinirane masti, ...)

Ukupno svinjsko meso Svinjske bjelanevine = 10,8%

(svinjska lopatica, svinjski but, Svinjski kolagen = 5,0%
svinjska lena slanina, Svinjska mast = 50,0%
svinjska koica)

4. Izraunati dozvoljeni udio vezivnog tkiva u ukupnom mesu za svaku vrstu, izraeno kao
kolagen (Kmax)

Svinjetina

Jednadba (1)

VTmax (%) x ( Pmesa (%) K mesa (%))

Kmax (%) = (1)
100 VTmax (%)

25 (10,8 5,0)
=
100 25

25 5,8
=
75

= 1,9%

Dozvoljeni udio vezivnog tkiva, izraen kao kolagen (Kmax), u ukupnom svinjskom mesu je
1,9%.

5. Izraunati vezivno tkivo u suviku, ako ga ima

Svinjetina

Bilo koja koliina vezivnog tkiva u suviku ne smatra se mesom i mora se posebno navesti u
popisu sastojaka pod njezinim vlastitim nazivom. Udio kolagena je 5,0%, to prelazi dozvoljeni
udio vezivnog tkiva izraenog kao kolagen (1,9%). Koliinu kolagena u suviku treba izraunati i
zatim preraunati na vezivno tkivo.

Jednadba (2)

107
Kex (%) = Kmesa (%) Kmax (%)

= 5,0 % - 1,9 %

= 3,1 %

Jednadba (3)

VTex (%) = Kex (%) x [faktor konverzije]

= Kex (%) x 4,625

= 3,1% x 4,625

= 14,3%

Vezivnog tkiva u suviku, koje se ne smatra svinjskim mesom i mora se posebno navesti u
popisu sastojaka kao vezivno tkivo, ima 14,3% .

6. Izraunati dozvoljeni udio masti u ukupnom mesu za svaku vrstu (MTmax)

Svinjetina

Dozvoljeni udio masti izraava se kao udio u mesnim komponentama, pri emu iz prorauna
treba iskljuiti vezivno tkivo u suviku jer se ne smatra mesom.

Kad nema vezivnog tkiva u suviku, izraenog kao kolagen, odnosno Kex 0

Jednadba (4a)

MTmax (%) x (100 % MT u ukupnom mesu)

Dozv. udio MT (%) =
100 MTmax (%))

Kad je prisutno vezivno tkivo u suviku (izraeno kao kolagen), odnosno Kex > 0, vezivno tkivo u
suviku mora se iskljuiti iz prorauna.

Jednadba (4b)

MTmax (%) x (100 VTex % MT u ukupnom mesu)

Dozv. udio MT (%) =
100 MTmax (%)

30 (100 14,3 50)

=
100 30

= 15,3%

Dozvoljeni udio masti u ukupnom svinjskom mesu je 15,3%.

108
7. Izraunati udio masti u suviku

Svinjetina

Udio masti je 50%, to prelazi dozvoljeni udio masti od 15,3%. Koliina suvika mora se
izraunati i zasebno navesti u popisu sastojaka.

Jednadba (5)

MTex (%) = % MT u ukupnom mesu MTmax (%)

= 50% - 15,3%

= 34,7%

8. Izraunati udio mesa po vrstama

Svinjetina

Izraunati udio mesa u ukupnom mesu po vrstama. Masno i vezivno tkivo u suviku mora se
oduzeti od ukupnog mesa.

Jednadba (6)

Meso = 100 - MTex (%) - VTex (%)

= 100% - 34,7% 14,3%

= 51% od ukupnog mesa

Udio svinjskog mesa prema definiciji mesa ini 51% ukupnog svinjskog mesa, ali treba uzeti u
obzir i druge sastojke recepture. Stoga, udio svinjskog mesa (51%) treba izraziti kao udio
sastojaka u fazi pripreme.

9. Izraziti udio mesa kao udio u sastojcima u fazi pripreme po vrsti

Svinjetina

Ukupno svinjsko meso ini 39% sastojaka u fazi pripreme:

% svinjskog mesa u recepturi = 39% od svinjskog mesa (odnosno 51,0%)

= 19,9% svinjskog mesa

Suviak masti u recepturi = 39% od masti u suviku (odnosno 34,7%)

109
 = 13,5% svinjske masti

Suviak vezivnog tkiva u recepturi = 39% od VT u suviku (odnosno 14,3%)

= 5,6% vezivnog tkiva

Svinjsko meso = 19,9%

Svinjsko vezivno tkivo u suviku = 13,5%
Svinjska mast u suviku = 5,6%

10. Ponoviti korake 3 do 9 za svaku vrstu posebno

Govedina

3. Odrediti udio masti, vezivnog tkiva i bjelanevina za svaku vrstu

Ukupno govee meso Govee bjelanevine = 15,0%

(govei obresci, govei loj) Govei kolagen = 4,0%
Govea mast = 28,0%

4. Izraunati dozvoljeni udio vezivnog tkiva u ukupnom mesu za svaku vrstu, izraeno kao
kolagen (Kmax)

Govedina

Jednadba (1)

VTmax (%) x ( Pmesa (%) K mesa (%))

Kmax (%) =
100 VTmax (%)

25 (15 4,0)
=
100 25

= 3,6%

Dozvoljeni udio vezivnog tkiva, izraen kao kolagen (Kmax), u ukupnom goveem mesu je
3,6%.

5. Izraunati vezivno tkivo u suviku, ako ga ima

Govedina

Jednadba (2a)

110
Kex (%) = Kmesa (%) Kmax (%)

= 4,0% - 3,6%

= 0,4%

Jednadba (2b)

VTex (%) = Kex (%) x [faktor konverzije]

= Kex (%) x 4,625

= 0,4% x 4,625

= 1,9%

Vezivnog tkiva u suviku, koje se ne smatra goveim mesom i mora se posebno navesti u
popisu sastojaka kao vezivno tkivo, ima 1,9% .

6. Izraunati dozvoljeni udio masti u ukupnom mesu za svaku vrstu (MTmax)

Govedina

Prisutno je 1,9% vezivnog tkiva u suviku (izraeno kao kolagen), odnosno Kex > 0, pa se
vezivno tkivo u suviku mora iskljuiti iz prorauna.

Jednadba (3a)

MTmax (%) x (100 VTex % MT u ukupnom mesu)

Dozv. udio MT (%) =
100 MTmax (%)

25 (100 1,9 28)

=
100 25

= 23,4%

Dozvoljeni udio masti u ukupnom goveem mesu je 23,4%.

7. Izraunati udio masti u suviku

Govedina

Udio masti je 28%, to prelazi dozvoljeni udio masti od 23,4%. Koliina suvika mora se
izraunati i zasebno navesti u popisu sastojaka.

111
Jednadba (4)

MTex (%) = % MT u ukupnom mesu MTmax (%)

= 28% - 23,4%

= 4,6%

8. Izraunati udio mesa po vrstama

Izraunati udio mesa u ukupnom mesu po vrstama. Masno i vezivno tkivo u suviku mora se
oduzeti od ukupnog mesa.

Govedina

Jednadba (5)

Meso = 100 - MTex (%) - VTex (%)

= 100% - 4,6% 1,9%

= 93,5% od ukupnog mesa

Udio goveeg mesa prema definiciji mesa ini 93,5% ukupnog goveeg mesa, ali treba uzeti u
obzir i druge sastojke recepture, te stoga udio goveeg mesa (93,5%) treba izraziti kao udio
sastojaka u fazi pripreme.

9. Izraziti udio mesa kao udio u sastojcima u fazi pripreme po vrsti

Govedina

Ukupno govee meso ini 18% sastojaka u fazi pripreme:

% goveeg mesa u recepturi = 18% od goveeg mesa (odnosno 93,5%)

= 16,8% goveeg mesa

Suviak masti u recepturi = 18% od masti u suviku (odnosno 4,6%)

= 0,8% govee masti

Suviak vezivnog tkiva = 18% od VT u suviku (odnosno 1,9%)

= 0,3% goveeg vezivnog tkiva

Govee meso = 16,8%

112
 Govee vezivno tkivo u suviku = 0,3%
Govea mast u suviku = 0,8%

11. Napisati popis sastojaka

Primjenjujui sve odredbe, a posebno odredbe propisa o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju

hrane, popis sastojaka Svinjske jetrene kobasice glasi:

Sastojci:
meso 37% (svinjsko, govee)*, svinjska jetra 15%, svinjska mast, pilea jetra,
svinjska koica, strojno otkoteno pilee meso, hidrogenirana ivotinjska
mast, svinjski ..., svinjska elatina, bilje, sol, mlijene bjelanevine,
antioksidansi: E 330, E 301, zaini, emulgatori: E 471, E 472c, hidrolizirane
biljne bjelanevine, stabilizatori: E 450, E 452, svinjske..., govei loj, govee
vezivno tkivo, konzervans: E 250.

* Napomena: u popisu sastojaka udjeli svinjskog mesa i goveeg mesa mogu se navesti i
zasebno.

113
7.2. FSA METODA

7.2.1. Izvori podataka

U tablici u Poglavlju 7.2.6. naveden je velik broj mesnih sastojaka koji se koriste u proizvodnji.
Mesni sastojci u tablici su klasificirani prema anatomskom dijelu (primjerice svinjski but,
svinjska potrbunica) i po udjelu krtog mesa (engl. VL - visual lean content).
Navedeni su prosjeni udjeli masti, kolagena i bjelanevina u sastojcima. Prvi korak je za sve
sastojke koji se koriste nai odgovarajue podatke u tablici. Zatim se podaci iz tablice koriste kao
osnova za proraun.
Ako sastojak u tablici ima suviak masnog ili vezivnog tkiva, to je naznaeno drugom bojom
elije. Vano je zabiljeiti koji od upotrijebljenih sastojaka imaju suviak masnog ili vezivnog
tkiva.
Vana napomena
Tonost rezultata u potpunosti ovisi o podacima koji se koriste. Zato je vrlo vano da se sastojci
koji se koriste ispravno poveu s odgovarajuim sastojcima u tablici. Posebno se paljivo mora
procijeniti VL sastojaka kako bi procjena bila to tonija.

7.2.2. Sastojci s drugaijim VL

Mogue je da e proizvoai koristiti mesne sastojke s drugaijim VL nego to je navedeno u
tablici. Na primjer, proizvoa moe koristiti svinjsku potrbunicu s VL od 60%, dok su u tablici
navedene samo vrijednosti za nemasnu svinjsku potrbunicu i svinjsku potrbunicu 80 VL. U
takvim sluajevima mogu se koristiti vrijednosti za kolagen i bjelanevine navedene u tablici za
sastojak koji je najsliniji sastojku koji se upotrebljava. Zatim treba procijeniti pravi udio masti
pomou sljedee jednadbe:

Ukupno masno tkivo % = (100 - % VL) + (0,1 x % VL)

Napomena: Jednadba pretpostavlja da krto meso sadri daljnjih 10% intramuskularnog

(nevidljivog) masnog tkiva.

Primjer:

Svinjska potrbunica 60 VL imala bi udio vezivnog tkiva od 15% (odnosno 2,48/16,3: kao i
svinjska potrbunica 80 VL), a masnog 46% (odnosno (100-60) + (0,1 x 60)).

114
7.2.3. Koritenje analitikih podataka umjesto podataka iz tablice
Ako ele, subjekti mogu koristiti vlastite podatke umjesto onih navedenih u tablici. Na primjer,
mogu odluiti provesti vlastite analize sastojaka koje upotrebljavaju ili koristiti objavljene podatke
iz drugih izvora ako vjeruju da su ti podaci prikladniji.
Subjektima koji odlue koristiti vlastite podatke preporuuje se uvanje zapisa o podacima koje
koriste, kao i obrazloenje za upotrebu tih podataka.

7.2.4. Dehidrirani sastojci

Kad receptura sadri dehidrirane mesne sastojke, za proraun se uzimaju masa i udio masnog i
vezivnog tkiva rehidriranog sastojka (dovedenog u prvobitno stanje).

Zbog toga je takoer vano od mase nemesnih sastojaka oduzeti masu vode ukljuene u
recepturu u svrhe rehidracije dehidriranih sastojaka (kako voda ne bi bila uraunata dvaput).

Na primjer, hipotetska receptura.

7.2.5. Proraun
Dijagram 1. na stranici 116. objanjava proraun korak po korak po odlomcima. Vano je da se
provode samo oni koraci za koje je u tekstu navedeno da ih treba provesti.
Treba zapamtiti sljedee:
Ako se proraun koristi za navoenje koliine sastojka, a proizvod sadri meso vie ivotinjskih
vrsta, treba napraviti poseban proraun za svaku vrstu, svaki puta ukljuujui sve sastojke
pojedine ivotinjske vrste.
Skraenica VT oznaava vezivno tkivo.

Vizualni prikaz dolje objanjava to se dogaa u svakoj fazi prorauna. Vanjski pravokutnik
predstavlja ukupne mesne sastojke. Pravokutnici unutar ovog velikog pravokutnika predstavljaju
pojedine komponente mesa masno tkivo, vezivno tkivo i iste mesne bjelanevine.

115
 Vanjski pravokutnik
predstavlja ukupne mesne
sastojke

Tamnosivi
pravokutnik
predstavlja
ukupno Granica za masno
masno tkivo tkivo

Bijeli
pravokutnik Svijetlosivi
predstavlja pravokutnik
iste mesne predstavlja ukupno
bjelanevine vezivno tkivo
(bez masnog
i vezivnog
tkiva) Granica za
vezivno tkivo

Koso osjenan pravokutnik predstavlja udio mesnih sastojaka na kojima se zasniva

oznaavanje koliine sastojka, odnosno iste mesne bjelanevine + masno i vezivno
tkivo unutar dozvoljenih granica.
Koracima navedenima u nastavku izraunava se udio mesa koji pripada u ovaj pravokutnik.

Napomena Masno i vezivno tkivo iznad i desno od

iscrtane linije je iznad dozvoljenih granica i ne moe se
pribrojavati prilikom oznaavanja koliine sastojka, ve se
mora oznaiti kao masno i vezivno tkivo u suviku.

116
Proraun je podijeljen u pet odlomaka. Ovisno o prirodi sastojka koji se upotrebljava, prolazi se
kroz odreene odlomke. Ovaj dijagram prikazuje koje odlomke treba proi.

Dijagram 1:

117
Odlomak 1 U tablicu popisati sastojke

Svrha ovog odlomka je utvrditi granice masnog i vezivnog tkiva u sastojcima u cjelini.

Korak 1 Popisati sve sastojke iste ivotinjske vrste u Stupac A. Koristiti tablicu tipinih
vrijednosti za podatke o MT, kolagenu i bjelanevinama za svaki sastojak (u %).

Korak 2 Za svaki sastojak pomnoiti masu sastojka (stupac B) redom s brojkama za MT (stupac
C), kolagen (stupac D) i bjelanevine (stupac E). Zapisati rezultate u odgovarajue stupce na
desnoj strani tablice, odnosno stupac F (MT), stupac G (kolagen) i stupac H (bjelanevine).

Korak 3 Zbrojiti rezultate za stupce F, G i H i unijeti sume u odgovarajue elije (ukupno MT,
ukupni kolagen, ukupne bjelanevine).

Korak 4 Podijeliti ukupno MT (stupac F) s ukupnom masom sastojaka (stupac B). Pomnoiti sa
100. Dobiveni broj je postotak MT u sastojcima; unijeti u odgovarajuu eliju na dnu desno. Ako
je ta brojka iznad granine vrijednosti za MT za tu ivotinjsku vrstu imate MT u suviku.
(Voditi rauna da e se ovo moda poslije morati ponovo proraunati).

Korak 5 Podijeliti ukupni kolagen (stupac G) s ukupnim bjelanevinama (stupac H). Pomnoiti
sa 100. Dobiveni broj je udio VT u sastojcima; unijeti u odgovarajuu eliju na dnu desno. Ako je
ta brojka iznad granine vrijednosti za VT za tu ivotinjsku vrstu imate VT u suviku.

Primjer: Kobasica od svinjetine i govedine (sastojci od svinjetine)

A B C D E F G H
SASTOJAK Masa Mast Kolagen Bjelanevine Mast Kolagen Bjelanevine
BC BD BE
Podaci iz tablice 100 100 100

100 27,4 3,40 17,0 27,4 3,40 17,0

100 53,6 1,90 11,5 53,6 1,90 11,5
35 35,0 14,20 22,0 12,3 4,97 7,7
45 78,6 3,68 5,1 35,6 1,66 2,3

Ukupno 280 128,9 11,93 38,5

Ukupna mast, podijeljena s ukupnom masom,
Ukupni udio masti = 46,04
pomnoena sa 100
Ukupni kolagen, podijeljen s ukupnim bjelanevinama,
Ukupni udio VT = 30,99
pomnoen sa 100

118
Prazne tablice (ova se stranica moe kopirati koliko god je puta potrebno).

A B C D E F G H
SASTOJAK Masa Mast Kolagen Bjelanevine Mast Kolagen Bjelanevine
BC BD BE
Podaci iz tablice 100 100 100

Ukupno
Ukupna mast, podijeljena s ukupnom masom,
Ukupni udio masti =
pomnoena sa 100
Ukupni kolagen, podijeljen s ukupnim bjelanevinama,
Ukupni udio VT =
pomnoen sa 100

A B C D E F G H
SASTOJAK Masa Mast Kolagen Bjelanevine Mast Kolagen Bjelanevine
BC BD BE
Podaci iz tablice 100 100 100

Ukupno
Ukupna mast, podijeljena s ukupnom masom,
Ukupni udio masti =
pomnoena sa 100
Ukupni kolagen, podijeljen s ukupnim bjelanevinama,
Ukupni udio VT =
pomnoen sa 100

119
Odlomak 2 Korekcija za VT u suviku

Svrha ovog koraka je odrediti koliko VT se moe uraunati u definiciju mesa.

1. Izraunati meso bez MT

% MT
Ukupno meso x = ukupna masa MT
100

ukupno meso ukupna masa MT = meso bez MT

2. Izraunati meso bez MT i VT

% meso bez MT
Ukupno VT (%) x = ukupno VT
100

meso bez MT ukupno VT = meso bez MT i VT

3. Ukljuiti dozvoljeno VT

100
meso bez MT i VT x = meso bez MT
100 granica za VT
s dozvoljenim VT

Sada treba ponovo izraunati ukupni udio MT, jer se promijenio zbog korekcije na VT u suviku.

4. Ponovo izraunati ukupni udio MT

m ( MT )
100 ukupni udio MT
m ( MT ) meso bez MT s dozvoljenim VT

Ako e na proizvodu biti naveden popis sastojaka, treba izraunati udio VT u suviku kako bi ga se
moglo navesti na odgovarajuem mjestu u popisu sastojaka.

5. Izraunati masu VT u suviku (za svrhe navoenja sastojaka)

Meso bez MT meso bez MT s dozvoljenim VT = VT u suviku

(kg)

120
Odlomak 3 Ponovo dodati MT (odnosno, ako nema MT u suviku)

Svrha ovog koraka je jednostavno ukljuiti postojee MT u konani udio mesa.

1. Ponovo dodati MT (samo ako nema MT u suviku)

Meso bez MT s dozvoljenim VT + ukupno MT = ukupni udio

mesa

Odlomak 4 Korigirati za MT u suviku

Svrha ovog koraka je odrediti koliko MT moe biti ukljueno u ukupni udio mesa, a koliko se
mora oduzeti od toga.

121
 NE
Jeste li morali raditi korekciju
za VT u suviku (Odlomak 2)?
DA

1. Ukljuiti dodano MT

100
Meso bez MT s dozv. VT x ukupni udio mesa
100 granica za MT

1. Izraunati meso bez masti

% MT
Ukupna masa mesa x = ukupna masa MT
100

Ukupni udio mesa ukupna masa MT = meso bez MT

2. Ukljuiti dodano MT

100
Meso bez MT x = ukupni udio mesa
100 granica za MT

122
Ako se navodi popis sastojaka, sada treba izraunati masu MT u suviku kako bi se navela na
odgovarajuem mjestu u popisu sastojaka.

3. Izraunati masu MT u suviku (za svrhe navoenja sastojaka)

Ukupno MT (ukupni udio mesa meso bez MT s dozv. VT) = mast u suviku

Odlomak 5 izraunati konaan udio sastojka

Svrha ovog koraka je odrediti koliinu sastojka.

1. Izraunati koliinu sastojka

ukupni udio mesa

100 koliina sastojka
ukupna masa gotovog proizvoda

123
7.2.6. Tablica tipinih vrijednosti za mesne sastojke

SVINJSKO MESO
SASTOJAK SASTOJAK (HR.) MT KOLAG BJELANE VT
(ENG.) EN VINE
1. Lean top Ekstra kategorija (biftek, 8,9 1,00 19,0 5,3
quality 100 VL peenica); 100% mesa prema
vizualnoj procjeni
2. Lean containing Svinjsko meso I. kategorije (krto 13,8 1,40 18,0 7,8
a small amount of meso s malim sastojkom vidljive
visible fat and masnoe i vezivnog tkiva); 95%
connective tissue mesa prema vizualnoj procjeni
95 VL
3. Lean containing Krto meso koje ne sadri velike 19,3 2,0 16,5 12,1
no major gristles hrskavice; 90% mesa prema
90 VL vizualnoj procjeni
4. Sow lean 80 VL Krto meso krmaa, 26,4 2,30 18,0 12,8
80% mesa prema vizualnoj
procjeni
5. Lean trimmings Mesni obresci krto meso 27,4 3,40 17,0 20,0
(inc. hock) 80 VL (ukljuujui obreske s buta i
stranje noge);
Krti obresci - 80% mesa prema
vizualnoj procjeni
6. Lean with fat Krto meso s masnoom (50% 53,6 1,9 11,5 16,5
50 VL mesa);
Krto meso s masnim tkivom 50%
mesa prema vizualnoj procjeni
7. More fat than Slanina s krtim mesom (40% 61,8 1,1 6,5 16,9
lean 40 VL mesa);
Masno meso 40% mesa prema
vizualnoj procjeni
8. Coarse fatty Grubo masno tkivo s malom 76,5 1,5 5,0 30,0
tissue containing koliinom krtog mesa
a little lean
9. Pork Back Fat Svinjska lena slanina 78,6 3,68 5,1 71,8
10. Pork Flare Fat Svinjsko meko masno tkivo (salo) 82,6 1,8 3,0 60,0
11. Semi lean rind Svinjska koica s mesom i 48,6 3,20 16,0 20,0
on potkonim masnim tkivom
12. Rind with fat Koica s masnim tkivom 35 14,2 22 64,5
uncooked (35% nekuhana (35% masti)
Fat)
13. Rind less Koica sa skinutim masnim tkivom 10 22,4 34,5 64,9
trimmable fat nekuhana (10% masti)
uncooked (10%
fat)
14. Rind with fat Koica s masnim tkivom kuhana 11,0 17,0 64,7
cooked (derived (dobivena od A12)
from A12)
15. Gristle Hrskavica 14,20 22,0 64,5
16. Masseter Muscle vani miii 3,90 20,0 19,5
17. Diaphragm Oit (miije) 10,6 15,0 70,7

124
18. Rehydrated rind Rehidrirana koica (odgovara 14,2 22,0 64,5
(equivalent to koici s masnim tkivom
uncooked rind nekuhana)
with fat)
19. Rehydrated rind Rehidrirana koica 95% krta 22,40 34,5 64,9
95VL (equivalent (odgovara A13 koici sa skinutom
to uncooked rind masnoom nekuhana s 10%
less trimmable masti)
fat)
20. Pork Neck Lean Svinjski vrat krto meso (obraen) 11,5 1,92 18,6 10,3
21. Pork Neck 85 VL Svinjski vrat s 85% mesa 22,2 2,24 16,6 13,5
(neobraen) prema vizualnoj
procjeni
22. Pork Neck 85 VL Svinjski vrat s 85% mesa i 21,1 3,12 17,4 17,9
+ Rind koicom prema vizualnoj procjeni
23. Pork Hand Joint Svinjska lopatica s pripadajuim 8,8 2,08 19,4 10,7
Lean zglobom
24. Pork Hand 90 VL Svinjska lopatica s 90% mesa 16,8 2,64 17,9 14,8
prema vizualnoj procjeni
25. Pork Hand 90 VL Svinjska lopatica s 90% mesa s 16,0 3,84 18,9 20,3
+ Rind koicom prema vizualnoj procjeni
26. Pork Loin Lean Svinjski but krto meso 8,4 1,68 20,9 8,0
27. Pork Loin 85 VL Svinjski but 85% mesa prema 23,9 2,08 17,4 12,0
vizualnoj procjeni
28. Pork Loin 85 VL Svinjski but 85% mesa s koicom 22,5 3,76 18,9 19,9
+ Rind prema vizualnoj procjeni
29. Pork Belly Lean Svinjska potrbuina krto meso 9,9 1,84 19,8 9,3
30. Pork Belly 80 VL Svinjska potrbuina s 80% mesa 25,5 2,48 16,4 15,1
prema vizualnoj procjeni
31. Pork Belly 80 VL Svinjska potrbuina s 80% mesa s 23,8 4,16 17,8 23,4
+ Rind koicom prema vizualnoj procjeni
32. Pork 90 VL 3 Svinjetina 90% mesa 3 mm prema 0,50 17,3 2,9
mm vizualnoj procjeni
33. Pork Leg Lean Svinjski but krto meso 5 1,60 20,7 7,7
34. Pork Leg 95 VL Svinjski but s 95% mesa prema 13,8 2,00 18,8 10,6
vizualnoj procjeni
35. Pork Leg 95 VL Svinjski but s 95% mesa 14 2,96 19,4 15,2
including Rind ukljuujui koicu prema vizualnoj
procjeni
36. Pork 95 VL Svinjetina s 95% mesa obraena 12 0,55 17,3 3,2
Desinewed bez vezivnog tkiva prema
vizualnoj procjeni

125
GOVEE MESO
SASTOJAK SASTOJAK (HR.) MT KOLAGEN BJELANEVINE VT
(ENG.)
1. Lean top Ekstra kategorija (biftek, 8,7 1,50 21,0 7,1
quality 100 VL peenica)
100% mesa prema
vizualnoj procjeni
2. Lean Govee meso I. kategorije 12,6 3,00 20,0 15,0
containing a (krto meso s malim
small amount sastojkom vidljive
of visible fat masnoe i vezivnog tkiva)
and connective 95% mesa prema
tissue 95 VL vizualnoj procjeni
3. Lean with a Krto meso s umjerenom 22,3 3,40 17,0 20,0
moderate koliinom vidljive masti i
amount of vezivnog tkiva
visible fat and 85% mesa prema
connective vizualnoj procjeni
tissue 85 VL
4. Lean with some Krto meso s neto 30,6 4,80 16,0 30,0
fat 75 VL masnoe i 75% mesa
prema vizualnoj procjeni
5. More fat than Masno meso 30% mesa 72,5 3,00 10,0 30,0
lean 30 VL prema vizualnoj procjeni
6. Beef Fat Govea masnoa (loj) 74,8 5,76 7,30 79,4
7. Beef Brisket Govea prsa krto meso 27,6 2,56 16,3 15,70
Lean
8. Beef Brisket Govea prsa sa 75% 32,4 2,88 15,2 19,0
75 VL mesa prema vizualnoj
procjeni
9. Beef Jacobs Govea rebra s kostima 18,40 2,4 18,6 12,9
Ladder Lean krto meso
10. Beef Jacobs Govea rebra s kostima s 22,1 2,48 17,8 14,0
Ladder 85% mesa
85 VL
11. Beef Fore Rib Govea rebra (porebrica) 20,9 2,16 18,3 11,8
Lean krto meso
12. Beef Fore Rib Govea rebra (porebrica) 25,9 2,24 17,1 13,1
80 VL s 80% mesa prema
vizualnoj procjeni
13. Beef Chuck Govea lopatica krto 13,1 2,48 19,4 12,8
Lean meso
14. Beef Chuck Govea lopatica s 95% 15,8 2,64 18,9 14,0
95 VL mesa prema vizualnoj
procjeni
15. Beef Thin Govea potrbuina krto 21,1 2,32 18,4 12,6
Flank Lean meso

126
 SASTOJAK MT KOLAGEN BJELANEVINE VT
SASTOJAK (HR.)
(ENG.)
16. Beef Thin Govea potrbuina s 80% 28,8 2,64 16,6 15,9
Flank 80 VL mesa prema vizualnoj procjeni
17. Beef Shine Govea podlaktica i koljenica 6,2 3,92 21,80 18,0
& Leg Lean krto meso
18. Beef Shine Govea podlaktica i koljenica 9,9 4,72 21,40 22,0
& Leg
19. Beef Clod & Govea vratina krto meso 14,7 2,96 19,2 15,4
Sticking
Lean
20. Beef Clod & Govea vratina s 90% mesa 18,2 3,20 18,5 17,3
Sticking 90 prema vizualnoj procjeni
VL
21. Beef Topside Govei but (vancla) krto 6,30 1,60 21,8 7,4
Lean meso
22. Beef Topside Govei but (vancla) s 95% 11,6 1,84 20,6 8,90
95 VL mesa prema vizualnoj procjeni
23. Beef Loin Govei roastbeef s biftekom 14,8 2,00 19,6 10,2
Rump & krto meso
Fillet Lean
24. Beef Loin Govei roastbeef s biftekom s 22,2 2,16 18,0 12,0
Rump & 85% mesa prema vizualnoj
Fillet Lean procjeni
85 VL
25. Beef Thick Govei but (kapak i vancla) 9,6 2,48 20,6 12,1
Flank & krto meso
Silverside
Lean
26. Beef Thick Govei but (kapak i vancla) s 13,2 2,72 19,9 13,7
Flank & 95% mesa prema vizualnoj
Silverside procjeni
95 VL
27. Beef Side Govea polovica krto meso 14,9 2,48 19,4 12,8
Lean (obraena)
28. Beef Side Govea polovica s 90% mesa 19,7 2,72 18,4 14,8
90 VL prema vizualnoj procjeni
29. Beef Pistola Govei milanski rez krto meso 11,4 2,24 20,4 11,0
Lean (obraeno)
30. Beef Pistola Goveri milanski rez s 16,8 2,48 19,3 12,9
90 VL 90% mesa prema vizualnoj
procjeni
31. Beef Foure Govea prednja polovica krto 17,9 2,64 18,6 14,2
Quarter Lean meso (obraena)
32. Beef Foure Govea prednja polovica s 22,3 2,80 17,6 15,9
Quarter 85 85% mesa prema vizualnoj
VL procjeni

127
MESO PERADI
SASTOJAK SASTOJAK (HR.) MT KOLAGEN BJELANEVINE VT
(ENG.)
1. Skinless Pilea prsa bez koice 2,1 0,62 23,70 2,6
Chicken Breast
2. Skinless Pilei batak bez koice 5,2 1,84 19,9 9,3
Chicken Leg
3. Skinless Pilei zabatak bez koice 7,1 1,12 19,7 5,7
Chicken Thigh
4. Skinless Mixed Mijeano pilee meso bez 7,7 1,68 19,4 8,6
Chicken Meat koice
5. Chicken Skin Pilea koica 44,2 5,68 11,8 48,3
6. Chicken Breast Pilea prsa s koicom 6,7 1,20 22,1 5,4
with Skin
7. Chicken Leg Pilei batak s koicom 10,1 2,40 18,8 12,8
with Skin
8. Chicken Thigh Pilei zabatak s koicom 12,9 1,84 17,2 10,7
with Skin
9. Mixed Chicken Mijeano pilee meso s 23,2 3,44 16,1 21,4
Meat with Skin koicom
10. Chicken Ground Pilee mljeveno otkoteno 15,6 0,69 17,1 4,0
Desinewed meso (prsa)
(Fronts)
11. Chicken Fat Pilea masnoa 2,00 3,0 66,7
12. Turkey Skin Purea koica 49,4 6,56 12,3 53,6
13. Skinless Turkey Purea prsa bez koice 2 0,64 23,9 2,7
Breast
14. Skinless Turkey Meso pureeg batka bez 6,00 1,44 19,6 7,4
Leg Meat koice
15. Skinless Turkey Purei zabatak bez koice 5,7 1,12 19,8 5,7
Thigh
16. Skinless Mixed Mjeano puree meso bez 6,5 1,6 22,1 7,2
Turkey Meat koice
17. Mixed Turkey Mijeano puree meso s 17,9 2,88 18,4 15,6
Meat with Skin koicom
18. Turkey Breast Purea prsa s koicom 5,4 1,04 23,0 4,5
with Skin
19. Turkey Leg with Purei batak s koicom 9,7 1,92 18,9 10,1
Skin
20. Turkey Thigh Purei zabatak s koicom 10,3 1,68 19,1 8,8
with Skin
21. Turkey Fat Purea mast 2,00 3,00 66,7

128
JANJEE I OVJE MESO
SASTOJAK (ENG.) SASTOJAK MT KOLAGEN BJELANEVINE VT
(HR.)
1. Lean Lamb of the Leg and Krto meso 10,1 1,68 19,4 8,7
Chump janjeeg buta i
koljenice
2. Lean Lamb of the Loin Krto meso 18,0 1,76 18,4 9,5
and Best End Neck janjeih lea s
rebrima
3. Lean Lamb of the Scrag Krto meso 21,3 1,92 17,1 11,2
Shoulder Middle Neck vratine, lea i
and Breast prsa
4. 90 VL Leg and Chump 90% mesa 17,8 1,92 17,9 10,7
koljenice i buta
5. 80 VL Loin and Best End 80% mesa lea s 29,8 1,84 16,0 11,5
Neck rebrima
6. 90 VL Scrag Shoulder 90% mesa 27,4 2,00 15,9 12,6
Middle Neck and Breast vratine, lea i
prsa
7. Lean Fore quarter Krto meso ovje 23,1 2,00 16,7 12,0
Mutton Brisket prednje etvrti s
prsima
8. Lean Hind-quarter Mutton Krto meso ovje 11,6 1,76 19,3 9,1
zadnje etvrti
9. 80 VL Fore-quarter 80% mesa ovje 29,1 2,08 15,4 13,5
Mutton prednje etvrti
10. 90 VL Hind-quarter 90% mesa ovje 19,6 1,92 17,7 10,9
Mutton zadnje etvrti

129
7.2.7. Primjeri izraunavanja udjela mesa pomou FSA metode

Primjer 1 - Beefburger

kg Drugi sastojci kg
Krto meso s neto masnoe i 75% mesa 246 Voda 24
Luk 10,5
Drugi sastojci 54 Zaini 7,5
Ukupno 300 Tekst. biljne bjel. 4,5

P: Sadri li neki od sastojaka MT ili VT u suviku? - Da

P: Imate li vie od jednog mesnog sastojka (iste ivotinjske vrste?) - Ne
P: Imate li vezivno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 2. korekcija za VT u suviku

1. Izraunati meso bez MT

30,6
246 75,28
100

246-75,28=170,72

2. Izraunati meso bez MT i VT

170,72
30 51,22
100

170,72-51,22=119,5

3. Ukljuiti dozvoljeno VT

100
119,5 159,34
(100 25)

4. Ponovo izraunati ukupni udio MT

75,28
100 32,1
(75,28 159,34)

130
5. Izraunati masu VT u suviku

170,72-159,34=11,38

Kraj Odlomka 2.

P: Imate li masno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 4. korekcija za MT u suviku

P: Jeste li trebali raditi korekciju za vezivno tkivo u suviku? - Da

1. Ukljuiti dozvoljeno MT

100
159,34 212,45
(100 25)

3. Izraunati masu MT u suviku

75,28-(212,45-159,34)=22,17

Kraj Odlomka 4.

Ispuniti Odlomak 5. izraunati udio mesa

1. Izraunati koliinu sastojka

212,45
100 70,82% = 71%
300

131
Primjer 2 - Kobasica od svinjskog i goveeg mesa samo sastojci od svinjskog mesa. Proraun
ponoviti za sastojke od goveeg mesa.

kg Drugi sastojci kg
Mesni obresci krto meso 100 krob 50
Krto meso s masnoom (50% mesa) 100 Mrvice 75
Koica s masnoom nekuhana (35% masti) 35 Zaini 20
Svinjska lena slanina 45 Voda 160
Ukupno sastojci od svinjetine 280
Govee krto meso s neto masnoe i 75% 40
mesa

Drugi sastojci 305

Ukupno 625

P: Sadri li ijedan od sastojaka MT ili VT u suviku? - Da

P: Imate li vie od jednog mesnog sastojka (iste ivotinjske vrste?) Da

Ispuniti Odlomak 1. tablica sastojaka

A B C D E F G H
SASTOJAK Masa Mast Kolagen Bjelanevine Mast Kolagen Bjelanevine
BC BD BE
Podaci iz tablice
100 100 100

Mesni obresci 100 27,4 3,40 17,0 27,4 3,40 17,0

krto meso
Krto meso s 100 53,6 1,90 11,5 53,6 1,90 11,5
masnoom
(50% mesa)
Koica s 35 35,0 14,20 22,0 12,3 4,97 7,7
masnoom
nekuhana (35%
masti)
Svinjska lena 45 78,6 3,68 5,1 35,6 1,66 2,3
slanina

Ukupno 280 128,9 11,93 38,5

Ukupni udio masti = Ukupna mast, podijeljena s ukupnom masom, pomnoena sa 100 46,04
Ukupni udio VT = Ukupni kolagen, podijeljen s ukupnim bjel., pomnoen sa 100 30,99

Kraj Odlomka 1.

132
P: Imate li vezivno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 2. korekcija za VT u suviku

1. Izraunati meso bez MT

45,96
280 128,7
100

280-128,7=151,3

2. Izraunati meso bez MT i VT

151,3
30,99 46,89
100

151,3-46,89=104,41

3. Ukljuiti dozvoljeno VT

100
104,41 139,21
(100 25)

4. Ponovo izraunati ukupni udio MT

128,7
100 48,04
(128,7 139,21)

5. Izraunati masu VT u suviku

151,3-139,21=12,09

Kraj Odlomka 2.

133
P: Imate li masno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 4. korekcija za MT u suviku

1. Ukljuiti dozvoljeno MT

100
139,21 198,87
(100 30)

3. Izraunati masu MT u suviku

128,9-(198,87-139,21)=69,51

Kraj Odlomka 4.

Ispuniti Odlomak 5. izraunati udio mesa

1. Izraunati koliinu sastojka

198,87
100 31,82% = 32%
625

Primjer 3 - Pilei medaljoni

kg Drugi sastojci kg
Mijeano pilee meso bez koice 50 Voda 25
Pilei batak s koicom 40 Penino brano/ krob 20
Pilea koica 10 Sol 3
Ukupno sastojci od piletine 100 Mrvice 50

Drugi sastojci 100

Ukupno 200

P: Sadri li ijedan od sastojaka MT ili VT u suviku? - Da

P: Imate li vie od jednog mesnog sastojka (iste ivotinjske vrste?) Da

Ispuniti Odlomak 1. tablica sastojaka

134
 A B C D E F G H
SASTOJAK Masa Mast Kolagen Bjelanevine Mast Kolagen Bjelanevine
BC BD BE
Podaci iz tablice
100 100 100

Mijeano 50 7,7 1,68 19,4 3,85 0,84 9,70

pilee meso
bez koice
Pilei batak s 40 10,1 2,40 18,8 4,04 0,96 7,52
koicom
Pilea koica 10 44,2 5,68 11,8 4,42 0,57 1,18
Ukupno 100 12,31 2,37 18,4
Ukupni udio masti = Ukupna mast, podijeljena s ukupnom masom, pomnoena sa 100 12,31
Ukupni udio VT = Ukupni kolagen, podijeljen s ukupnim bjel., pomnoen sa 100 12,88

Kraj Odlomka 1.

P: Imate li vezivno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 2. korekcija za VT u suviku

1. Izraunati meso bez MT

12,31
100 12,31
100

100-12,31=87,69

2. Izraunati meso bez MT i VT

87,69
12,88 11,29
100

87,69-11,29=76,40

3. Ukljuiti dozvoljeno VT

100
76,40 84,89
(100 10)

4. Ponovo izraunati ukupni udio MT

135
 12,31
100 12,66
(12,31 84,89)

5. Izraunati masu VT u suviku

87,69-84,89=2,8

Kraj Odlomka 2.

P: Imate li masno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 3. ponovo dodati MT

84,89+12,31=97,2

Kraj Odlomka 3.

Ispuniti Odlomak 5. izraunati udio mesa

1. Izraunati koliinu sastojka

97,2
100 48,6% = 49%
200

136
Primjer 4 Mesni sloenac

kg Drugi sastojci kg
Govea prsa 75% mesa 100 Krumpir, koraba, mrkva 135
Drugi sastojci 400

Ukupno 500

Masa nakon kuhanja 450

P: Sadri li ijedan od sastojaka MT ili VT u suviku? - Da

P: Imate li vie od jednog mesnog sastojka (iste ivotinjske vrste?) - Ne
P: Imate li vezivno tkivo u suviku? - Ne
P: Imate li masno tkivo u suviku? - Da

Ispuniti Odlomak 4. korekcija za MT u suviku

P: Jeste li trebali raditi korekciju za vezivno tkivo u suviku? Ne

1. Izraunati koliinu mesa bez MT

(100 32,4)
100 67,6
100

2. Ukljuiti dozvoljeno MT

100
67,6 90,13
(100 25)

3. Izraunati masu MT u suviku

32,4-(90,13-67,6)=9,87

Kraj Odlomka 4.

Ispuniti Odlomak 5. izraunati udio mesa

1. Izraunati koliinu sastojka

90,13
100 20,03% = 20%
450
137
DODATAK 4
MED

UVOD

Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja meda propisane posebnim propisima (Prilog 4. toke 43. i
45.). Osim obveznih podataka koji se navode na svoj zapakiranoj hrani posebnim propisom
(Prilog 4. toka 43.) propisan je naziv hrane i navoenje zemlje podrijetla, a posebnim propisom
(Prilog 4. toka 45.) i posebni zahtjevi za navoenje naziva meda proizvedenog od jedne biljne
vrste koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj i zemljama koje nisu lanice Europske unije i EFTA-
e.

1. NAZIV MEDA

Naziv med koristi se za sladak, gust, viskozni, tekui ili kristaliziran proizvod to ga medonosne
pele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta ivih dijelova biljaka ili
izluevina kukaca koji siu na ivim dijelovima biljaka, koje pele skupljaju, dodaju mu vlastite
specifine tvari, izdvajaju vodu i odlau u stanice saa do sazrijevanja.

Nazivi pod kojima se med moe stavljati na trite Republike Hrvatske su:
a) ovisno o podrijetlu:
- cvjetni ili nektarni med
- medljikovac ili medun
b) ovisno o nainu proizvodnje i/ili prezentiranja:
- med u sau
- med sa saem ili med s dijelovima saa
- cijeeni med
- vrcani med
- preani med
- filtrirani med
- pekarski med

Cvjetni ili nektarni med, cijeeni med, vrcani med i preani med mogu se stavljati na trite i pod
skraenim nazivom, odnosno samo kao med.
Med u sau, med sa saem ili med s dijelovima saa, filtrirani med i pekarski med stavljaju se na
trite iskljuivo pod tim nazivima i ne smiju biti oznaeni samo kao med.

1.1. Nazivi meda nadopunjeni odreenim podacima

Nazivi proizvoda, osim za filtrirani i pekarski med, mogu se nadopunjavati podacima koji se
odnose na:
- cvjetno ili biljno podrijetlo, ako proizvod u potpunosti ili veinom dolazi od navedenog
izvora i ima senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora;
138
Primjer:
- med bagrem, bagremov med, med od bagrema
- med kesten, kestenov med, med od kestena
- med kadulja, kaduljin med, med od kadulje
- regionalno, teritorijalno ili topografsko podrijetlo, ako je proizvod u cijelosti tog
podrijetla;
Primjer:
Nazivom Velebitski med moe se oznaavati med proizveden od biljaka koje rastu na tom
podruju.
U sluaju topografskih naziva nije potrebno navoditi naziv, primjerice ume ili planine iz koje
med potjee. Meutim, ako je navedeno teritorijalno podrijetlo, mora se navesti naziv umskog ili
planinskog podruja.
Primjer:
Nazivom umski med, Planinski med ili Livadni med moe se oznaiti med proizveden na
podrujima koja su u potpunosti umska, planinska ili livadna. Med proizveden u parku, u
urbanom podruju ne moe se stavljati na trite pod nazivom umski med.

Naziv umski med osim na teritorijalno i topografsko podrijetlo upuuje i na biljni izvor, te
stoga mora imati senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora. umski med
se mora u najveoj mjeri sastojati od medljikovca.

- kriterije kakvoe, iako navodi nisu propisani, mogu se odnositi primjerice na vrijeme
proizvodnje, nain proizvodnje, fizikalno-kemijska, senzorska i mikroskopska svojstva, a
mogu se koristiti i precizni analitiki kriteriji pod uvjetom da su stroi od onih navedenih
u posebnom propisu (Prilog 4. toka 45.).
Primjer:
- konzistencija: kremasti med
- vrijeme, odnosno godinje doba proizvodnje: ljetni med, proljetni med

1.2. Ostala pravila za naziv meda

Propisani nazivi ne smiju se zamijeniti drugim rijeima slinog znaenja.

Primjer:
Propisani naziv Cvjetni med za med dobiven od nektara biljaka koji upuuje na cvjetno ili biljno
podrijetlo ne moe se zamijeniti nazivom Med od mijeanog cvijea ili Med od tisuu
cvjetova.
Navodi poput Tisuu cvjetova ili Mijeano cvijee mogu se koristiti pri oznaavanju samo
cvjetnog meda, ali ne i u nazivu proizvoda.

Ako se radi o mjeavinama meda od jedne biljne vrste ne smiju se koristiti isti navodi. Drugim
rijeima, cvjetovi i biljke moraju imati zajedniki period rasta i zemljopisno podrijetlo.
139
1.3. Proizvodi od meda

Naziv med ne smije se koristiti kao dio naziva proizvoda, primjerice __ med, med __, __
med __ kada postoji mogunost obmanjivanja potroaa ako proizvod u potpunosti ne udovoljava
odredbama posebnog propisa (Prilog 4. toka 43.).
Svrha ove odredbe je sauvati istou meda kojeg potroai u cijelosti smatraju prirodnim
proizvodom kojem nita nije dodano niti oduzeto.
Primjeri:
a) Mjeavina glukoznog sirupa i meda oznaava se primjerice nazivom Glukozni sirup s
medom.
b) Med u koji je dodana fruktoza ne smije se stavljati na trite pod nazivom Med.
c) Proizvod koji sadri med i ljenjake oznaava se opisnim nazivom primjerice Ljenjaci u
medu ili Med s ljenjacima.
Sastojci: pekarski med 60%, ljenjaci 40%.
d) Proizvod koji sadri med i sueno voe oznaava se nazivom Sueno voe u medu ili Med
sa suenim voem.
Sastojci: med 60%, sueno voe 40% (smokve, jabuke).

Drugi pelinji proizvodi, kao i biljni ekstrakti dodani u med spadaju u dodatke prehrani (Prilog 4.
toka 44.) i hranu obogaenu nutrijentima (Prilog 4. toka 39.).

Primjeri:
a) Propolis
U alkoholnim ili drugim otopinama propolisa, budui da posebnim propisom nije drugaije
propisano, mora biti navedena postotna koliina propolisa na nain koji ne obmanjuje potroaa
glede sastava i koliine istog.
Ovisno o nazivu proizvoda treba navesti koliinu ekstrakta propolisa koju proizvod sadri ili
koliinu propolisa koja je upotrijebljena pri proizvodnji tog proizvoda.

Ispravno je napisati primjerice za proizvod naziva:

- Alkoholni ekstrakt propolisa Sadri najmanje ___ % ekstrakta propolisa (ili suhog ostatka)
ILI
- Alkoholna otopina propolisa Proizvedena od ___% propolisa.
ILI
- Alkoholni ekstrakt propolisa Sadri najmanje ___% suhog ostatka to odgovara ___ %
propolisa"
ILI slino.
Koritenje rijei najmanje opravdano je iz razloga to propolis nije standardiziran te varira
koliina suhe tvari, odnosno tvari koje se ekstrahiraju u alkoholu.
140
- Preporuka je koristiti izraz Proizvedeno od ___% propolisa.
b) Proizvod od meda u koji su dodani drugi pelinji proizvodi, primjerice matina mlije oznaava
se opisnim nazivom Matina mlije u medu, Med s matinom mlijei ili pod slinim opisnim
nazivom istog znaenja.

c) Proizvodi od meda u koji su dodani biljni ekstrakti, primjerice ekstrakt ploda sikavice, stavljaju
se na trite pod nazivom Ekstrakt ploda sikavice u medu ili Med s ekstraktom ploda sikavice
ili pod slinim opisnim nazivom istog znaenja.
Nazivom Mjeavina ili Mijeani oznaava se proizvod dobiven od dva ili vie meda ako
takva mjeavina ne moe prirodno postojati zbog razliitih perioda proizvodnje meda iz nektara i
razliitih zemljopisnih podruja.
Naziv Mjeavina je obvezan s obzirom na to da je med definiran kao proizvod kojeg proizvode
medonosne pele, odnosno ne prerauje ga ovjek.
Primjer:
Proizvod dobiven mijeanjem meda od bagrema i meda od vrijeska moe se stavljati na trite kao
Mjeavina meda od bagrema i vrijeska te se ne smije staviti pod nazivom Med od bagrema i
vrijeska.

1.3.1. Izuzea

Kada se pekarski med upotrebljava kao sastojak hrane, rije med ili s medom moe se navesti
u nazivu proizvoda umjesto rijei pekarski med uz uvjet da se u popisu sastojaka taj sastojak
navodi pod nazivom pekarski med.
Primjeri:
a) Kakao biskvit punjen kremom (25%) od mlijeka i meda
Sastojci: eer, penino brano, jaja, biljna mast, zaslaeno kondenzirano mlijeko (15%),
pekarski med (10%), obrano mlijeko, krumpirov krob, punomasno mlijeko, umanjak, kakao
prah smanjene masti (5%), voda, mlijeni proteini, obrano mlijeko u prahu, maslinovo ulje, krob
tapioke, emulgator: E 471, maslac, tvar za rahljenje: E 450i, E 500ii, E 503ii, arome, sol.

b) Medenjaci s vonim punjenjem (20%) i okoladnim preljevom (20%)

Sastojci: penino i raeno brano, eer, pekarski med (20%), vono punjenje 20% (eer, pulpa
od jabuke i vinje 7%), okoladni preljev 20% (kakao masa, eer, kakao maslac, emulgatori: soja
lecitin i E 476), dekstroza, mjeavina zaina, tvari za rahljenje: natrijev hidrogenkarbonat,
amonijev hidrogenkarbonat i kalijev karbonat, kiseline: mlijena i limunska.

1.4. Obvezni podaci u blizini naziva hrane

Nema dodatnih propisanih zahtjeva pri oznaavanju meda. Samo se pri oznaavanju pekarskog
meda namijenjenog krajnjem potroau, u blizini naziva navodi uputa samo za kuhanje i
peenje.

141
1.5. Navodi na medu

Navodi ne smiju obmanjivati krajnjeg potroaa glede identiteta, svojstava, sastava, koliine,
trajnosti, podrijetla ili postupaka proizvodnje. Hrani se ne smije pripisivati uinke ili svojstva koje
ona ne posjeduje niti ukazivati na posebne karakteristike kada zapravo sva slina hrana posjeduje
takve karakteristike. Proizvoa mora dokazati istinitost navoda odnosno tvrdnje.
Primjer:
Navodi 100% med, prirodni med i pelinji med nisu dozvoljeni jer sav med posjeduje takve
karakteristike.

2. NAZIV MEDA PROIZVEDENOG OD JEDNE BILJNE VRSTE (UNIFLORNI MED)

Med proizveden od jedne biljne vrste (uniflorni med) koja se navodi u nazivu meda mora imati
senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva izvora koji se navodi u nazivu.
Za med od jedne biljne vrste proizveden na teritoriju Republike Hrvatske i teritoriju zemalja koje
nisu lanice Europske unije i EFTA-e, posebnim propisom (Prilog 4. toka 45.) odreeni su
zahtjevi kakvoe.
Prema navedenom propisu med se moe oznaiti prema odreenoj biljnoj vrsti ako u netopljivom
sedimentu sadri najmanje 45% peludnih zrnaca iste biljne vrste. Za sljedee biljne vrste
propisana su odstupanja od navedenog postotka:

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) 85%

Uljana repica (Brassica napus L.) 60%
Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.) 60%
Lipa (Tilia spp.) 25% (10%*)
Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) 20%
Metvica (Mentha spp.) 20%
Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 20%
Vrisak, Primorski vrijesak (Satureja montana L.) 20%
Maslaak (Taraxacum officinale Weber) 20%
Rumarin (Rosmarinus officinalis L.) 20%
Kadulja (Salvia officinalis L.) 15% (10%*)
Planika (Arbutus unedo L.) 10%
Agrumi (Citrus spp.) 10% (5%*)
Lavanda (Lavandula spp.) 10% (5%*)
*uz karakteristina senzorska svojstva (miris, okus, boja)

142
3. ZEMLJA PODRIJETLA

Pri oznaavanju meda obvezno je navoenje zemlje ili zemalja podrijetla. Ako med potjee iz vie
od jedne drave lanice Europske unije ili treih zemalja, popis zemalja podrijetla moe se
zamijeniti jednim od sljedeih izraza:
- mjeavina meda iz drava lanica EU
- mjeavina meda iz drava koje nisu lanice EU
- mjeavina meda iz drava lanica EU i meda iz drava koje nisu lanice EU.

Primjer:
Ako je med mjeavina meda koji potjeu iz Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, zemlja
podrijetla se moe oznaiti na sljedei nain:
Zemlje podrijetla: Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina
ILI
Mjeavina meda iz drava lanica EU i meda iz drava koje nisu lanice EU.
Rije mjeavina ne moe se zamijeniti rijeima med iz ...

Podatak o zemlji ili zemljama podrijetla ne moe se zamijeniti nazivom regije/regija proizvodnje
meda.

143
DODATAK 5
MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI

UVOD

Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja propisane posebnim propisima za mlijeko i mlijene

proizvode (Prilog 4. toke 15. i 31.) te preporuke za oznaavanje mlijenih proizvoda za koje nisu
propisani zahtjevi oznaavanja, odnosno kakvoe.

1. NAZIV HRANE

Naziv mlijeko i nazivi za mlijene proizvode propisani su posebnim propisom (Prilog 4. toka
15.).

1.1. Upotreba naziva mlijeko i naziva za mlijene proizvode

Naziv mlijeko koristi se:

- za kravlje mlijeko kojem nakon tehnoloke obrade nije promijenjen sastav ili za mlijeko kod
kojeg je udio masti standardiziran sukladno Tablici 1.;

Tablica 1. Mlijeko namijenjeno konzumaciji

SIROVO mlijeko koje nije zagrijavano na temperaturu veu od 40C niti je podvrgnuto
MLIJEKO nekom drugom postupku s istim uinkom

STANDARIZIRANO sadri najmanje 3,50%

PUNOMASNO MLIJEKO mlijene masti
STANDARDIZIRANO
sadri najmanje 4,00%, a
EKSTRA PUNOMASNO
najvie 9,99% mlijene masti
MLIJEKO
mlijeko kod kojeg udio
PUNOMASNO mlijene masti nije
MLIJEKO promijenjen od munje,
dodavanjem ili uklanjanjem
TOPLINSKI NESTANDARDIZIRANO mlijenih masti niti
OBRAENO PUNOMASNO MLIJEKO mijeanjem s mlijekom iji je
MLIJEKO prirodni udio mlijene masti
bio promijenjen.
Udio mlijene masti ne smije
biti manji od 3,50%
DJELOMINO
OBRANO sadri najmanje 1,50%, a najvie 1,80% mlijene masti
MLIJEKO

OBRANO
sadri najvie 0,50% mlijene masti
MLIJEKO

144
- s jednom ili vie rijei kako bi se oznaila vrsta (prema senzorskim svojstvima, hranjivim
vrijednostima, fizikalno-kemijskim svojstvima, mogunostima za daljnju preradu odnosno
tehnolokim svojstvima), klasa, podrijetlo (prema vrsti ivotinje) i/ili predviena upotreba
takvog mlijeka, opisala mehanika obrada ili promjena sastava. Promjena sastava odnosi se
samo na dodavanje i/ili oduzimanje sastojaka prirodno prisutnih u mlijeku.
Primjer:
Nestandardizirano punomasno mlijeko, obrano mlijeko, homogenizirano mlijeko, kozje mlijeko,
mlijeko bez laktoze.

Naziv mlijeko i nazivi koji se koriste za mlijene proizvode, tamo gdje je to primjenjivo, mogu
se koristiti s rijeju/rijeima kako bi se oznaili proizvodi kojima su dodani i drugi sastojci osim
sastojaka mlijenih proizvoda. Drugi sastojci ne smiju zamijeniti bilo koju mlijenu komponentu.
U proizvodima kojima su dodani i drugi sastojci osim sastojaka mlijenih proizvoda, mlijeko ili
mlijeni proizvod ini bitan dio u pogledu koliine ili odreivanja karakteristika proizvoda.
Primjer:
okoladno mlijeko, voni jogurt

Za mlijeko (osim kravljeg) i mlijene proizvode koji nisu proizvedeni od kravljeg mlijeka,
obvezno je navoenje vrste ivotinje od koje potjeu.

1.2. Mlijeni proizvodi

Mlijeni proizvodi stavljaju se na trite pod sljedeim nazivima:

- sirutka
- vrhnje
- maslac
- mlaenica
- tekui maslac
- kazeini
- bezvodna mlijena mast (AMF) (maslo)
- sir
- jogurt
- kefir
- kumis
- viili/fil
- smetana
- fil.
Mlijeni proizvodi iji nazivi nisu propisani posebnim propisom (Prilog 4. toka 15.) stavljaju se
na trite kako je opisano u Opem dijelu Vodia (vidi poglavlje 5.1. Naziv hrane).

145
Primjer:
Naziv Acidofilno mlijeko (ili Acidofil) nije propisan posebnim propisom, meutim mlijeni
proizvod koji se proizvodi fermentacijom mlijeka djelovanjem razliitih sojeva Lactobacillus
acidophilus moe se na trite stavljati pod tim nazivom budui da je isti uobiajen i dobro poznat
potroaima.

1.3. Toplinski obraeno mlijeko

Toplinski obraeno mlijeko stavlja se na trite pod nazivima koji su navedeni u Tablici 1.

Uz propisani naziv mlijeka, na ambalai je obvezno navesti postotak mlijene masti.

Primjer:
Djelomino obrano mlijeko s 1,8% mlijene masti.

Toplinski obraeno mlijeko koje nije kategorizirano s obzirom na udio mlijene masti mora imati
jasno oznaen i lako itljiv udio mlijene masti na razini tonosti od jednog decimalnog mjesta
oznakom % mlijene masti te isto ne smije biti oznaeno kao punomasno, djelomino obrano
ili obrano.
Primjer:
Sterilizirano mlijeko - 2,8% mlijene masti.

Naziv se mora nadopuniti podatkom o vrsti toplinske obrade.

Primjeri:
Pasterizirano djelomino obrano mlijeko s 1,8% mlijene masti.
Sterilizirano standardizirano punomasno mlijeko s 3,8% mlijene masti.

1.4. Toplinski obraeni mlijeni proizvodi

Mlijeni proizvodi dobiveni fermentacijom mlijeka (kravljeg, ovjeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka ili
njihove mjeavine) primjenom starter kultura (mljekarskih kultura), koji su nakon fermentacije
toplinski obraeni mogu biti oznaeni navodom toplinski obraeno.
Primjer:
Voni jogurt breskva, toplinski obraen.

146
1.5. Nazivi proizvoda koji nisu proizvedeni od mlijeka (zamjene za odreeni mlijeni
proizvod)

Propisani nazivi iz poglavlja 1.1. i 1.2. ovoga Dodatka mogu se koristiti samo za proizvode
navedene u tom poglavlju, osim u sluaju proizvoda ija su stvarna svojstva razvidna iz
tradicionalne upotrebe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristine
kakvoe proizvoda.

Proizvodi koji nisu propisani u poglavljima 1.1. i 1.2. ne smiju se oznaavati, reklamirati i
prezentirati na nain koji izravno ili neizravno tvrdi ili sugerira da se radi o mlijenom proizvodu.

Proizvod u kojem je mlijena mast, djelomino ili u cijelosti, zamijenjena biljnom masti i koji je
zamjena odreenom mlijenom proizvodu ne smije se oznaavati nazivima koji potroaa dovode
u zabludu te ga upuuju na mlijeni proizvod. Primjerice, zamjena za sir na bazi biljne masti ne
smije se stavljati na trite pod nazivom gaudina.
Primjeri:
a) Proizvod od obranog mlijeka i biljne masti
Sastojci: obrano mlijeko 78%, biljna mast 16%, sol, sirilo, regulator kiselosti: E 575
moe se oznaiti nazivom:
Zamjena za meki sir, pripravak od obranog mlijeka i biljne masti ili samo kao Zamjena za
meki sir.

b) Proizvod sastavljen uglavnom od biljne masti i razliitih mlijenih sastojaka s navedenim

sastojcima

Sastojci: voda, biljna mast 20%, sir 7%, sirutka u prahu, mlijeko u prahu, maslac, mlijena
bjelanevina, emulgatori: E 339 i E 452, modificirani krob, stabilizator: karagenan, regulator
kiselosti: limunska kiselina, kuhinjska sol, aroma.
moe se oznaiti nazivom:
Zamjena za topljeni sir za mazanje.

U oba sluaja, na proizvodu mora biti oznaen i udio masti sadran u suhoj tvari, primjerice
rijeima min. ___ % masti u suhoj tvari ili sadri ___ % masti u suhoj tvari i nikako ne smije
pisati izraz mlijene masti ve samo masti.

147
1.6. Oznaavanje sireva i proizvoda od sireva

1.6.1. Sirevi
Sirevi se s obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira, konzistenciju i grau (Tablica 2.),
stavljaju na trite pod nazivima:
- ekstra tvrdi sir
- tvrdi sir
- polutvrdi sir
- meki sir
- svjei sir.

Tablica 2. Naziv sira s obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira

Naziv sira s obzirom na udio vode

Udio vode u bezmasnoj tvari sira (%)
u bezmasnoj tvari sira
Ekstra tvrdi sir < 51
Tvrdi sir 49 56
Polutvrdi sir 54 69
Meki sir > 67
Svjei sir 69 - 85

Nije obvezno nadopunjavanje naziva sira podatkom o fizikom stanju, primjerice sir s korom ili
sir bez kore.
Naziv sira mora sadravati ili biti popraen pojedinostima o fizikalnom stanju sira ili odreenom
postupku prerade u sluajevima gdje bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti kupca u zabludu u
vezi s karakteristikama proizvoda, prezentacijom, okusom, hranjivim vrijednostima ili u
sluajevima kada kupac mora slijediti posebne upute uvanja ili upotrebe proizvoda.
Primjer:
Budui da posebnim propisom dimljenje nije definirano kao postupak prerade sireva, obvezno je
navoenje postupka prerade.
Dimljeni polutvrdi sir.

Pri oznaavanju sira obvezno je navoenje minimalnog udjela mlijene masti u suhoj tvari.
Navodi se minimalni udio mlijene masti u suhoj tvari sira utvren u proizvodnji.
Primjeri:
a) Polutvrdi sir
Minimalno 65% mlijene masti u suhoj tvari.

148
b) Svjei sir
Minimalno 8% mlijene masti u suhoj tvari.

c) Svjei sir, do 10% m.m. u s.tv.

Uz naziv sira moe se navesti i podatak o vrsti sira s obzirom na udio mlijene masti u suhoj tvari
sira sukladno posebnom propisu (Prilog 4. toka 31.).
Primjeri:
a) Svjei posni sir
Minimalno 6% mlijene masti u suhoj tvari.

b) Svjei polumasni sir

Min. 12% mlijene masti u suhoj tvari.

c) Polutvrdi punomasni sir

Min. 55% mlijene masti u suhoj tvari.

d) Svjei polumasni sir, do 25% m.m. u s.tv.

1.6.2. Proizvodi od sireva

Proizvodi od sireva proizvode se i stavljaju na trite pod nazivima:
- sirni pripravak,
- topljeni sir,
- pripravak topljenog sira.

Pri oznaavanju proizvoda od sireva obvezno je navoenje vrste sireva od kojih je proizveden
sukladno Tablici 2. te minimalni udio mlijene masti u suhoj tvari.
Primjer:
Topljeni sir za mazanje
Min. 35% mlijene masti u suhoj tvari.
Sastojci: polutvrdi, tvrdi i svjei sirevi, voda, sirutka u prahu, mlijeko u prahu, emulgatorske soli:
E 450, E 452, regulator kiselosti E 330

149
1.6.3. Rok trajanja
Rok trajanja oznaava se kako je opisano u Opem dijelu Vodia (vidi poglavlje 5.5. Rok
trajanja).
Kod ekstra tvrdih, tvrdih, polutvrdih i topljenih sireva rok trajanja oznaava se rijeima Najbolje
upotrijebiti do: (kada datum ukljuuje oznaku dana) ili Najbolje upotrijebiti do kraja: (u
ostalim sluajevima) nakon ega slijedi datum ili podatak gdje se datum nalazi na ambalai. Po
potrebi se navode podaci o uvjetima uvanja hrane kojih se treba pridravati kako bi hrana
zadrala svoja svojstva.
Primjeri:
a) Polutvrdi sir
Min. 40% mlijene masti u suhoj tvari.
Najbolje upotrijebiti do: datuma otisnutog na naljepnici.
uvati na temperaturi od +4 C do +8 C.

b) Tvrdi sir
Min. 55% mlijene masti u suhoj tvari.
Najbolje upotrijebiti do kraja: svibnja 2010.
uvati na temperaturi od +4 C do +8 C.

Kod mekih i svjeih sireva rok trajanja oznaava se rijeima Upotrijebiti do nakon ega slijedi
datum ili podatak gdje se datum nalazi na ambalai. Obvezno je navoenje podataka o uvjetima
uvanja hrane kojih se treba pridravati.
Primjeri:
a) Meki sir
Min. 40% mlijene masti u suhoj tvari.
Upotrijebiti do: datuma otisnutog na naljepnici.
uvati na temperaturi od +4 C do +8 C.

b) Svjei sir
Udio mlijene masti u suhoj tvari min. 6%.
Upotrijebiti do: 30.01.2010.
uvati na temperaturi od +4 C do +8 C.

2. SASTOJCI

Kada se toplinski obraeno mlijeko upotrebljava kao sastojak hrane u popisu sastojaka navodi se
pod svojim specifinim nazivom, odnosno kao punomasno mlijeko, djelomino obrano mlijeko ili
obrano mlijeko. Ako se kod punomasnog mlijeka eli naglasiti kategorija, ista se moe navesti.
Navoenje postotka mlijene masti kao i vrste toplinske obrade nije obvezno.

150
Primjeri:
a) Voni jogurt breskva
Sastojci: pasterizirano mlijeko, eer, breskva 8%, zgunjiva: pektin, modificirani kukuruzni
krob, aroma, regulator kiselosti: limunska kiselina, bojilo: beta karoten, jogurtna kultura.
ILI
Sastojci: pasterizirano mlijeko, eer, breskva 8%, zgunjiva: pektin, modificirani kukuruzni
krob, aroma, regulator kiselosti: limunska kiselina, bojilo: beta karoten, mljekarska kultura.

b) Voni jogurt brusnica

Sastojci: pasterizirano homogenizirano mlijeko s 2,8% m.m., voni pripravak 18% (brusnica 30%,
eer, zgunjiva: pektin, modificirani kukuruzni krob, aroma, bojilo: karmin, regulator kiselosti:
natrijev citrat), jogurtna kultura.

Navoenje sastojaka nije obvezno kod sira, maslaca, fermentiranog mlijeka i vrhnja, pod uvjetom
da su im dodani samo mlijeni sastojci, enzimi i mikrobioloke kulture neophodni za njihovu
proizvodnju ili sol potrebna za proizvodnju sira, izuzev svjeeg i preraenog sira.
Primjer:
Za meki kozji sir proizveden od kozjeg mlijeka, soli, sirila i mljekarske kulture nije potrebno
navoditi popis sastojaka, no nije zabranjeno pisati:
Sastojci: kozje mlijeko, kuhinjska sol, sirilo, mljekarske kulture.

3. UPOTREBA SKRAENICA PRI OZNAAVANJU MLIJEKA I MLIJENIH

PROIZVODA

Skraenica za mlijenu mast m.m. koja se navodi kod mlijeka, mlijenih proizvoda, sireva i
proizvoda od sireva dobro je poznata potroaima te je dovoljno samo na jednom mjestu na
ambalai navesti oznaku mlijena mast. Preporuka je da se oznaka mlijena mast navodi u
istom vidnom polju s nazivom hrane, neto koliinom i rokom trajanja.

151
DODATAK 6
JAKA ALKOHOLNA PIA

UVOD
Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja, opisivanja i prezentiranja propisane posebnim propisom
za jaka alkoholna pia (Prilog 4. toka 5.) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

1. OPE ODREDBE
Podaci kojima je oznaeno jako alkoholno pie moraju biti napisani na hrvatskom jeziku i
latininim pismom na nain da budu lako razumljivi, itljivi i uoljivi krajnjem potroau.
Pojmovi oznaeni kurzivom u Prilogu 2. Pravilnika i registrirane zemljopisne oznake koje se
nalaze u Prilogu 3. Pravilnika, ne smiju se prevoditi.
Primjer 1:
Jaka alkoholna pia: Whisky, Gin, Brandy, Akvavit i sl. ne prevode se.
Doputeno je viejezino oznaavanje koje nije u suprotnosti s podacima na hrvatskom jeziku.

2. NAZIV HRANE
2.1. Nazivi jakih alkoholnih pia

Pravilnikom su propisani nazivi kojima moraju biti oznaena jaka alkoholna pia pri stavljanju na
trite, opisivanju ili prezentiranju.
Jaka alkoholna pia koja udovoljavaju odredbama navedenim u kategorijama od 1. do 46. Priloga
2. Pravilnika, moraju biti oznaena nazivom koji je za njih predvien.
Naziv jakog alkoholnog pia ne moe se nadomjestiti zatitnim znakom (igom), nazivom marke
proizvoda ili izmiljenim nazivom.
Primjer 2:
Nazivom RUM moe biti oznaeno jako alkoholno pie proizvedeno na nain koji je opisan
Pravilnikom pod kategorijom br.1. i samo ako udovoljava svim propisanim odredbama.
Propisani naziv RUM ne moe se zamijeniti zatitnim znakom, robnom markom ili trgovakim
nazivom. Uz zatitni znak, robnu marku ili trgovaki naziv obvezno je navoenje kategorije
primjerice:
OLUJA
RUM
ili
POKORNI

152
RUM
Primjer 3:
Pod nazivom LJIVOVICA moe se staviti na trite jako alkoholno pie koje udovoljava
svim propisanim odredbama Pravilnika za rakiju od voa definiranu pod kategorijom br. 9.

Jako alkoholno pie koje se ne moe klasificirati niti u jednu od Pravilnikom predvienih 46
kategorija, a udovoljava Pravilnikom propisanoj definiciji za jako alkoholno pie, kod opisivanja,
prezentiranja i oznaavanja mora nositi naziv Jako alkoholno pie.
Primjer 4:
Jako alkoholno pie proizvedeno na isti nain kao Rum ali manje alkoholne jakosti od 37,5%
vol., ne moe se staviti na trite pod nazivom Rum ve samo kao Jako alkoholno pie.
ILI
Jako alkoholno pie proizvedeno na isti nain kao Rum i koje udovoljava svim odredbama
kvalitete za rum, ali mu je dodana aroma, ne moe se staviti na trite pod nazivom Rum ve
samo kao Jako alkoholno pie.

U sluaju da jako alkoholno pie udovoljava odredbama vie od jedne propisane kategorije, ono se
moe staviti na trite pod jednim ili vie naziva predvienim za te kategorije.
Primjer 5:
Jako alkoholno pie koje udovoljava odredbama za kategoriju pod br. 21. DESTILIRANI GIN
udovoljava i odredbama za kategoriju pod br. 20. GIN.
U tom sluaju, jako alkoholno pie moe biti oznaeno pod nazivom GIN ili GIN/DESTILIRANI
GIN ili samo DESTILIRANI GIN.
Meutim, jako alkoholno pie koje udovoljava odredbama za kategoriju br. 20. GIN pri stavljanju
na trite moe se oznaiti samo pod nazivom GIN.

Jako alkoholno pie koje se ne moe klasificirati niti u jednu od predvienih 46 kategorija ne
smije se kod opisivanja, prezentiranja ili stavljanja na trite oznaiti izrazima kao to su poput,
vrsta, u stilu, proizvedeno, aroma ili drugim slinim izrazima koji su povezani s bilo
kojim nazivom jakog alkoholnog pia predvienim u Pravilniku i/ili sa zemljopisnim oznakama
registriranim u Prilogu 3. Pravilnika.
Nazivi navedeni u kategorijama od 1. do 46. Priloga 2. Pravilnika mogu se koristiti u popisu
sastojaka hrane pod uvjetom da je popis u skladu s Pravilnikom o oznaavanju, reklamiranju i
prezentiranju hrane.

2.2. Nazivi za mjeavine jakih alkoholnih pia

Ako se jakom alkoholnom piu navedenom u kategorijama od 1. do 14. Priloga 2. Pravilnika

dodaje razrijeeni ili nerazrijeeni alkohol poljoprivrednog podrijetla, to jako alkoholno pie ne
moe biti oznaeno nazivom koji se nalazi u kategorijama od 1. do 14. i mora biti oznaeno
nazivom Jako alkoholno pie.

153
Primjer 6:
itna rakija je jako alkoholno pie proizvedeno iskljuivo destilacijom fermentirane itne kae
cijelih zrna itarica koje zadrava senzorska svojstva upotrijebljene sirovine i nije doputeno
dodavanje razrijeenog ili nerazrijeenog alkohola.
Ako se itnoj rakiji doda alkohol poljoprivrednog porijekla, to jako alkoholno pie mora biti
oznaeno nazivom JAKO ALKOHOLNO PIE.

Ako je jako alkoholno pie navedeno u kategorijama od 1. do 46. Priloga 2. Pravilnika pomijeano
s jednim ili vie jakih alkoholnih pia i/ili jednim ili vie destilata poljoprivrednog podrijetla, ono
mora nositi naziv Jako alkoholno pie. Takav naziv treba biti jasan i itljiv na vidljivom mjestu
na etiketi i ne smije se zamijeniti ili promijeniti.
Ovo pravilo ne primjenjuje se ako takvo mijeano jako alkoholno pie zadovoljava jednu od
definicija utvrenih u kategorijama od 15. do 46. Priloga 2. Pravilnika.
Primjer 7:
Likeri su jaka alkoholna pia na ije oznaavanje se ne primjenjuje prethodno opisano pravilo jer
su definirani kao jaka alkoholna pia dobivena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla, destilata poljoprivrednog podrijetla, jednog ili vie jakih alkoholnih pia ili njihovih
mjeavina.

Kod oznaavanja jakih alkoholnih pia proizvedenih mijeanjem jakih alkoholnih pia navedenih
u kategorijama od 1. do 46. Priloga 2. Pravilnika s jednim ili vie jakih alkoholnih pia i/ili jednim
ili vie destilata poljoprivrednog podrijetla mogu se koristiti jedan ili vie naziva navedenih u
Prilogu 2. Pravilnika, samo u svrhu navoenja alkoholnih sastojaka, ispred kojih se mora nalaziti
izraz Mijeano jako alkoholno pie.
Izraz Mijeano jako alkoholno pie oznaava se jednakim slovima istog tipa i boje poput onih
koji se koriste za naziv pod kojim se jako alkoholno pie stavlja na trite. Slova ne smiju biti
vea od polovice slova koja se koriste za naziv jakog alkoholnog pia.
Prilikom oznaavanja i prezentiranja mijeanog jakog alkoholnog pia treba navesti alkoholne
sastojke (odnosno, jaka alkoholna pia koja su upotrijebljena kao sastojci mijeanog jakog
alkoholnog pia), kao i njihove postotne udjele koji se navode prema padajuem redoslijedu
upotrijebljenih koliina. Taj postotni udio treba biti jednak volumnom postotku istog alkohola u
ukupnom volumnom sadraju istoga alkohola u mijeanom jakom alkoholnom piu.
Primjer 8:
Na trite se moe staviti mijeano alkoholno pie dobiveno mjeanjem primjerice Rakije od
agruma koja udovoljava odredbama za kategoriju pod br. 9. Priloga 2. Pravilnika i Rakije od
meda koja udovoljava odredbama za kategoriju pod br. 11. Priloga 2. Pravilnika, oznaeno
nazivima:

JAKO ALKOHOLNO PIE

MIJEANO JAKO ALKOHOLNO PIE OD RAKIJE OD MEDA (60%) I RAKIJE OD AGRUMA (40%)

154
2.3. Nazivi jakih alkoholnih pia sa zemljopisnim oznakama

Nazivi jakih alkoholnih pia s registriranim zemljopisnim oznakama, odnosno Lista jakih
alkoholnih pia podrijetlom iz Hrvatske nalazi se u Prilogu 3. Pravilnika.
Nazivi iz Priloga 3. Pravilnika ne mogu se koristiti za opisivanje ili prezentiranje jakih alkoholnih
pia, iako udovoljavaju odredbama za koritenje tog naziva, ako nije prethodno dobivena
suglasnost u postupku prava upotrebe registriranih zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pia
sukladno lancima od 21. do 34. Pravilnika.
Nazivi jakih alkoholnih pia s registriranim zemljopisnim oznakama (Prilog 3. Pravilnika), kao i
propisani nazivi jakih alkoholnih pia (Prilog 2. Pravilnika) ne mogu se koristiti za opisivanje ili
prezentiranje drugih pia osim za jaka alkoholna pia koja udovoljavaju odredbama za koritenje
tog naziva.
Primjer 9:
Liker dobiven aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima
aromatskog bilja u kojima po sastavu dominira biljka pelin i koji zadovoljava sve ostale propisane
uvjete iz Priloga 3. toka 5. moe nositi naziv PELINKOVAC samo ako je dobio suglasnost u
postupku registracije zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pia sukladno lancima od 21. do 34.
Pravilnika.
U sluaju da liker nije dobio suglasnost, bez obzira na to to udovoljava svim propisanim
odredbama moe se staviti na trite pod nazivom primjerice
LIKER OD PELINA.

2.4. Posebne odredbe vezane za koritenje naziva

Iznimno od Pravilnika o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, zabranjena je upotreba

naziva navedenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga 2. Pravilnika ili zemljopisnih oznaka
registriranih u Prilogu 3. Pravilnika, u sloenicama ili aluzijama kod prezentiranja hrane, ako
alkohol ne proizlazi iz jakog alkoholnog pia na koje se poziva i ako mu je smanjena alkoholna
jakost ispod minimalne jakosti navedene u definiciji za to jako alkoholno pie.
Primjer:
Kada se mijeanjem osvjeavajueg bezalkoholnog pia (primjerice Cole) i jakog alkoholnog pia
(primjerice Whisky-a) proizvodi alkoholno pie (alkoholna jakost manja od 15% vol.) ono se
moe oznaiti trgovakim nazivom Cola-Whisky ILI opisnim XXXYYY nazivom.

COLA-WHISKY
Alc. 12% vol
Sastojci: gazirano osvjeavajue bezalkoholno pie 70% (voda, fruktozno-glukozni sirup,
ugljikov-dioksid, bojilo: karamel, kiselina: fosforna kiselina, arome, kofein), Whisky 30%.

Iznimno od toga, a uzimajui u obzir uobiajene proizvodne metode, sloenice navedene u

kategoriji 32.(d) Priloga 2. Pravilnika mogu se koristiti kod prezentiranja likera proizvedenih u
Republici Hrvatskoj prema navedenim uvjetima za tu kategoriju.
155
Primjer:
Kod oznaavanja likera proizvedenih u Republici Hrvatskoj za iju se proizvodnju koristi etilni
alkohol poljoprivrednog podrijetla smiju se zbog uobiajene metode koristiti sljedee sloenice:
- Prune brandy (brandy od ljive)
- Orange brandy (brandy od narane)
- Apricot brandy (brandy od breskve)
- Cherry brandy (brandy od vinje)
- Solbaerrom (rum od crnog ribiza).

Kod oznaavanja i prezentiranja likera, sloenica se mora naznaiti na etiketi u jednom redu
jednakim slovima iste vrste i boje, a rije liker mora se nalaziti u neposrednoj blizini slovima
ija veliina nije manja od slova sloenice.
Ako alkohol ne potjee od navedenog jakog alkoholnog pia, njegovo se podrijetlo mora oznaiti
na etiketi u istom vidnom polju uz sloenicu i rije liker, bilo da se naznai vrsta
poljoprivrednog alkohola, bilo rijeima poljoprivredni alkohol ispred kojih stoji proizvedeno
od ili proizvedeno upotrebom.

2.5 Posebne odredbe za koritenje naziva i sloenica za jaka alkoholna pia proizvedena u
Republici Hrvatskoj

Jaka alkoholna pia proizvedena u Republici Hrvatskoj zbog uobiajenih metoda proizvodnje
mogu nositi nazive propisane u Poglavlju VII Pravilnika ako udovoljavaju propisanim
odredbama.
Nazivi koji se mogu koristiti:
VINJAK, DROENKA, VINOVICA, SPECIJALNA RAKIJA, DOMAI BRANDY, DOMAI
RUM.

3. NAVOENJE POPISA SASTOJAKA

Kod jakih alkoholnih pia oznaenih nazivima iz Priloga 2. i Priloga 3. Pravilnika nije obvezno
navoenje popisa sastojaka, osim ako nije drugaije propisano za pojedinu kategoriju.
Sastojci koji izazivaju alergije ili intolerancije navode se u popisu sastojaka ili kao navod sadri
iza ega slijedi naziv alergena.

Primjer:
Podaci kojima su oznaena jaka alkoholna pia, primjerice Brandy, itna rakija, Vinjak ili
Vodka ne moraju sadravati popis sastojaka.
Jako alkoholno pie oznaeno nazivom Domai brandy moe imati naveden popis sastojaka,
sukladan odredbama Pravilnika o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane. U sluaju kada
podaci kojima je oznaen domai brandy ne sadre popis sastojaka, proizvod mora pratiti
proizvoaka dokumentacija.
156
4. OSTALI NAVODI

Kod nekih kategorija jakih alkoholnih pia potrebno je navesti sirovinu upotrijebljenu za
proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. U tom sluaju svaki upotrijebljeni
alkohol poljoprivrednog podrijetla treba biti naveden redoslijedom upotrijebljenih koliina.
Primjer:
Ako se vone rakije proizvode od vie vrsta voa, proizvod se smije stavljati na trite pod
nazivom Vona rakija. Taj naziv moe se dopuniti imenom svakog upotrijebljenog voa prema
padajuem redoslijedu.
VONA RAKIJA OD JABUKE, MARELICE I KRUKE

Ako je jako alkoholno pie bilo podvrgnuto kupairanju (blendingu), naziv pod kojim se ono
stavlja na trite moe se dopuniti pojmom kupaa (blend), kupairanje (blending) ili
kupairano (blended) sukladno Prilogu 1. toki 7. Pravilnika.
Prilikom oznaavanja jakih alkoholnih pia razdoblje dozrijevanja i starenja moe se navesti samo
kada se ono odnosi na najmlai alkoholni sastojak i pod uvjetom da je jako alkoholno pie
dozrijevalo pod nadzorom nadlenog tijela.

157
DODATAK 7
GOVEE MESO

UVOD

Dodatak obuhvaa odredbe oznaavanja i kontrole sljedivosti goveeg mesa, propisane posebnim
propisom (Prilog 4. toka 47.) (u daljnjem tekstu Pravilnik).

1. OBVEZA OZNAAVANJA GOVEEG MESA

Uspostavom sustava oznaavanja goveda te sustava klasiranja goveih trupova, polovica i etvrti
nakon klaonike obrade osigurane su pretpostavke za provedbu propisa za oznaavanje goveeg
mesa.
Obveza oznaavanja goveeg mesa odnosi se na svjee, rashlaeno i smrznuto govee meso, bez
obzira na obradu (mljeveno meso, rasjeeno meso (zapakirano ili nezapakirano), obresci mesa).
Ova se obveza odnosi i na iznutrice koje potjeu od zaklanih ivotinja koje na dan klanja nisu
starije od 12 mjeseci.
Trupove, polovice i etvrti na kojima se jo nalazi oznaka o klasiranju nije potrebno posebno
oznaavati oznakama propisanim Pravilnikom.
Odgovornost za oznaavanje goveeg mesa odnosi se na klaonice kod kojih se obavlja i
rasijecanje, rasjekaonice, centre za pakiranje mesa, mesnice, ostale trgovine gdje se prodaje meso
te na ostale subjekte u poslovanju s hranom koji mesom opskrbljuju hotele, restorane i ostale
sline subjekte u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potroau za izravnu
konzumaciju.
Pravilnikom je propisan obvezni i dobrovoljni sustav oznaavanja goveeg mesa.

2. OBVEZNI SUSTAV OZNAAVANJA GOVEEG MESA

Svi subjekti u poslovanju s hranom koji proizvode i/ili prodaju govee meso duni su ga oznaiti u
proizvodnji i svim fazama stavljanja na trite, na nain da je u svakom dijelu ovog sustava
mogue osigurati vezu izmeu mesa i ivotinje, odnosno skupine ivotinja od koje ono potjee.
Govee meso koje se isporuuje iz klaonice, odnosno rasjekaonice mora biti oznaeno oznakama
koje putem sljedivosti omoguavaju utvrivanje njegova podrijetla. I ostali subjekti u poslovanju s
hranom duni su voditi brigu da se sustav sljedivosti mesa moe i dalje pratiti, kako u dijelu
skladitenja tako i putem dokumentacije o prijemu i isporuci - prodaji mesa.
Govee meso koje se proizvodi i stavlja na trite mora biti oznaeno oznakom koja sadrava
propisane podatke.

158
2.1. Obvezni podaci na oznaci

Na svakoj oznaci koja se nalazi na goveem mesu u proizvodnji i svim fazama stavljanja na
trite, moraju biti navedeni sljedei podaci:
2.1.1. Lot
Lot je oznaka kojom je oznaena odreena koliina mesa kojoj se moe utvrditi istovjetnost
podrijetla, a koje je zajedno u jednakim uvjetima rasjeeno, mljeveno ili pakirano. Oznaku lota
odreuje subjekt u poslovanju s hranom.

2.1.2. Broj odobrene klaonice i naziv drave u kojoj se klaonica nalazi

Na oznaci se navodi broj odobrene klaonice u kojoj je ivotinja ili skupina ivotinja bila zaklana,
te drava gdje je pojedina ivotinja ili skupina ivotinja ije meso pripada istom lotu bila zaklana.
Sve ivotinje koje pripadaju jednom lotu moraju imati istu dravu klanja.

2.1.3. Broj odobrenog objekta za rasijecanje i naziv drave u kojoj se objekt nalazi
Na oznaci se navodi broj odobrenog objekta za rasijecanje u kojem je meso ivotinje ili skupine
ivotinja bilo rasjeeno te drava gdje se objekt za rasijecanje nalazi.

2.1.4. Drava roenja

Navodi se drava gdje je pojedina ivotinja ili skupina ivotinja ije meso pripada istom lotu bila
roena. Sve ivotinje koje pripadaju jednom lotu moraju imati istu dravu roenja.

2.1.5. Drava tova

Navodi se drava u kojoj je pojedina ivotinja ili skupina ivotinja ije meso pripada istom lotu
utovljena. U sluaju da je tov ivotinja od kojih potjee meso obavljen u vie drava, na oznaci se
navode sve drave kod kojih je tov tih ivotinja trajao vie od 30 dana. Sve ivotinje koje
pripadaju jednom lotu moraju imati istu/iste dravu/drave tova.
U sluaju kada ivotinja ili skupina ivotinja ima istu dravu roenja, tova i klanja nije obvezno
pojedinano navoditi oznaku roenja, tova i klanja, ve samo podatak o podrijetlu ivotinje ili
skupine ivotinja (navodi se jedna drava).

3. FORMIRANJE LOTA

Lot se formira od mesa koje se tijekom njegova rasijecanja i obrade grupira u odreene skupine
koje imaju istu osobinu glede drave roenja ivotinja od kojih potjee, drave/drava tova,
drave klanja i rasijecanja.
U sluaju da rasjeeno meso potjee od jedne ivotinje, za oznaku lota moe se koristiti broj une
markice.

159
 Dijagram 1. Formiranje lota

KLAONICA
HRVATSKA GOVEDA ZA KLANJE DRUGE ZEMLJE
TRUPOVI TRUPOVI
POLOVICE POLOVICE
ETVRTI ETVRTI

RASIJECANJE

LOT 1 LOT 2 LOT 3

ISTI PODACI ISTI PODACI MESO IZ

ZA DRAVU: ZA DRAVU: UVOZA
- ROENJA - ROENJA
- TOVA - TOVA

LOT
MLJEVENO LOT
LOT
MESO MLJEVENO
OBRESCI
MESO

MESO GOVEDA ZAKLANIH

U ISTOJ DRAVI

LOT
OBRESCI

LOT LOT LOT LOT LOT

1a 1b 1c 2a 2b

LOT 1a 1b LOT 1c LOT 2a LOT 2b LOT 3

MALOPRODAJA

160
3.1. Formiranje lota za komade mesa

Primjer 1:
Uvjet za formiranje lota je da meso potjee od ivotinja roenih u istoj dravi, tovljenih u
istoj/istim dravi/dravama i zaklanih u istoj klaonici. Ako se primjerice u jednom danu rasijeku
trupovi koji potjeu iz tri klaonice, moraju se formirati najmanje tri razliita lota od rasjeenog
mesa.

Primjer 2:
Lot od cijelih butova iz klaonice koji e u jednom objektu za rasijecanje biti rasjeeni na manje
komade u odreenom razdoblju koje maksimalno obuhvaa jedan dan osim ako se za oznaku lota
koristi broj une markice, u sluaju da rasjeeno meso potjee od jedne ivotinje.

Primjer 3:
Lot za govei ramstek iz primjerice tri klaonice i dva objekta za rasijecanje koji e u zadnjem
objektu za rasijecanje (trei objekt za rasijecanje primjerice mesnica) biti rasjeen na manje
komade mesa koji se mogu koristiti za konzumaciju.
U tom sluaju na oznaci su navedene ukupno tri klaonice i tri objekta za rasijecanje mesa; dva
objekta za rasijecanje i jedan objekt - mesnica u kojem se formiraju manji komadi rasjeenog
mesa koji se mogu koristiti za konzumaciju.

3.2. Formiranje lota za mljeveno meso

Lot za mljeveno meso oznaava meso koje potjee od ivotinja zaklanih u istoj dravi te je meso
usitnjeno u jednom danu. U tom sluaju ivotinje od kojih potjee meso mogu potjecati iz vie
razliitih drava roenja i tova, ali moraju biti zaklane u jednoj dravi (mogue u veem broju
klaonica) da bi se ovo meso moglo koristiti za proizvodnju mljevenog mesa istog lota.

3.3. Formiranje lota od obrezaka

Lot za obreske oznaava meso koje moe potjecati iz razliitih drava roenja i tova ivotinja koje
moraju biti zaklane u istoj dravi u jednom danu, te je zapakirano pod istim uvjetima.

161
4. RASIJECANJE GOVEEG MESA

Govee meso dobiveno klanjem ivotinja prolazi razliite vrste obrade u odobrenim objektima.

4.1. Rasijecanje mesa od klaonice do prodaje krajnjem potroau

Dijagram 2.

KLAONICA RASJEKAONICA

TRUPOVI, KOMADI MESA

POLOVICE,
ETVRTI S
OZNAKOM MLJEVENO
KLASIRANJA MESO

OBRESCI

MALOPRODAJA
TRUPOVI, KOMADI MESA
POLOVICE,
ETVRTI S MLJEVENO MESO
OZNAKOM
KLASIRANJA OBRESCI

POTROAI

Iz navedenog Dijagrama razvidno je da se govee meso rasijeca, obrauje i oznaava na nain da

se uvijek moe pratiti njegova sljedivost.

162
4.2. Obrada trupova, polovica i etvrti nakon klanja

U Dijagramu 3. dan je tijek obrade trupa nakon klanja i priprema goveeg mesa za rasijecanje.
Trupovi su nakon klasiranja oznaeni propisanom oznakom klasifikatora
(naljepnicom/privjesnicom) koja sadri podatke o mesu, koji se kasnije tijekom rasijecanja koriste
za oznaavanje manjih komada mesa. Rasijecanjem trupova, na polovicama i etvrtima s
oznakama klasiranja ostaje najmanje jedna naljepnica - oznaka o klasiranju, na temelju koje se
ono moe nakon daljnjeg rasijecanja oznaavati prema Pravilniku. U sluaju da se rasijecanje
obavlja kod veeg broja zaklanih ivotinja, meso se ve u ovoj fazi razvrstava u lotove. Pri tome
se mora voditi evidencija iz koje je vidljivo kojem lotu pripada meso koje potjee od pojedinih
ivotinja.

Dijagram 3.

KLANJE

KLASIRANJE

PRODAJA
TRUPOVI S MESA
OZNAKAMA
KLASIRANJA DOKUMENTACIJA
O PRODAJI

RASIJECANJE

POLOVICE I
ETVRTI S PRODAJA
OZNAKAMA MESA
KLASIRANJA
DOKUMENTACIJA
O PRODAJI

PROVJERA
PODATAKA

MESO PRIPREMLJENO
ZA FORMIRANJE LOTA

163
4.3. Rasijecanje i oznaavanje mesa

Meso pripremljeno za rasijecanje obrauje se sukladno Dijagramu 4. Pri tome se rasjeeni komadi
mesa vau, oznaavaju i pakiraju kako bi se ono moglo pripremiti za skladitenje i otpremu,
odnosno prodaju.
Oznaavanje mesa obavlja se neposredno nakon rasijecanja. Oznake se mogu staviti na rasjeene
komade mesa ili s vanjske strane ambalae u kojoj se nalazi rasjeeno meso. Oznake se moraju
postaviti na ambalau tako da se u sluaju odvajanja od ambalae ne mogu vie koristiti.

Dijagram 4.

MESO PRIPREMLJENO
ZA FORMIRANJE LOTA

RASIJECANJE

RASJEENO MESO

VAGANJE, OZNAAVANJE
I PAKIRANJE
RASJEENOG MESA

SKLADITENJE I/ILI
OTPREMA MESA

PRODAJA MESA
DOKUMENTACIJA
O PRODAJI

VELEPRODAJA MALOPRODAJA

164
4.4. Veleprodaja i maloprodaja mesa

Rasjeeno, oznaeno i zapakirano meso otprema se u veleprodaju ili maloprodaju.

Maloprodaja mesa odvija se u registriranim i/ili odobrenim objektima za tu namjenu (primjerice
mesnicama ili drugim trgovakim objektima).
Kada se rasijecanje mesa provodi u prostoriji direktno vezanoj na prodajni prostor, to meso nakon
rasijecanja nije potrebno pakirati ako je ono u tom prostoru namijenjeno prodaji kranjem
potroau. Meutim, i u tom sluaju ostaje obveza oznaavanja mesa na prodajnom mjestu, kao i
osiguranje uvjeta za utvrivanje njegove sljedivosti na temelju voenja odgovarajue
dokumentacije sukladno Pravilniku.
Ako se u maloprodaji nudi meso koje potjee iz razliitih lotova ono mora biti u rashladnoj vitrini
jasno oznaeno i odvojeno.

Dijagram 5.

PREUZIMANJE
OZNAENOG MESA
U VELEPRODAJI/
MALOPRODAJI
DOKUMENTACIJA
O PREUZIMANJU

PROVJERA
PODATAKA

VELEPRODAJA MALOPRODAJA

SKLADITENJE
MESA

MALOPRODAJA KRAJNJI
POTROA

165
5. OZNAAVANJE GOVEEG MESA

Osim podataka propisanih Pravilnikom o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (vidi

Opi dio), pri oznaavanju goveeg mesa obvezni su i sljedei podaci:

5.1. Oznaavanje rasjeenog goveeg mesa

5.1.1. Oznaavanje zapakiranog rasjeenog goveeg mesa

Zapakirano rasjeeno govee meso mora biti oznaeno sljedeim podacima:

- Lot: (odreuje se na mjestu gdje se meso rasijeca) (obvezan podatak i u Opem dijelu
samo je u sluaju goveeg mesa tono odreeno formiranje lota)
- Roeno u: (drava gdje je ivotinja roena)
- Tovljeno u: (jedna ili vie drava gdje je ivotinja bila u tovu)
- Zaklano u: (drava gdje je ivotinja zaklana); Broj odobrene klaonice (u sluaju rasjeenog
mesa do tri klaonice)
- Rasjeeno u: (drava gdje je obavljeno rasijecanje); Broj odobrene rasjekaonice (do tri
rasjekaonice)

Primjer 1: Oznaavanje goveeg mesa iz tri Primjer 2: Oznaavanje goveeg mesa iz

klaonice i tri rasjekaonice jedne klaonice i dvije rasjekaonice

Naziv komada mesa Naziv komada mesa

Roeno u: Hrvatska Roeno u: Hrvatska
Tovljeno u: Hrvatska Tovljeno u: Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska 23, 26, 31 Zaklano u: Hrvatska 23
Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28, 36 Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28
Lot: 010208 Lot: 010208

Primjer 3: Oznaavanje goveeg mesa od ivotinja koje su roene, tovljene i zaklane u istoj
dravi (na oznaci se umjesto podataka o roenju, tovu i klanju navodi: Podrijetlo: (naziv
drave).

Naziv komada mesa

Podrijetlo: Hrvatska
Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28
Lot: 010208

166
5.1.2. Oznaavanje nezapakiranog rasjeenog goveeg mesa
Kod oznaavanja nezapakiranog rasjeenog goveeg mesa podaci moraju biti istaknuti jasno,
vidljivo i itljivo na prodajnom mjestu ili na posebnoj ambalai ako se na prodajnom mjestu meso
dri u njoj.
Obvezno je navoenje naziva drave u kojoj su ivotinje od kojih meso potjee roene, tovljene i
zaklane te naziva drave u kojoj je meso rasjeeno.
Broj odobrenog objekta za klanje i broj odobrene rasjekaonice ne moraju biti navedeni no moraju
biti dokumentirani te na upit predoeni kranjem potroau.
Govee meso iz vie klaonica ili pogona za rasijecanje mora u maloprodaji u rashladnoj vitrini biti
jasno odvojeno i oznaeno.
Govee meso ivotinja razliitog podrijetla mora u maloprodaji biti jasno odvojeno jedno od
drugoga.

Primjer 4: Oznaavanje nezapakiranog rasjeenog goveeg mesa

Govee meso
Roeno u: Hrvatska
Tovljeno u: Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska
Rasjeeno u: Hrvatska
Broj odobrenog objekta: (prodavaonica mesa) neobavezan podatak

5.2. Oznaavanje obrezaka goveeg mesa

Obresci moraju biti oznaeni sljedeim podacima:

- Lot: (oznaka kojom se povezuje meso i ivotinja/grupa ivotinja od koje meso potjee)
- Roeno i tovljeno u: (drave gdje je ivotinja roena i tovljena)
- Zaklano u: (drava gdje je ivotinja zaklana)
- Proizvedeno u: (drava gdje su obresci proizvedeni); Broj odobrenog objekta

Kada su sve ivotinje od kojih potjeu obresci roene, tovljene i zaklane u istoj dravi, na oznaci
se umjesto drave roenja, tova i klanja podrijetlo moe navesti na nain: Drava podrijetla:
(naziv drave u kojoj su ivotinje roene, uzgojene, tovljene i zaklane).

Primjer 5: Oznaavanje obrezaka goveeg mesa iz razliitih drava

Obresci
Roeno i tovljeno u: Rumunjska,
Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska
Proizvedeno u: Hrvatska 24
Lot: 010206

167
Primjer 6: Oznaavanje obrezaka goveeg mesa iz iste drave

Obresci
Drava podrijetla: Hrvatska
Proizvedeno u: Hrvatska 24
Lot: 010207

5.3. Oznaavanje mljevenog goveeg mesa

Mljeveno govee meso mora biti oznaeno sljedeim podacima:

- Lot: (oznaka kojom se povezuje mljeveno meso i ivotinja ili grupa ivotinja od kojih ono
potjee)
- Zaklano u: (drava gdje je ivotinja zaklana)
- Proizvedeno u: (drava gdje je mljeveno meso proizvedeno)

Primjer 7: Oznaavanje mljevenog goveeg mesa iz iste drave

Govee mljeveno meso

Zaklano u: Hrvatska
Proizvedeno u: Hrvatska
Lot: 010204

Ako drava mljevenja mesa (proizvodnje) nije ujedno i drava podrijetla ivotinje odnosno
ivotinja, pri oznaavanju mljevenog mesa navodi se i podatak o podrijetlu ivotinja (roenje i
tov) od kojih potjee meso za mljevenje.

Primjer 8: Oznaavanje mljevenog goveeg mesa iz razliitih drava

Govee mljeveno meso

Podrijetlo: Rumunjska, Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska
Proizvedeno u: Hrvatska
Lot: 010209

Osim navedenih podataka, subjekti u poslovanju s hranom mogu pri oznaavanju mljevenog mesa
navesti, izmeu ostalog, jedan ili vie sljedeih podataka:
- Zaklano u: (naziv drave) (broj odobrenog objekta)
- Rasjeeno u: (naziv drave) (broj odobrenog objekta)
- dravu roenja ivotinje
- sve drave tova ivotinje
- datum proizvodnje mljevenog mesa.

168
5.4. Oznaavanje teletine i mlade junetine (dob kod klanja 12 mjeseci)

Meso u trupu, polovici ili etvrti koje potjee od ivotinja koje su na dan klanja stare do 12
mjeseci razvrstava se u kategoriju teladi ako potjee od ivotinja dobi do 8 mjeseci, odnosno u
kategoriju mlae junadi ako je dob kod klanja od 8 do 12 mjeseci. Pri tome meso teladi nosi
oznaku V, a meso mlae junadi oznaku Z.
U svim fazama stavljanja na trite teletina mora biti oznaena podatkom o dobi ivotinje na
nain: Dob kod klanja do 8 mjeseci ili oznakom V, a mlada junetina na nain Dob kod klanja
od 8 do 12 mjeseci ili oznakom Z.
Pri oznaavanju mesa u maloprodaji namijenjenog krajnjem potroau podatak o dobi kod klanja
mora biti oznaen navodom: Dob kod klanja do 8 mjeseci, odnosno Dob kod klanja od 8 do 12
mjeseci.

U sluaju da je drava roenja, tova i klanja ista, umjesto podataka o roenju, tovu i klanju
navodi se podatak o podrijetlu kao to je navedeno u Primjeru 3. I u tom sluaju ostali se podaci
navode kako je navedeno u Primjerima 9. i 10.

Primjer 9: Oznaavanje teletine iz razliitih drava

Telei odrezak
Roeno u: Maarska
Tovljeno u: Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska 23, 26, 31
Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28, 36
Dob kod klanja: do 8 mjeseci
Lot: 010106

Primjer 10: Oznaavanje mlade junetine iz razliitih drava

Odrezak od mlade junetine

Roeno u: Rumunjska
Tovljeno u: Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska 23, 26, 31
Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28, 36
Dob kod klanja: od 8 do 12 mjeseci
Lot: 010106

169
6. DOBROVOLJNI SUSTAV OZNAAVANJA GOVEEG MESA

Kada subjekti u poslovanju s hranom ele pri oznaavanju goveeg mesa ukljuiti i druge podatke
izvan obveznog sustava oznaavanja koji se na mjestu prodaje ne mogu provjeriti na jednostavan
nain, moraju prije njihova navoenja za to dobiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede.
Svaki subjekt u poslovanju s hranom koji eli govee meso oznaiti dodatnim podacima mora
Ministarstvu podnijeti zahtjev u kojem izmeu ostalog navodi specifikaciju koja sadri:
- primjer podataka koji e se navoditi,
- mjere koje e se poduzeti radi osiguranja tonosti podataka,
- naziv odabranog nadzornog tijela koje vri nadzor nad provedbom traenog sustava
dobrovoljnog oznaavanja goveeg mesa,
- prikaz sustava nadzora dobrovoljnog oznaavanja goveeg mesa koji e se provoditi u
svim fazama proizvodnje i prodaje mesa.
Nakon to se provjerom utvrdi da je priloena specifikacija prihvatljiva te su predloeni podaci za
dobrovoljno oznaavanje od strane Ministarstva poljoprivrede prihvaeni, ono e subjektu u
poslovanju s hranom odobriti pravo na koritenje istih.

6.1. Podaci pri dobrovoljnom oznaavanju goveeg mesa

Svi podaci kojima je oznaeno govee meso, osim obveznih podataka propisanih Pravilnikom te
drugim propisima, smatraju se podacima iz sustava dobrovoljnog oznaavanja goveeg mesa.
Podaci koji se koriste za dobrovoljno oznaavanje goveeg mesa za koje je potrebno odobrenje
Ministarstva poljoprivrede su oni koji imaju utemeljen i objektivan sadraj, koji moraju biti istiniti
i jasni te ne smiju obmanjivati potroae, a mogue ih je provjeriti.
Takoer, za podatke propisane drugim propisima subjekti u poslovanju s hranom ne moraju traiti
odobrenje Ministarstva poljoprivrede.

6.1.1. Podaci za koje je potrebno odobrenje za koritenje

Podaci za koje je potrebno odobrenje za koritenje su:

a) Podaci o mesu:
- pasmina (simentalac, Angus, Charolais),
- kategorija glede dobi mesa i/ili spola ivotinje (bik, junica, krava, vol),
- stupanj zrelosti mesa (broj dana zrenja mesa i podaci poput mekano, posebno mekano
meso)

b) Podaci o uvjetima tova ili uzgoja:

- Uvjeti dobrobiti ivotinja tijekom tova:
- uzgoj na otvorenom, slami, panjacima (Primjer 11)
- vrijeme trajanja transporta ivotinja stroe od zakonom propisanog.
- Hranidba ivotinja tijekom tova:
- osigurana vlastita hrana
- iskljueno hranjenje silaom
- definirani naputci o hranidbi.
- Veterinarski tretmani:
- iskljuenje odreenih veterinarsko-medicinskih proizvoda

170
 - stroi uvjeti od propisanih za razdoblje karence kod davanja veterinarsko-
medicinskih proizvoda
- Podaci o regiji gdje je ivotinja roena, uzgojena i tovljena te zaklana,
- Isticanje posebnosti pojedine regije,
- Poveani stupanj kontrola iznad onih propisanih zakonskim odredbama,
- Programi osiguranja posebne kvalitete i poticanja trita.

Primjer 11: Oznaavanje odrezaka od junice

Odrezak od mesa junice uzgojene na

panjaku
Roeno u: Rumunjska
Tovljeno u: Hrvatska
Zaklano u: Hrvatska 23, 26, 31
Rasjeeno u: Hrvatska 24, 28, 36
Lot: 010106
Naziv objekta: xy
c) drugi podaci od interesa

6.1.2. Podaci za koje nije potrebno odobrenje za koritenje

Podaci koji se mogu navoditi na oznakama dobrovoljnog sustava oznaavanja bez potrebe
podnoenja zahtjeva za odobrenje su primjerice:
datum proizvodnje
datum klanja
datum smrzavanja mesa
masa ive ivotinje te masa trupa
bar kod
(internet) adresa tovilita gdje je ivotinja od koje potjee meso tovljena
datum roenja ivotinje od koje potjee meso
podaci o vakumiranju mesa.

6.2. Podaci koji se ne smiju navoditi na oznakama

Podatke koji dovode potroae u zabludu ili propisane zahtjeve kojima subjekti u poslovanju s
hranom moraju udovoljavati nije doputeno navoditi na oznakama. U takvu skupinu podataka
izmeu ostalog ubrajaju se navodi kao to su:
- iz kontroliranog uzgoja
- testirano na BSE
- bez hormona rasta.
Navoenje ovakvih navoda moglo bi dovesti u zabludu potroaa koji bi mogao zakljuiti da meso
koje nije oznaeno tim navodima nema takve karakteristike.

171
7. DOKUMENTACIJA U SUSTAVU OZNAAVANJA GOVEEG MESA

Kako bi se osigurala veza izmeu oznaenog goveeg mesa i ivotinje od koje ono potjee moraju
se voditi zapisi u svim fazama proizvodnje i prodaje. Za voenje dokumentacije u sustavu
oznaavanja goveeg mesa odgovornost preuzimaju svi subjekti u poslovanju s hranom.
Subjekti u poslovanju s hranom duni su voditi na razliitim razinama proizvodnje i prodaje mesa
zapise koje potvruju obvezne podatke navedene na oznaci te doputene dobrovoljne podatke o:
- ivotinji koja dolazi na klanje te ulasku i izlasku mesa koje se proizvede
- formiranju lota
- skladitenju mesa
- isporuci mesa za daljnju prodaju
- prodaji mesa krajnjem potroau.
Zapisi obuhvaaju pisane ili elektronike raune, otpremnice te ostalu prateu dokumentaciju.

8. NADZOR DOBROVOLJNOG OZNAAVANJA GOVEEG MESA

U sluaju dobrovoljnog oznaavanja goveeg mesa uz inspekcijski nadzor koji obavljaju nadlene
inspekcije, nadzor obavlja i neovisno tijelo odabrano od subjekta u poslovanju s hranom koje
provodi sustav dobrovoljnog oznaavanja goveeg mesa.
Neovisno tijelo mora biti akreditirano prema normi HRN EN 45 011 i ovlateno od strane
Ministarstva poljoprivrede.
Neovisno tijelo moe vie puta, ali najmanje jednom godinje, obavljati kontrole na licu mjesta o
ispravnom koritenju odabranih podataka koji se koriste pri dobrovoljnom oznaavanju goveeg
mesa.
Neovisno tijelo nakon obavljenog nadzora sastavlja izvjee pri emu subjekt u poslovanju s
hranom dobiva potvrdu da su podaci na oznakama goveeg mesa koji se odnose na dobrovoljno
oznaavanje u skladu sa specifikacijom.
U sluaju utvrenih nedostataka neovisno tijelo odreuje rokove za njihovo otklanjanje. Ako se
navedeni nedostaci ne uklone u zadanom roku neovisno tijelo o tome izvjetava Ministarstvo
poljoprivrede koje e subjektu u poslovanju s hranom uskratiti pravo na daljnje koritenje
specifikacije.
Nadzor nad radom neovisnog tijeka provodi stoarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede.

172
Tablica 1a Pregled podataka za oznaavanje zapakiranog i nezapakiranog rasjeenog mesa

ZAPAKIRANO NEZAPAKIRANO
PODATAK RASJEENO RASJEENO
MESO MESO

PRAVILNIK O Naziv hrane

OZNAAVANJU,
REKLAMIRANJU Popis sastojaka
I
PREZENTIRANJU Neto koliina
HRANE
Rok trajanja

Uvjeti uvanja i upotrebe

Naziv i adresa odgovornog
subjekta u poslovanju s hranom,
registriranog u Republici
Hrvatskoj
Upute za upotrebu gdje je to
potrebno radi pravilnog
koritenja

PRAVILNIK O Lot
OZNAAVANJU
GOVEEG MESA Broj odobrene klaonice

Drava klanja
Broj odobrenog objekta za
rasijecanje
Drava rasijecanja

Drava roenja

Sve drave tova ivotinje

Drava proizvodnje

Podrijetlo

Datum proizvodnje

PRAVILNIK O Identifikacijska oznaka

HIGIJENI HRANE
IVOTINJSKOG
PODRIJETLA

- obvezno navoenje na ambalai

- obvezno navoenje na prodajnom mjestu
- obvezno navoenje na popratnom dokumentu
173
Tablica 1b Pregled podataka za oznaavanje obrezaka i mljevenog mesa

MLJEVENO
PODATAK OBRESCI
MESO

PRAVILNIK O Naziv hrane

OZNAAVANJU,
REKLAMIRANJU Popis sastojaka
I
PREZENTIRANJU Neto koliina
HRANE
Rok trajanja

Uvjeti uvanja i upotrebe

Naziv i adresa odgovornog
subjekta u poslovanju s hranom,
registriranog u Republici
Hrvatskoj
Upute za upotrebu gdje je to
potrebno radi pravilnog
koritenja

PRAVILNIK O Lot
OZNAAVANJU
GOVEEG MESA Broj odobrene klaonice

Drava klanja
Broj odobrenog objekta za
rasijecanje
Drava rasijecanja

Drava roenja

Sve drave tova ivotinje

Drava proizvodnje

Podrijetlo

Datum proizvodnje

PRAVILNIK O Identifikacijska oznaka

HIGIJENI HRANE
IVOTINJSKOG
PODRIJETLA

- obvezno navoenje na ambalai

- neobvezno navoenje

174
 Primjer navoenja obveznih podataka na proizvodu:

Naziv hrane

Obvezni podaci
prema posebnom
propisu (Prilog 4.
Neto koliina ili
toka 47.)
koliina punjenja
Naziv i adresa
Rok trajanja
odgovornog subjekta
Uvjeti uvanja u poslovanju s hranom

Lot Identifikacijska
oznaka

Primjer navoenja obveznih i dobrovoljnih podataka na proizvodu:

Naziv hrane

Neto koliina ili Obvezni podaci

koliina punjenja prema posebnom
propisu (Prilog 4.
toka 47.)
Podatak iz
dobrovoljnog Naziv i adresa
sustava odgovornog
oznaavanja subjekta u
prema poslovanju s hranom
posebnom
propisu (Prilog Uvjeti uvanja
4. toka 47.)
Identifikacijska
Rok trajanja oznaka

Lot

175
 Primjer navoenja obveznih podataka na proizvodu:

Naziv hrane

Neto koliina ili

koliina punjenja
Obvezni podaci
prema posebnom
Naziv i adresa
propisu (Prilog 4.
odgovornog
toka 47.)
subjekta u
poslovanju
s hranom

Rok trajanja Uvjeti uvanja

Lot Identifikacijska
oznaka

Primjer navoenja obveznih i dobrovoljnih podataka na proizvodu:

Naziv hrane

Neto koliina ili Obvezni podaci

koliina punjenja prema posebnom
propisu (Prilog 4.
toka 47.)
Naziv i adresa
odgovornog Podatak iz
subjekta u dobrovoljnog
poslovanju sustava
s hranom oznaavanja
prema posebnom
Rok trajanja propisu (Prilog 4.
toka 47.)
Podatak iz
dobrovoljnog Uvjeti uvanja
sustava oznaavanja
prema posebnom Identifikacijska
propisu (Prilog 4. oznaka
toka 47.) Lot

176