You are on page 1of 6

Univerzitet Crne Gore

Filozofski fakultet u Nikiu


Odsijek: Filozofija

Matematiki realizam

Nataa Milievi
Sadraj:

Pojam matematikog realizma


Intuicija i opaanje kao osnove naivnog realizma
Pojam matematikog realizma

Realizam je shvatanje da je matematika nauka o brojevima, skupovima, funkcijama, itd.


elimo istai da se matematika bavi tim fenomenima i nain na koji oni postoje je ono to ini
matematike iskaze tanim ili ne.
Fink nas u svom Uvodu u filozofiju poduava da je razlika izmeu matematike i filozofije
u tome to matematika nauka koristi brojeve, slui se njima u svrhu formiranja matematikih
formula, ali ona ne pita nuno ta su to brojevi, kako su nastali ili koje je njihovo sutastvo
ona iskljuivo koristi njihovu fiziku formu smjetajui ih u operacijske izraze koji imaju za
rezultat ili odreenu vrijednost ili odreenu istinitost, dok se filozofija bavi njihovim
postankom, uzrokom postanka, analizom naina koritenja itd.
No, pored ove razlike jasno predstavljene navedenim primjerom on u svojoj interpretaciji
istie i slinosti izmeu ove dvije nauke a kao jedna od osnovnih navodi se apstraktnost
motiva koji se izuavaju. Da bi jedan matematiar saznao prirodu brojeva, skupova, funkcija,
trouglova, grupa, prostora, ona ne moe za polazita uzeti ula kao to to ini fizikave mora
prihvatiti drugaiju vrstu posmatranja ili odaljavanje od posmatranja uopte.
Ako bismo se vodili Benaserafovim razmiljanjem, svakako je da bi bilo neophodno traiti
neku vrstu kauzalne veze izmeu onoga ko saznaje i samog predmeta saznanja. Nas sada
zanima kako matematiki predmet izuavanja moe biti apstraktan i ako mora, da li jedan
matematiar zaista moe izbjei da se bavi tim problemom.
Na primjeru teorija skupova koje pripadaju realizmu moemo se u neku ruku pribliiti ovom
objanjenju. Naime, glavno naelo razmatranja ove teorije u domenu realizma jeste da
skupovi postoje nezavisno od ljudskog miljenja to u neku ruku predstavlja i osnov
matematikog promiljanja nezavisno od toga o kojoj se matematikoj disciplini radi. Dakle,
bilo koji objekat mmatematikog uenja moe biti posmatran kao skup, a sve trvrdnje koje se
o njemu donose mogu biti dokazana koristei se aksiomom teorije skupova. Zbog ove
mnogoznanosti i sinkretizma kao osobine skupa, dolazimo do toga da je teorija skupova
krajnji (poetni) parametar za samo odreivanje matematikih objekata.
Dva najznaajnija tumaa matematikog realizma su Gedel i Penelopa Medi. Mi ih neemo
suprostavljati kako bi doli do univerzalnih istina o ovom nainu matematikog promiljanja
(platonizmu) ve emo pokuati da isticanjem njihove slinosti uspostavimo jasnu sliku o
skupovima.
Gedelov platonizam se zasniva na analogiji izmeu matematike i prirodne nauke i poduava
da su matematike stvari uzete objektivno, kao fenomeni prirodne nauke. Cilj Medijeve je
prilino funkcionalan kada je u pitanju upotpunjavanje Gedelove teorije dovoenje
matematikih objekata iz svijeta apstrakcije u ulni svijet (to je ono mjesto gdje matematika
oduvijek razoarava u odnosu na, prvenstveno fiziku, potom i ostale prirodne nauke).
Medijeva preuzima Gedelov stav da imamo neto poput opaanja i za objekte teorije skupova,
sa tom razlikom to ona eli sve objekte dovesti do ula po svaku cijenu. Time se oslobaa
osobina tradicionalnog platonizma i preputa svoju teoriju ulnosti i kauzalnosti.
Intuicija i opaanje kao osnove naivnog realizma

Po Medijevoj postoji specijalizovana neuronska zajednica koja opaa razliite objekte


ukljuujui i matematike. Ovakvo tumaenje matematike logike nazivamo naivnim
realizmom. S obzirom na to da ni realisti ne mogu uvijek imati potpuno definisano
objanjenje moraju se osloniti na intuiciju koja u tim situacijama biva potpuno opravdana.
Dovodjenje skupova do ula rezultiralo je analizom odnosa znanja o skupovima fizikih
objekata i naeg znanja osnovnih aksioma teorije skupa kao npr. unija, presjek, itd.

Literatura:
Znanje, uzronost i priroda matematikih istina