You are on page 1of 40

Christus Rex

Slubeni glasnik
Sveenikog bratstva sv. Pija X. za Hrvatsku

Br. 11 sijeanj / veljaa 2017.


Novi oltar i klupe u Kapeli sv. Jeronima u Splitu

Izdava:
Hrvatsko tajnitvo FSSPX-a / Udruga svetog Josipa
Vatroslava Lisinskog 1, 10370 Dugo Selo
fsspxhr@gmail.com
Glavni urednik: p. Stefan Frey
IBAN: HR3423600001102463734
SWIFT (BIC): ZABA HR 2X
ISSN: 1849-6695

2
Predgovor: 2017. Ususret pobjedi Bezgrjenoga Srca
Marijina!

Dragi prijatelji i dobroinitelji!


U svojoj mudroj Providnosti Bog
svim ljudima pokazuje put kojim
trebaju hoditi kroz ivot. On
svakome daje jednu zadau koju
treba ispuniti. Tko eli pravedno
ivjeti, mora krenuti putem koji mu
je pokazan i ispuniti zadau koja mu
je postavljena. Kako bi to moglo
uspjeti, Bog nudi dvostruku milost,
ponajprije svjetlo za razum kako bi ovjek spoznao put, a onda i
poticaj za volju kako bi ovjek na njemu hrabro kroio naprijed.
Osim toga, Bog nam pokazuje kako je veliajan cilj kojemu tee sva
pregnua ovdje na ovoj zemlji: vjeno blaenstvo na nebesima,
punina Kraljevstva Bojega, spas (po mogunosti) svih dua. Ovaj je
cilj ljudima svih vremena, osobito svetcima uvijek bio snana
motivacija i poticaj da upotrijebe sve svoje snage i da nikada ne
malaku na putu. K cilju hitim, k nagradi vinjega poziva Bojeg u
Kristu Isusu (Fil 3,14).

Ciljevi nove godine

to vrijedi za na ivotni put, vrijedi takoer i za dio jedne godine.


Malobrojni e meu nama, dodue, u ovoj novoj godini dostii vjeni
cilj, ali je ipak vano odrediti svoje privremene ciljeve koji nas
pribliavaju vjenomu cilju: zadae koje valja danas ispuniti,
krjeposti koje valja stei, planove koje valja kovati. Bog svakoj
godini postavlja njezine ciljeve. Na nama je da istraimo koje su to

3
za nas osobno. Tko bez
jasnih ciljeva i dobrih
nakana ide u novu godinu,
izlae se pogibelji da se
(pomalo) udalji od dobroga
puta ili da uzalud spiska
svoje ciljeve. A svatko od
nas zna kako je znaajna
ova nova godina! Jedna
velika jubilejska godina uvijek je i velika godina milosti! Bog eli
obnoviti bujicu milosti koju je prije stotinu godina darovana svijetu
po Gospi Fatimskoj! Kako bismo odgovorili ovim milostima,
moramo ponovno imati cilj pred oima. Koji je cilj postavljen
Fatimskoj godini, koji Fatimskoj poruci sveukupno?

100.000 vitezova Bezgrjene

Budui da Bog svoje milosti nudi posve velikoduno, i na bi


odgovor trebao biti velikoduan: Sveeniko bratstvo eljelo bi
Bezgrjenoj ponizno darovati 100.000 vitezova! Vitezovi koji su
motivirani boriti se pod Marijinim stijegom; koji ove godine
oduevljeno produbljuju znanje o Fatimskoj poruci kako bi
Kraljiinu volju jo bolje shvatili i ispunili. Neka to je mogue vie
vjernika donese odluku pristupiti Vojsci Bezgrjene, Militia
Immaculatae! Koju veu ast i radost bismo mogli iskazati
Bezgrjenomu Srcu?

Pobjeda Bezgrjenoga Srca

100.000 vitezova predstavljaju, naravno, samo jedan privremeni cilj.


Oni i svi koji e slijediti borit e se za ono za to je draga Gospa
Fatimska sila na zemlju, za to je uputila toliko poziva

4
ovjeanstvu, izrekla obeanja i uinila udesa. Ona je sama jasnim
rijeima izrekla cilj sveg svojega nastojanja poradi ljubavi prema
ljudima: Na kraju e moje Bezgrjeno Srce pobijediti! Bog eli
ovu eklatantnu pobjedu na cijelome svijetu! On je eli kako bi svi
ljudi spoznali velianstvo jedne tako dobre Majke, stekli povjerenje u
nju i obratili se. On je eli kako bi po Bezgrjenoj kraljevstvo njezina
boanskoga Sina na zemlji dostiglo svoj vrhunac i puninu. Fatimska
poruka kazuje da e se ova pobjeda Bezgrjenoga Srca pokazati kao
posve neoekivana pobjeda Katolike Crkve koja je, dakako,
Kristovo kraljevstvo na zemlji. Sve lane religije i ideologije, sve
hereze i poroci nestat e pred sjajem svjetlosti istine i milosti. Svi e
se obratiti na pravu vjeru. U svim e zemljama vladat u sjaju presveta
Srca Isusa i Marije. Ova e pobjeda biti toliko iznenaujua i
potpuna da mi iz dananje perspektive ne bismo mogli u to
vjerovati da to nije obeano. Ali obeanja su zbilja posve jasna: uz
Fatimsku poruku postoji i nekoliko drugih ozbiljnih i crkveno
priznatih prorotava koja predskazuju i pojanjavaju istu pobjedu.
Ova obeanja za nas su dubokom utjehom, isto kao to su to bila
mesijanska prorotva za izabrani narod u suanjstvu u Starome
zavjetu. I dakako: uzvieni cilj najbolja je motivacija! Bog nas je
izabrao ivjeti i boriti se, moliti se i trpjeti za tako jednu
velianstvenu stvar. I da nas to ne ispuni svetim ponosom i dubokom
radou! Stoga je dobro na poetku ove godine baciti pogled na kraj,
na kraj Fatimske poruke, na kraj svih naih osobnih nastojanja. K
cilju hitim, k nagradi vinjega poziva!

U ovome smislu elim Vam dobru, bogato blagoslovljenu novu


godinu spasenja 2017., posve ispunjenu ljubavlju i dobrotom nae
drage Majke Boje Fatimske!

Va,
p. Stefan Frey, Poglavar Distrikta

5
U emu se sastoji pobjeda Srca Marijina?
p. Grard Mura i p. Martin Huber

Autori knjige Fatima-Rim-


Moskva u svojoj knjizi dokazuju Poto je Gospa svojim ukazanjem
da se sveane Gospine rijei: Na u meksikom Guadalupeu godine
kraju e moje Bezgrjeno Srce 1531. ula u posjed novo-
pobijediti ne odnose samo na otkrivenoga kontinenta, sruila je
sjajno obraenje ruskoga naroda, se istinska bujica milosti na Novi
nego na opu pobjedu diljem svijet.i Time je Kraljica neba i
svijeta koju e Bog pripraviti zemlje dala dokaz svojeg veli-
Kraljici neba i zemlje. Na 70 anstvenog zagovora i moi kojom
stranica oni dokazuju svoju izjavu ona, djeliteljica svih milosti, moe
mnogim argumentima kao i uiniti jedinstveno udo obraenja
uputama na prorotva koje je cijelog mnotva narod. Guadalupe
Crkva priznala. Donosimo vam se stoga moe drati preludijem,
isjeak iz njihove dokumentacije prvim uvodom dogaanja do kojih
koja se ita kao zanimljiv roman. e doi poetkom nagovijetene

6
pobjede Srca Marijina. Izvanredna
uda obraenja koja je Nebeska
Kraljica uinila u Meksiku na
nacionalnoj, ak i na konti-
nentalnoj razini, ona e jednom
moi uiniti takoer i diljem
svijeta u osvit svoje velike
pobjede.

Kada e otpoeti ovaj veliki val


obraenja? Sveti Ljudevit Marija
Grignion Montfortski daje znak
koji e prethoditi ovoj epohi, teka
crkvena kriza. Blistavo udo
obraenja cijelog mnotva narod,
koje e nakon toga uslijediti time
e zasjati kao iskljuivo Boje kia koju si Ti odredio i pridrao
djelo, ostvareno po svemonom za Svoje izmoreno potomstvo? Zar
zagovoru Marije, Majke Boanske to nisu sinovi Marije, Tvoje Zaru-
milosti. Drutvo vjernih Marijinih nice, ovi sveti misionari koje e
slugu, kako prorokuje Svetac, Ti okupiti i odvojiti od obinog
tijekom vremena bolne krize svete puka radi dobra Svoje Crkve koja
Crkve koja e tome prethoditi, biti je toliko oslabljena i okaljana
gotovo posve naputeno i nitko se zloinima svoje djece? Tvoje se
vie ne e htjeti boriti za obranu zapovijedi prestupaju, Tvoje se
Boje asti. Evanelje prezire. Bujice zla pre-
plavljuju cijelu zemlju i odnose do
Gotovo nitko ne e Tebi ('o u blizinu Tvojih slugu sve sa
Boe') stati na stranu, gotovo sobom. Cijela je zemlja opusto-
nijedan vojnik ne e stati pod Tvoj ena, bezbotvo sjedi na prijesto-
stijeg? Zar ni sveti Mihovil ne bi lju, Tvoje je svetite obeaeno i
vie trebao revnovati za Tvoju ast groza vlada ak i na svetome
i usred svoje brae vikati: Quis ut mjestu.ii
Deus? Tko je kao Bog?' O
Gospodine, koja je ova milosna

7
Pogled unaprijed nazore i uvjerenja. Unitava, tj. ne
samo da umanjuje, oslabljuje iste,
elimo ovo produljeno razmatra- nego ih posvema unitava tako da
nje o pobjedi Srca Majke Boje ne ostane ni traga od njih. Sve! Sve
Marije i njezinim uincima na bez izuzetka! Gdje? Na cijeloj
krane koji su odvojeni od Rima, zemlji! Dakle, ne samo u ovoj ili
muslimane, idove, pogane i onoj zemlji, nego u svim zemljama
nevjernike zakljuiti sljedeim svijeta. Sama! Ne treba, dakle, vie
rijeima p. Maksimilijana Kolbea nitko jer ona je kadra sve ovo sama
u kojima su nae misli saete u uiniti. Ona pobjeuje neprijatelja
najkraem obliku. Veliki marijan- nae due!
ski svetac pie u svojem tumaenju
antifone Raduj se, Djevice Onda e due ljubiti Presveto
Marijo! Samo si ti pobijedila sva Srce Isusovo kako ga dosada nisu
krivovjerja na svijetu na proroki ljubile. Ljubav Boja po Mariji
nain: zapaliti e svijet i rasplamsati
vatrui
Onda e biti izbrisana krivovjerja
i raskoli, a najokorjeliji grjenici e S obzirom na ovu perspektivu
se zahvaljujui Bezgrjenoj vratiti moemo usred duboke krize vjere
Bogu, natrag k njegovom Srcu kojom trenutano kroimo ipak
koje je puno ljubavi, a svi e se puni nade gledati u budunost. Po
pogani tada krstiti. Na ovaj nain svemu sudei e za pobjede koju
ispunit e se to je blaena Kata- e Bog pripraviti Bezgrjenom
rina Labour, kojoj je Bezgrjena Srcu Presvete Djevice i Majke
objavila udotvornu medaljicu, Boje Marije, svijet zahvatiti
predskazala: da e Bezgrjena bujica milosti dosada nepoznatih
postati 'Kraljica cijeloga svijeta' i razmjera koja e dovesti do
'svakog pojedinca ponaosob'. obraenja nepreglednog mnotva
dua iz svih naroda i vjera i poet
Ona dakle unitava krivovjerja, e novo sjajno, kransko i
ali ne i krivovjerce, jer njih ona marijansko doba. Najprije se pak
ljubi i eli njihovo obraenje. moraju ispuniti elje Majke Boje
Upravo jer ih ljubi, oslobaa ih od Fatimske za posvetom Rusije u
krivovjerja, unitava njihove lane

8
svoj savjesnosti i Papa je taj koji mora odgovoriti na elje neba; nitko ga u
tome ne moe zamijeniti.

i Za samo nekoliko godina obratilo je se 9 milijuna poganskih Asteka.


ii Grignion Montfortski, Zlatna knjiga, Feldkirch 1987., str. 207;218.
iii Kolbe, Pismo br.Koziuri od 2.12.1931., citirano prema: p. Franois de Marie
des Anges, Fatima, Joie Intime, Evnement mondial, 1993., str.439; p. Karl
Stehlin, Bezgrjena, na ideal, str. 27;46.

Sveenie, gdje je tvoja Misa?


Intervju s p. Pterom Pappom

kakva je bila Vaa formacija u


Upriliili smo intervju s p. Pterom bogosloviji?
Pappom, maarskim sveenikom
koji je nakon nekoliko godina kao Laudetur Jesus Christus! Hvala
biskupijski sveenik odluio opre- Vam na zanimljivom pitanju. Moja
dijeliti se potpuno za Tradiciju te je je bogoslovija u Egeru (sjevero-
preao u Sveeniko bratstvo sv. istini dio Maarske) bila jedna od
Pija X. Svoj apostolat obavlja u tradicionalnijih. Danas moemo
Maarskoj, a od ove godine i u rei da se radi o relativno
Hrvatskoj gdje su ga vjernici ve konzervativnoj bogosloviji. No na
imali priliku upoznati, a tome e nju je ipak, kao i na sve druge
zasigurno posluiti i ovo osobno bogoslovije, utjecao Drugi vatikan-
svjedoanstvo o njegovom putu do ski sabor, i stoga svoju formaciju u
Tradicije. bogosloviji i put prema Tradiciji
mogu nazvati pravom pustolo-
Potovani p. Papp, moete li vinom. U prvom smo redu uili
nam na poetku ovog intervjua modernu teologiju, kao npr. Karla
ispriati kako ste pronali svoj Rahnera, kojeg su nam profesori
put do sveenitva, odnosno predstavljali kao kakvog poluboga.
doivjeli svoj sveeniki poziv i Za mene je osobno to bilo vrlo

9
materijale preuzete s youtubea,
neke tekstove i druge informacije o
tradicionalnoj svetoj Misi i njenoj
vanosti, kao i o duhovnosti koja iz
nje proizlazi. Takoer je bilo rijei
o Novus ordo Misi, o tome zato je
ona problematina, pa i opasna.

Moj drugi susret s Tradicijom


dogodio se kad nas je rektor nae
bogoslovije poduavao o liturgiji.
On nam je predstavio najvanije
odredbe Drugog vatikanskog
sabora kojih se moramo drati,
spomenuo je da je prije bila
dosadno. Moji su profesori
tridentska Misa u kojoj je bilo
ponavljali slogane Drugog vatikan-
mnogo besmislenih stvari, poput
skog poput papagaja, a sve to se
puno kleanja, krianja, previe
govorilo prije Koncila uvalo se
molitvi, zbog ega vjernici nisu
kao najstroa tajna. Zato sam
mogli na osoban nain sudjelovati
nastojao pronai to vie knjiga i
u njoj. U njoj je sveenik bio iznad,
dokumenata prijanjih koncila,
a vjernici ispod. Tada sam ga
poput Tridentskog. Sve vie sam
upitao moe li mi objasniti zato je
istraivao i s vremenom shvatio da
puno kleanja besmisleno, a on mi
se radi o nekom potpuno drugom
je odgovorio da moram slijediti
svijetu.
naputke Drugog vatikanskog. Do
dana dananjeg nisam dobio jasan
Moj prvi susret s tradicijom
odgovor od njega na svoje pitanje.
dogodio se kada su me dva
Tada sam poeo uviati da postoje
bogoslova na prvoj godini zamolila
odreeni problemi u vezi Drugog
da im kopiram DVD, to sam i
vatikanskog sabora. Moji su
uinio. Dopustili su mi da kopiju
profesori govori o vremenu prije
zadrim na svom raunalu. Poslije
Koncila izrazito i izriito nega-
nekoliko mjeseci odluio sam malo
tivno, nazivajui ga pogrenim,
bolje pogledati o emu se radilo.
besmislenim, loim, itd. Nije mi
Tu sam naiao na neke video-

10
bilo jasno zato tako govore, zato posveenih hostija koje nee
stalno ponavljaju jedne te iste dostajati za sve prisutne. Rekao
slogane i uzdiu Drugi vatikanski sam mu da je jedina mogunost
sabor. prelomiti ih na manje dijelove. On
je ipak rekao da e rei sakristanu
Za vrijeme moje akonske
da donese novi ciborij s hostijama i
pastoralne prakse u Polgru,
dok u ja dijeliti priest, on e
istonoj Maarskoj, u biskupiji
izvriti novu pretvorbu. Odgovorio
Debrecen-Nyregyhza, sam se
sam mu da to nije doputeno, da
naalost, ili na sreu, susreo s
nema druge mogunosti nego
mnogim zloupotrebama, to me
prelomiti sakrament na manje
gurnulo prema Tradiciji. Jednom
dijelove.
prilikom upnik je tijekom sluenja
Mise i podizanja kalea inio tako
Na temelju tih triju sluajeva sam
nepaljive i brze kretnje da su
shvatio da u Crkvi postoje veliki
kapljice Krvi naega Gospodina
problemi nakon Drugog vatikan-
zavrile na oltaru. Tada sam
skog sabora koji ukljuuju slobo-
shvatio da moram nekako reagirati
dno tumaenje crkvenog nauka od
pa sam pokuao oprati ta mjesta.
strane sveenika i razne
Na put prema Tradiciji su me
improvizacije, gdje na Gospodin
potaknule i dugake i dosadne
Isus Krist vie nije sredite Mise,
propovijedi kapelana u kojima je
ve su to postali vjernici i sam
uvijek naglaavao svoje miljenje.
sveenik koji se ponekad dri
Uz to su jo bile pune banalnih
poput filmske zvijezde. Isprva sam
primjera i tako nedostojanstvene
kao upni vikar nastojao
(upotrebljavao je npr. pliane
inkorporirati neke tradicionalne
igrake). Puno puta sam htio ustati
elemente u Novu Misu, npr. uvijek
i rei: Nije vano to ti misli!
sam imao oboren pogled, osim za
Vano je to nauava Crkva! Jo
vrijeme propovijedi kada sam
jedan nemili dogaaj kojeg se ivo
drao kontakt oima s vjernicima.
sjeam jo me vie usmjerio prema
Zbog toga me nekoliko vjernika
Tradiciji. Bilo je to za vrijeme
pitalo: Veleasni, zato nas ne
jedne Mise koju je sluio upni
gledate u oi za vrijeme Mise? Ja
vikar. Ja sam morao donijeti ciborij
sam im odgovorio da se Misa ne
iz svetohranita. upni vikar je
prikazuje njima, nego svemoguem
tada shvatio da ima svega nekoliko

11
Boga Ocu. To je znaenje svete
Misne rtve. To ih je ozlovoljilo i
obavijestili su upnika o tome koji
me upozorio da bih trebao biti
malo ljubazniji. Odgovorio sam mu
da se ne radi o mojoj (ne)ljubaz-
nosti. Sveta Misa nije zabava. I
stoga nema potrebe da ih gledam u
oi.

Kada ste poeli uiti sluiti


tradicionalnu latinsku Misu i
moliti tradicionalni asoslov?

Tradicionalni asoslov poeo sam


moliti za svoje druge slube kao
upnog vikara u Polgru na prvu barem sat, dva tijekom kolovoza te
nedjelju doaa 2009. godine. godine. Dana 14. rujna 2007. u 18
Ranije mi je kolega iz Bogoslovije sati po prvi sam puta sluio pravu,
poslao upute kako se sluiti tradicionalnu svetu Misu. Bilo je
asoslovom koje su mi puno prisutno nekoliko ljudi, a nakon
olakale uenje. Nakon toga sam toga ih je dolazilo sve vie. Nije
poeo svaki dan moliti iskljuivo bila javna Misa, ali mnogi su
tradicionalni asoslov. Tradicio- promatrali s ulice i pitali mogu li
nalnu latinsku Misu poeo sam doi na Misu. I tako ih je sve vie
uiti sluiti kad je objavljen dolazilo.
Summorum Pontificum 2007.
godine, za vrijeme moje prve slu- Kako su na to reagirali Vai
be kao upnog vikara u Mtszalki. kolege sveenici, upnik i
Sluio sam se raunalom, nabavio biskup?
sam instrukcijski video na
njemakom nisam tada razumio Odmah nakon nekoliko Misa se
jezik, ali sam gledajui kretnje proirio glas u biskupiji o tome da
sveenika veinu toga mogao sluim tradicionalnu Misu. Vijest
shvatiti. Vjebao sam svaki dan je dola i do biskupa. Puno puta me

12
zvao na razgovore tijekom kojih je kada je doao u svoju prvu upu,
nastojao zatrti u meni ljubav prema biskup mu je to zabranio. On se
tradiciji. Ja sam mu odgovorio da bojao biskupa i zbog tog nega-
postoji Summorum Pontificum i da tivnog psiholokog pritiska u
tradicionalnu Misu sluim pri- cijelom okruenju promijenio je
vatno, a ne javno, i da vjernici miljenje. A nakon to sam otiao u
smiju doi i sudjelovati. Moj prvi Bratstvo, neki su me nazivali
upnik bio je prijateljski nastrojen. heretikom, govorili da sam
Rekao mi je da nakon to obavim ekskomuniciran.
svoje dunosti, u slobodno vrijeme
mogu initi bilo to, to nije protiv Kasnije sam premjeten u
Crkve i da njega ne zanima kada Debrecen. Biskup je htio suzbiti u
sluim Misu. No drugi i trei meni predanost Tradiciji. Trei je
upnik su bili neprijateljski upnik bio daleko najgori. Svaki je
raspoloeni. Drugi upnik u dan prislukivao na vratima moje
Polgru me puno puta htio natjerati sobe ili je koristio druge kolege
da koncelebriram Misu s njime. upne vikare ili pojedince iz
Odgovorio sam mu da bi trebao zajednice mladih kao tajne agente
znati, budui da predaje kanonsko koji su me promatrali i prijavljivali
pravo, da koncelebracije nisu biskupu to sam radio. Djelovali su
obavezne, ve da se radi samo o kao KGB te sam bio prozivan za
mogunosti. Rekao sam mu da sluenje tradicionalne latinske
tijekom Mise mogu ispovijedati, ali Mise. Jednom tjedno sam morao
da neu koncelebrirati Misu ni s dolaziti pred biskupa. Znao je
jednim sveenikom. Veina je ljutito vikati na mene, posebno
mojih kolega sveenika bila kada bih mu poljubio prsten.
neprijateljski nastrojena prema Viknuo je: Kako se usuujete to
meni. Neki koji su u poetku bili initi? Odgovorio sam mu: Opro-
prijateljski raspoloeni su pod stite, Preuzvieni, Vi ste nasljednik
negativnim utjecajem drugih pro- apostola, ne ja. Vi ste biskup, a ne
mijenili miljenje o meni. Imam ja. Stoga sam ovaj poljubac dao
brata sveenika i on je bio jedan ne Nndoru Bosku, nego naem
od mnotva. On je prije takoer Gospodinu Isusu Kristu. On to
jednom ili dvaput tjedno sluio nije htio shvatiti niti prihvatiti moje
tradicionalnu latinsku Misu, no razloge. U to sam se vrijeme htio u

13
tajnosti povezati s nekom od kofen kako bih se pridruio
tradicionalnih zajednica. Tako sam Sveenikom bratstvu sv. Pija X.
itao na Internetu tekstove o Svi su utjeli, moda su bili i u
Sveenikom bratstvu sv. Pija X. i oku. Objasnio sam im da se radi o
Bratstvu sv. Petra. Godine 2010. mom ivotu, i da u biskupiji
dva puta sam se susreo s p. Johnom nemam nikakve druge mogunosti.
Marcusom Bergom, Generalnim Majka mi je rekla da mogu
poglavarom Bratstva sv. Petra, promijeniti biskupiju, na to sam
kojem sam u istraivakom duhu joj odgovorio da je svugdje isto,
postavio mnoga pitanja traei nigdje ne bih mogao ivjeti svetu
njegovo miljenje o Drugom Tradiciju. Poslije nekog vremena
vatikanskom saboru, o Karlu su prihvatili moju odluku. Moj brat
Rahneru... Primijetio sam da mu je sveenik je bio ljut na mene. Ni do
postalo neugodno te je odgovorio danas nije do kraja prihvatio moju
da nema problema s Drugim odluku, no ja se molim za njega i
vatikanskim saborom ni s Karlom nadam se da e promijeniti
Rahnerom. Zahvalio sam mu se i miljenje i shvatiti moju odluku i
nakon toga vie nisam imao vanost svete Tradicije.
potrebu sastati se s njime ni s ikim
drugim iz Bratstva sv. Petra.

Potom sam puno itao o


Sveenikom bratstvu sv. Pija X. i
povezao sam se s p. Fuchsom koji
je ponekad sluio Misu u
Mikolcu. Dvaput smo se susreli, a
on je proslijedio moje poruke p.
Truttu, koji je ranije bio poglavar
Distrikta. Njih dvojica su proslije-
dili moje poruke u Zaitzkofen.
Nakon toga sam u strogoj tajnosti
isplanirao putovanje u Zaitzko-
fen. Malo prije 17. rujna 2011.
obavijestio sam sve ukuane da za
nekoliko dana odlazim u Zaitz-

14
vie od 100, moda i blizu 200, no
Proveli ste neko vrijeme u kasnije je nastala konkurencija sa
Zaitzkofenu na studiju i do- Summorum Pontificum Misom
datnoj formaciji i sada vodite koja je pokrenuta u sreditu
apostolat u Maarskoj. Moete li Budimpete gdje svake nedjelje
nam rei neto o situaciji u Crkvi ima stotinjak vjernika... Nakon
i razvoju naeg apostolata u toga je kod nas bilo oko 50-60
Maarskoj? vjernika, no nakon krize sa
sedisvakantistikom skupinom broj
U Zaitzkofenu sam proveo etiri se smanjio. Danas imamo
godine. Na poetku nisam znao ni tridesetak redovnih vjernika u
rijei njemakog i samostalno sam Budimpeti o kojima se brine p.
uio jezik. Morao sam uiti Wilhelm.
dogmatiku, moralnu teologiju, li-
turgiku, pastoral jer su moderne U Debrecenu i Mikolcu takoer
varijante ovih predmeta vrlo loe, i imamo apostolat, s oko dvadeset
stoga sam morao uiti da bih uao vjernika u svakom mjestu o kojima
u duh Tradicije... Bratstvo sv. Pija se ja brinem. eljeli bismo
X. je prisutno u Budimpeti iznajmiti staru bolniku kapelu u
posljednjih gotovo trideset godina. Mikolcu, a u Debrecenu plani-
Najprije je bilo primorano Mise ramo eventualno kupiti zemljite za
sluiti u hotelima, potom smo izgradnju nove kapele koje se
iznajmili, a zatim i kupili svoj nalazi pored kue jedne nae
vlastiti prostor u Tklijevoj ulici. vjernike obitelji u kojoj trenutno
Isprva je bilo mnogo vjernika drimo Mise.

15
Priopenje Poglavara Francuskog distrikta FSSPX-a o
zajednikoj izjavi Pape i Luteranske crkve

itajui zajedniku izjavu koju je spasenje dua dovodi u opasnost.


Papa objavio zajedno s predstavni- Najvee zablude i Istina Gospodina
cima Luteranske crkve u vedskoj naega Isusa Krista stavljaju se u
31. listopada, povodom petstoljetne ravnopravan poloaj.
obljetnice Luterove pobune protiv
Katolike crkve, naa je tuga Kako moemo biti ,,duboko
dosegla nove dubine. zahvalni za duhovne i teoloke
darove primljene kroz reforma-
Suoeni s pravom sablazni koju ciju", kad je Luther oitovao
takva izjava predstavlja, u kojoj avolsku mrnju prema Rimskom
jedna za drugom slijede povijesne Prvosveeniku, bogohulni prezir
pogreke, teki napadi na propo- svete Misne rtve, kao i odbijanje
vijedanje katolike vjere i lanog spasonosni milosti Gospodina
humanizma, koji je izvor tolikih naeg Isusa Krista? On je takoer
zala, mi ne moemo utjeti. unitio nauk o Euharistiji odbija-
njem Transupstancijacije, okrenuo
Pod lanim izgovorom ljubavi je due od Presvete Djevice Marije
prema blinjemu i elje za i zanijekao postojanje istilita.
umjetnim i iluziornim jedinstvom,
katolika vjera je rtvovana na Ne, protestantizam nije katoli-
oltaru takvog ekumenizma koji anstvu donio nita! On je unitio

16
jedinstvo kranstva, odvojivi zabluda i sauvati ga u Istini, iji je
cijele zemlje od Katolike crkve, uvat.
gurnuo due u zablude, stavljajui
njihovo vjeno spasenje u Pozivam sveenike Distrikta da
opasnost. Mi katolici elimo da se slue Misu zadovoljtine i orga-
protestanti vrate u jedno Kristovo niziraju Svetu uru pred Presvetim
stado, koje je Katolika crkva i Sakramentom i trae oprost za ove
molimo za tu nakanu. sablazni i mole naeg Gospodina
da utia oluju koja trese Crkvu,
U ovim danima kada slavimo Sve sada ve vie od pola stoljea.
Svete, zazovimo sv. Pija V., sv.
Karla Boromejskog, sv. Ignacija i Pomonice krana, spasi Katoli-
sv. Petra Kanizija, koji su se ku crkvu i moli za nas!
herojski borili protiv protestantske
hereze i spasili Katoliku crkvu. p. Christian Bouchacourt, Poglavar
Francuskog distrikta Sveenikog
Pozivamo vjernike Francuskog bratstva sv. Pija X.
distrikta za molitvu i pokoru za
Rimskog Prvosveenika, kako bi
ga na Gospodin, ije je on Izvor: leportelatine.org
namjesnik, mogao sauvati od

17
Teocentrino i racionalistiko bogosluje
p. Marko Tiloanec
predavanje odrano u Slavonskom Brodu 30. prosinca 2016.
nadopunjeno

Pitanje odnosa i razlike izmeu Teocentrino je ustrojstvo ono


tradicionalne latinske i nove Mi- koje u sreditu ima Boga to je
se je zasigurno jedno od prvih sama etimoloka definicija. Ra-
pitanja koje e si postaviti uope cionalizam je filozofski pokret
jedan katolik kada se susretne s koji se razvio u 18. st. ije je
tradicionalnom Misom te u tom glavno obiljeje bilo traenje
smislu zasluuje da se osvrnemo odgovora na temeljna pitanja i
na njega i, to je jo vanije, da stvaranje slike o svijetu polazei
dademo na njega ispravan od- prvenstveno od ljudskog razu-
govor. Predavanju sam dao nas- ma, neovisno o Bojoj objavi.
lov: teocentrino i racionali- ovjek svojim razumom moe
stiko bogosluje pa bih najprije spoznati puno istina o svijetu
pojasnio ove pojmove. oko sebe, dapae on moe spoz-

18
nati samog Boga barem one nijekao ili osporavao boansko
temeljne istine o Bojoj opstoj- nadahnue sv. Pisma, spasenj-
nosti, o njegovim glavnim atri- sku jedinstvenost katolike vjere
butima, no ako on pristupa tim te uope nadnaravno porijeklo
pitanjima samo na temelju svo- vjere koju je svodio na
jih prizemnih poriva, osobnih podsvjesni osjeaj iz kojeg su
ogranienih dojmova i iskus- nastali svi oblici oitovanja
tava, zanemarujui stvarnost vjere dogme, sakramenti, ob-
Boga i objave, doi e do krivih redi. Papa sv. Pio X. tu zabludu
zakljuaka. Taj je svjetonazor nazvao je modernizam te ju je
postajao sve dominantnijim u sveano osudio u svojoj okru-
svijetu te je prodirao i u samu nici Pascendi. Poduzeo je otre
Crkvu i oitovao se u pokretima mjere da bi te zablude suzbio i
i idejama liberalizma i moder- kada su mu odali priznanje da je
nizma. Ve od poetka 19. st. u tome doista uspio, papa je
bilo je teologa koji su katoliki odgovorio da opasnost moder-
nauk eljeli pomiriti s duhom nizma nije unitena, nego samo
ovoga svijeta, odnosno domi- potisnuta i da njegovi nasljed-
nantnim filozofskim svjetonazo- nici i biskupi trebaju biti budni
rima. Tako se unutar Crkve raz- jer bi u protivnom zbog njihove
vio liberalizam koji se zalagao nepanje zablude vrlo lako
za ideju vjerske slobode odva- mogle isplivati na povrinu. To
janja vjere od drave, odnosno se doista dogodilo 60-ih godina
da drava ne bi trebala ispovi- prolog stoljea kada je papa
jedati nijednu religiju, ve da bi Ivan XXIII. sazvao Drugi vati-
svim religijama trebala dati ista kanski sabor koji je voen pod
prava. Te su ideje pape najo- parolom da ne treba vie primje-
trije osudili, posebno papa njiivati osudu zabluda, ve samo
Grgur XVI. u enciklici Mirari pozitivni govor te su na njemu
vos i Pio IX. u Quanta cura, bili rehabilitirani teolozi koji su
odnosno Syllabusu. Taj libera- prethodno bili osueni zbog mo-
lizam dobio je novu formu dernizma. I sami biskupi koji su
poetkom 20. st. - proirio se na pritajeno podravali liberalne
druga teoloka podruja pa je ideje dobili su slobodne ruke za
19
svoje manevre te su uspjeli us- nja ljudi pri podjeljivanju sakra-
mjeriti Koncil u svojem pravcu. menata, svetoj Misi, molitvi
Papa Pavao VI. koji je izabran asoslova, podjeljivanju blagos-
za vrijeme Koncila takoer je lova. Sveenik zato kao vritelj
podravao to usmjerenje te su bogosluja ne djeluje u svoje
modernisti uspjeli provesti svoje osobno ime, nego u ime Crkve,
planove u djelo. Premda nisu u Kristovo ime i u njegovoj
uspjeli provui izriito sve svoje osobi. On je stoga duan vjerno
ideje u saborske dokumente, us- izvravati sve obrede onako
pjeli su to veim dijelom, a kako Crkva propisuje i Krist se
ostalo su ubacili dvoznane iz- sveenikom slui kao svojim
raze koji e im kasnije posluiti oruem da bi prikazao sebe kao
da ih tumae u skladu sa svojim rtvu hvale nebeskom Ocu i da
zamislima. Tako je pokrenuta bi Bojem narodu podjeljivao
revolucija u vjeri, bogosluju i blagoslove.
ivotu Crkve.
2. Bogosluje izrasta iz obia-
Ovaj uvodni dio posluit e nam ja, predaje. Ono ne moe u
da moemo bolje razumjeti pro- jednom trenu nastati proizvolj-
ces promjene bogosluja i dobiti no, iz niega, nego kao i svaki
odgovor na nae poetno pita- oblik ljudske kulture, ta boan-
nje. U tom smislu moramo dati ska stvarnost mora jo vie biti
jo neka uvodna razjanjenja. utemeljena na predaji ili Tradi-
Moramo razjasniti to je to ciji koja je zajedno sa sv. Pis-
zapravo liturgija i koja su mom jedan od izvora objave.
temeljna naela po kojima se Obred bogosluja mora dakle
ona oblikuje i vodi. biti tradicionalan to je njego-
vo drugo obiljeje.
1. Liturgija je javno bogosluje
Crkve. Ona se razlikuje od 3. Tree to valja istaknuti jest
privatne pobonosti utoliko to veza izmeu obreda bogoslu-
je liturgija slubeno bogosluje ja i sadraja vjere. Drevni teo-
koje Crkva odobrava za javni loki aksiom glasi: lex orandi
kult tovanje Boga radi spase- lex credendi, nain kako moli-
20
mo odogovara nainu kako vje-
rujemo i izraava ga. Molitve,
simboli, razliiti obredni ele-
menti znak su onoga to vjeru-
jemo, u dubini svoje simbolike
progovaraju o otajstvu koje
ispovijedamo. To isto otajstvo u
bogosluju se slavi i zato bi sva-
ka radikalna promjena bogos- svega vrstim ustrojem. On sa-
luja bila u suprotnosti ne samo dri tono, vrlo precizno i de-
s prijanjim naelom da bogos- taljno formulirane rubrike kojih
luje mora biti tradicionalno, se sveenik duan drati. Tono
nego i s ovim naelom, budui je propisan poloaj ruku, dra-
da strani elementi vie ne bi nje tijela, kretnje za svaki djeli
izraavali istine katolike vjere sv. Mise. Nema nikakvog pros-
ili bi ih dovodili u pitanje. I kao tora improvizaciji u kojemu bi
to smo duni uvati polog vjere dolazila do izraaja osobnost
koji smo primili od apostola, sveenika. Koji god sveenik
tako smo duni uvati i sluio Misu, init e to na isti
bogosluje jer upravo ono izra- nain i u njemu e se moi
ava i uva vjeru. prepoznati objektivnog sluite-
lja otajstva, sredstvo u Kristo-
Primjena naela na tradi- vim rukama, koje predstavlja
cionalni i novi obred Krista i kojim se on slui da bi
izvrio svoje spasenjsko djelo.
Sada kad smo upoznati s ovim Drugo, stari obred Mise je
naelima, trebamo ih primijeniti uistinu tradicionalan. Za sredi-
na stvarnost i vidjeti kako se nji dio sv. Mise Kanon, zna-
ona ostvaruju na sluaju starog mo sa sigurnou da takav kak-
obreda prema Misalu sv. Pija vim ga imamo danas potjee od
V. i obreda prema Misalu Pavla pape Grgura Velikog iz 6. st.
VI. koji se slui po svim naim Misne molitve potjeu iz najsta-
crkvama. Stari obred prema Mi- rijih sakramentara liturgijskih
salu sv. Pija V. odlikuje se prije knjiga iz vremena papa Lava
21
Velikog, Gelazija, Grgura Veli- sluiti sv. Misu, takoer je tu
kog iz 5. ili 6. st. Drugim rije- naslov 'De defectibus' kako
ima, znamo sa sigurnou da postupiti u nepredvienim situa-
su te molitve tada bile u uporabi cijama kada doe do odreene
jer su zapisane, no sigurno su smetnje pri sluenju Mise. U
puno starije te potjeu iz jo novome misala su oba ova pog-
nekoliko stoljea unatrag. U lavlja uklonjena, izbrisana i
istonim crkvama se Rimski ka- upute se nalaze jo u opoj u-
non naziva 'Anaforom sv. Petra' redbi te u samom tekstu misala,
te se dri da je rije o najstarijoj a i one su vrlo mutne, nejasne i
euharistijskoj molitvi uope openite. U starome misalu stoji
koja potjee ak iz apostolskih primjerice tono na koji nain
vremena. Takoer nam misni sveenik dri ruke ispred prsiju
tekstovi tradicionalnog obreda kada su mu sklopljene dlanovi
na jasan i uzvien nain pro- koso prema gore i desni palac
govaraju o brojnim vjerskim preko lijevoga, tono stoji u
istinama naroito o onima ko- kojem ih poloaju iri, kako se
je su najue povezane sa samom okree prema narodu, kako
sv. Misom o otajstvu svete okree stranice misala, kako
misne rtve, stvarnoj Kristovoj otkriva i zaklapa kale, kamo
prisutnosti u sakramentalnim mu je usmjeren pogled itd. U
prilikama, o sveeniku kao po- novome misalu toga niega
mazanom Kristovom slubeniku nema. No vei je problem u
po kojemu Krist prikazuje sa- samom ustroju misala broj-
mog sebe nebeskom Ocu. nim opcijama koje automatski
upuuju i stvaraju mentalitet da
Kako pak stoje stvari s novim je sve na izbor. Moe se tako
obredom? Kod njega moramo izabrati nekoliko naina 'uvod-
ustanoviti najprije da nema nog pozdrava', nekoliko pokaj-
uope vrstih i preciznih rub- nikih inova, nekoliko vrsta
rika. Na poetku tradicionalnog 'Gospodine, smiluj se', nekoliko
misala postoji posebni naslov euharistijskih molitava, nekoli-
gdje se na nekoliko stranica daju ko poziva prije Oenaa... osim
tone upute i opisi kako treba toga na vie mjesta stoji uputa
22
'ovim ili slinim rijeima'. Oz- ga razvodnjuje i prebacuje tei-
biljni teolozi zato dolaze do te upravo na sveenikova osob-
zakljuka da tako formulirane na tumaenja i propovijed, kao
rubrike ni ne nose sa sobom to je to kod protestanata. Za
strogu obvezu. Moralisti su jed- njih Misa nije kalvarijska rtva
noduno drali da rubrike tra- koja se obnavlja na oltaru, nego
dicionalnog misala nameu te- gozba, zajedniko okupljanje da
ku obvezu da njihovo svjesno bi se samo prisjetili posljednje
i namjerno krenje vodi do te- veere i kada izostaje in javnog
kog grijeha. Ako u novom mi- kulta upuen svemoguem Bo-
salu nema nikakve moralne od- gu, mora na njegovo mjesto stu-
govornosti, jasno je da e se piti neto drugo, a to su upravo
sveenici odnositi prema obredu itanja sv. Pisma i propovijed.
slobodarski te e ignorirati upu-
te i uvoditi svoje improvizacije, Kako stoje stvari s drugim
to vidimo da se svugdje doga- elementom u Misi koju je uveo
a. Tako novi obred postaje pro- papa Pavao VI. - njezinim
et sveenikovim osobnim na- porijeklom? Dok Misa sv. Pija
pomenama, tumaenjima i mini- V. sasvim jasno sadri tradicio-
propovijedima koje samo zama- nalno porijeklo, naravi obreda
raju vjernike. Na poetku, prije Mise Pavla VI. najbolje odgo-
pokajnikog ina dolazi mini- vara uobiajeni naziv nova
propovijed ili tumaenje koje Misa. Ona je uistinu nova u
je ak predvieno i omogueno svojim bitnim elementima i
uputama misala. Zatim dolazi pojedinostima. Sredinji dio sv.
propovijed kada treba biti, Mise jest Kanon ili anafora,
nakon evanelja. Prije vjerova- odnosno euharistijska molitva.
nja je predviena jedna 'poticaj- U tom dijelu se izvrava otaj-
na rije', pa opet prije Oenaa stvo Kristove kalvarijske rtve
sveenici ubacuju svoja tumae- Krist postaje prisutan na oltaru
nja, i obavezno, prije blagoslova po rukama sveenika. Uvodni
dolaze obavijesti i jo nekoliko dio je samo priprava na sredinji
zavrnih poticaja. Sve to obred dio, a priest i zavrni obredi
Mise ini prilino zamornim te slijede iz Kristove rtve. Kako
23
smo rekli, Rimski kanon koji pristup linije manjeg otpora te
sadri tradicionalni misal vue uvijek biraju najkrau II. eu-
svoje porijeklo jo iz onih naj- haristijsku molitvu. Nju su mo-
starijih, apostolskih vremena. U derni liturgiari pokuali pred-
novome Misalu Rimski je kanon staviti kao jednu staru euhari-
dodue zadran prema tekstu, ali stijsku molitvu koja bi bila pri-
ne i u obrednom pogledu jer su pisana papi Hipolitu, no ozbiljne
izostavljeni brojni znakovi kri- studije su pokazale koliko su
a, poklecanja i drugi obredni e- takve teorije pseudoznanstvene.
lementi. Druga je razlika u je- Sve se druge euharistijske moli-
ziku jer se novi misal svugdje tve smiljene kao posve novi
upotrebljava na narodnom konstrukti od strane modernih
jeziku, a trea i najvanija u liturgiara, ad hoc i bez gotovo
tome to su uvedene nove eu- ikakvog utemeljenja na Tradi-
haristijske molitve koja su prak- ciji. Molitve ofertorija ili pri-
tino i takvu inaicu Rimskog kazanja koje tako jasno i uzvi-
kanona u praksi potpuno isti- eno izriu rtvenu narav sv.
snule iz uporabe. Sadanje hr- Mise uklonjene su iz novog
vatsko izdanje novog misala sa- misala i umjesto njih uveden je
dri 4 euharistijske molitve. Tu obred koji svoj izvor ne da ne-
su zatim jo dvije euharistijske ma u katolikoj tradicija, nego
molitve koje su sadrane u III. ga nalazi u nekranskoj, i-
tipskom izdanju novog misala dovskoj tradicija blagoslova
(koje kod nas jo nije uvedeno) jela. Tako se ovom promjenom
koje se mogu slubeno upotre- na zapanjujui nain potkopava
bljavati, a Biskupska konfere- nauk o samoj sri sv. Mise i
ncija BIH odobrila je uporabu upuuje na nauk protivan kato-
euharistijskih molitava za 'Mise likom. Misne su molitve i ita-
s djecom'. Sve to ini iroki nja takoer drastino izmije-
raspon euharistijskih molitava njene tako da nikako ne mo-
koje se mogu birati po volji, o- emo govoriti o bitnom identi-
pet u skladu s liberalnim i laks- tetu izmeu Misala sv. Pija V.
nim ustrojem rubrika. To daje i Pavla VI. Dapae, izmeu njih
poticaj sveenicima za laksni postoji radikalna razlika tako
24
da je i sam tadanji kardinal ajem vjere koji ispovijedamo,
Ratzinger u svom predgovoru zbog koje se ona ne smije bitno
knjizi 'Reforma rimskog litur- mijenjati, odnosno ukidati i mi-
gije' mons Klausa Gambera novi jenjati za neki novi obred. To je
obred oznaio kao 'banalni fab- dapae dogma katolike vjere
ricirani proizvod' i pohvalio koju je proglasio Tridentski sa-
mons. Gambera kao pravog li- bor na svom VII. zasjedanju u
turgiara u moru pseudoli- Dekretu o sakramentima: ,,Kan.
13. Tko kae da
se mogu pre-
zirati primljeni i
prokuani ob-
redi Katolike
crkve, koji su
uobiajeni kod
sveanog podje-
ljivanja
sakramenta, ili
da ih djeljitelji
mogu bez gri-
jeha po svojoj
volji izostavlja-
ti, ili da ih bilo
koji crkveni pa-
turgiara, a on u tom istom djelu stir moe mijenjati za neke nove,
stari obred oznauje kao 'ritus neka bude kanjen anatemom.
romanus rimski obred', a novi Crkva to zabranjuje upravo zato
kao 'ritus modernus moderni to su kroz povijest uvijek kri-
obred'. vovjernici ili heretici bili ti koji
su mijenjali bogosluje zato to
Sve reeno daje nam automatski je katoliko bogosluje jasno
odgovor i na trei bitni element izraavalo vjerske istine koje su
koji mora sadravati bogosluje bile protivne njihovim uvjere-
njezinom vezom sa sadr- njima. O tome pie dom Prosper
25
Gue-ranger, poznati duhovni elemenata koji su inkorpori-
pisac i promicatelj prave litur- rani u novi obred Mise? Iz
gijske pobonosti. Tako su pri- protestantizma se razvio janse-
mjerice arijanci odbacivali litur- nizam koji je recikli-rao njihove
gijske formule koje su izricale zablude i prihvatio zablude duha
hvalu Pres-vetom Trojstvu, iko- vremena racionalizma. Tim
noklasti su se borili protiv svetih se dotiemo posebnog vidika
slika koje krase nae oltare, a ove problematike koji smo pos-
protestanti su htjeli radikalno tavili u naslovu i elimo promo-
izmijeniti misne molitve i triti tu pojedinost: kako je novo
obrede jer su odbacivali vjeru u bogosluje proeto racionalis-
stvarnu prisutnost, u sv. Misu tikim duhom, uskim, ogranie-
kao nekrvnu rtvu novog save- nim, zemaljskim nazorima, koji
za, u sveeniki red. Upravo su podreuju stvari ovjeku i nje-
oni izbacili svetohranita i po- govim ljudskim vienjima, a ne
klecanja koja su in iska- ostavljaju prostora izriaju otaj-
zivanja boanske asti Kristu stva.
prisutnom u Oltarskom Sakra-
mentu, znakove kria koji su Racionalistiki pretee i uzori
simbol rtve koja se uprisutnjuje
na oltaru, maknuli su svete moi Za koje su se stvari zalagali
i slike svetaca jer su odbacivali jansenisti? To moemo saznati
tovanje svetaca, ukinuli su la- iz prvorazrednog izvora ako
tinski jezik i tiho izgovaranje pogledamo odluke iz njihove
misnih molitava jer su to sim- Sinode u Pistoji koju je osudio
boli uzvienosti rtvenog kulta, papa Pio VI. 1794. godine bu-
a za njih je Misa samo gozba i lom Auctorem fidei. Meu
spomen posljednje veere osuenim teolokim tvrdnjama
zbog tog razloga nema vie smi- nalaze se i one koje se odnose
sla da je sveenik okrenut prema na ustroj liturgije te emo ih
oltaru, nego prema narodu jer je ovdje promotriti. 31. toka ovog
on predsjedatelj skupa. Vidimo sabora zalae se da u crkvi treba
li ovdje zapanjujuu podudar- biti samo jedan oltar. to danas
nost izmeu njihovih ideja i imamo po novim crkvama? Ne-
26
ma potrebe za vie oltara jer se proviziranom oltaru kao ovdje,
Misa ne shvaa i ne doivljava ispod oltarnika moraju se staviti
kao Kristova rtva koja se moi svetaca, odnosno mueni-
uprisutnjuje po sveeniku kao ka. Nakon pristupnih molitava
drugome Kristu, nego kao sveenik tiho izgovara molitvu
gozba, slavlje, zajednitvo u ko- da mu Bog oprosti grijehe po
jemu se uloga sveenika utop- zagovoru svetaca ije se moi
ljuje i zato je i sam novi obred nalaze na oltaru. Ta je molitva
tako ustrojen da postaje nepri- uklonjena u novoj Misi jer nije
rodno i nema smisla sluiti Misu propisano da moi moraju biti
privatno, samo s jednim mini- na oltaru dakle moe se sluiti
strantom kada nema vjernika, i bez njih, na obinom stolu.
nego sveenici koncelebriraju Takoer, u starome obredu pro-
te se obred koji je ionako izba- pisana su tri oltarnika iz poto-
naliziran, banalizira do krajnosti vanja prema Kristovom Tijelu i
te se za koncelebrirajueg sve- Krvi koje se prikazuje na oltaru.
enika svodi na svega nekoliko U novome je samo jedan. Ova-
reenica koje e on izgovoriti. U kve male primjere koji sveuku-
32. toci jansenisti se protive pno vode prema velikoj i opoj
stavljanju relikvijara sa svetim desakralizaciji moemo redati
moima i cvijea na oltar. Re- do u nedogled. Pogledajmo za-
likvije danas nestaju. Imao sam tim 33. toku koja govori o jed-
prilike u jednoj crkvi naeg nom naelnom stavu koji je bio
Bratstva vidjeti posebnu kape- vlastit jansenistima. Sinoda se tu
licu odjeljak u crkvi gdje su zalae da se ,,maknu uzroci zbog
bili pohranjeni nebrojeni reli- kojih je djelomice dolo do
kvijari izloeni za tovanje. Ta- zaborava naela koja se odnose
koer se kod sveanijih Misa na liturgijske propise ,,poziva-
stavljaju na oltar relikvijari koje jui na pojednostavljenje obre-
se pokadi prilikom kaenja ol- da, da se oni vre narodnim je-
tara. U starom obredu je strogo zikom i izgovaraju glasno" kao
propisano da na oltaru trebaju da je sada vaei liturgijski red,
biti relikvije svetaca. I kada se prihvaen i odobren od Crkve,
Misa slavi na pokretnom i im- djelomice proiziao iz zaborava
27
principa, na temelju kojih bi more et tremore sa strahom i
trebao biti ureen: lakoumna je, drhtanjem? Zato se i u bizan-
vrijea pobone ui, uvredljiva tskom obredu, kao i u drugim
za Crkvu, sklona prigovorima istonim obredima, liturgija slu-
krivovjernika protiv nje. Kao i iza ikonstasa, takoer nedos-
to smo rekli, latinski jezik i tupno ljudskim oima u nekim
tiho izgovaranje pojedinih obredima se povlai i zavjesa da
molitava upuuju na otajstveni, se oznai sakrivenost tog otaj-
nadnaravni karakter bogosluja stva kada Krist silazi na oltar,
da je ono kult koji se iskazuje takoer se izgovaraju tihe molit-
svemoguemu Bogu. Ako pak ve i svaka opsesija da narod tre-
razmiljamo racionalistiki, us- ba neto uti i vidjeti potpuno je
ko zemaljski, doi emo do o- strana istinski kranskom, tra-
nog stava koji naalost danas dicionalnom shvaanju liturgije
esto moemo uti u naoj ne samo u zapadnom rimskom
okolini, to samo govori koliko obredu, nego i u istonom, i
je dananji ovjek, pa ak i meu onim zajednicama koje su
katolik koji se eli ozbiljno odijeljene od Katolike crkve.
shvaati svoju vjeru izmanipu- Taj je stav da treba sve vidjeti i
liran te postavlja pitanje: emu uti, ta opsesija da sveenik
latinski ako ja to ne razumijem i treba biti okrenut prema narodu
zato bi sveenik neto tiho da zbog toga treba kri mak-
mrmljao sebi u bradu, ako ga ja nuti sa sredine oltara i treba sve
ne razumijem? Na to bismo tre- pokazivati narodu, racionalisti-
bali odgovoriti rijeima sv. ka. Ona nema nikakve veze s
Jakova iz njegove poslanice katolikim duhom, nezabiljee-
(2,20): ,,uplja glavo, ne shva- na je u povijesti Crkve sve do
a li da bogosluje nije upu- pojave ovih zabluda, i protivna
eno ovjeku, nego Bogu to i mu je.
sama rije govori, da je to otaj-
stveni i uzvieni in kojemu od- Sve to je jasan dokaz da je na
govara uzvieni, kultni jezik, nastanak nove liturgije vodeu
otajstvo pred kojim se moemo ulogu izvrila zabluda moder-
samo diviti i pristupiti cum ti- nizma. To je sasvim jasno i to
28
priznaju njegovi tvorci. Mons.
Annibale Bugnini, predstojnik
Vijea za provedbu liturgijske
uredbe koje je stvorilo novu
Misu, sam je to priznao. Nje-
gova je izjava da treba s naeg
obreda ukloniti sve to bi moglo
biti smetnja 'odijeljenoj brai'.
Tu se naravno misli na prote-
stante i doista ako napravimo
jednostavnu usporedbu vidjet
emo da je reforma nove Mise
gotovo do u pojedinosti iden-
tina obredima protestanata.
Moete pogledati na internetu antifona prema gregorijanskom
jedno bogosluje slubene an- napjevu. To je jo jedno veliko
glikanske Crkve. Neete moi ni blago Crkve koje je izgubljeno,
po emu odgonetnuti da to nije uniteno. Postoji jedna knjiga:
novi obred Mise. Sveenik je Liber usualis, koja u sebi sadri
okrenut prema narodu i svojski sve gregorijanske napjeve za
se trudi da s njime dijalogizira, pjevanu Misu ulazna antifona,
tu su i elementi zajedniki s tra- gradual, antifona za prikazanje i
dicionalnim obredom: Gospodi- za priest za sve blagdane i
ne smiluj se, Slava, moli se nedjelje kroz godinu. Tu su
Vjerovanje, s druge strane je zatim napjevi ordinarija Kyrie,
ak euharistijska molitva ista. Gloria, Credo, Sanctus, Agnus
Nema gotovo nikakve razlike. Dei, koji se pjevaju ovisno o do-
tinom blagdanu ili nedjelji. Sve
Analiza pojedinosti je to u potpunosti uniteno u
novoj Misi i to samo jednim
Istaknimo jo nekoliko vanih potezom uvoenjem narod-
pojedinosti u usporedbi nove i nog jezika. Ova je tradicija ve-
stare Mise. Kod ulaza se na zana za latinski jezik te je
tradicionalnoj Misi pjeva ulazna praktiki neprevediva na druge

29
jezike. Jedan mi je sveenik zajedno uzme, govorimo o
posvjedoio kako se to dogo- zbilja radikalnim reformama. Tu
dilo. Kada je on bio u bogos- su prije svega pristupne mo-
loviji naruena je cijela velika litve psalam 42. koji zapoinje
poiljka novih Liber usualisa. antifonom 'Introibo ad altare
Kada su stigli, upravo je dola Dei', koja odmah izraava te-
odredba da se moe sluiti Misa meljnu sveenikovu nakanu
na narodnom jeziku. Uniteno u uzii na Boji rtvenik. Potom
roku odmah. Ovdje moemo go- imamo dva Confiteora ope-
voriti o pravom kulturocidu. nite ispovijedi grijeha, odvojeno
Umjesto toga po naim se za sveenika i posluitelja, to
crkvama esto pjevaju duhovne izraava bitnu razliku izmeu
ansone ili nove pjesme upitnog svetog reda i krsnog dostojan-
teolokog sadraja, a od latin- stva svakog vjernika, da je sve-
skog se zazire kao od crne kuge. enik pomazan da bi prikazao
Bogu misnu rtvu. U formuli
Potom imamo nebrojena skra- Confiteora zazivaju se sveci
ivanja i ukidanja elemenata Blaena Djevica Marija, sv.
koji po sebi i za sebe moda ne Ivan Kristitelj, sv. Mihael ark.,
nose presudnu vanost, ali imaju sv. Petar i Pavao i njima se ta-
svoju vrijednost i kada ih se sve koer ispovijedaju grijesi.
Kolike li protivnosti racionali-
stikom i modernistikom duhu
za kojeg je Misa prvenstveno
gozba, zajedniko okupljanje,
kojemu je sveenik po uzoru na
protestantski pojam samo jedan
slubenik uzet iz naroda, koje-
mu se zbog zaziranja od nadna-
ravnog die kosa na glavi zbog
ideje da se ispovijedamo poje-
dinim svecima! Naravno da su
zbog tih razloga svi ovi elementi
morali biti uklonjeni, to je
30
doista bilo uinjeno. Na U tradicionalnom obredu na
pjevanim Misama moe se ka- oltaru razlikujemo stranu pos-
diti oltar, to se ini po tono lanice i stranu evanelja vei
propisanim rubrikama na ko- dio obreda sve do graduala i ale-
jim se tono mjestima ini za- luje sveenik govori na desnoj
mah kadionicom i propisane su strani oltara, isto tako i neke
posebne molitve kod blagoslova molitve nakon priesti, evan-
tamjana, a naroito kod kaenja elje se ita na lijevoj strani, a
darova kod prikazanja. Tu je prikazanje, kanon i pojedini dru-
jedna uzviena molitva za bla- gi dijelovi na sredini. Naravno
goslov tamjana po zagovoru sv. da se i ta simbolika izgubila, u
Mihaela arkanela, zatim se skladu s ostalim primjerima ba-
izgovaraju rijei psalama koje nalizacije. Kyrie, odnosno
zazivaju Boju milost po obredu Christe eleison u tradicional-
kaenja. Treba li posebno na- nom obredu govorio se 3x3, u
pominjati da je sve to potpuno novome je reduciran na 3x2, a
ukinuto? Sama Kongregacija za moe se zamijeniti drugim ob-
bogotovlje je u jednom upitu o licima pokajnikih ina.
tome mogu li se nastavljati upo- Takoer, himan 'Gloria in ex-
trebljavati molitve iz starog celsis Deo' ne govori se vie
obreda, izriito odgovorila ne- kao u starome obredu pri sva-
gativno! Doista se moramo upi- kom svetakom spomendanu
tati je li to normalno da netko III. razreda, nego samo kod
smatra da je u bogosluju bolje blagdana I. i II. razreda, to upu-
ne izgovarati nikakve molitve uje na umanjenje hvalidbenog
kod tako uzvienog obreda? Uo- znaaja svete Mise. Takoer su
stalom, zbog cjelokupnog mini- u ovome himnu kao i u Vjero-
malistikog ozraja, iznimno su vanju uklonjeni nakloni glavom
rijetke prigode kada se u novom koji se ine kod pojedinih rijei,
obredu uope kadi i ovaj zna- podizanje ruku na poetku, znak
ajni element gubi posve svoju kria na kraju te poklecanje kod
vanost te predstavlja jo jedan rijei: 'et incarnatus est'. Kome
u nizu primjera desakralizacije. svi ovi znakovi potovanja mo-
gu smetati i tko ih moe smat-
31
rati suvinima? Sveenik se ta- govori o otajstvu utjelovljenja
koer nekoliko puta okree koje se na sakralemtalni nain
prema puku s rijeima: 'Domi- obnavlja u svetoj Misi. Suvino
nus vobiscum' koje, kako tuma- je napominjati da je i ovaj
i sv. Toma Akvinski, oznauju element uklonjen.
mir koji je Gospodin darovao
uenicima svojim ukazanjima O ophoenju prema posvee-
nakon uskrsnua. Opet, kome nim esticama Tijelu i Krvi
takva simbolika moe smetati Kristovoj, moglo bi se napraviti
da pronae bilo kakvo opravda- posebno izlaganje. Doista ako
nje za ukidanje ovih znakova? bismo razloge zato ne sudje-
lovati u novom obredu morali
Tu su zatim vrlo bogate, sadr-
ajne molitve, koje predstavljaju
pravo blago crkvene liturgijske
batine poput 'Suscipe sancta
Trinitas' kod prikazanja ili
'Placeat Tibi, sancta Trinitas'
na kraju Mise, upuene kao
pronje Presvetom Trojstvu. O
dubini njihovog sadraja mogli
bi se napisati cijeli traktati, no ni
one nisu ostale poteene refor- ograniiti na samo jedan, to bi
matorskih zahvata! Na kraju zasigurno bilo ono istinsko
Mise dolazi otpust: 'Ite missa svetogre i najvea desakraliza-
est' pa potom sveeniki blago- cija koja se dogaa po naim
slov. Taj poredak imamo i u crkvama putem priesti na ru-
istonom obredu jer je prikladno ku. Krist se nalazi prisutan u
da Misa zavri upravo s blago- svakoj pojedinoj estici hostije i
slovom. Novi obred i taj pore- sveenikove se ruke u obredu
dak mijenja. Takoer, tradicio- reenja pomazuju da bi dobio
nalni obred kao dodatak Misi vlast posveivati darove i podje-
sadri posljednje evanelje iz ljivati Tijelo i Krv Kristovu. Za-
proslova sv. Ivana ev. koje to sveenik nakon posveenja,

32
iz potovanja prema posveenim mo da je to nestalo, nego je
esticama, dri spojene palac i ukinut i manipul, kale se ne po-
kaiprst sve do purifikacije. U kriva velom i burzom, veina
tradicionalnom obredu bilo je sveenika ne stavlja oko vrata ni
naprosto nezamislivo da bi bilo amikt, a u uporabi su i albe pro-
tko osim sveenika mogao do- testantskog tipa koje ne trebaju
ticati Presveti Sakrament i svaki pojas. U nekim 'posebnim uvje-
takav in bio je promatran kao tima' kod visokih temperatura,
svetogre. A u novom obredu sveenici ne uzimaju ni misnicu
postupa se s Tijekom Kristovim (kao i kod koncelebriranja), ne-
kao da se radi o obinom kruhu go se njihovo ruho sastoji samo
svatko ga moe primiti na ru- od albe i tole od 8 elemenata
ku i doticati prstima. Osim toga, koji su inili misni komplet u
pored sveenika podjeljuju pri- tradicionalnom obredu ostala su
est i otvaraju svetohranite lai- samo dva ili najvie tri! O kva-
ci i asne sestre. Pored toga to liteti i izgledu misnica pak ne
je sam ovaj in u sebi duboko treba govoriti dok se u tradi-
nedostojanstven i desakralizi- cionalnom obredu razvila prava
rajui, koliko se puta dogodi da umjetnost oko izrade ruha, nove
estice padaju na zemlju te se su misnice naprosto rune i ba-
po njima gazi? Doista, nema nalne zazire se i od samog
vee zloporabe svetinja od ove i rimskog kroja u kojemu je ra-
samo je taj razlog dovoljan da eno ruho za tradicionalni ob-
se klonimo novog obreda i da red, a kvaliteti i izgledu se ne
on nikog ne obvezuje jer Boga daje gotovo nikakva vanost.
ne moemo astiti sudjelujui u
svetogrdnim inima. Konano, spomenimo i neke
sasvim naroite posebnosti u
Potom je izbanalizirano i samo pojedinim elementima tradicio-
misno ruho. U tradicionalnom nalnog obreda. Misa zadunica
obredu su odreene molitve kod ili Rekvijem bio je na jedan
oblaenja pojedinih dijelova nain poseban obred s naroitim
misnog ruha koji svaki ima svo- elementima koji su odraavali
ju simboliku, a u novome ne sa- svu ozbiljnost smrti i trpljenja
33
dua u istilitu. Tako se izo- Za nita od ovoga nema mjesta
stavljaju svi blagoslovi i Slava u novome obredu koji je, kako
Ocu, ulazni psalam kod pris- se sasvim dovoljno moemo
tupnih molitava, govori se pos- uvjeriti iz svih navedenih inje-
ljednica 'Dies irae' 'U dan nica (a mogli bismo ih navesti
onaj, u dan gnjeva' koja na pot- jo puno), posve proet racio-
resan nain progovara o smrti i nalistikim duhom. Gotovo
stranom sudu, izostavlja se nita ono to nadilazi uske ljud-
znak mira meu klericima u ske nazore, ograniene na nje-
sveanoj Misi kao i jedna molit- gova zemaljska shvaanja, ne
va prije sveenikove priesti, nalazi mjesta u tom obredu. A
Agnus Dei ima drukiji oblik, a upravo su svi oni posebni ele-
misno se ruho uzima u crnoj menti ije nam porijeklo pa
boji. U novom obredu je sve to moda ni znaenje nije do kraja
potpuno uklonjeno te ni ne jasno svjedoci Tradicije i one
moemo govoriti o posebnom istine o tradicionalnom bogoslu-
obredu Mise za mrtve. On je ju da je to Misa koja nisu
sasvim identian svakoj drugoj izradili ljudi, nego je izrasla pod
Misi ak se govori i Aleluja, vodstvom Duha Svetoga kroz
koja se i u korizmenom vre- mnoga stoljea, upijajui blaga
menu izostavlja u znak pokor- svetake duhovnosti i pobo-
nikog karaktera! Takoer se na nosti. Ostanimo zato vjerni tom
posljednje dvije korizmene ned- bogosluju koje je uistinu teo-
jelje izostavlja psalam Iudica centrino usmjereno na Boga
me (koji je u novome obredu io- i usredotoeno na promatranje
nako uklonjen), u Misi Velikog boanske zbilje jer samo nam
etvrtka Agnus Dei ima i u tre- ono moe darovati boanske mi-
em zazivu 'miserere nobis' itd. losti, a nikako ono koji je usre-
dotoeno na ovjeka i zatvoreno
u njegove zemaljske poglede.

34
Katekizam o krizi u Crkvi (IV.)
o karizmatskom pokretu
Koje je porijeklo ,,katolikog podu u kapelici pola sata samo se
karizmatizma? smijui od radosti zbog ljubavi
,,Katoliki karizmatizam je roen Boje. I trei je rekao: ,,Kada su
u Sjedinjenim Dravama u na me bile poloene ruke, odmah
Pittsburgu, Pennsylvaniji, 20. ve- sam imao osjeaj kao da mi se
ljae 1967. kada su dva katolika cijeli prsni ko pokuava dii u
studenta s Fakulteta Duquesne glavu. Usne su mi poele drhtati, a
prihvatili polaganje ruku u mo- mozak mi se poeo preokretati.
litvenoj skupini koju je vodio pro- Onda sam se poeo ceriti i nisam si
testantski pastor te poeli govoriti mogao pomoi.
u jezicima. Potom su se oni sluili
istim obredom da bi moi koje su
tako primili prenijeli drugim kato-
licima. 18. veljae 1972. jedan je
inenjer koji se vraao u Fran-
cusku iz Sjedinjenih Drava prenio
krtenje u Duhu Pierreu Goursatu,
koji je 1973. osnovao zajednicu
Emanuel (glavnu francusku kariz-
matsku zajednicu).

to te reakcije dokazuju?
Koji su bili prvi uinci pente-
Njihove nedoline reakcije ot-
kostalnog obreda na prve kato-
krivaju dijaboliko uplitanje. Dok
like koji su ga primili?
Duh Sveti daje red i vlada raz-
Polaganje ruku je proizvelo iste
boritost, zli duh, ak i kad je pre-
uinke na katolikim studentima
ruen u anela svijetla, uglavnom
fakulteta Duquesne kao i kod
otkriva sebe nekom grotesknou.
protestanata. Jedan od njih je
ispriao: ,,Tako sam bio radostan
Moe li onda avao rasplamsati
da sam se jedino mogao smijati
u duama ljubav prema Bogu?
dok sam leao na podu. Drugi je
avao ne moe rasplamsati u du-
posvjedoio: ,,Osjeaj prisutnosti i
ama ljubav prema Bogu, ali moe
ljubavi Boje je bio tako jak da se
dati taj dojam onima koji prejako
jedino sjeam da sam sjedio na
35
ude za tim da osjete djelovanje Je li karizmatska obnova posti-
milosti: ,,avao ima mo da hini gla neto dobro, vraajui odre-
neku lanu svjetlost ili zvukove, eni broj dua obiajima katoli-
slatkaste mirise u njihovim noso- anstva i njegujui pobonost
vima, divne okuse u njihovim usti- nekih drugih?
ma, i mnoge neobine vruine i a- avao u svojoj pronicljivosti zna
renja u njihovim tjelesnim grudima kako izgubiti nekolicinu da bi
ili u crijevima, u njihovim leima i dobio mnotvo: ,,Zanosi, vizije, i
bubrezima i njihovim udovima. A otkrivenja nisu siguran argument
opet oni u toj fantaziji misle da za prisutnost Boju ili njegovu
imaju mirnu kontemplaciju svoga potporu u dui. Kolike smo vidjeli
Boga bez ikakve smetnje ispraznih da su bili zavedeni takvom vrstom
misli; i zasigurno imaju na neki vizija? Iako su bile razlog za
nain, jer su toliko ispunjeni obma- obraenje ili ak spasenje nekih
nom da ih uobraenost ne moe dua, one su svejedno strategija
uznemiravati. A zato? Zato to je zlog duha, koji je zadovoljan da
on, taj isti krvni neprijatelj koji im izgubi nekolicinu da bi zadobio
daje te isprazne misli da su na mnotvo. (bl. Marija od Utjelo-
dobrom putu, glavni djelatnik u vljenja)
ovom dijelu. I dobro znaj da on
sebe nee osujetiti. Misli o Bogu Koju korist moe avao nai u
on nee od njih otkloniti, iz straha tim iskazima pobonosti?
da ne bi poeli sumnjati u njega. Pentekostalizam ne samo da je
(sv. Vinko Ferrerski) oivio i revitalizirao protestanti-
zam na samrti, koji je riskirao os-
Odnosi li se taj dolomak sv. Vin- taviti Katolikoj Crkvi otvoreno
ka Ferrerskog na pentekos- polje, ve mu danas doputa pos-
talizam i karizmatizam? tupno preuzeti Latinsku Ameriku;
Upravo zato da bi mogla ,,govoriti avao pronalazi oite koristi. Ta-
u jezicima Agnes Ozman je koer, ,,katoliki karizmatizam u
traila pastora Parhama da na nju okrilju Crkve neprestano potie
poloi ruke. A i katolici su u zablude koje ju unitavaju.
Duquesneu traili to isto polaganje
ruku zato da se okoriste izvan- Nije li karizmatski pokret protiv
rednim ,,karizmama koje oituju pokoncilske desakralizacije
pentekostalci. Crkve?

36
Karizmatski pokret privlai Duhom u sve protestantske kon-
katolike koje mui kriza ba zato fesije - bio pozvan na Sabor kao
to reagira protiv nekih prijestupa, promatra (on je imao utjecaja na
ali samo da bi ih ponovno vratio na uvoenje nekoliko odlomaka o
koncilske zablude (na isti nain karizmama u saborske dokumente)
kako pentekostalizam vraa u pro- ve posebno zbog dekreta Drugog
testantizam one koje su ga vatikanskog sabora o ekumenizmu,
masovno napustili zbog njegove Unitatis Redintegratio, koji je na-
pretjerane krutosti)! veo katolike s fakulteta Duquesne
da prime ,,krtenje u Duhu.
Moete li nam dati jedan
primjer? Kako je taj dekret mogao
Karizmatska katolika zajednica katolike navesti na ,,krtenje u
Emanuel je ponovno uvela na Duhu?
mnogim mjestima klanjanje Pres- Govorei o zajednicama koje su
vetom Sakramentu, Krunicu, ispo- odvojene od Katolike crkve,
vijedi, itd. Te su ,,konzervativne Dekret Unitatis Redintegratio tvrdi
pobonosti probudile mnoge vrlo da se ,,Duh Kristov ne uzdrava od
dezorijentirane katolike. Ali taj toga da ih koristi kao sredstva
konzervatizam samo slui da spasenja. On takoer kae da ,,to
sauva.... koncilske novotarije! god je stvoreno po milosti Duha
Tko moe nijekati da su sentimen- Svetoga u srcima nae odvojene
talne scene koje karizmatici znaju brae moe pridonijeti naoj
tako dobro inscenirati glavna vlastitoj poduci. Ti odlomci su
poluga koja dri novu liturgiju? obrlatili katolike s fakulteta
Duquesne da trae od protestanata
Koja je veza izmeu Drugog va- polaganje ruku 20. veljae 1967.
tikanskog sabora i karizmatskog
pokreta? Kako karizmatizam promie
Drugi vatikanski sabor je potpuno zablude Drugog vatikanskog
odgovoran za uvoenje pentekos- sabora?
talnog obreda unutar katolianstva. Poput Drugog vatikanskog sabora,
Ne samo zato to je Ivan XXIII. karizmatski pokret pridonosi zago-
zaelio ,,nove Duhove, ili to je varanju lanog ekumenizma (ka-
pentekostalni pastor David du rizmatizam nie iz ekumenizma),
Plessi - koji je tako uinkovito mijeanju poretka naravi i milosti
radio na tome da ubaci ,,krtenje na svakom podruju, slabljenju

37
hijerarhijskog autoriteta koji Bog Povezujui duhovne uinke s od-
eli i zaboravljanju asketske strane reenim obredom, krtenje u Duhu
duhovnog ivota. slii na sakramente. Ali sakramenti
Kako karizmatizam pridonosi prenose milost koja nije osjetna
mijeanju poretka naravi i (oni nas ostavljaju u poretku
milosti? vjere), dok ovaj obred tvrdi da se
elja da se osjeti milost (koja je po kod njega Boje djelovanje moe
svoj naravi neopipljiva) znai osjetiti. Zbog toga moe biti
izlaganje sebe opasnosti da se opisano kao karikatura sakrame-
pomijea vjera i religiozni osjeaj nata koji prenosi ne milost Boju,
(kao to ga mijeaju modernisti), ve zamjetnu iluziju te milosti.
kao i boansko nadahnue i matu, Znamo da avao ima mo stvarati
teoloku krepost nade i optimizam, iluzije u onima koji trae da fiziki
ivot milosti i psiholoku dobrobit. iskuse boansko djelovanje.
Psihologija, kako se to obino
dogaa, zauzima vano mjesto u Trebaju li se izljeenja i izvan-
karizmatskim zajednicama. redni dogaaji koje ine kariz-
matici pripisati avlu?
to se moe rei, u posljednjoj avao ne moe initi uda u
analizi, o obredu krtenja u strogom smislu (koja pokazuju
Duhu? apsolutnu mo nad prirodom), ali
Karizmatici sami ne znaju ba on moe proizvoditi izvanredne
dobro objasniti to se dogaa kod dogaaje (koji domiljato koriste
obreda krtenja u Duhu. On ne zakone prirode). Neporeciva uda
moe biti sakrament jer ih je Isus se ne mogu nai meu karizma-
Krist ustanovio samo sedam. Tako ticima. Oni sami priznaju da dobar
da ga oni vide kao sredstvo broj izljeenja koja se dogode za
obraenja, reaktivaciju sakrame- vrijeme okupljanja nisu trajna.
nata krtenja i potvrde, ili inae Osim toga, ta izlijevanja nepoz-
kao religiozno iskustvo. Ali ni- natih jezika za vrijeme nekih kariz-
jedno od ovih objanjenja ne moe matskih susreta identificirali su
objasniti djelovanje obreda koje kao svetogre ljudi koji bi prepo-
naizgled djeluje kao sakrament. znali jezike kojima su govorili.

Moe li krtenje u Duhu stvarno


biti usporeeno sa
sakramentom?

38
Sadraj:

Predgovor: 2017. Ususret pobjedi Bezgrjenoga Srca Marijina! ..... 3


U emu se sastoji pobjeda Srca Marijina? .......................................... 6
Sveenie, gdje je tvoja Misa? ............................................................ 9
Priopenje Poglavara Francuskog distrikta FSSPX-a o zajednikoj
izjavi Pape i Luteranske crkve .......................................................... 16
Teocentrino i racionalistiko bogosluje ......................................... 16
Katekizam o krizi u Crkvi (IV.) o karizmatskom pokretu ............. 35

Brojne vrijedne tekstove s ciljem izlaganja i irenja katolike vjere, o aktualnoj


situaciji u Crkvi i o poslanju Sveenikog bratstva sv. Pija X. moete pronai na
naoj internetskoj stranici: http://christusrexhrvatska.blogspot.com

Naslovi koje moete naruiti u Hrvatskom tajnitvu FSSPX-a:


Nadbiskup Lefebvre: Otvoreno pismo zbunjenim katolicima 20 kn
Kratak kritiki pregled Novog reda Mise 15 kn
I. Poljakovi: Istina Uvod u apologetiku 120 kn
Na braniku (apologetski prirunik) 60 kn
W. Hnermann: Buktei oganj (biografija sv. Pija X.) 30 kn
B. Vuco: Razumsko utemeljenje religije 25 kn
H. Madinger: Temelji vjere 15 kn
H. Madinger: Budite pripravni 10 kn
Kranski nauk I (mali katekizam) 15 kn
Kranski nauk II (mali katekizam) 15 kn
Mali misal (latinsko hrvatski) 15 kn
Knjiica Je li Isus Krist Sin Boji, Letak Tvoja odluka,
Letak '62 razloga za tradicionalnu Misnu rtvu',
Ostali letci (udotvorna medaljica, misne pobonosti...) besplatno
Napomena: U cijene nije ukljuena potarina.
RASPORED SVETIH MISA (VELJAA 2017.)

4. veljae (zavjetna Misa Bezgrjenog Srca Marijinog) u Splitu


(Kapela sv. Jeronima, Zrinsko-frankopanska 58) u 18 h
5. veljae (V. nedjelja nakon Bogojavljenja):
- u Splitu (Kapela sv. Jeronima) u 9.30 h
- u Zagrebu (Hotel Fala, II. trnjanske ledine 18) u 18 h

11. veljae (Gospa Lurdska) u Splitu (Kapela sv. Jeronima) u 18 h


12. veljae (Nedjelja Sedamdesetnice):
- u Rijeci (Centar Zamet, Trg rijeih olimpijaca 1) u 10 h
- u Zagrebu (Hotel Fala) u 18 h

18. veljae (subotnja sluba BDM) u Rijeci (Centar Zamet) u 18 h


19. veljae (Nedjelja ezdesetnice):
- u Zagrebu (Hotel Fala) u 18 h
- u Splitu (Kapela sv. Jeronima) u 18 h

25. veljae (subotnja sluba BDM) u Splitu (Kapela sv. Jeronima) u 18 h


26. veljae (Nedjelja Pedesetnice):
- u Slavonskom Brodu (Falcon electronic, Vinogradska 2b) u 10 h
- u Zagrebu (Hotel Fala) u 18 h