Impressum:

Autor: Doc. dr. Branko Đurić

Suradnici: Biserka Misir, Dragan Mišić, Draginja Sladojević, Ivan Antunović, Ivana
Marijanović, Kata Ćosić, Katarina Damjanović, Mario Bušić, Matej Brnić, Mira Jović,
Stjepan Abramović

Recenzent: Prof. dr. sc. Bojan Stipešević

Izdavači: Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče i Lokalna agencija za razvoj Vjeverica
d.o.o. Drenovci

Godina izdavanja: 2016.

Tiraža: 300 komada

Tisak: Tiskara Sigra, Županja

Ova publikacija je pripremljena uz potporu Europske unije. Sadržaj publikacije je isključiva
odgovornost Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče i Lokalne agencije za razvoj Vjeverica
d.o.o. Drenovci i ni u kom slučaju ne predstavlja stajališta Europske unije.

Sadržaj

PREDGOVOR ........................................................................................................................... 3
1. UVOD .................................................................................................................................... 4
2. RELEVANTNE ZNAČAJKE EKOLOŠKE PPROIZVODNJE S OSVRTOM NA MAP
SEKTOR .................................................................................................................................... 7
2.1. Osnovni pojmovi ekološke proizvodnje i MAP sektora ................................................. 7
2.2. Prednosti i nedostaci ekološke proizvodnje .................................................................... 9
2.3. Prednosti i nedostaci uzgoja MAP bilja ........................................................................ 10
3. ANALIZA STANJA EKOLOŠKOG UZGOJA NA PROJEKTNOM PODRUČJU .......... 11
3.1. Osnovne informacije o projektnom području – BiH..................................................... 11
3.1.1. Pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje u BiH .............................................. 11
3.1.2. Rersursi i upravljanje MAP sektorom - BiH.......................................................... 11
3.1.3. Rersursi i upravljanje MAP sektorom - Općina Teslić .......................................... 23
3.1.4. Struktura preduzeća uključenih u preradu i otkup na području Općine Teslić ...... 27
3.1.5. Proizvodi i usluge .................................................................................................. 27
3.1.6. Tržište prodaje ....................................................................................................... 28
3.1.7. Potencijal za ekološku proizvodnju sa naglaskom na uzgoj MAP bilja s obzirom
na rezultate ankete............................................................................................................ 29
3.2. Akcijski plan projektnog područja Općine Teslić ........................................................ 32
3.3. Osnovne informacije o projektnom području – Hrvatska ............................................. 35
3.3.1. Pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje u Hrvatskoj ..................................... 35
3.3.2. Rersursi i upravljanje MAP sektorom - Hrvatska .................................................. 36
3.3.3. Rersursi i upravljanje MAP sektorom - Općina Drenovci ..................................... 45
3.3.4. Struktura poduzeća uključenih u preradu i otkup na području Općine Drenovci .. 49
3.3.5. Proizvodi i usluge .................................................................................................. 49
3.3.6. Tržište prodaje ....................................................................................................... 50
3.3.7. Potencijal za ekološku proizvodnju sa naglaskom na uzgoj MAP bilja s obzirom
na rezultate ankete............................................................................................................ 51
3.4. Akcijski plan projektnog područja Općine Drenovci ................................................... 60
4. LANAC VRIJEDNOSTI MAP BILJA U PROJEKTNOM PODRUČJU........................... 63
5. KOMPARACIJA ANALIZIRANIH PODRUČJA.............................................................. 65
5.1. Sličnosti analiziranih područja ...................................................................................... 65
5.2. Razlike analiziranih područja ....................................................................................... 65

1

......................................................... 73 b) Popis grafikona . fam....................................... 84 Prilog 4: KAMILICA (Chamomila recutita (L. 98 Prilog 8: NEVEN (Calendula officinalis L..................................................................... 102 Prilog 9: ODOLJEN.................................................... MENTA....... METVICA (Mentha piperita L... VALERIJANA (Valeriana officinalis L.................... fam................................... 88 Prilog 5: KOMORAČ............................... Apiaceae)....... fam............................................................................ MORAČ (Foeniculum vulgare Mill................ Lamiaceae) ............ fam.................................................................................. Lamiaceae) .............. fam.................... Asteraceae) ................................................................ 121 2 ......... 77 Prilog 2: BOSILJAK (Ocimum basilicum L...................................................... 105 Prilog 10: PERŠIN (Petroselinum sativum Hoff............................................ fam.... 113 Prilog 12: Šipak..... 71 a) Priručnici i monografije ........................................................................................ šipurak (Rosa canina L.......................................................................... Apiaceae) ............... Lamiaceae) ............... fam.............................................................................. fam.............. 71 c) Ostalo ........ 75 PRILOZI ...) ............. Lamiaceae) ....................................... Lamiaceae) .... fam..................................................................... Lamiaceae) ................................................................... 117 Prilog 13: TIMIJAN....................................... Valerianaceae) ... 76 Prilog 1: BIJELI SLJEZ (Althaea officinalis L.....................................................) Rausch................................ Malvaceae) ......... 74 c) Popis slika ........ MAJČINA DUŠICA (Thymus vulgaris L............. fam..................................... 81 Prilog 3: KADULJA....................... 72 POPIS ILUSTRACIJA ........... fam........ ŽALFIJA (Salvia officinalis L... 69 LITERATURA: ............. fam... ZAKLJUČCI ........................................................... 71 b) Zakoni i podzakonski akti.......................... 91 Prilog 6: LAVANDA (Lavandula vera DC. 109 Prilog 11: PITOMA NANA............ 94 Prilog 7: MATIČNJAK (Melissa officinalis L................................. 73 a) Popis tabela ................................................................................................... Asteraceae)........................6............

Meteorološki ekstremi. U dobroj agrarnoj praksi svekolike zajednice europskih naroda. manje opterećenje okoliša agro-kemikalijama i veći biodiverzitet čime se osigurava održivost sustava i zaštita prirode. a pri tome ne trovati okoliš? Kako čuvati tlo od daljnjeg fizikalno-kemijsko-biološkog upropaštavanja? Što bi bilo rješenje? Magija?! Ne. sc. Njom se nastoji promovirati ekološka proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja te njihova lokalna prerada na području dviju općina. treba prigrliti udruživanje na zajedničkim potrebama prerade i plasmana ljekovitog i aromatičnog bilja. naše potomke i njihovu zdravu budućnost na koju imaju svako pravo! Prof. štitimo naše bližnje. U prilikama u kojima se nalazi agrar naše regije. Koliko god strašno našem agropoduzetniku zvučalo odustajanje od uzgoja pšenice i kukuruza. osiromašenja agropoduzetnika. Napose. ne treba stati s promišljanjem uzgoja MAP bilja samo u navedenim općinama. Analiza predstavlja i temelj na kojem se podiže „zdanje zelene ekonomije“ uključenih lokalnih samouprava. uz određena materijalna sredstva. nego primjena načela dobre agrarne prakse u sprezi s uzgojem bilja koje se može uspješno tržiti i pri tome stvarati više lokalnih radnih mjesta! Shodno tome. nažalost negativni. kao i aktivnu podršku već spomenutih institucija. Bojan Stipešević. predviđenu edukaciju svih aktera u ovom procesu. Naravno. Ovakova Analiza je „conditio sine qua non“ razvoja ruralnih krajeva obiju općina. obaraju se svi rekordi. s tendencijom proširenja na okolna područja. dr. ekološka proizvodnja i prerada MAP bilja mogla bi postati značajan nositelj agrara ovih regija. osim samog okoliša. Drenovci i Teslić. Uz bolju zaštitu okoliša. na čijem primjeru svoju „zelenu industriju“ mogu graditi kako u nizini rijeke Save. u rukama držite Analizu stanja i razvojne mogućnosti ekološke proizvodnje s naglaskom na MAP sektor uključujući akcijski plan. takav se uzgoj potpomaže „zelenim plaćanjima“ čime se osigurava sigurnije tržište i primjerene cijene ekoloških proizvoda. izrađenog u okviru projekta ECO FOOD_TURA financiranog EU sredstvima iz IPA CBC Hrvatska i Bosna i Hercegovina 2007-2013. Poljoprivredni fakultet u Osijeku 3 . Ova Analiza. gdje treba što više i što prije pobjeći od neprofitabilnih i niskoprofitnih kultura. može lako biti preslikana i na ostala ruralna područja obiju država čime će doprinijeti razvoju lokalnog zapošljavanja te smanjiti potrebu odlaska „trbuhom za kruhom“ u inozemstvo. a sve to kroz udruživanje zainteresiranih proizvođača uz pribavljanje opreme i osmišljavanje proizvoda koji će imati globalno tržište. tako i na obroncima oko Usorske doline. po završetku provedbe projekta ECO FOOD_TURA.PREDGOVOR Štovani čitatelju. nesigurniji uzgoj na njivama i sve teža prodaja uslijed takmičenja s cijelim svijetom dovode do pitanja „Kako dalje?“ Kako sniziti rizik od propasti ljetine zbog nepredvidljivosti „globalno zagrijanog“ neba? Kako proizvoditi na prostorima koje smo zapustili korovu i drači? Kako smanjiti ovisnost o skupim tvorničkim repro-materijalima? Kako držati napasti dalje od naših njiva. gdje sušne godine zamjenjuju poplavne. Za kraj ove Analize može se iznijeti opća ocjena da u obje općine postoje dobri preduvjeti za ekološku proizvodnju MAP bilja. Uzgoj po principima ekološke proizvodnje osigurava niže cijene inputa. jer ti se proizvodi traže sve više i više od pojedinca i od multinacionalnih kompanija.

s kojom su najprije započele razvijene zemlje. biljne i životinjske resurse. a 1 Willer. Problemi koji se javljaju kao pratitelji konvencionalne proizvodnje (zagađivanje životne sredine. veliki utrošak fosilnih goriva pri obradi zemljišta i dr. a socijalno prihvatljiv. visokom stupnju mehanizacije. zasnovana na značajnom utrošku kemijskih sredstava (gnojiva i zaštitnih sredstava). U EU ekološka proizvodnja postala je predmet zakonodavne aktivnosti još 1991. 2 Council Regulation (EEC) No 2092/91 on organically grown agricultural products and foodstuffs. ekspanzija segmenta potrošača koji su spremni da plate veću cijenu za ekološki uzgojene proizvode. Statistics and emerging trends 2015.2 milijarde eura. smanjiti investicije u proizvodnju. and Lernoud J. ekspanzija tržišta u zemljama u razvoju.) doveli su do potrebe za preusmjeravanje na ekološku proizvodnju. 24-25. Sa vrijednošću tržišta ekoloških proizvoda od 22. negativni utjecaj upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i životinja. ekonomski je održiv. Sustav održivog agrara (Sustainable agriculture) ili četvrte „biološke revolucije“ u agrarui nastao je kao rezultat negativnog djelovanja faktora industrijskog tipa agrara. Europska Unija je drugo najveće tržište u svijetu. Bonn. H. godinu. Održivi agrar je koncipiran da štiti zemljište. Ovaj vid proizvodnje široko je prihvaćen od strane agropoduzetnika u zemljama EU. 1 Ekološka proizvodnja se povećavala po stabilnim stopama rasta posljednjih 20 godina u Europi. Održivi agrar ima za cilj održati ili povećati plodnost zemljišta. uzgoju visokoprinosnih biljaka i plemenitih rasa stoke. zbog čega je stekao status tradicionalne ili konvencionalne proizvodnje. Prema podacima IFOAM za 2013. 4 .: The world of organic agriculture.1 miliona ha (oko 1% ukupno raspoloživih obradivih površina) u 2013. a jedan od primjera je i HiPP grupa. Po metodama proizvodnje konvencionalna proizvodnja u razvijenim zemljama vrlo je daleko od ekološke proizvodnje. kao i niže cijene inputa zbog ekološkog uzgoja. smanjiti rizike po okolinu i održati postignut nivo i trend rasta proizvodnje.1. u EU zastupljenost površina pod ekološkom proizvodnjom su iznosile 27% ili 11. koji čine 43. što praćeno visokom produktivnošću rada kao krajnji rezultat ima visoke prinose po jedinici kapaciteta. dok je broj ekoloških proizvođača u svijetu iznosio 2 miliona. Frick and IFOAM. Podaci govore o povećanju svjetske potražnje za ekološkim proizvodima pri stopi od 20-25%. nakon SAD-a. Kod nas je također zabilježen značajan porast registriranih uvoznika ekoloških proizvoda. na koje je izvoz iz Europe tradicionalno orjentiran. nije degradirajući za prirodu. Official Journal of European Union. Razlozi za povećanje ekološke proizvodnje su: tržišne premije su veće (u nekim slučajevima i duplo veće) u odnosu na tržišne cijene konvencionalnih proizvoda. 2015. Razvijene zemlje traže „čiste” proizvodne površine u zemljama u razvoju za pokretanje eko-proizvodnje. Research institute of organic agriculture FiBL. vodu. UVOD U razvijenim zemljama Europe konvencionalna agro proizvodnja označava se kao visoko intenzivna proizvodnja. koja nastavlja širenje svog poslovanja vezano uz eko-hranu za djecu. 2 godine . kao i proizvodnih kapaciteta. p. Ova aktivnost neprestano se usaglašava sa propisima razvoja same Unije. godini.5 miliona ha.

europarl.  Dati preporuku za institucionalni angažman za razvoj sektora uvažavajući pritom postojeće stanje. Predmet ove analize predstavlja ispitivanje mogućnosti za razvoj ekološke proizvodnje sa naglaskom na proizvodnju MAP bilja (Medicinal and Aromatic Plants – ljekovito i aromatično bilje) u projektnom području. koji su potrebni za sveobuhvatnu modernizaciju svih segmenata agro proizvodnje. zamjenu zastarjele tehnologije i opreme. kao i pogodne klime. Prije generalnih zaključaka navedeni su i objašnjeni čimbenici lanca vrijednosti u projektnom području te je urađena i komparacija analiziranih područja. nakon čega slijedi pregled osnovnih informacija o projektnim područjima sa akcijskim planovima za razvoj sektora. koji pruža mogućnost stvaranja veće dodane vrijednosti u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.pdf). 5 . Dokument je koncipiran tako da u uvodnom dijelu sadrži osnovne informacije o ekološkoj proizvodnji sa osvrtom na MAP bilje. Osnovi cilj ove analize je ukazati na prednosti sektora ekološke proizvodnje MAP bilja.najznačajniji korak u dosadašnjoj aktivnosti napravljen je 2004. nadogradnju postojeće strukture agrara. To je praćeno i odgovarajućom financijskom podrškom preko fondova koji direktno ili indirektno pomažu razvoj ekološke proizvodnje. kvalitetu i kvantitetu obradivih površina. Bosna i Hercegovina i Hrvatska bogate su prirodnim resursima i uvjetima koji stvaraju nadprosječnu sredinu za agrobusines. Uprkos velikim humanim i prirodnim resursima. vode i drugih prirodnih resursa. odnosno općinama Teslić (Bosna i Hercegovina) i Drenovci (Hrvatska). Jedno od ključnih organičenja za brži razvoj ovog sektora je nedostatak financijskih resursa. ogromni potencijali za razvoj agrobusinessa su samo djelimično iskorišteni. Gore navedena ograničenja za brži razvoj agrobusiness sektora. Osim osnovnog cilja. Svrha izrade ovog dokumenta jeste prikazati potencijal za razvoj ekološke proizvodnje u projektnom području s obzirom na prirodne i ljudske resurse te da se na taj način podstakne brži razvoj ove djelatnosti. itd.eu/meetdocs/2004_2009/documents/com/com_com(2004)0415_/com_com(2004)0415_e n. dokument ima i nekoliko specifičnih ciljeva:  Uvidom u resurse ispitivanih područja analizirati potencijale ekološke proizvodnje MAP bilja. godine donošenjem Europskog akcijskog plana za ekološku hranu i proizvodnju kao dijela CAP (Common agricultural policy-Zajednička agrarna politika)3.  Ukazati na moguća tržišta prodaje budućih proizvoda od MAP bilja.europa. koje su na putu pridruživanja Europskoj Uniji. uz razumno investiranje. uključujući dostupnost radne snage. mogu predstavljati veliku priliku za potencijalne investitore koji mogu imati značajne prednosti iz ovih velikih „zamrznutih“ potencijala. 3 European Action Plan for Organic Food and Farming. Ovo treba biti praksa i za one zemlje. SEC 739/2004 (www.

7. 8. Metoda apstrakcije. Induktivna metoda. 4. 10. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske. Grafičko prikazivanje statističkih podataka. Prirodno bilje d.o. Metoda uzoraka te 11. Spider grupa d. Banja Luka.o. Pregled korištene literature nalazi se na kraju teksta. Deduktivna metoda. Konsultacije i razmjena informacija obavljena je sa više osoba koje su direktno uključene u ekološku proizvodnju ili proizvodnju. 5. Anketiranje je provedeno u općinama Teslić (Bosna i Hercegovina) i Drenovci (Hrvatska). 3. Upravni odjel za poljoprivredu. uključujući zvanične statističke podatke i web stranice zvaničnih institucija. preradu i distribuciju MAP bilja: poduzeća Mushroom Čelinac. i dr. Metode korištene prilikom izrade ovog dokumenta su: 1. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. poljoprivredne savjetodavne službe Republike Hrvatske i Republike Srpske. Pitomača. Provedene aktivnosti izvršene u svrhu istraživanja za pripremu dokumenta su sljedeće:  Pregled literature. Metoda klasifikacije. OPG Popović Davor Zagreb. Statistička metoda. Anketirano je ukupno 34 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-a) u Drenovcima i 18 u Tesliću.  Konsultacije sa ključnim akterima te  Anketiranje. a rezultati su integrirani u studiju o ovom sektoru.o. Metoda analize i sinteze. šumastvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije. Metoda deskripcije. Metoda kompilacije. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Na osnovu ukupnih podataka urađena je SWOT analiza sektora kao i okvirni akcijski plan za spomenute dviju općina. 9. Komparativna metoda. Izradom ovog dokumenta željelo se dobiti realnu sliku zemljoradničkog sektora – pored postojećih statističkih podataka i službenih izvještaja. 2. opštinske kancelarije za poljoprivredu Teslića i Drenovca. 6 . 6.o.

3 i 2) Zakon o organskoj proizvodnji hrane. Osnovni pojmovi ekološke proizvodnje i MAP sektora Ekološka proizvodnja je cjelovit sustav upravljanja proizvodnjom hrane. kvalitetne hrane na ekološki održiv način. skladištenje i deklariranje) na način koji propisuju Zakon5 i prateći pravilnici o ekološkoj proizvodnji. 2. Certifikacijsko (kontrolno) tijelo je pravna osoba ovlaštena za provođenje stručne kontrole i certifikacije u području ekološke proizvodnje sukladno odredbama utvrđenim Zakonom. Službeni glasnik Republike Srpske.6 Prijelazno razdoblje/period (konverzija) jest razdoblje prijelaza iz neekološke u ekološku proizvodnju tijekom kojeg se primjenjuju odredbe o ekološkoj proizvodnji. Cilj ekološke proizvodnje je unaprijediti zdravlje i produktivnost uzajamno ovisnih zajednica. biljaka. visok stupanj biološke raznolikosti (biodiverziteta). primjenu visokih standarda dobrobiti životinja i način proizvodnje u skladu sa očekivanjima potrošača. životinja i ljudi.2. koji je znak da je cjelokupni proizvodni proces/proizvod proveden i kontroliran (proizvodnja. osigurava javna dobra koja doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja. koji kombinira najbolju ekološku praksu. 6 Ibidem. Oficial Journal of European Union. pri čemu se koriste prirodne supstance i postupci.4 Ekološku proizvodnju najbolje možemo definirati kroz njen cilj. a to je proizvodnja zdravstveno bezbjedne. 7 . RELEVANTNE ZNAČAJKE EKOLOŠKE PPROIZVODNJE S OSVRTOM NA MAP SEKTOR Da bi se analiziralo postojeće stanje ekološke proizvodnje s posebnim osvrtom na uzgoj ljekovitog i začinskog bilja (MAP) na projektnom području potrebno je ponajprije definirati osnovne pojmove te prednosti i nedostatke ovih (pod)sektora. kao potvrdu da kontrolirani proizvod. Narodne novine 139/2010 čl. očuvanje prirodnih resursa. života zemljišta. prerada. doprinosi razvoju seoskih područja. pakiranje. Ekološka proizvodnja tako ima dvojnu društvenu ulogu. s jedne strane. nakon izvršene kontrole. 5 Prema 1) Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. 71/2009. Proizvod ekološke proizvodnje je ekološki proizvod samo ako posjeduje cerifikat izdan od strane ovlaštenog pravnog lica – certifikacijskog (kontrolnog) tijela. proces ili usluga odgovaraju specifičnim zahtjevima za ekološku proizvodnju. a s druge. Certifikat važi godinu dana od dana izdavanja.1. izdaje proizvođaču certifikat. Certifikacija predstavlja proceduru kojom certifikacijsko (kontrolno) tijelo. izgradi plodnost 4 Council Regulation (EC) No 834/2007 on organic production and labelling of organic products and repealing Regulation (EEC) No 2092/91. To je vrijeme koje je neophodno da se uspostavi sustav rukovođenja farmom.

glikozida i drugih aromatičnih spojeva.8 Ljekovite biljke su vrste čiji jedan ili više biljnih dijelova sadrže biološki aktivnu supstancu koja se može koristiti u terapijske svrhe ili kemijsko – farmaceutske sinteze. Eterična ili esencijalna ulja su hlapljive tvari koje se dobijaju iz biljnog materijala procesom destilacije vodenom parom ili ekstrakcijom. a najmanje 1 godinu (u određenim situacijama). za višegodišnje 3 godine. Prijelazni period traje za jednogodišnje usjeve 2 godine. napitaka i aroma za prehrambene namirnice. koje se koriste za pripremanje mirisa. Aromatične biljke su vrste koje sadrže jednu ili više aktivnih supstanci posebnog mirisa ili okusa. Začini su pojedini djelovi viših biljaka ili cijele biljke koje radi sadržaja eteričnih ulja. razvije jedan održivi agroekosustav. aromatičnog i ljekovitog bilja koje se u stručnoj literaturi označava skraćenicom MAP (Medicinal and aromatic plants . kozmetičkih proizvoda. to je oznaka na proizvodu koja je pokazatelj i potvrda da je proizvod ekološki certificiran u skladu sa određenim standardima i služi za lakše prepoznavanje proizvoda. Prilikom zaključivanja ugovora. 8 . Nema strogih granica između začinskog. alkaloida. a proizvođač stekne iskustvo u primjeni metoda ekološke proizvodnje. 7 Ibidem. Samonikle ljekovite biljke su one MAP biljke koje se sakupljaju na prirodnim staništima na kojima nema antropogenog utjecaja na njihov rast i razvoj. Prijelazni se period može skratiti ili produžiti u ovisnosti od određenih uvjeta: konkretnih faktora prirodne sredine. proizvođač dobiva svoj evidencijski broj i od tog trenutka počinje prijelazno razdoblje. poštivanja propisanih zahtjeva ili internih pravila certifikacijskog tijela kao i od stručnih i rukovodećih sposobnosti proizvođača. 8 Ibidem.7 Logo/oznaka sukladnosti/znak ekološkog proizvoda/ekoznak je potvrda usklađenosti s određenom skupinom standarda ili drugim normativnim dokumentima u obliku oznake.zemljišta i njegova biološka aktivnost.Ljekovito i aromatično bilje). u hrani izazivaju određen ukus ili miris.

Ekološkoj proizvodnji se „zamjera što zbog Ekološki proizvedena hrana je proizvedena načina uzgoja trpe „značajne” količinske upotrebom značajno manje energije. pa tijekom proizvodnog procesa stvara se samim tim ekološki uzgoj zahtijeva veću nekoliko puta manje otpada.2. Zbog izbjegavanja većine gnojiva. sredstva. Izgled ekološki uzgojenog proizvoda često je Ekološki proizvredena hrana duže se održava lošiji nego izgled konvencionalnog svježom od konvencionalne. Prednosti i nedostaci ekološke proizvodnje Iako je osnovna svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi te zaštita prirode. sve potrebe čovječanstva za hranom. Manja je potrošnja financijskih sredstava na Prinosi ekološkog uzgoja su manji u odnosu „vanjske inpute“ (gnojiva. namirnica.). insekata i bolesti. ipak i ona kao i ostale grane agrobusinessa ima svoje prednosti i nedostatke. Tabela 1. dobiva se hrana bez kemijskih konvencionalno uzgajane. pesticida i Ekološki uzgojena hrana znatno je skuplja od antibiotika. koji su taksativno navedeni u tablici 1.: Prednosti i nedostaci ekološke proizvodnje Prednosti Nedostaci Kvaliteta.. nutritivna vrijednost i Upotreba organskih gnojiva može dovesti do organoleptička svojstva slična su ili su bolja onečišćenja životne sredine kao i do različitih od konvencionalno uzgajanih namirnica.2. zaštitna na konvencionalnu proizvodnju. 9 . Smatra se da ekološki proizvedena hrana Ekološki proizvođači lakše nalaze tržište za kvantitativno nije u mogućnosti odgovoriti na svoje proizvode. a gubitke zbog glodavaca. količinu zemljišta za istu količinu prinosa. oboljenja.. proizvoda. a manji je i izbor kontaminata.

3. Teže se dolazi do sjemenskog i sadnog Veća ekonomska dobit u odnosu na materijala u odnosu na ratarske i povrtlarske treadicionalni uzgoj ratarskih kultura. tehnologiju uzgoja MAP bilja. Tabela 2. Skupa oprema za preradu MAP bilja.: Prednosti i nedostaci uzgoja MAP bilja Prednosti Nedostaci Smanjenje nekontrolirane berbe samoniklog Uzgoj MAP bilja najčešće zahtjeva MAP bilja i zaštita biljnih resursa. Mogućnost improvizacije sa opremom i Specifična i skupa oprema za berbu (žetvu) mehanizacijom. Uspostava plantaža novih biljnih vrsta. Uzgoj MAP bilja zahtjeva malo ili nikako Mali broj proizvođača MAP bilja na primjene umjetnih sredstava za zaštitu od projektnom području proizvodi nedovoljne biljnih bolesti i štetočina. angažman većeg broja radnika.2. 10 . Prednosti i nedostaci uzgoja MAP bilja Uzgoj MAP bilja kao zaseban sektor agrarne proizvodnje neosporno ima veliki tržišni potencijal. kulture. količine za izlazak na svjetsko tržište. Sigurniji plasman na tržište u odnosu na Lokalni proizvođači slabo poznaju ratarske ili povrtlarske proizvode. pojedinih biljnih vrsta. ali prije početka bavljenja ovim podsektorom uzgoj MAP bilja potrebno je promotrati kroz prizmu prednosti i nedostaka.

12/2013 i 2) Council Regulation (EC) No 834/2007 on organic production and labelling of organic products and repealing Regulation (EEC) No 2092/91.BiH Ukupna površina BiH iznosi 51.197 km2. godine je usvojen Zakon o organskoj proizvodnji za teritorij Republike Srpske koji je objavljen je u Službenom Glasniku RS br. U entitetu FBiH koje se sastoji od 10 kantona jedino područje Unsko-Sanskog kantona ima Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz 2008. od čega je morske površine 12.018 milijuna ha obradivo zemljište) ili 0.1. ravnice su 5%. Pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje u BiH Bosna i Hercegovina na nacionalnom nivou nema zakonsku regulativu o ekološkoj proizvodnji.7 ha po glavi stanovnika. što znači da je površina kopna 51. 60% obradivih površina u BiH se nalazi na 9 1) Zakon o organskoj proizvodnji. Zakon o organskoj proizvodnji FBiH je u procesu donošenja. dok obradive površine pokrivaju 2. godine objavljen u Službenom Glasniku Unsko-Sanskog kantona godina XII broj 1. Rersursi i upravljanje MAP sektorom . U entitetu Republika Srpska (RS) 2013.1. Zakon o organskoj proizvodnji RS je u potpunosti usklađen sa Uredbom Europske Unije o ekološkoj proizvodnji.2 km2. pripremljeni i definirani koraci za odvijanje procesa razvoja MAP sektora i ekološkog uzgoja općenito.1.1. 12/13. Službeni Glasnik Republike Srpske.209. 11 . Od ukupne površine kopna.2 km2.5 milijuna ha (od čega je 1. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) još uvijek ne postoji zakon o ekološkoj proizvodnji koji pokriva područje čitavog entiteta. 3. 3. planine 42% a krševito područje 29%. 24% su brda. Oficial Journal of European Union. ANALIZA STANJA EKOLOŠKOG UZGOJA NA PROJEKTNOM PODRUČJU U ovom dijelu dokumenta „Analiza stanja i razvojne mogućnosti ekološke proizvodnje s osvrtom na MAP sektor uključujući i Akcijski plan“ prikupljene su i analizirane preliminarne informacije te osnovni pokazatelji ekološkog uzgoja prekograničnog projektnog područja. Šume i šumovita područja pokrivaju oko 50% teritorija BiH. Osnovne informacije o projektnom području – BiH Analiza preliminarnih informacija i osnovnih pokazatelja ekološkog uzgoja u BiH i Općini Teslić te koraci za odvijanje procesa razvoja MAP sektora i ekološkog uzgoja općenito na navedenom projektnom području opisani su u tekstu koji slijedi.9 3.2.3.

35.5 milijarde BAM što otvara velike mogućnosti za domaću agrarna proizvodnju u svim sektorima. Grafikon 2. Obzirom da BiH ne proizvodi dovoljne količine poljoprivrednih proizvoda (osim šljiva) vrijednost uvoza ovih proizvoda iz godine u godinu znatno premašuje vrijednost izvoza. Sarajevo. Agrobusiness je i dalje važan sektor koji zapošljava 20.. U razdoblju od 2009-2011. 12 . vrijednost poljoprivrednog izvoza iz BiH kretala se od 470 do 689 milijuna BAM.: Uvoz poljoprivrednih proizvoda po regionima (2009-2011 godina) Izvor: Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2011.000 ljudi što predstavlja 32% od 10 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2011. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.: Izvoz poljoprivrednih proizvoda po regionima (2009-2011 godina) *Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska) Izvor: Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2011. godinu. Sarajevo. str. Sarajevo. 2012. godini sektor agrara u RS je zapošljavao oko 112.. 34. str.nadmorskoj visini iznad 500 metara. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. dok je vrijednost uvoza bila uvijek preko 2. godinu.. godinu. str. 35. 2012. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.6 % radne snage u BiH.10 Grafikon 1.11 U 2009. 2012.

a preko 80% manje od 5 ha. 13 . str. Jedna trećina obradivog zemljišta u BiH nije kultivirana (450. Ove male farme su često bile podijeljene na 7-9 manjih parcela što je stvaralo velike probleme u smislu produktivnosti i sveukupne efikasnosti. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu.000 poljoprivrednih imanja. preko nedostatka ekonomske motivacije proizvođača da se uključe u agrarnu proizvodnju.. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu.000 ljudi.13. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. što to je 13. od nerazminiranih površina. pa do starosti seoskih domaćinstava i velikog broja napuštenih imanja.5 % od svih zaposlenih u entitetu (501. i 2) Poljoprivredni sektor u BiH. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Evropu. Sarajevo. Procjenjuje se da je preko 50% bilo manje od 2 ha. godini.: Broj zaposlenih u agrarnoj proizvodnji u BiH Broj zaposlenih u agrarnoj proizvpdnji BiH 120000 100000 80000 60000 Broj zaposlenih u poljoprivredi 40000 20000 0 RS FBiH Izvor: Poljoprivredni sektor u BiH. 12 11 Prema 1) Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2009. Razlozi su različiti. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu.ukupnog broja zaposlenih. Sarajevo. Sarajevo. Uz manje varijacije. Grafikon 3. procjenjuje se da je u BiH bilo oko 500.000 – 480. 8. 2011. Sarajevo.000). 6-11. 2011. Godine 2006. FAO i EC. sektor agrara u FBiH zapošljavao je oko 68. str. 2011. FAO i EC. str. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Evropu.13. posljednjih godina je od 45% do 47% potencijalno obradivog zemljišta nekultivirano. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Evropu. 2010. U 2009. 12 Poljoprivredni sektor u BiH. str. FAO i EC.000 hektara). godinu.

: Odnos obrađenog i neobrađenog zemljišta u BiH Ukupna površina obradivog zemljišta u BiH Ukupna površina zemljišta koje se ne obrađuje u BiH 32% 68% Izvor: Poljoprivredni sektor u BiH.11.11. str. 2011. Sarajevo. str. Sarajevo. 2011. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Evropu. FAO i EC. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Europu. šaš i ribnjaci 0% Obradive površine 47% Pašnjaci 27% Livade 21% Voćnjaci i vinogradi 5% Izvor: Poljoprivredni sektor u BiH. Grafikon 5. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu.Grafikon 4. 14 .: Struktura obradivog zemljišta BiH (prosjek 2005-2009) Struktura obradivog zemljišta BiH (prosjek 2005-2009) Prosjek Vlažna područja. FAO i EC.

6 44.13.0 45. '05. FAO i EC. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Europu.024 bašte % neobrađenog i nekultiviranog 46. cvijeće. učinila prvi značajni korak u pravcu razvoja ekološke proizvodnje. Usjevi 323 318 318 322 312 319 Industrijski usjevi 10 11 11 8 7 9 Povrće 85 83 83 83 78 82 Krmno bilje 139 146 145 147 132 142 Ukupno zasađeno područje 557 558 557 560 529 552 Rasadnici. U Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske za period 2016-2020.034 1. 13 Strateški plan razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020.2 45.7 47. ovaj oblik proizvodnje je još uvijek na samom početku. subvencioniranje certifikacije i dobijanja brenda ekološke proizvodnje. Sarajevo. Bez obzira na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima dobre uvjete za proizvodnju ekološke hrane (dekontaminirano zemljište). kao dio Bosne i Hercegovine. Mjere podrške odnose se na subvencionisanje proizvodnje po jedinici površine uključujući proizvodnju u periodu konverzije. 2009.150. Prelazak od konvencionalne ka ekološkoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini ne zahtjeva iste promjene u tehnološkom procesu kao u razvijenim zemljama. 000 ha Prosjek Ukupno BiH 2005. 2008. Ministrastvo poljoprivrede.005 1. 13 predviđena je podrška proizvodnji ekoloških proizvoda.8 45. 2011. Republika je Srpska.028 1. šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Za razliku od zemalja EU. str.035 1.: Struktura korištenja obradivog zemljišta u Bosni i Hercegovini. 2007. te subvencioniranje raznih oblika promocije ekoloških proizvoda. ukrasno bilje 2 2 2 2 2 2 Neobrađeno i nekultivirano 476 474 469 454 474 469 obradivo zemljište Ukupno obradivo zemljište i 1.-'09. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu. str. 2015. Banja Luka. 15 .9 obradivog zemljišta Izvor: Poljoprivredni sektor u BiH.. donošenjem Zakona o organskoj proizvodnji hrane.. razvijena na OPG-ima i kao takva nosi status tradicionalne ili konvencionalne proizvodnje. Tabela 3. u Bosni i Hercegovini je još uvijek zastupljena ekstenzivna agro proizvodnja. 2006.016 1.

5-3. 183. Iako eko-tržište u BiH trenutno nerazvijeno. za takvo stanje postoji nekoliko razloga. kao što su dijabetičari. Asortiman proizvoda prilagođen je potrošačima sa specifičnim potrebama. Međutim. p. koje su se bavile preradom ekoloških proizvoda i 6 poduzeća.00 EUR. 2015. Ukupno je registrirano 24 certificirana ekološka proizvođača čiji je udio na tržištu iznosio 300. (www.14 Proizvođači su nosioci licence za certificiranje pod certifikacijskom kategorijom biljne proizvodnje i pod kategorijom sakupljačke proizvodnje. 16 Statistički godišnjak Republike Srpske. Službeni glasnik Republike Srpske. gotovo da ga i nema. godine osnovana je Organska kontrola (OK).org/fileadmin/documents/shop/1663-organic-world-2015. Prema podacima FiBL (Forschungsinstitut für biologischen Landbau – Institut za istraživanje ekološke proizvodnje) i IFOAM-a ((International Federation of Organic Agriculture Movements – Međunarodna federacija pokreta za ekološku proizvodnju) u Bosni i Hercegovini je 2013.000. Procenjuje se da samo oko 2. Prnjavor. apotekama i specijaliziranim prodavaonicama. Samo ograničen broj ljudi kupuje te proizvode. koje je razvilo program certifikacije i standarde za ekološku proizvodnju. Republika Srpska je donijela Zakon o organskoj proizvodnji hrane17 u kome se navodi da se 14 The World oforganic agriculture-statistics and emerging trends 2015. 15 Tržište organiskih proizvoda u BiH je izrazito nerazvijeno. uvezene količine su i dalje nesignifikantne te ima nekoliko poduzeća koje uvoze i distribuiraju ekološke proizvode po supermarketima i specijaliziranim prodavaonicama. osobe s poremećajima u prehrani i sl. Banja Luka. str.0 % stanovništva s mjesečnim prihodima preko 1. Teslić i Trebinje.16 Također. jer ne postoji zakon o ekološkoj proizvodnji na državnom nivou. vegetarijanci. Za razliku od zemalja čanica Europske unije BiH ne zahtjeva dozvole za uvoz ekoloških proizvoda. a sami potrošači su obično svjesni njenih kvaliteta. 16 . ekološki proizvedena hrana se (uglavnom uvezena) može pronaći u većim supermarketima. Iz tog razloga potrošači nisu voljni platiti više cijene za certificirani ekološki proizvod.pdf) 15 Ibidem. 58. Proizvodi su uglavnom uvezeni direktno iz zemalja članica EU. 17 Zakon o organskoj proizvodnji hrane. Izvoz ekoloških proizvoda je manji od njegovog uvoza. bebe/mala djeca.fibl. Iako je niska kupovna moć stanovništva. Tržišna promocija za takve proizvode se pravi rijetko. ekološki su proizvodi uglavnom pomješani s konvencionalno proizvedenim proizvodima. godine bilo 292 ha obradivih površina pod ekološkom proizvodnjom što predstavlja 0.. 2013. str. U supermarketima. certifikacijsko tijelo. koji je uveden od strane zemalja uvoznica te zbog ograničene količine koju BiH nudi. koje su izvozile ekološke proizvode. većina potrošača vjeruje da je lokalno proizvedena hrana slična ekološkoj zbog bosanske tradicionalne poljoprivredne prakse i niskog udjela kemijskih gnojiva i pesticida koji se koriste. FiBL i IFOAM. jer su svjesni razlike između konvencionalne i ekološki proizvedene hrane i zato što zaista žele konzumirati ekološki proizvdenu hranu. 71/09. godine bilo je registrirano 8 poduzeća.117. Na nivou Bosne i Hercegovine 2004. zbog sustava licenciranja.01% od ukupno obradivih površina. neosporno dominantni faktor. točnije veliki dio uvezen je iz susjedne Hrvatske.000 USD može sebi priuštiti da kupuje ekološke proizvode za koje je trošak 20% - 30% viši od konvencionalno proizvedenih proizvoda. Proizvođači su sa područja općina Nevesinje. Republički zavod za statistiku..

Peršin (Petroselinum sativum). Osim jednostavnog sušenja bilja na zraku. Lavanda (Lavandula vera). dok se njih 7 smatra ugroženima. 20 Ljekovito i aromatično bilje – Podsektor.18 Zahvaljujući različitim prirodnim bogatstvima i ekosustavima. Sakupljanje MAP bilja je sezonski posao koji se obavlja samo tijekom perioda vegetacije. 5. 9. koje su organizirale uzgoj i sakupljanje sirovina na bazi ugovora. str. str. a 8 su rijetke vrste. 17 . 1. a 8 su osjetljive. 8.certifikcirani ekološki proizvodi iz uvoza mogu se stavljati u promet ako je za te proizvode ovlašćena kontrolna organizacija izdala potvrdu. 22 Ibidem. Bosna i Hercegovina ima stoljetnu tradiciju sakupljanja samoniklog MAP bilja.19 S aspekta proizvodnje. 2004. 5. 2.. a mnogo je više onih koji direktno prodaju prerađivačima i maloprodaji. U Bosni i Hercegovini danas postoji više od 400 poznatih vrsta bilja. 7. 3.. Sarajevo.000 sakupljača. Smilje (Helicrisum italicum). Sakupljeno MAP bilje prodaje se prerađivačima ili trgovcima. Zbog svega navedenog jasno je da postoji rizik za 64 biljne vrste zbog neodrživog branja. Sarajevo. str. sa velikim odjeljenjima za nabavu. Bosiljak (Ocimum basilicum). Od ovog broja oko 70 različitih vrsta su interesantne za inozemno tržište. a najmanje 170 vrsta od tog broja se sakuplja. Bijeli sljez (Althaea officinalis). u Bosni i Hercegovini dominira podsektor MAP bilja. 18 Ibidem. USAID and ARD Inc. 21 Ibidem. USAID and ARD Inc.. 4. aromatičnim i začinskim biljem sa prostora bivše Jugoslavije. ili im je to jedini izvor prihoda. str.. Mnoga od ovih poduzeća danas više ne postoje. str. Većina sakupljača su samouki ne posjeduju znanje za sakupljanje više od oko 10 vrsta bilja po porodici. Pitoma nana (Mentha piperita) i 10.20 Veliki broj ovih ljudi primarno ovisi od sakupljanja MAP bilja. 49 su osjetljive..000 sakupljača MAP bilja organizirala veća poduzeća. U skoroj prošlosti BiH je bila jedan od glavnih snabdjevača međunarodnog tržišta ljekovitim. Matičnjak (Melissa officinalis).. Od 22 vrste koje se najviše prodaju 2 su ugrožene. sakupljači ne obavljaju nikakvu daljnju preradu. Neven (Calendula officinalis). uz tradicionalno sakupljanje samoniklog bilja. Uglavnom su svi članovi jednog domaćinstva uključeni u sakupljanje. dok su druge privatizirane. u što je uključeno više od 100. a često je sakupljanje kombinirano i sa ostalim aktivnostima. Procjenjuje se da su oko 5. naravno. Origano (Origanum heracleoticum). 2004. 10. 6. 1-6. za gotovinu. U to vrijeme većinu državnih poduzeća koja su se bavila MAP biljem predstavljale su vertikalno integrirane apotekarske ustanove. 19 Ljekovito i aromatično bilje – Podsektor. kao što je čuvanje stoke ili obrađivanje zemljišta. Kamilica (Chamomila recutita). 6.. 21 U Bosni i Hercegovini se na površini od oko 250 ha uzgajaju sljedeće vrste MAP 22 bilja: 1.

Divlji kesten Aesculushippocast anum 7.Tabela 4. Smilje Helichrysum italicum** 21. Šipak Rosa canina 4. Divlji bijeli luk Alium ursinum 5. 17. Sarajevo. 18 . Bršljan Hedera helix** 6. Jagorčevina Primula veris** 10. Macina trava Nepeta cataria 18. Islandski lišaj Cetraria islandica* 9. Kleka Juniperus communis** 13. Narodni naziv vrste Latinski naziv vrste 1. Majčina dušica Thymus serpyllum 2.6. Maslačak Taraxacum officinale 19. Kopriva Urtica dioica 14. Srčanik / lincura Gentiana lutea* 16. Ruzmarin Rosmarinus officinalis** 20. str. Kadulja Salvia officinalis** 11. USAid/SIDA FARMA projekt BiH. Imela Viscum album** 8.: Samonikle MAP biljne vrste koje se najčešće nalaze u prometu u BiH Red.. Kunica Achillea millefolium 15. Kantarion Hypericum perforatum 12. Zova Sambucus nigra *Ugrožena vrsta. Matičnjak Melissa officinalis 3. Lipa Tilia sp.br. Uva Arctostaphylos uva ursi** 22. **Osjetljiva vrsta Izvor: Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini. 2010.

: Berba nevena u Bosni Slika 3. Slika 1.: Polje kamilice Slika 2.: Bosiljak Slika 4. 19 .: Plantaža lavande u Hercegovini Najčešće samonikle MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Bosni i Hercegovini prikazane su u tablici 5.

Majčina dušica Thymus serpyllum 4. Miloduh Hyssopus officinalis 9. Metvica Mentha pulegium 8. Kičica Centaurium umbellatum 46. D. Vranilova trava Origanum vulgare 23. Ruzmarin Rosmarinus officinalis 19. Petrovac Agrimonia eupatoria 13. Matičnjak Melissa officinalis 6. Podbjel Tussilago farfara 15. 1.: Najčešće samonikle MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Bosni i Hercegovini Red. i Gatarić. Islandski lišaj Cetraria islandica 40. Rosopas Chelidonium majus 18. Đ. Vrba Salix alba 24. Dobričica Glechoma hederacea 35. Kantarion Hypericum perforatum 45. Maslačak Taraxacum officinale 5. Borovnica Vaccinium myrtillus 28. Kadulja Salvia officinalis 43. Tabela 5. Smilje Helichrysum italicum 20. br. Imela Viscum album 39. Hajdučka trava Achillea millefolium 38. Medvjeđe uho Arctostaphyllos uva-ursi 7. Preslica Equisetum arvense 17. Anđelika Angelica archangelica 26. Odoljen Valeriana officinalis 11. Red. Gavez Symphytum officinale 36. 2007. Dimnjača Fumaria officinalis 32. Poljska ljubičica Viola tricolor 16. Zova Sambucus nigra Izvor: Đurić. Glog Crataegus monogyna 37. Plućnjak Pulmonaria officinalis 14. Pelin Artemisia absinthium 12. Divlji luk Allium ursinum 34. Kleka Juniperus communis 47. Kamilica Matricaria chamomilla 44. Uskolisna bokvica Plantago lanceolata 22.: Samoniklo ljekovito bilje. priručnik. Breza Betula pendula 29. Narodno ime biljke Latinsko ime biljke Narodno ime biljke Latinsko ime biljke br.. Radanović. Konopljika Vitex agnus-castus 48. Lipa Tilia cordata 3. B. Kreativni centar Samo tako. Divizma Verbascum densiflorum 33. Bijeli sljez Althaea officinalis 27. str. Obična kopriva Urtica dioica 10. Iva Teucrium montanum 41. Bršljen Hedera helix 30. Vrijesak Satureja montana 25. Krušina Frangula alnus 49. Banja Luka. Šipak Rosa canina 21. Lavanda Lavandula angustifolia 50. 20 . Čičak Arctium lappa 31. Lincura Gentiana lutea 2.. Jagorčevina Primula veris 42.121-122.

uz veliki broj malih. važno je da se sa tradicionalne metode proizvodnje prijeđe na moderan način isporučivanja bilja. relativno novih poduzeća. kantarion. ova industrija se sastoji od nekoliko velikih poduzeća. smilje.: Divlji luk. Slika 5. od kojih se njih 11 smatra bitnima. U Bosni i Hercegovini identificirano je oko 50 poduzeća u okviru podsektora MAP bilja. To su poduzeća KLAS Sarajevo i BILJANA Maoča. Većina tih poduzeća uključena je u sakupljanje i trgovinu psakupljenog samoniklog MAP sirovinskog materijala. Održivo i kontrolirano sakupljanje i proizvodnja samoniklog bilja treba biti bazirano na dokazanim standardima i odredbama Europske unije. Neke od ovih 21 . šipak. jagorčevina i majčina dušica Kako bi se sakupljačima bilja obezbijedio održivi prihod te da bi se zaštitila raznolikost bilja u Bosni i Hercegovini. S aspekta prerade i prodaje MAP bilja.

kao što su npr.000. upakirana u male bočice (od 10 ml). Ono što je nekada predstavljalo jeftin uvoz sada predstavlja skup izvoz. inflacija. Sarajevo. eterična se ulja na međunarodno tržište izvoze uglavnom pakirana u aluminijske boce ili bačve veličine od 0. USAID and ARD Inc..komorabih. dobilo je svoje zasluženo mjesto.poduzeća također prodaju divlje bobičasto voće.. USAid/SIDA FARMA projekat BiH. 2010. Samo mali broj poduzeća u BiH izvozi eterična ulja kao finalni proizvod. razne ljekovite aplikacije i kozmetički proizvodi. Zbog trenutnih standarda u svetskoj ekonomiji cijene ovih biljaka dramatično su porasle u posljednjih par godina. 2004. Bilje.500.000 500. Tradicionalno. bilje se sakupljalo sa divljih površina. str. 23 Ljekovito i aromatično bilje – Podsektor.000 0 2009 2010 2011 2012 2013 Izvoz Uvoz Izvor: Spoljno trgovinska komora BiH. Količine koje se prodaju na ovaj način su neznatne..7. divlje gljive i ostale nedrvenaste šumske proizvode.000 1. trend smanjivanja broja seoskog stanovništva i sl. kao poljoprivredna roba.. 23 U poslijeratnom periodu značajan broj poduzeća počinje se baviti proizvodnjom i preradom MAP bilja te proizvode proizvode sa većom dodanom vrijednošću. Tradicionalno. ili su uzgojeni u siromašnim zemljama trećeg Svijeta.: Izvoz i uvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine Izvoz / uvoz eteričnih ulja. Potražnja za ovim biljkama do prije par godina bila je bila konstantna. Nažalost.ba Proizvodnja bilja u BiH je relativno mala u usporedbi sa svjetskom proizvodnjom.1 – 50 kg.24 Grafikon 6.. 24 Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini. www. kada je došlo do povećane upotrebe istih. str. eterična ulja.000 1.000. period 2009-2013.500. 22 . zbog velike količine potrebnog manualnog rada. ili u okviru malih seoskih gospodarstava koja su to činila u kooperaciji. Sarajevo. viši životni standard. vrijednost u KM 2. Zbog drugih ekonomskih faktora kao što su. većina biljnih usjeva su ili skupljani sa divljih površina. što je vodilo ka povećanju cijena do trenutka dok ponuda nije bila u mogućnosti da održi korak sa potražnjom. 1. začini i čajevi.000 2.

Opština Teslić. koja se također koristi za sušenje voća.26 Općina Teslić je u dovoljnoj mjeri ispresijecana vodenim tokovima i zemljišta u području sliva rijeka se uz minimalna ulaganja mogu privesti namjeni za uzgoj potrebne kulture. akumulacije podzemnih voda te izvorišta mineralnih i termalnih voda. To je vodilo obnovljenom interesu za kultiviranu proizvodnju ovih biljaka. umjetnih gnojiva i irigacija.3.912.3°C.25 Takva je temperatura povoljna za uzgoj voća i žitarica. 26 Ibidem. MAP bilja i šumskih plodova. prosječna površina gospodarstva iznosi 1. Preovladavajući tip zemljišta je glejni tip sa ilovastom fizičkom strukturom zemljišta na kojemu pH vrijednost iznosi 6-6. Nepovoljan faktor je pojava kasnih proljetnih i ranih jesenjih mrazeva na pojedinim lokalitetima u višim područjima.6. 22. te krumpira. 3.. do 2018. Najtopliji mjesec u godini je spanj sa prosječnom srednjom temperaturom od 19. 27 Ibidem. danas su kultivirane. povrća.3 km dužinom rječnog toka. koje su tradicionalno divlje i samonikle. Teslić. vlasništvo grupe mještana.10-11.94 ha. doveli su do obnovljene potrebe za uspostavom ekološke industrije biljaka.7°C.. Rersursi i upravljanje MAP sektorom . str. posebno kod kultura koje su osjetljive na mraz. Mnoge biljke. odnosno 68 % ukupne površine Općine Teslić. 2015.11.27 Ukupna površina Općine Teslić iznosi 846 km2.. 29 Na području Općine Teslić postoje 2 sušare koje su u vlasništvu općine. Rijeka Usora predstavlja najveći vodotok sa 50. U mjesnoj zajednici Kamenica smještena je tunelska sušara kapaciteta 1t/24h. 29 Podaci poljoprivredne savjetodavne službe opštine Teslić 23 .7 ha. U 25 Revidirana strategija razvoja opštine Teslić za period od 2015. Količina padalina u tijeku vegetacije iznosi 595 mm. a na području općine ne postoji certicirana ekološka proizvodnja.. 21. str.1. Ljetnji period karakteriziraju relativno velika količina padalina. str. koji skraćuju vegetaciju. str. Vodni resursi s kojima raspolaže Općina Teslić su površinske vode. Područjem Općine Teslić protiče 21 rijeka sa ukupnom dužinom njihovih tokova od 237 km.28 Na osnovu uvida u bazu od 600 registriranih agro proizvođača na području Općine Teslić. Kapacitet ovih identičnih komornih sušara smještenih u MZ Čečava i Vitkovci iznosi 300 kg/dan.mnoge biljke su postigle značajno viskoke cijene ili su postale potpuno nedostupne. godine. posebno u lipnju (108 mm) i učestale lokalne nepogode praćene gradom (posebno u brdsko-planinskom dijelu).Općina Teslić Područje Općine Teslić (BiH) odlikuje umjereno-kontinentalna klima sa prosječnom godišnjom temperaturom od 10°C. što ukupno iznosi 57. dok šumski potencijal iznosi 5% u ukupnom šumskom potencijalu RS. Svi navedeni faktori uz neprihvatljive količine pesticida. dok je najhladniji siječanj sa -1. 28 Ibidem.

Teslić.726 % u ukupnoj 100% 44. Stupanj znanja kod sakupljača i otkupljivača. maslačak. kleka. i zova. Nijedna od nabrojanih vrsta nije ugrožena. metvica. medvjeđe uho. str. 31. Nalaze se na šumskim staništima te na prirodnim livadama i pašnjacima. bršljan. petrovac.o.395 13. bršljan. Tabela 6. jer se radi o specifičnim proizvodima koji moraju zadovoljiti određene kriterije kvalitete. čičak. dimnjača. do 2018. šipak.561 5. uskolisna bokvica. godine.35% 33. Opština Teslić.523 18. plućnjak. Ovo su tipične kontinentalne vrste koje su široko rasprostranjene u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. krušina. i zova. Na području Općine Teslić mogu se naći sljedeće samonikle MAP biljne vrste30: bijeli sljez. što zanči da bi se mogle sakupljati u velikim količinama. površini Izvor: Revidirana strategija razvoja opštine Teslić za period od 2015. divizma.324 2. šipak. hajdučka trava. naročito o mogućnostima finalizacije proizvoda. Otkup ovih vrsta trebao bi se intenzivirati. vranilova trava.06% 3. kantarion. 24 . imela.70% 12. gavez. iz Banja Luke 31 Ibidem. majčina dušica.05% polj. 2015. lipa. borovnica. lipa.82% 6. kičica. divlji luk. hajdučka trava. breza. kantarion. a njihov glavni izvor informacija su mediji što najčešće nije dovoljno. majčina dušica. dobričica. borovnica.: Struktura obradivih površina na području Općine Teslić Ugari i Ukupno Oranice Pašnjaci Livade Voćnjaci neobrađene oranice Površina (ha) 41. preslica. kopriva. kopriva. koji su uključeni u ovu djelatnost. Interes ove skupine za stjecanjem novih znanja je minimalna.. Vrste za kojima na tržištu postoji konstantna potražnja i koje se u svakom trenutku mogu plasirati su sljedeće31: bijeli sljez. 30 Evidencija firme Prirodno bilje d. podbjel.517 1.sklopu projekta Eco Food_Tura u BiH biti će nabavljena profesionalna sušara kapaciteta sušenja 1t/dan kao i destilator kapaciteta 350 l. ali prije toga je potrebno orgnanizirati obuku sakupljača i otkupljivača. vrba. relativno je nizak.o.

00 0.: Cijene odabranih samoniklih MAP biljaka u otkupu u BiH Cijena (EUR/kg) Red. iz Banja Luke za 2015. Borovnica 10. ali posjeduju svoje specifičnosti i prilikom početka proizvodnje ništa se ne bi smjelo prepusti 25 .00 1. Tabela 7. način i vrijeme sakupljanja.00 2. Otkupne stanice bi. Teoretska i praktična obuka otkupljivača Obuka za otkupljivače i radnike na otkupnoj stanici iz osnova sušenja biljaka. 4. Bijeli sljez 9.30 7. 3. Teoretska i praktična obuka sakupljača samoniklog MAP bilja Obuka treba obuhvaćati osnovne vrste koje se sakupljaju.50 9. Teoretska obuka otkupljivača o ekološkom samoniklom bilju Krajnim cilj ove obuke bi trebao biti dobiavanje organoskog certifikata za otkupljivače čime bi sakupljena roba dobila na vrijednosti. Naziv biljke Suha biljka Svježa biljka 1.30 10. pakiranje itd. br.60 8. Ova obuka bi trajala od 10-15 dana.30 4. Teoretska i praktična obuka uzgajivača MAP bilja o ekološkoj proizvodnji Obuka iz osnova ekološke proizvodnje.50 0.50 11. kvalitete sakupljanog biljnog materijala.o.00 3. trebale imati stručnu pomoć od strane Poljorivredne savjetodavne službe RS.50 0. Majčina dušica 1.50 0. osnovni principi unapređenja plodnosti zemljišta u ekološkoj proizvodnji i osnovni principi zaštite biljaka neke su od tema koje bi teoretska i praktična obuka uzgajivača MAP bilja trebala obuhvatiti. a oni bi lakše dolazili do kupaca.50 0.50 0. certifikacije. pakiranja i skladištenja. Poljoprivrednih fakulteta i udruga koje promoviraju ekološku proizvodnju. Šipak 1.00 0. Sam otkup i sušenje nisu posebno komplicirani. Lipa 4.80 0. Kantarion 1. godinu Program obuke sakupljivača i otkupljivača trebao bi se sastojati iz sljedećih segmenata: 1.00 2. a za nju obuku bi trebalo angažirati jednog stručnjaka i jednu osobu sa praktičnim iskustvom u radu na opremi i u otkupnoj stanici. Bršljan 1. 2. naročito u prvoj godini rada.50 Izvor: Cijena otkupa firme Prirodno bilje d. pogodnim ljekovitim biljnim vrstama za uzgoj po ekološkim principima. Matičnjak 2.o. Kopriva 1.30 6. tretman nakon sakupljanja. Zova (cvijet bez peteljke) 4.50 0.30 5. Hajdučka trava (sporiš) 1.

00 2. 26 .000.: Spisak potrebne opreme za otkup i primarnu preradu samoniklog bilja Cijena Red. Reblerica (mašina za odvajanje peteljke od lista ) 6.000.00 4. oprema za zaštitu na radu.o. jer se pojedine specifičnosti dorade ne mogu naučiti iz teorije nego je za njih presudno praktično znanje i iskustvo.00 5.000. iz Banja Luke U prethodnoj tablici nabrojana je osnovna oprema za preradu MAP bilja do stupnja spremnosti za pakiranje u rinfuzi ili u filter vrećice. Dvije digitalne vage (50kg i 150 kg) 800. opreme.00 EUR do preko 50. Mašina za usitnjavanje biljne mase (tzv. koncizirka) 8. biti samoodržive i ostvarivati ekonomsku dobit.00 7. 5.00 EUR. br.00 6. To se prvenstveno odnosi na doradu osušenog bilja.600. ali bitno je napomenuti da se neki komadi opreme mogu nabaviti rabljeni po dosta nižim cijenama (npr.000. Izuzev sušare. ukoliko bi se u dogledno vrijeme krenulo i sa tom proizvodnjom. Otkupne stanice bi za kratko vrijeme mogle vratiti uložena sredstva. Tabela 8. otkupne stanice bi trebale imati odgovarajuću opremu za prijem i preradu samoniklog MAP bilja. Oprema (EUR) 1.800. košta od 12. posude za utovar i istovar sirove i osušene mase. Za proizvodnju čajeva u filter vrećicama potrebna je pakirnica za filter čajeve koja. Industrijski usisivač 1. koja bi se mogla koristiti i za preradu plantažno uzgojenog MAP bilja.000.00 priručna sita za prosijavanje. pakirnica za filter čajeve. Dodatna korist bila bi zapošljavanje većeg broja seoskog stanovništva na sakupljanju MAP bilja kao i na mogućnosti pokretanja plantažne proizvodnje kod određenog broja kooperanata. ponajprije uzgojem onih biljnih vrsta koje se ne mogu pronaći u prirodi.o.slučaju.00 Ostale sitne opreme i alata (sitni alat za brzu popravku mašina i 8.000.00 Izvor: Evidencija firme Prirodno bilje d..00 3.000.000. Kalibrator (selektor za odvajanje frakcija MAP bilja) 5. vozilo za otkup bilja sa terena. Vozilo (Kombi) 20. digitalne vage). u ovisnosti od kvalitete i izvedbe. koja sama nije dovoljna. Kontrolni sto za prečišćavanje i razvrstavanje MAP bilja 1. Navedene cijene odnose se na novu opremu. itd) Ukupno 47.

Poduzeće Prirodno bilje d. odnosno umrežiti veći broj proizvođača MAP bilja. Proizvodi i usluge Iz prethodnog teksta je vidljivo da na području Općine Teslić postoje manja proizvodnja i primarna prerada MAP bilja povezana sa poduzećem Prirodno bilje d. Da bi se iskoristili i preostali sušarski kapaciteti koji već postoje na području Općine Teslić nužno je okupiti.o. sušenje voća. bosiljak i neven. menta. Poduzeće Prirodno bilje d. destilira se i proizvode se esencijalna ulja.1. Drugi dio sirovine koristi se za proizvodnju čajeva u rinfuzi u vlastitom pogonu. Kulture koje se plantažno proizvode su: kamilica. Vextra Mostar i dr. koji bi inače bio otpadni materijal. 3. artičoka.o.o. Ukupna godišnja vrijednost proizvodnje na području Općine Teslić iznosi oko 10. proizvodnju esencijalnih ulja. poduzeće Prirodno bilje d.o. odoljena i nevena.000. majčina dušica. Ukupna godišnja vrijednost otkupljene sirovine je oko 10. 100 kooperanata za uzgoj ljekovitog bilja i 150 sakupljača samoniklog MAP bilja. Osim domaćih ustanova. artičoke. organizirati i povezati. godine započinju sa preradom i proizvodnjom MAP bilja. a osnovna djelatnost preduzeća preusmjerava se na sakupljanje i preradu MAP bilja. Osnovni kupci sirovina su apotekarske ustanove i galenski laboratoriji: Apotekarska ustanova Gradiška. Kod 15 proizvođača na području općine na ukupno 2 ha organiirvana je proizvodnja pitome nane. osnovana 1994. Faveda Sarajevo. Struktura preduzeća uključenih u preradu i otkup na području Općine Teslić Organizirana proizvodnja. Od 1996. Srbiju.00 EUR).o.o. iz Banja Luke.00 KM (oko 5. godine kao obiteljski business. Poduzeće Prirodno bilje d.o.000. Tehnološki krug prerade je zatvoren – jedan dio MAP bilja prodaje se na lokalnom tržištu (uglavnom apotekama) kao sirovina za herbalne preparate. Postojanje organiziranog otkupa.o. prisutno je na području Općine Teslić i sa aspekta uzgoja MAP bilja i sa aspekta otkupa samoniklog bilja. matičnjak. izvozi MAP bilje i esencijalna ulja u Hrvatsku.000.o. Banja Luka. ima instaliranu sušaru u selu Očauš kapaciteta 600 kg/24 h gdje se sve otkupljeno bilje. kao i sirovina dobijena uzgojem suši i pakira prije transporta u Banja Luku. a glavna djelatnost je bila proizvodnja brezovih metli.000. Osnovni proizvod je rinfuzno sušeno MAP bilje koje se uzgaja na obradivim površinama ili se sakuplja iz prirode.3. a biljne vrste koje se otkupljuju su kantarion. hajdučka trava. Osim kultivirane proizvodnje.1. Poduzeće ima 4 stalno zaposlena radnika. Preduzeće proizvede.o.o. Njemačku. Makedoniju. Proizvodnja je oragnizirana na površini od 50 ha vlastitih nasada i 30 ha nasada kooperanata. otkupi i preradi ukupno 150 tona MAP bilja na godišnjem nivou. 10 sezonskih radnika. a preostali dio. poduzeće otkupljuje samoniklo bilje od 20 sakupljača. kao i organizirane proizvodnje predstavlja dobru osnovu za razvoj sektora MAP bilja na ovom području. Hemofarm Banja Luka.o.00 KM (oko 5. šumskih plodova i proizvodnju čajeva.5. otkup i prerada MAP bilja na području Općine Teslić organizirana je od strane poduzeća Prirodno bilje d. Englesku i SAD. valerijana.00 EUR).4. Obzirom da je područje iznimno bogato samoniklim 27 . je privatna tvrtka. šipak i list breze.

a temeljem provedene ankete došlo se do zaključka da proizvođači nemaju dovoljno znanja o ekološkoj proizvodnji uopće niti o ekološkoj certifikaciji. proizvodnja finalnih proizvoda bi. 3 mogu kontrolirati prerađene poljoprivredne prehrambene proizvode i 1 može kontrolirati vegetativni sadni materijal i sjemena za uzgoj. kao i marketinške aktivnosti.vrstama MAP bilja i raspoloživim površinama obradivog zemljišta te da postoji uzgoj MAP bilja i sušarski kapaciteti. Unutarnji sustav kontrole uspostavlja se radi smanjenja troškova certifikacije i da bi mali proizvođači imali permanentnu podršku tijekom uvođenja i implementacije principa ekološke proizvodnje. koji može kontrolirati neprerađene biljne proizvode i prerađene poljoprivredne prehrambene proizvode.1. ona može kontrolirati i ekološke proizvode proizvedene na području država Srbije i Crne Gore. 28 . Pri ovoj vrsti certifikacije cijena certifikata se dijeli podjednako na sve proizvođače. Na ovaj način njihovi bi proizvodi dobili na vrijednosti i lakše došli do kupaca. Sve 4 kontrolne agencije mogu kontrolirati neprerađene biljne proizvode. 3. U Bosni i Hercegovini postoje četiri certifikacijska tijela koje mogu kontrolirati 3 različite grupe proizvoda. dok bi u slučaju planiranja izvoza proizvoda u EU bilo poželjno odabrati neko od certifikacijskih tijela iz EU. Proizvođači koji već proizvode MAP bilje mogli bi se udružiti i aplicirati za tzv.6.  Organska kontrola sa sjedištem u Bosni i Hercegovini može kontrolirati neprerađene biljne proizvode i prerađene poljoprivredne prehrambene proizvode. koja može kontrolirati neprerađene biljne proizvode i vegetativni sadni materijal i sjemena za uzgoj. Ono što nedostaje lokalnim proizvođačima je standardna kvaliteta. Prodajna cijena proizvoda od MAP bilja je konkurentna uvoznim proizvodima. suvremena tehnologija proizvodnje. Tržište prodaje Prirodne pogodnosti ovog područja. kontinuitet u isporukama. Organska kontrola je jedina kontrolna agencija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i pored teritorije BiH. Na području općine ne postoji niti jedno certificirano ekološko gospodarstvo. mogla zauzeti značajnije mjesto u agraru općine. koja može kontrolirati neprerađene biljne proizvode i prerađene poljoprivredne prehrambene proizvode.  Institute for Marketecology (IMO) sa sjedištem u Švicarskoj. ambalaža i marketing. Kontrolne agencije koje mogu kontrolirati proizvode iz BiH su:  Austria Bio Garantie GmbH sa sjedištem u Austriji. kolektivnu certifikaciju. uz određena financijska ulaganja. Za lokalno tržište preporučljivo je odabrati lokalno certifikacijsko tijelo. Za male proizvođače najpovoljnija je kolektivna certifikacija kod koje je od ključnog značaja postojanje Unutarnjeg sustava kontrole kvalitete organiziranog u sklopu bilo koje vrste udruženja (grupe).  Ecosert SA sa sjedištem u Francuskoj. osigurale bi visoku profitabilnost proizvodnje MAP biljaka.

Obrazovane osobe.  komplicirane procedure i standardi za ulazak na Europsko tržište. u prvom redu o Rusiji. što je izuzetno povoljno imajući u vidu da ekološka proizvodnja MAP bilja zahtijeva dosta manualnog rada. 3. 32 Revidirana strategija razvoja opštine Teslić za period od 2015. Osim zemljišta. a devet sa srednjim obrazovanjem. str. Potencijal za ekološku proizvodnju sa naglaskom na uzgoj MAP bilja s obzirom na rezultate ankete Općina Teslić sa preko 18. što svjedoči da većina ne bi imala pravo na subvencije. Opština Teslić. treba razmisliti i o zemljama bivšeg istočnog bloka.  nepovjerenje Zapadnoeuropskog kupca u proizvode koji dolaze iz BiH. mogla riješiti svoj status. Šest domaćinstava ima fakultetski obrazovane članove.1.. do 2018. klime i vodnih kapaciteta u obzir treba uzeti i činjenično stanje na terenu.  postojanje velikog broja poduzeća koja nude proizvode od MAP bilja sa razrađenom mrežom nabave. Još uvijek nepodmirene potrebe lokalnog tržišta i realne cijene donekle su garancija plasmana proizvoda i naplate u realnim okvirima. ukoliko bude potrebe. 31. marketinga i prodaje. Teslić. Prodaju proizvoda treba planirati za tržište cijele Bosne i Hercegovine. koje je dobijeno anketiranjem u sklopu projekta Eco Food_Tura. Jedan dio tržišta pokrivaju i biljne apoteke kojih ima u svim gradovima na prostoru Bosne i Hercegovine i kojima često nedostaje kvalitetna i standardizirana sirovina. lakše prihvaćaju nove tehnologije i znanja te uviđaju mogućnosti ekološke proizvodnje. ali i kroz sklapanje ugovora sa domaćim kupcima. Kada se govori o izvozu. Porebno je napomenuti da je prosječan broj članova po gospodarastavu 4.000 ha obradivog zemljišta32 i povoljnim klimatskim i vodnim karakteristikama svakako ima potencijal za proizvodnju MAP bilja. Izvoz u zemlje Zapadne Europe je zasigurno otežan sljedećim činjenicama:  nedovoljne količine kontinuirano tijekom godine. Obrazovanost članova domaćinstava je na dosta visokom nivou. Anketa je provedena na 18 poljoprivrednih gospodarastava na području OpćineTeslić u 12 naselja.8 i da se najčešće radi o mlađoj radnoj snazi. trebalo bi razmišljati i o izvozu MAP bilja. ako bi pokrenuli ekološku proizvodnju. u pravilu.7. preko vlastite prodaje. 2015. Od 18 domaćinstava samo njih 6 je registrirano kao komercijalno gospodarastavo. koja je ogromno tržište sa nepovoljnom klimom za proizvodnju MAP bilja. Prosječna starost nositelja gospodarastava je 52 godine što i nije tako loše sa aspekta proizvodnje. godine. Ipak. 29 . registracija nije dugotrajan i kompliciran proces i ostala bi domaćinstva. Osim prodaje u BiH. itd.

Sa aspekta proizvodnje MAP bilja. Na području Općine Teslić. Dva proizvođača su navela da posjeduju sušare koje su vjerovatno manjeg kapaciteta i koriste se u druge svrhe. Većina nositelja gospodarstava su članovi udruženja agropoduzetnika iako ne navode veliku ulogu udruživanja u pružanju informacija o novim znanjima i tehnologijama u proizvodnji. gdje više proizvođača koristi iste strojeve i opremu. Međutim prilikom žetve (košnje) traktor je ipak doista potreban. jer je neophodna međuredna obrada koja se najčešće izvodi manualno. kako je već navedeno. Od ukupno osamnaest anketiranih samo osam proizvođača je izrazilo želju da započne ekološku proizvodnju. et al.. S. traktor nije konstantno nužan. Za proizvodnju MAP bilja. jer se ono u brdskim područjima i uzgaja na relativno manjim površinama. savjetodavne službe. koja bi uz adekvatnu obuku mogla započeti bavljenje proizvodnjom ekološkog MAP bilja. koja bi se mogla korisiti kroz mašinske prstenove. što nije zadovoljavajuće. 30 . str. Bilo bi nužno nabaviti dodatnu mehanizaciju. Ova činjenica ukazuje na nedovoljnu informiranost proizvođača o ekološkoj proizvodnji kao i o nejasnim prednostima koje sa sobom nosi ovaj oblik proizvodnje. ali i informiranost o novim znanjima i tehnologijama u proizvodnji. Od ukupnog broja domaćinstava pet posjeduje plastenike što se može iskoristiti za proizvodnju sadnog materijala MAP bilja. proizvođači navode prvenstveno informacije o subvencijama i kreditima. koji bi trebali proći obuku iz ekološke proizvodnje MAP bilja. Svi proizvođači su naveli da se u proizvodnji koriste isključivo svojim osobnim praktičnim iskustvom što ukazuje da nemaju dovoljno potpore od strane lokalnih agronoma. Indikativno je i to da je samo jedan proizvođač član zadruge što govori da ovaj vid udruživanja gotovo ne postoji na ovom području. ovaj prosjek je zadovoljavajući za širokoredne vrste. a čak osam ne posjeduje nikakvu agro mehanizaciju.6 ha. 2010. državnih institucija i ostalih službi koje bi trebale aktivno sudjelovati u savjetovanju i pomaganju proizvođačima.33 Najćešće je ova površina podijeljena na više parcela što otežava i poskupljuje obradu. ali u slučaju započinjanja proizvodnje MAP bilja ove sušare se mogu staviti u funkciju. Od informacija koje su im potrebne.: Agrarni sektor Republike Srpske. Ovu vrstu informacija proizvođačima prvenstveno treba osigurati poljoprivredna savjetodavna služba kao i odgovorni iz institucija lokalne i regionalne uprave. Samo šest domaćinstava posjeduje traktor sa priključnim mašinama. a on se može unajmiti prilikom započinjanja proizvodnje. Prosječna veličina zemljišta je dovoljna za početak proizvodnje MAP bilja. Banja Luka. Većina proizvođača je navela da su im osnovni izvori informacija TV i internet. kako su navikli i nemaju dovoljno informacija o novim tehnologijama i novim kulturama koje bi mogli proizvoditi. Generalno se može konstatirati da se radi o gospodarstvima sa relativno povoljnom starosnom i obrazovnom strukturom. Prosječna površina obradivog zemljišta po gospodarastavu je 3. Proizvođači generalno proizvode „po inerciji“ tj. naročito višegodišnjih kultura. Opremljenost mehanizacijom je na niskom nivou.167. kao i uložiti sredstva 33 Mirjanić. postoje tri sušare dovoljnog kapaciteta za započinjanje proizvodnje. Univerzitet u Banjoj Luci Poljoprivredni fakultet. dok četiri domaćinstva posjeduje motokultivator sa priključcima.

proizvodnog faktora opreme i drugih sredstava rada Zadovoljavajući stupanj obrazovanja Neorganizirano tržište i otkup poljoprivrednih agropoduzetnika proizvoda Dostupnost domaćeg tržišta.u sustave za navodnjavanje. neven.: SWOT analiza mogućnosti ekološke proizvodnje MAP bilja na području Općine Teslić S-snage W-slabosti Iskustvo i tradicija u sakupljanju MAP bilja Male i rascjepkane obradive površine Velika raznolikost samoniklog MAP bilja Neadekvatna i nedovoljna agro mehanizacija Nezagađeno zemljište pogodno za ekološku Nedostatak obrazovanja iz oblasti ekološke proizvodnju proizvodnje Postojanje sušarskih kapaciteta Mali broj specijaliziranih proizvođača Postojanje relativno dobre institucionalne i Izuzetno male površine pod sustavima za zakonodavno-pravne uređenosti sektora navodnjavanje Pogodnost agroekoloških uvjeta za organiziranje Visoko učešće nekomercijalnih poljoprivrednih ekološke proizvodnje gospodarstava Raspoloživi vodni resursi za upotrebu vode kao Visoka ovisnost od uvoza repromaterijala. šipak i timijan (majčina dušica). Tabela 9. a samim tim Nepostojanje lokalne inicijative za razvoj ruralnih mogućnost korištenja stajskog gnojiva zajednica Strogi zahtjevi u pogledu standardizacije Povoljna klima i zemljišni uvjeti proizvodnje Raspoloživost jeftine radne snage zbog visoke Skupa oprema za finalizaciju proizvodnje stope nezaposlenosti Uključivanje neobrađenih površina u proizvodni Depopulacija seoskog stanovništva proces Konkurencija od strane proizvođača iz susjednih Promocija tipičnih poljoprivrednih proizvoda država Nestabilna politička i ekonomska situacija u Porast potražnje za MAP biljem u svijetu zemlji Nekontroliran uvoz i pad potražnje za domaćim Bolja iskorištenost postojećih kapaciteta proizvodima Proizvodnja finalnih proizvoda prepoznatljivih za Nepovjerenje zapadnoeuropskog kupca u određeno područje uz maksimalnu marketinšku proizvode koji dolaze iz BiH podršku 31 . Biljne vrste koje se mogu preporučiti za uzgoj na ovom području su sljedeće: bosiljak. kao i tržišta u Nerazvijena finalna prerada poljoprivrednih okruženju i šire sirovina Jeftina radna snaga Nedovoljni poticaji od strane države O-mogućnosti T-prijetnje Velike površine neiskorištenog i neobrađenog Klimatske promjene te zemljišta prirodne i elementarne nepogode Značajan udio stočarstva u agraru. matičnjak. odoljen (valerijana). Detaljne upute za uzgoj navedenih vrsta sa kalkulacijama proizvodnje nalaze se u Prilozima. pitoma nana.

a koji se odnosi na razdoblje od 2016-2021. Tabela 10. ali će poslužiti kao polazna osnova za daljnji razvoj (pod)sektora. kao i uvesti veći broj biljnih vrsta. neven. koja bi pravnim savjetima pomogla osnivanje i financiranje registriranja udruženja. godine. 32 . ciljeva.o. trebali bi organizirati osnivačku skupštinu radi dogovora oko imena udruženja.o. kao i eventualno zainteresovani otkupljivači sa područja općine. U ovu aktivnost se treba uključiti Poljoprivredna savjetodavna služba iz Općine Teslić. dok bi u budućnosti broj članova trebao biti veći. odnosno akcije nužne za unaprjeđenje djelatnosti uzgoja i prerade MAP bilja. matičnjak. U sklopu projekta Eco Food_Tura formirana je grupa od 10-tak proizvođača koja bi trebalo da čini okosnicu udruženja u početnom periodu. pitoma nana. upravnog odbora. Vrste koje se mogu uzgajati na ovom području i za koje postoji gotovo neograničeno tržište su sljedeće: bosiljak. Ovi proizvođači su već prošli određenu obuku iz područja ekološke proizvodnje. šipak i timijan (majčina dušica). Tržište prodaje za duži vremenski period je obezbjeđeno kroz suradnju sa poduzećem Prirodno bilje d. prerade i plasmana MAP bilja. odoljen (valerijana). itd).2.3.: Akcijski plan projektnog područja Općine Teslić Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 1 Proizvođači i otkupljivači uz pomoć Do kraja 2016 nadležnih službi iz Općine Teslić Osnivanje udruženja proizvođača MAP Osnivanje udruženja proizvođača MAP bilja je nužno iz više razloga:  Zajednički nastup na tržištu  Osiguranje dovoljnih količina proizvoda  Zajedničke nabave nužne opreme i mehanizacije  Lobiranje kod nadležnih institucija  Kolektivna aplikacija za ekološki certifikat Osnivači udruženja bi bili proizvođači i otkupljivači MAP bilja sa područja Općine Teslić. a u sklopu projekta im je podijeljen sadni materijal te su podignuti prvi nasadi. Ove površine su izrazito male. Kroz projekt Eco Food_Tura proizvođačima je već podijeljen sadni materijal matičnjaka i ukupno je zasađeno 1 ha nasada tijekom jeseni 2015. donošenja statuta i organa udruženja (predsjednika. iz Banja Luke. Cilj proizvođača treba biti proširenje proizvodnje do stupnja da svako gospodarstvo ima najmanje 2-3 ha nasada MAP bilja. Proizvođači okupljeni oko projekta. godine. Akcijski plan projektnog područja Općine Teslić U tekstu koji slijedi nalazi se tabelarni prikaz Akcijskog plana projektnog područja Općine Teslić u kojemu su definirane aktivnosti. U budućem periodu potrebno je zasaditi nove površine. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 2 2016-2021 Proizvođači Pokretanje i širenje proizvodnje MAP bilja Pokretanje i širenje proizvodnje MAP bilja treba biti osnovni motiv članovima udruženja.

sušara ovog kapaciteta je dovoljna da pokriva potrebe proizvođača. ali kako je edukacija kontinuiran proces. U početnom periodu. ambalaži i marketingu. godine biti će instalirana sušara i nabavljen manji destilator za destilaciju eteričnih ulja.o. Problemi s kojima će se proizvođači neizostavno susretati u proizvodnji mogu se riješiti samo u saradnji sa stručnjacima iz ovog područja. biti će potrebno i u budućnosti organizirati predavanja i radionice sa konkretnim temama. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 5 2016-2021 Udruženje Nastup na tržištu Prve godine osušeno MAP bilje moći će se prodati u rinfuzi na domaćem tržištu što je osigurano kroz saradnju sa poduzećem Prirodno bilje d.o. Proširenjem proizvodnje pojavit će se i potreba za ulaganjem u novu opremu i mehanizaciju. U kasnijim fazama. Članovi udruženja će neizostavno biti primorani odvojiti određena sredstva od prihoda od prodaje MAP bilja za kupovinu opreme i mehanizacije. iz Banja Luke. nabavkom dodatne opreme i proširenjem asortimana moći će se ponuditi roba sa višim stepenom prerade te će zbog toga biti potrebno poraditi na dizajnu. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 6 2016-2021 Udruženje i Opština Teslić Edukacija iz područja ekološke proizvodnje i uzgoja MAP bilja U sklopu projekta Eco Food_Tura 10-tak proizvođača je prošlo edukaciju iz oblasti ekološke proizvodnje i uzgoja MAP bilja. Sami članovi udruženja trebaju inicirati edukacije. Članovi udruženja će. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 3 2016-2021 Udruženje Ulaganje u objekte. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 4 2016-2018 Udruženje Certifikacija proizvodnje Apliciranje za ekološki certifikat treba obaviti čim se formira udruženje s obzirom da period konverzije traje 2-3 godine. ali i aplicirati na projekte preko kojih bi se mogla nabaviti potrebna oprema. dok površine pod MAP biljem ne budu značajno veće. Potrebno je aplicirati za kolektivnu certifikaciju radi smanjanja troškova certifikata. a Općina Teslić i Poljoprivredna savjetodavna služba bi trebale osigurati financijska sredstva i predavače za odabrane teme. moći sudjelovati na raznim izložbama i sajmovima radi prezentacije svojih proizvoda. 33 . mehanizaciju i opremu U prvom kvartalu 2016. Ova edukacija je dobra polazna osnova za proizvođače koji se prvi put susreću sa ovim oblikom proizvodnje. kada budu imali širi asortiman proizvoda.

Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 7 2016-2021 Udruženje Suradnja i povezivanje sa drugim akterima uključenim u ekološku proizvodnju i uzgoj MAP bilja Udruženje proizvođača bi se trebalo povezati i ostvariti saradnju sa sličnim udruženjima u zemlji i inozemstvu. itd. 34 . sudjelovanjem u zajedničkim projektima. Ovaj oblik suradnje može se ostvariti preko osobnih kontakata članova udruženja. sklapanjem poslovnih odnosa.

889/2008 od 5. 37 Zakonom o poljoprivredi. 38 Pravilnik o ekološkoj proizvodnji. Uz navedene nacionalne propise zakonodavni okvir koji je na snazi unutar zemalja članica Europske unije ponajprije se odnosi na: 1. 203/2012. godine usvojen je Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda35. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvodau pogledu ekološke proizvodnje. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske. 721/2010. 1235/2008. 39 Council Regulation (EC) No 834/2007 on organic production and labelling of organic products and repealing Regulation (EEC) No 2092/91.1.36 Međutim. 35 1) Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. 36 1) Zakon o provedbi Uredbe vijeća (EZ) br. Pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje postoji od donošenja Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda34 i pratećih podzakonskih akata. 40 Commission Regulation (EC) No 889/2008. 2011. Uredbu Komisije (EZ) br.-2016. 836/2014. godine o posebnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. godine i ovaj Zakon je zamijenjen. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Trenutno su u Republici Hrvatskoj. kao zakonodavni okvir ekološke proizvodnje u primjeni novi Zakon o poljoprivredi37 i Pravilnik o ekološkoj proizvodnji38. Zagreb. temeljem kojeg je donesen i Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. Osnovne informacije o projektnom području – Hrvatska Analiza preliminarnih informacija i osnovnih pokazatelja ekološkog uzgoja u Hrvatskoj i Općini Drenovci te koraci za odvijanje procesa razvoja MAP sektora i ekološkog uzgoja općenito na navedenom projektnom području opisani su u tekstu koji slijedi. godine. Narodne novine 30/2015. Oficial Journal of European Union. od 18. 14/2001 i 79/2007. Tijekom posljednjih 15 godina u procesu harmonizacije pravne legislative Republike Hrvatske sa legislativom Europske unije bilo je nekoliko ključnih koraka do izglasavanja i stupanja na snagu trenutno važeće zakonske regulative. 710/2009. 354/2014. godine. Prilikom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji navedeni zakon je stavljen van snage te je zamijenjen Zakonom o provedbi Uredbe vijeća (EZ) br. rujna 2008. čime je ekološka a proizvodnja bila regulirana do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.3. Narodne novine 12/2001. Uredbu Vijeća (EZ) br. označavanja i stručne kontrole40 34 Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. 3. 35 . ožujka 2015.3. Tako je tijekom prosinca 2010. Oficial Journal of European Union. 505/2012. Narodne novine 139/2010 i 2) Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. Narodne novine 80/2013 i 14/2014 i 2) Council Regulation (EC) No 834/2007 on organic production and labelling of organic products and repealing Regulation (EEC) No 2092/91. 508/2012.-2016. Ministarstvo poljoprivrede. Narodne novine 86/2013.3. Oficial Journal of European Union. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda39 2.

42 Ibidem. Zadnjih desetak godina u porastu je snaga srednje velikih gospodarstava (od 20 do 300 hektara) koji posjeduju oko 32% obradivih površina i čije je značenje u tržnoj prodaji u porastu. za zdravlje i zadovoljstvo potrošača..5 ha. najznačajniji dio tržne proizvodnje koncentriran je na velikim gospodarstvima koja zadnjih godina i najbrže rastu. 834/2007 sobzirom na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja. Na šumsko zemljište otpada oko 44%. To ukazuje na još uvijek veliku usitnjenost gospodarstava u Hrvatskoj. nevladinih organizacija. godine o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. od čega je kopneni dio 56.9 ha. 1235/2008 od 8. a prosjek svih gospodarstava iznosi samo 2. a koje su još uvijek ispod mogućnosti postojećeg potencijala. Postoji još nešto što je također jako važno i ide u prilog ovoj ocjeni. visokoobrazovnih institucija i savjetodavne službe jamstvo su daljnjeg jačanja ove proizvodnje za koju postoje izvanredni uvjeti. Međutim. Na nekima od njih. Dodatni razlog za njezin rast u hrvatskim uvjetima je rastuća potražnja važnog turističkog sektora koji posvuda u svijetu u svojoj 41 Hrvatska poljoprivreda.4-5. str. Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede. Hrvatska je razmjerno bogata obradivim površinama. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Od 3. pri čemu je visok potencijal livada i pašnjaka.6. Izgrađen je moderan institucionalni i pravni okvir za razvoj ekološke proizvodnje. Uz to. Rersursi i upravljanje MAP sektorom . obrađuje se njih 63%. prosinca 2008.3. 3. dok su ostalo pašnjaci.42 U Republici Hrvatskoj trenutno postoji određeni nesrazmjer između velikog značenja ekološke proizvodnje na jednoj strani i konkretnih brojki o površinama. 36 ..41 Međutim. koji tradicionalnoj poljoprivredi daju jednu sasvim novu i pozitivnu dimenziju. 3.Hrvatska Ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 87. udruga proizvođača. 2009. za očuvanje biološke raznolikosti i okoliša. str. postižu se izvanredni rezultati u svjetskim razmjerima. pri čemu je prosjek komercijalnih gospodarstava oko 8.661 km2. Od ukupno 190 tisuća registriranih OPG-a u Republici Hrvatskoj njih 63% raspolaže obradivim površinama manjim od tri hektara.15 milijuna hektara obradivih površina. Uredbu Komisije (EZ) br.2. bilo da je riječ o usporedbi komercijalnih korisnika potpore ili svih gospodarstava. provedene su i provode se brojne edukacije i izobrazba proizvođača. a to je rastuća svijest javnosti o važnosti i značenju ekološke proizvodnje za održiv rast agrobusinessa. uz primjenu najmodernijih tehnologija i uz značajna finanacijska ulaganja i znanje. u odnosu na ukupno stanovništvo.594 km2. Iako je Hrvatska najmlađa članica Europske unije u odnosu na ostale članice u Hrvatskoj se obrađuje manje površina po gospodarstvu. zatim marketinške aktivnosti i promocija proizvodnje za koju se pouzdano može već sada utvrditi da ima stabilan rast zadnjih nekoliko godina koji će se sigurno nastaviti i u budućem razdoblju. primjerena suradnja i zajednički rad državne uprave. obujmu proizvodnje i broju eko-proizvođača na drugoj strani. gledano u europskim okvirima.

000.00 2010. što govori u prilog činjenici da je ekološki uzgoj niša velikog tržišnog potencijala. godinu vrijednosno je uvoz povećan za 10%. Ukupno je bilo registrirano 1.400. čiji je udio u tržištu iznosio 104 milijuna EUR. 37 . Prema dostupnim podacima.1% ukupnih obrdivih površina. 43 1) The World oforganic agriculture-statistics and emerging trends 2015.608 ekoloških proizvođača. a što čini 13% ukupnog uvoza u RH.00 0. kako je prikazano u grafikonu ispod. 2013. FiBL i IFOAM. p.hr. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan je za 11%.000.pdf) i 2) www.00 1. godine bilo je registrirano 61 poduzeće. vrijednost uvoza znatno premašuje vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u svakoj pojedinogj godini. U odnosu na prethodnu 2013. potrošnja ekoloških proizvoda po osobi u Hrvatskoj iznosila je 25 EUR na godišnjem nivou.000. godine pod ekološkom proizvodnjom bilo 40. 2013.000. vidi se da je udio ekoloških površina u ukupno korištenim obradivim površinama od 2010. Grafikon 7.000. (www.mps. 213. U Hrvatskoj je 2013.00 PROIZVODNJA U ha 200. 2011.00 EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA 400. 2014. kao što je prikazano u tablici 11. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1.000.hr 2014. godine u porastu.mps.000.: Udio ekoloških površina u ukupno korištenim obradivim površinama u RH u razdoblju od 2010-2014 godine 1. koja su izvozili ekološkeproizvode te 34 poduzeća. 183.00 1. uvoznika ekoloških proizvoda.000.fibl. godine je u Republiku Hrvatsku uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko 3 milijarde USD.00 UKUPNO KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO 800.43 Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RH. 2012. koje se bavi preradom ekoloških proizvoda i 6 poduzeća.7 milijardi USD te izvoz hrane u ukupnom izvozu RH ima također udio od 13%.ponudi lokalnim domaćim proizvodima proizvedenim uz najbolju ekološku praksu dodjeljuje posebno mjesto. Ipak nepovoljna je činjenica da u posljednjih 9 godina.200. U odnosu na prethodnu 2013. 212.00 ZEMLJIŠTE U ha 600.641 ha što predstavlja 3.org/fileadmin/documents/shop/1663-organic-world-2015. Izvor: www.

neven.500 2.dzs.560 2. FiBL i IFOAM. Sektor za savjetodavni i stručni rad.hr prema www.593 2.hr MAP bilje se u Hrvatskoj uzgaja na 3.hr prema www.190 1.: Prikaz vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH po godinama 3.567 2. smilje. USD 0 2010 2006 2007 2008 2009 2011 2012 2013 2014 -500 -1. Tabela 11. 2.355 2.848 -658 2007 1. 38 .360 2.dzs.500 3. 2011. 52.223 2014 1.: Prikaz vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH po godinama Godina Izvoz u mil. (www.aspx?hash=645536069 47 Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje. p.056 -1. USD 2006 1.399 2. od se čega 85% odnosi na uzgoj kamilice.313 2.168 -813 2011 1.45 Hrvatska flora bogata je samoniklim ljekovitim biljnim vrstama sa oko 800 vrsta samoniklog MAP bilja.agroklub.47 44 www.592 -1. sljez.000 1.botanic. USD Razlika u mil.org/fileadmin/documents/shop/1663-organic-world-2015.hr Grafikon 8.44 Sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja.000 -1.150 -837 2008 1.500 Izvoz u mil. str. 46 www.pdf).500 Izvor: www. paprenu metvicu.hr/fcd/KorisnoBilje/ShowResults.625 -1.000 Uvoz u mil.032 2012 1. Javna poljoprivredna savjetodavna služba.541 -949 2013 1. čiji izvoz iznosi oko 7 milijuna USD.790 -1.321 Izvor: www. matičnjak.hgk.735 3.239 -879 2010 1..226 2009 1. Zagreb. komorač.hirc.46 od kojih se aktivno sakuplja tek oko 170 vrsta.000 ha. USD 500 Razlika u mil.hgk. Hrvatska poljoprivredna komora. USD Uvoz u mil.000 2.fibl. Ostalo se odnosi na lavandu.com/hortikultura/koliko-je-isplativ-uzgoj-aromaticnog-bilja/18900/ 45 The World oforganic agriculture-statistics and emerging trends 2015. gljiva i ostalih šumskih proizvoda u Hrvatskoj se odvijalo na samo 8 ha. USD 1. odoljen.

39 . čl.: Matičnjak (Melissa officinalis) Na području Vukovarsko-srijemske županije. Narodne novine 158/2008. 6. 2009/147/EC. trgovine i drugog prometa.: Lavanda (Lavandula sp. Ovakva je definicija zaštićenog područja prenesena i u Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske prema kojem je zaštićeno područje „geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava“. trgovine i drugog prometa. na zakonski ili drugi učinkoviti način. Slika 6. 50 Prema www. kao i njihovih staništa. a proteže se diljem EU i temelji na Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore i Direktivi o zaštiti pticama.) Slika 7. a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove .48 Međunarodna ekološka mreža Natura 2000.POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju. Shodno tome.POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa. 49 1) Council Directive 92/43/EEC i 2) Council Directive 79/409/EEC. Ona predstavlja mrežu područja važnih za očuvanje prirode. Narodne novine 80/2013 i 2) Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade. usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti. središnji je dio politike Europske unije vezano za zaštitu prirode i ujedno obveza svih zemalja članica. ali i Općine Drenovci postoje zaštićena područja od međunarodnog značaja.dzzp. Zaštićeno područje je jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode.49 Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. 50 Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) 51 čine područja očuvanja značajna za ptice . na ovim područjima važe posebna pravila o sakupljanju samoniklog MAP bilja. Na ostalim područjima ova djelatnost je uređena Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade. što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30. kao i prirodnih stanišnih 48 1) Zakon o zaštiti prirode.hr 51 Uredba o ekološkoj mreži.000 područja na gotovo 20% teritorija EU. Narodne novine 124/2013. te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica.

bioportal. u Vukovarsko – srijemskoj županiji. čineći pritom cjeloviti šumski kompleks od preko 91.hr/gis 40 .000 ha. Površina spačvanskog bazena u RH iznosi oko 40. 2) www.enciklopedija.slavonski-hrast. Važno je istaknuti da se najveći cjeloviti kompleks hrastovih šuma u Europi djelomično nalazi upravo u sjevero-istočnom dijelu Republike Hrvatske. Spačvanski bazen predstavlja izuzetno velik pošumljeni prostor s dominantnom vrstom drveta – hrastom lužnjakom.: Područja NATURA 2000 u Vukovarsko-srijemskoj županiji 53 52 Prema 1) www.tipova od interesa za Europsku uniju).com i 3) www.hr.000 ha. kopriva (slika 14). a on se dalje širi i na dijelu vojvođanskog Srijema gdje se proteže na ukupnoj površini od preko 51. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36. Slika 8. kao npr.67% kopnenog teritorija i 16. maslačak (slika 12) i dr.52 a uz hrast lužnjak na području spačvanskog bazena mogu se pronaći i mnoge vrste samoniklog MAP bilja. u porječju rijeka Spačve i Studve.39% obalnog mora. bazga/zova. šipak (slika 18).000 ha.geografija.hr 53 Slika preuzeta sa www.

crni list matičnjak list marulja zelen šumska list plućnjak zelen matičnjak zelen jagoda trputac list podbjel list mravinac zelen 41 . Tabela 12.: MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Republici Hrvatskoj u periodu od veljače do lipnja Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja maslačak list i korijen bazga kora i mladice anđelika list i korijen anđelika list anđelika list izdanci i medvjeđi luk list bljušt bljušt izdanci bazga cvijet bazga cvijet korijen lisni pupoljci i podbjel cvijet breza breza list breza list bršljan list nektar čičak korijen bršljan list bršljan list čestoslavica zelen gavez korijen čičak korijen i list čestoslavica zelen divizma cvijet hmelj izdanci dobričica zelen dobričica zelen dobričica zelen krušina kora glog cvijet gavez list gavez list ljubičica cvijet hmelj izdanci glog cvijet gospina trava zelen ivanjsko maslačak list i korijen kamilica cvijet hmelj vrhovi zelen cvijeće medvjeđi luk list ljubičica cvijet kadulja zelen kamilica cvijet plućnjak zelen maslačak cvijet i list kamilica cvijet kopriva zelen podbjel cvijet plućnjak zelen kopriva list lazarkinja zelen rusomača zelen podbjel cvijet i list lazarkinja zelen lipa cvijet majčina majčina rusomača zelen zelen zelen dušica dušica sljez.

2014.19-21. 42 . Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja vlasac zelen preslica zelen petrovac zelen vodopija list i korijen rusomača zelen plućnjak zelen stolisnik zelen podbjel list šumska plod i list preslica zelen jagoda trputac list rusomača zelen vlasac zelen sljez bijel zelen vodopija zelen sljez crni cvijet vrkuta zelen stolisnik zelen šumska zdravac zelen plod jagoda zečja stopa zelen trava iva zelen trputac list verbena zelen vidac zelen vlasac zelen vodopija zelen vrbovica zelen vrkuta zelen zdravac zelen zečja stopa zelen Izvor: Žilić. Glina.. str. Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina. I.: Udžbenik za sakupljanje ljekovitog bilja.

Tabela 13.: MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Republici Hrvatskoj u periodu od srpnja do studenog Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja sjeme i sjeme i anđelika list bazga plod anđelika sjeme anđelika anđelika korijen korijen betonika zelen betonika zelen bazga plodovi bijeli sljez korijen borovica plod bršljan list borovica plod betonika zelen borovica plod čičak korijen čestoslavica zelen bršljan list bijeli sljez cvijet i list čičak korijen lovor list divizma cvijet divizma cvijet borovica plod gavez korijen ljubičica korijen gospina trava zelen gospina trava zelen anđelika sjeme kopriva sjeme maslačak korijen ivanjsko ivanjsko sjeme i zelen zelen bazga plodovi lovor list anđelika cvijeće cvijeće korijen kadulja zelen kamilica cvijet betonika zelen ljubičica korijen borovica plod kamilica cvijet kičica zelen bijeli sljez cvijet i list marulja zelen čičak korijen kičica zelen kopriva zelen i sjeme borovica plod maslačak korijen lovor list majčina končara cvijet zelen bršljan list preslica zelen ljubičica korijen dušica lazarkinja zelen marulja zelen čičak korijen rusomača zelen majčina zelen mravinac zelen hmelj češeri sljez bijeli korijen dušica planinski marulja zelen zelen kopriva sjeme valerijana korijen vrijesak mravinac zelen petrovac zelen marulja zelen vodopija korijen planinski petrovac zelen preslica zelen zelen vrijesak cvijet vrijesak sljez bijeli zelen rusomača zelen bršljan list zečja stopa podanak sljez crni cvijet sljez crni cvijet čičak korijen podbjel list smilje zelen hmelj češeri 43 .

Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Dio biljke koji Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja se sakuplja preslica zelen stolisnik zelen kopriva sjeme rusomača zelen troskot zelen marulja zelen planinski smilje zelen trputac list zelen vrijesak stolisnik zelen vidac zelen preslica zelen šumska plod vlasac zelen rusomača zelen jagoda trava iva zelen vodopija zelen šipak plod troskot zelen vrbovica zelen troskot zelen trputac list vrijesak cvijet trputac sjeme verbena zelen vrkuta zelen valerijana korijen vidac zelen zdravac zelen vlasac zelen vlasac zelen vrbovica zelen vodopija zelen vrijesak cvijet vrbovica zelen vrijesak cvijet vrkuta zelen zdravac zelen Izvor: Žilić. Glina. Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina.19-21.. 44 . I. str. 2014.: Udžbenik za sakupljanje ljekovitog bilja.

Narodne novine 158/2008. potrebno je ishoditi dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode.3. trgovine i drugog prometa regulira se sakupljanje zaštićenih samoniklih biljaka u komercijalne svrhe te se utvrđuju uvjeti i mjere zaštite u cilju očuvanja povoljnog stanja vrsta i staništa. koje se namjeravaju sakupljati. trgovine i drugog prometa. Za upotrebu zaštićenih vrsta za osobne potrebe. gljiva i njihovih dijelova u svrhu prerade. Sakupljanje samoniklih biljaka može se obavljati uz suglasnost vlasnika ili nositelja prava nad prirodnim dobrima.564 ha) ili obradive površine (9.55 3. 56 www. koje se ubire u prirodi najčešće se koristi kao ljekovito. prema Zakonu o zaštiti prirode. kao i vrsta koje nisu zaštićene.: Maslačak (Taraxacumofficinalis) Za pravilno sakupljanje MAP bilja te šumskih plodova. prehrambeno bilje ili se pak uzgaja izvan prirodnog staništa radi prerade i trgovine. Općina.hr 45 .02 km2. Slika 9. Teren je po svojim karakteristikama ravničarski. Upotreba zaštićenih divljih biljnih vrsta dozvoljena je na način i u količini koja populaciju na državnoj ili lokalnoj razini ne dovodi u opasnost. obzirom da u neposrednoj blizini njenog prostora prolaze važni državni i međudržavni prometni (cestovni i željeznički) koridori. važno je utvrditi nalaze li se biljne vrste.: Vodopija (Cichorium intybus) Slika 10. Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom. s površinama koje su po namjeni šume (8. Jugozapadni rub promatranog prostora definiran je rijekom Savom. a istočni kompleksom spačvanskih šuma. Rersursi i upravljanje MAP sektorom .opcina-drenovci. ima razmjerno povoljan geoprometni položaj. trgovine i drugog prometa.Općina Drenovci Općina Drenovci smjestila se u istočnom ravničarskom dijelu Vukovarsko-srijemske županije na prostoru spačvanskog bazena i zauzima ukupno 200.54 Samoniklo bilje. na popisu zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih vrsta. 55 1) Ibidem i 2) Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade.3.534 ha). ukrasno. Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade. U Pravilniku su navedene i količine zaštićenih samoniklih biljaka koje je za osobne potrebe moguće sakupiti bez dozvole Ministarstva. Za sakupljanje biljaka.56 54 Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine 80/2013. nije potrebna dozvola Ministarstva.

Božula. Područje Općine Drenovci obiluje mnoštvom većih i manjih vodotoka kanala i bara. godine područje Općine Drenovci kao susjednih općina Gunja i Vrbanja pogodila velika poplava. način stanovanja i djelatnost ljudi. U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi sjeverozapadnog smjera. praha i gline. 60 Ibidem.58 pa je tako i 2014.org/wiki/File:Op%C4%87ina_Drenovci. Pojave magle vezane su za razdoblje od X.-II.59 Klimatske prilike ovog prostora. a tu su i vodotoci Obošnica.: Područje Općine Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji57 Osnovna reljefna osobina područja Općine Drenovci je ravničarski teren. pijeska. uglavnom. 46 .jpg 58 www.Voda je bila jedan od najvažnijih činilaca razvoja ovog područja. Od nešto nižeg područja na sjeveru općine do središnjeg dijela općine s nadmorskim visinama naselja i do 85 metara nadmorske visine. Drenovača.wikimedia. Teča.commons. glinovitog pijeska. Slika 11. Južnim dijelom protiče rijeka Sava. koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimentiranim lesom. Podzemne vode pod utjecajem su Save te gotovo prate njen režim. što znači da su česte u jesenskom i zimskom razdoblju. što se prvenstveno ogleda u prosječnoj godišnjoj količini i sezonskom rasporedu padalina. Nizak kraj s visokom podzemnom vodom često je bio plavljen.opcina-drenovci. mjeseca. Prostor uz Savu u hidrogeološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka. a diktirala je razvitak naselja. Konuša.60 57 Slika preuzeta sa www.hr 59 Ibidem. Bistra i niz manjih. se odlikuju kontinentalnim karkteristikama.

sakuplja u planinskim i kršovitim predjelima. podaci za 2014. odnosno 9. i 2) opcina-drenovci. Popis ekoloških proizvođača 2014. gavez. vodopija i vrba bijela. šipak.hr 47 . šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko- srijemske županije. kopriva (slika 12). menta. dok se samoniklo MAP bilje. 2014. podbijel. Agrobusiness je najvažnija i najdinamičnija gospodarska grana budući da područje Općine Drenovci raspolaže s izuzetno kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj agrobusinessa. sljez bijeli. Agrar Općine odlikuje ratarska.61 Grafikon 9. voćarska i povrtlarska proizvodnja.mps.hr 62 Ministarstvo poljoprivrede. u pravilu. godine je na području Općine Drenovci bilo registrirano samo 4 ekološka proizvođača.62 Na području općine Drenovci nema organiziranog sakupljanja i otkupa samoniklog MAP bilja.534 ha je pogodno za raznovrsnu agro proizvodnju. Vrste koje bi se mogle sakupljati u tom području su sljedeće: bazga. podaci za 2014. kojih na području Općine Drenovci djeluje više od 450. repuh. Od ukupnih obradivih površina samo 240 ha je pod pašnjacima. Naime. imela. U odnosu na područje agrobusinessa većina OPG-a se bavi ratarstvom.5% površine čine obradive površine. a tek 36 ha je pod livadama. maslačak.: Struktura površina na području Općine Drenovci Naseljena područja Šume Obradive površine Pašnjaci Livade Izvor: Evidencija Upravnog odjela za poljoprivredu. Agro proizvodnja prvenstveno se provodi putem OPG-a. 61 1) Evidencija Upravnog odjela za poljoprivredu. preslica (slika 13). Iako se na ovom području mogu pronaći mnoge vrste MAP bilja ono nije naročito interesantno za ovu djelatnost. lipa. šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije. jer čak 45. sljez crni. a najmanji udio se bavi voćarstvom i povrtlarstvom. zatim stočarstvom i proizvodnjom mlijeka. s potvrdnicama/certifikatima prema www. područje općine je ravničarsko sa intenzivnom ratarskom proizvodnjom.

: Preslica (Equisetum arvense) Obzirom da lokalno stanovništvo ovog područja nema tradiciju sakupljanja samoniklog bilja. 48 . Što se tiče opreme za preradu Općina Drenovci početkom 2016. čime se lokalnim pooprivrednicima znatno smanjuje početno ulaganje u opremu za preradu. Da bi se ozbiljnije krenulo sa uzgojem MAP bilja na području Općine Drenovci i Vukovarsko-srijemske županije najprije bi trebalo organizirati i uspostaviti otkupne stanice ili barem jednu otkupnu stanicu. Pretpostavka je da bi se mogao organizirati otkup samoniklog bilja. Slika 12. osnovne principe unapređenja plodnosti zemljišta u ekološkoj proizvodnji i osnovne principe zaštite bilja.: Kopriva (Urtica dioica) Slika 13. ali bi bila potrebna velika ulaganja u opremu i obuku sakupljača. koja bi trebala obuhvaćati osnove ekološke proizvodnje. a samo rijetki pojedinc imaju iskustva u uzgoju MAP bilja na obuci potencijalnih uzgajivača i prerađivača bi svakako trebalo poraditi kroz teoretsku i praktičnu obuku uzgajivača MAP bilja o ekološkoj proizvodnji. godine otvara Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci. Za razliku od Općine Teslić. pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj po ekološkim principima. koja će lokalnim agropoduzetnicima biti na raspolaganju kroz strojni prsten. biti smještena i osnovna oprema za preradu MAP bilja. obzirom da na području cijele Vukovarsko-srijemske županije ne postoji niti jedan otkupljivač MAP bilja obuka otkupljivača na ovome području nije niti moguća. kao prvi inkubator u Republici Hrvatskoj koji je specijaliziran za preradu poljoprivrednih proizvoda u kojemu će. certifikaciju. između ostalog.

Biotechnicon d. Bioinspekt d.. Slovenija.o. 3. U okviru projekta održana je edukativna radionica u trajanju od 4 dana. Ljubljana. a to su redom: 1.3. U Hrvatskoj postoje osam certifikacijskih tijela koja su akreditirana i imaju dozvolu za rad na području Republike Hrvatske64 i EU.o. Zagreb. Omišalj.o. 3. Doduše.o. 5. Struktura poduzeća uključenih u preradu i otkup na području Općine Drenovci Na području općine Drenovci ne postoji organiziran otkup samoniklog MAP bilja. ima jedan agropoduzetnik u naselju Đurići. 6. 2.3.5.3. iz Višnjevca i Jan-Spider d.o. 4. godine moći samostalno ili kroz neki od oblika udruživanja i poslovne suradnje. pakiraju i plasiraju na tržište.o.o.o. a glavni otkupljivači su bili Agristar d.o. Svoje proizvode izvozi u BiH gdje se prerađuju. Prva ekološka stanica d. kao ni o ekološkoj certifikaciji.hr 49 . Osijek. 7.o. što znači da je barem jedna od registriranih certifikacijskih kuća prisutna na ovom terenu... Popis ekoloških proizvođača 2014.o. ukupno 24 sata predavanja o ekološkoj proizvodnji na kojoj su proizvođači informirani o ovom načinu proizvodnje i šta bi im ulazak u eko-pokret mogao donijeti.o.mps.o..o. Trgo-invest d.. Na osnovu rezultata provedene ankete može se zaključiti da postoji interes proizvođača za ekološku proizvodnju. iz Pitomače. Zadruga agribiocert.4.o. moći prerađivati MAP bilje iz vlastitog uzgoja unutar novosonovanog Poljoprivrednog poduzetničkog inkubatora Drenovci u kojemu će im osnovna oprema za preradu biti na raspolaganju kroz strojni prsten. Čakovec te 8. Bureau veritas d. ali da nemaju dovoljno saznanja o ekološkoj proizvodnji uopće. Bukovlje.o.o.o. 63 Ministarstvo poljoprivrede. Split. s potvrdnicama/certifikatima (www. Proizvodi i usluge Na području općine postoje četiri certificirana ekološka proizvodnja 63 gospodarstava. Hrvatske šume d. Austria bio garantie d. Ranije je isti agropoduzetnik proizvode plasirao na hrvatsko tržište.mps. bilo kroz udrugu ili kroz zadrugu. Zagreb. . koji uzgaja kamilicu i mentu na površini od 20 ha radi primjene plodoreda.hr) 64 www. Lokalni će agropoduzetnici od 2016..

tako da se obujam proizvodnje može planirati dugoročno.80* 9.lavanda-lavandin. U Hrvatskoj postoji niz respektabilnih poduzeća koja se bave otkupom.00 4. Zova (Bazga) 4. br.00 10. ako bi se proizvodnja u dogledno vrijeme proširila.com. i *OPG Popović Davor.20 5. Menta 1.50 2. Naziv biljke osušene biljke (EUR/kg) 1. ali i na druga tržišta koja se otvaraju. Prvenstveno se treba bazirati na zemlje Europske unije čija je i Hrvatska članica. Lipa 5. Matičnjak (list) 3. preradom i pakiranjem proizvoda od MAP bilja sa kojima je moguće uspostaviti poslovni odnos. Tržište prodaje Tržište prodaje MAP bilja je gotovo neograničeno. Bijeli sljez (korijen) 8. Valerijana (korijen) 2.00 6. trebalo bi razmišljati i o izvozu sirovina ili proizvoda sa ovog područja. Kadulja 1. godinu. Kamilica (cvijet) 5. Spider grupa d.: Cijene odabranih MAP biljaka u otkupu na hrvatskom tržištu Cijena otkupa Red.30 13. www.3.50 Izvor: Otkupne cijene za 2015. Komorač (plod) 2. Bosiljak (list) 1.00 8. Tržišne cijene MAP bilja su iz godine u godinu dosta stabilne.30 3.30 11. Osim prodaje na domaćem tržištu. Postoji konstantna potražnja za sirovinom koja se povećava iz godine u godinu tako da bi se u slučaju pokretanja ozbiljnije proizvodnje MAP bilja na području Općine Drenovci proizvedena roba mogla plasirati na domaće ili inozemno tržište. Obzirom da je Hrvatska turistička zemlja.o. Kvalitetno osušeno MAP bilje je sirovina koja može i da „čeka“ kupca neko vrijeme u svrhu postizanja bolje cijene i uvjeta prodaje.3. Tabela 14. veliki dio proizvodnje bi se mogao plasirati na domaćem tržištu.50 12. 50 .6. Šipak 1.o. Peršin (list) 3.30 7. Lavanda 7.

801. i u Europi je tijekom posljednjih 20 godina prisutan trend povećanja obradivih površina certificiranih za ekološku proizvodnju.58 Vinogradi 400 614 633 791 930. očekuje se da će trgovina ovim biljem porasti na 5 triliona do 2050. godine. 2012.159 1. Uvažavajući prethodno navedeno te imajući u vidu agroekološke uvjete projektnog područja potencijal za uzgoj MAP bilja na području Općine Drenovci kao i na području cijele Vukovarsko-srijemske županije je neosporno velik.943 7. Potencijal za ekološku proizvodnju sa naglaskom na uzgoj MAP bilja s obzirom na rezultate ankete Svjetska udruga za očuvanje prirode (eng.770 2. The World Conservation Union (IUCN) procjenjuje da se vrijednosti ukupne godišnje trgovine MAP biljem u svijetu kreće između 40 i 60 milijardi USD. Sarajevo. 51 .066 22. 2011. ali i zbog mogućnosti ostvarenja veće dobiti svojih gospodarstava.3.223 3.22 Ugar 477. Tabela 15. 2010. Agropoduzetnici ovoga kraja svakako trebaju iskoristiti taj potenicjal zbog općeg pozitivnog utjecaja ekološke proizvodnje na okoliš.452 4.274 16403. 2014.5.12 Izvor: www.7.789.131 23. USAid/SIDA FARMA projekat BiH.850 3.98 Maslinici 322 600 860 1.59 MAP bilje 388 718 1.815 19..hr 65 Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini. Oranice/usjevi 17. str.40 Povrće 284 143 160 165 303.330 1.mps.876.: Biljna ekološka proizvodnja u Republici Hrvatskoj Godina/kultura (ha) 2010.76 Pašnjaci 2. Uz značajan porast potražnje za MAP biljem na međunarodnom tržištu.058 2.57 Voćnjaci 1.634 14.156 17.3.65 Također. 2013. Površine zasađene aromatičnim i ljekovitim biljem u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010-2014 godine povećane su za preko 740% iz čega se može zaključiti da se ovaj sektor naglo razvija.471.368 2.

za navodnjavanje je potrebno ishodovati vodopravnu dozvolu ili koncesiju za navodnjavanje. 2014. koji su nesumljivo povoljni. 2012. 2013. podaci za 2014. Prisutnost vodotoka (rijeke Save kao i veći broj manjih rječica) navodi na zaključak da navodnjavanje ne bi predstavljalo prepreku za intenzivnu proizvodnju ljekovitog bilja. 63/2011. 52 . 14/2014).mps. opremu i repromaterijale specifične za ovaj oblik proizvodnje. Sva 34 gospodarstva registrirana su kao komercijalna gospodarstva što govori da bi svi imali pravo na poticaje i subvencije ukoliko bi pokrenuli ekološku roizvodnju. 56/13. potrebno je uzeti u obzir i činjenično stanje na terenu koje je dobijeno anketiranjem. 2011. jer se pri prelasku na ekološku proizvodnju javljaju dodatni troškovi potrebni za certificiranje. Međutim. 66 Evidencija Upravnog odjela za poljoprivredu. Ovo je vrlo bitan podatak. Ukupno je anketirano 34 proljoprivredna gospodarstva u pet naselja na području Općine Drenovci. 130/2011.66 To je tipično ravničarsko područje sa intenzivnom agro proizvodnjom na kojem bi se mogla organizirati proizvodnja MAP bilja na većim površinama. šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije.534 ha obradivih površina od čega su samo neznatan dio livade i pašnjaci. Grafikon 10. a sve ostalo su oranice (grafikon 9).: Ekološka proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj u razdoblju od 2010-2014 godine Ekološka proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja 3000 2500 2000 Površine zasađene 1500 ljekovitim i aromatičnim biljem (ha) 1000 500 0 2010. 67 Zakon o vodama (NN 153/2009.67 Osim agroekoloških uvjeta.hr Područje Općine Drenovci raspolaže sa 9. Izvor: www.

Drenovci.o...o. 2015.o. 2015. Grafikon 11.: Dobna struktura članova OPG-a na području Općine Drenovci prema naseljima i spolu Broj članova gospodarstva 0-18 19-29 30-39 40-49 50-59 60 i više Naselje Đurići ukupno 0 0 1 1 0 2 Muškarci 0 0 1 1 0 1 Žene 0 0 0 0 0 1 Drenovci ukupno 0 0 6 5 3 0 Muškarci 0 0 5 3 3 0 Žene 0 0 1 2 0 0 Posavski Podgajci ukupno 0 1 2 1 2 0 Muškarci 0 1 2 0 1 0 Žene 0 0 0 1 1 0 Račinovci ukupno 0 1 2 2 1 0 Muškarci 0 0 1 1 0 0 Žene 0 1 1 1 1 0 Rajevo Selo ukupno 0 1 0 2 1 0 Muškarci 0 0 0 1 1 0 Žene 0 1 0 1 0 0 Općina Drenovci ukupno 0 3 11 11 7 2 Muškarci 0 1 9 6 5 1 Žene 0 2 2 5 2 1 Izvor: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d. Drenovci.o. 53 .: Struktura nositelja OPG-a na području Općine Drenovci prema dobi i spolu 6 5 4 3 0-18 2 19-29 1 30-39 40-49 Posavski Podgajci… 0 Žene Žene Žene Žene Žene Muškarci Muškarci Muškarci Muškarci Muškarci Đurići ukupno Drenovci ukupno Račinovci ukupno Rajevo Selo ukupno 50-59 60 i više Izvor: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d. Tabela 16.

Nepovoljan prosječni broj članova OPG-a na području Općine Drenovci ne iznenađuje imajući u vidu da ovo područje.000 ha što predstavlja izuzetno značajan kompleks zemljišta za ovaj oblik proizvodnje. Prosječna površina obradivog zemljišta po gospodarstvu anketiranog uzorka iznosi 31.5 ha što je daleko iznad prosjeka za Republiku Hrvatsku. kao i područje cijele Vukovarsko-srijemsku županije. dok je na razini županije roj stanovnika u istom razdoblju smanjen za 12. godine broj stanovnika na području Općine Drenovci smanjen je za preko 30%. Prosječna starost nositelja gospodarstva (prema provedenoj anketi) iznosi 43 godine. pa ovaj podatak o broju članova gospodarstava u ovom bi slučaju mogao biti ograničavajući faktor proizvodnje koji bi suzio izbor biljnih vrsta koje se mogu uzgajati na projektnom području. dok su ostali članovi sa srednjim obrazovanjem. Više od polovice gospodarstava uzima zemljište u zakup.hr 54 . Uglavnom se radi o ukrupnjenim parcelama što sa aspekta proizvodnje predstavlja prednost. Prema popisima stanovništva iz 2001.68 Grafikon 12. što je prilično povoljno. Međutim.7. a znanja o ekološkom uzoju općenito te o uzgoju MAP bilja mogu se unaproijediti adekvatnim edukacijama i obukom zainteresiranih članova gospodarstava. i 2011. 500 godine 0 Izvor: www. Ovaj podatak je vrlo povoljan. Ukupna površina obradivog zemljišta svih gospodarstava obuhvaćenih anketom je preko 1. Ekološka proizvodnja širokorednih MAP kultura nemizostavno zahtijeva angažman manualnog rada.33%.: Smanjenje broja stanovnika prema naseljima na području Općine Drenovci u razdoblju od 2001-2010.dzs. što znači da je radna snaga na ovom području u deficitu. karakterizira depopulacija stanovništva tijekom zadnjih nekoliko desetljeća. Više od polovice gospodarstva ima samo jednog ili dva člana. 1500 godine 1000 Broj stanovnika 2011. nepovoljan je prosječan broj članova gospodarstva koji iznosi 2.dzs.hr Od 34 anketirana OPG-a napodručju Općine Drenovci njih šest ima fakultetski obrazovane članove. a veći broj anketiranih je nedostatak zemljišta naveo kao jedan od 68 www. godine 3500 3000 2500 2000 Broj stanovnika 2001.

Grafikon 13. 2015.ograničavajućih faktora za širenje proizvodnje. ovaj prosjek je izuzetno povoljan.o. dok se sve ostale vrste mogu uspješno brati žitnim kombajnima ili se kose. 55 . Zarada kod proizvodnje uskorednih ljekovitih biljaka je apsolutno veća od zarade koja se postiže pri proizvodnji žitarica u ratarstvu. dok ostalih 31 posjeduju kompletnu mehanizaciju za uspješnu agro proizvodnju.o. Opremljenost mehanizacijom anketiranih OPG-a je na vrlo dobra. i to kamilice (slika 16) i mente (slika 17). Doduše. Drenovci.: Površina obradivog zemljišta OPG-a obuhvaćenih anketom 180 160 140 Površina zemljišta (ha) 120 100 80 60 40 20 0 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 Izvor: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d. a za ovu svrhu i ne trebaju neke velike površine niti maksimalno suvremeni plastenici. ali i tu postoji nekoliko MAP biljnih vrsta koje mogu doći u obzir za proizvodnju. Kapacitet sušenja unutar 24 sata iznosi 2 tone svježe kamilice. naročito za uskoredne kulture kod kojih nije nužno okopavanje. Od uskorednih MAP biljnih vrsta jedino je za berbu kamilice potrebdan specijalni berač. Sa aspekta proizvodnje MAP bilja. Na privatnom vlasništvu jednog OPG-a s područja općine u naselju Đurići postoje 3 sušare za preradu ljekovitog bilja. plastenici danas nisu skupi. Samo dva gospodarstava posjeduje plastenike koji bi se mogli iskoristiti za proizvodnju sadnog materijala MAP bilja. Za širokoredne vrste nužna je međuredna obrada koja se najčešće izvodi manualno.. Ovdje se mora uzeti u obzir da postoji i odgovarajuća mehanizacija kao i dostatni kapaciteti za preradu. Samo tri gospodarstva nemaju agro mehanizaciju.

a istodobno su višestruko jeftinije od profesionalnih sušara. osim informacija dobivenih preko medija (TV i radio) i interneta.: Kamilica (Matricaria Slika 15. tako da plasman na tržište ne bi predstavljao problem. Zbog toga se proizvodnja i planira na osnovu kapaciteta sušara. Proizvodnja eteričnih ulja je specifično područje. što je izrazito povoljna činjenica.: Menta (Mentha sp. Slika 14. Rješenje za ovaj problem mogle bi biti ručno pravljene podne sušare koje imaju dosta veliki kapacitet i kvalitetu sušenja. Profesionalne sušare su prilično skupe i za neku ozbiljniju proizvodnju na većim površinama bilo bi nužno uložiti značajna financijska sredstva koja na samom početku proizvodnje nisu na raspolaganju. Stoga je potrebno osigurati sušare koje bi na principu strojnog prstena bile na raspolaganju većem broju OPG-a. koje zahtijeva dosta tehnološkog znanja o procesu izdvajanja ulja iz pojedinih biljaka od kojih svaka ima svoje specifičnosti. S druge strane. većina proizvođača navodi da imaju i adekvatnu podršku od strane savjetodavne službe kao i od lokalnih agronoma. Veći broj proizvođača MAP bilja uspio je napraviti ovakve sušare vlastitim radom i sredstvima na području Bosne i Hercegovine i ovo iskustvo bi se moglo prenijeti potencijalnim proizvođačima iz Hrvatske. povrće i ljekovito bilje koja je također u privatnom vlasništvu te se koristi za vlastite potrebe jednog OPG-a u Drenovcima. u okviru kojegga se izrađena i ova analiza. proizvođači navode prvenstveno informacije o poticajima.) chamomilla) Uz njih postoji još 1 sušara za voće. Iako na području Općine Drenovci postoje ove 4 sušare. koje se koriste isključivo za vlastite potrebe. a tek nekolicina (8 od 34 anketiranih) navodi znanje stečeno u poljoprivrednoj školi. Od informacija koje im nedostaju. Naime. to nije dostatno za ostvarenje potencijala uzgoja i prerade MAP bilja. naročito za vrijeme turističke sezone. Većina proizvođača (njih 26 od 34 anketiranih) navelo je da se u proizvodnji koriste isključivo svojim osobnim praktičnim iskustvom. koja su voljna i spremna na uzgoj MAP bilja. Potražnja za eteričnim uljima je u stalnom prastu u svijetu i zemljama EU. Proizvođači iz Republike Hrvatske mogli bi gotove proizvode od eteričnih ulja plasirati i na domaćem tržištu. uz sušaru za MAP bilje nabaviti će se i destilator za destilaciju eteričnih ulja. Kroz projekt Eco Food_Tura. subvencijama i 56 . Stručnjaci iz savjetodavne službe sigurno mogu igrati jednu od ključnih uloga u širenju informacija i novih znanja o ekološkoj proizvodnji MAP bilja. žetva većine ljekovitih biljnih kultura je kampanjski posao i mora se obaviti u optimalnom agro roku da bi se dobila kvalitetna sirovina.

koje je očigledno problem na ovom području. jer neki od njih kreću sa uspostavom nasada šipka (slika 18). jer postoji konstantna potražnja i domaćih i inostranih kupaca za ovim sirovinama. koji se organizira i vodi iz jedne ili više otkupnih stanica radi uštede u mehanizaciji. sušarskom prostoru i skladištima. bar što se tiče plasmana ratarskih proizvoda.. Veličina posjeda ovih 17 proizvođača bila bi više nego dovoljna za uspješno započinjanje ekološke proizvodnje MAP bilja.o. Drenovci. ali i informisanost o novim znanjima i tehnologijama u proizvodnji te o tržištu. Od ukupnog broja anketiranih točno polovina proizvođača je izrazila želju za bavljenjem ekološkomo proizvodnjom.o. Najčešća je proizvodnja MAP bilja kooperantski posao. 2015. 57 . Zainteresiranost agropoduzetnika za prelazak na ekološku proizvodnju te općenito za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja postaje vidljiva i na terenu. Razlog za uspostavu ovih nasada su i nove mogućnosti ozbiljnijeg bavljenja ovim podsektorom.kreditima. Samo 3 od 34 anketirana nositelja gospodarstva članovi su udruženja agropoduzetnika ili zadruge na čemu bi se moralo poraditi u slučaju da se krene u organiziranu proizvodnju MAP bilja. matičnjaka i drena (slika 19). koje se pružaju agropoduzetnicima sa područja Općine Drenovci i okolice otvaranjem Poljoprivrednog poduzetničkog inkubatora u Drenocvima. Grafikon 14. kao prvog inkubatora specijaliziranog za preradu poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj. Proizvodnja MAP bilja nije problematična sa aspekta tržišta. opremi.: Broj zainteresiranih OPG-a za prelazak na ekološku proizvodnju sa područja Općine Drenovci prema spolu nositelja 18 16 14 12 10 8 Općina Drenovci ukupno 6 Muškarci 4 2 Žene 0 Izvor: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.

: Dren (Cornus mas) Obzirom na obrađene i prezentirane podatke dobivene anketiranjem može se konstatirati da na području Općine Drenovci postoji veći broj gospodarstava sa povoljnom starosnom i obrazovnom strukturom. Ovaj nedostatak može se riješiti kroz projektna ili donatorska sredstva za čije bi apliciranje zainteresiranim proizvođačima mogli pružiti podršku poljoprivredna savjetodavna služba. Nedostatak ovog područja je nepostojanje dostatnih sušarskih kapaciteta obaveznih pri započinjanju proizvodnje MAP bilja.: Bosiljak (Ocimum basilicum) 58 . za uzgoj na ovom području mogu se preporučiti sljedeće MAP biljne vrste: bijeli sljez (slika 20). komorač.: Šipak (Rosa canina) Slika 17. Detaljaljno uputstvo za uzgoj navedenih vrsta sa kalkulacijama proizvodnje nalazi se u Prilozima. Obzirom na agroekološke uvjete. bosiljak (slika 21). koje zahtjevaju upotrebu manualnog rada. menta. kamilica. Slika 18.: Bijeli sljez (Althaea officinalis) Slika 19. lokalna i regionalna razvojna agencija te lokalna vlast. kao i na veličinu posjeda i tradiciju proizvodnje. kadulja. matičnjak. U slučaju započinjanja proizvodnje kamilice bilo bi nužno nabaviti specijalizirani berač dok za sve ostale kulture proizvođači posjeduju više nego dovoljno adekvatne mehanizacije. odoljen (valerijana) i peršin. koja bi uz prikladnu obuku mogla započeti s proizvodnjom ekološkog MAP bilja. Zbog malog broja članova gospodarstava ne bi trebalo forsirati proizvodnju biljnih kultura. Slika 16. Udruživanjem i suradnjom agropoduzetnika postiglo bi se unaprijeđenje i bolja iskorištenost potencijala agro proizvodnje te ekonomičniji rad i osiguranje prerade putem zajedničkog korištenja opreme na principu strojnog prstena. lavanda.

a samim Rigorozniji zahtjevi u pogledu tim mogućnost korišćenja stajskog gnojiva iz standardizacije proizvodnje ekstenzivnog uzgoja Povoljna klima i zemljišni uvjeti Skupa oprema za finalizaciju proizvodnje Mogućnost iskorištavanja velikih vodnih Opterećenost tradicionalnom ratarskom kapaciteta proizvodnjom Porast potražnje za MAP biljem u svijetu Depopulacija seoskog stanovništva Proizvodnja velikih količina sirovine Konkurencija od strane proizvođača iz udruživanjem više proizvođača država EU Mogućnost apliciranja za bespovratna EU Prevelika financijska očekivanja od ovog sredstva načina proizvodnje Mogućnost finalizacije proizvodnje i prodaje Nemogućnost veće diversifikacije na domaćem tržištu proizvodnje zbog nedostatka radne snage Korištenje agro mehanizacije i opreme za Opasnost od poplava i visokih podzemnih preradu na principu strojnog prstena voda Dostupnost domaćeg tržišta. što smanjuje troškove Udaljenost od velikih urbanih centara kao proizvodnje glavnih konzumenata gotovih proizvoda Postojanje ekološke proizvodnje u regiji Nedovoljna financijska sredstva Dostupnost tržišta tijekom turističke sezone Nepostojanje jakog udruženja ili zadruge O-mogućnosti T-prijetnje Velike površine zemljišta koje se mogu Klimatske promjene te privesti kulturi prirodne i elementarne nepogode Značajan udio stočarstva u agraru. Tabela 17.: SWOT analiza mogućnosti ekološke proizvodnje MAP bilja u općini Drenovci S-snage W-slabosti Odlična opremljenost agro mehanizacijom Nepostojanje iskustva i tradicije u sakupljanju i uzoju MAP bilja Velika i zaokružena gospodarstva Nepostojanje dostatnih sušarskih kapaciteta Zemljište pogodno za agro proizvodnju Nedostatak obrazovanja iz oblasti ekološke proizvodnje Postojanje dobre institucionalne i Nedovoljno organizirano tržište i otkup zakonodavne pravne uređenosti sektora poljoprivrednih proizvoda Raspoloživi vodni resursi za upotrebu vode Male površine pod sustavima za kao proizvodnog faktora navodnjavanje Dobra infrastrukturna povezanost Pomanjkanje radne snage Dostupnost poticaja u agrobusinessu kroz Visoka ovisnost od uvoza repromaterijala model izravnih plaćanja u okviru Zajedničke (sjemena) i opreme (mašine za doradu agrarne politike 2014-2020 osušene biljne mase) Zadovoljavajući stupanj obrazovanja Nerazvijena finalna prerada poljoprivrednih agropoduzetnika sirovina Okrupnjenost parcela. tržišta u Nedovoljna zainteresiranost proizvođača za okruženju kao i dostupnost tržišta Europske novi oblik proizvodnje Unije 59 .

koje bi pravnim savjetima pomogle osnivanje kao i financiranje registriranja udruge. Drenovci. komorač. U budućem razdoblju potrebno je podignuti nove površine. i Lokalne agencije za razvoj Vjeverica d. itd). Pomoć oko osnivanja udruge proizvođačima bi trebalo da pruže nadležne službe iz Općine Drenovci te županijska i lokalne agencija za razvoj. upravnog odbora. Na području Općine Drenovci aktivan je samo jedan proizvođač MAP bilja. menta. koji se dosada nisu bavili uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja.o.3. kao i uvesti veći broj biljnih vrsta. Tijekom 2015. kamilica.o. 60 .3 ha i šipka na površini od oko 1 ha. ali proizvodnja MAP bilja se i inače počinje na manjim površinama da bi se sa usvajanjem tehnologije uzgoja i nabavom opreme za preradu površine postupno povećavale.4. godine kreću sa eksperimentalnim uzgojem matičnjaka na oko 0. U budućnosti. godine u okviru projekta Eco Food_Tura podiniti su nasadi lavande i drena. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 2 2016-2021 Proizvođači Pokretanje i širenje proizvodnje MAP bilja Glavni cilj članova udruge treba buti pokretanje proizvodnje MAP bilja. Cilj proizvođača bi trebao biti proširenje proizvodnje do stupnja da svako gospodarstvo ima najmanje 10-15 ha pod MAP biljem. Imajući u visu veličinu gospodarstava na području Općine Drenovci ovo su ipak manje površine. a u dogledno vrijeme i vlastite sušare.o.o. trebali bi organizirati osnivačku skupštinu udruženja na kojoj bi se trebali dogovoriti oko imena udruge. odoljen (valerijana) i peršin. Ova inicijalna skupina. U početku. kao i eventualno novi zainteresirani proizvođači sa područja Općine Drenovci. ciljeva. bosiljak. lavanda. a troje proizvođača. ali je tijekom trajanja projekta Eco Food_Tura obuku iz osnova ekološke proizvodnje i prerade MAP bilja završili i novi potencijalni proizvođači.: Akcijski plan aktivnosti u projektnom području Općine Drenovci Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Proizvođači uz pomoć nadležnih službi Općine Drenovci Akcija 1 Razvojne agencije Vukovarsko- Do kraja 2016 srijemske županije Hrast d. Vrste koje bi se mogle uzgajati na ovom području i za koje postoji tržište su sljedeće: bijeli sljez. Hrvatska poduzeća koja se bave preradom i otkupom MAP bilja mogla bi da otkupljivati sve količine bez većih problema. kadulja. Akcijski plan projektnog područja Općine Drenovci Tabela 18. Osnivanje udruge proizvođača MAP Osnivanje udruženja proizvođača MAP bilja nužno iz više razloga:  Zajednički nastup na tržištu  Osiguranje dovoljnih količina proizvoda  Zajednička nabava potrebne opreme i mehanizacije  Lobiranje kod nadležnih institucija Udrugu bi trebali osnovati proizvođači MAP bilja sa područja Općine Drenovci. novi članovi udruge mogli bi postati svi zainteresirani proizvođači koji bi uvidjeli prednosti ekološke proizvodnje MAP bilja. dok su količine robe male. donošenja statuta i organa udruge (predsjednika. matičnjak. 2016.

tržište prodaje može se razvijati u dva pravca: jedan pravac je izvoz gotovih proizvoda u zemlje EU. Najprije je prioritetno uložiti u kvalitetnu sušaru i destilator koji bi se kroz novoosnovanu udrugu mogli koristititi u obliku strojnog prstena. Proširenjem proizvodnje pojaviti će se potreba za ulaganje u novu opremu i mehanizaciju (kontrolni stol za prečišćavanje i razvrstavanje ljekovitog bilja. a drugi je prodaja gotovih proizvoda na tržištu Hrvatske. U početnom periodu. U Hrvatskoj postoji nekoliko značajnih poduzeća koja se bave otkupom i preradom ljekovitog bilja i sa njima bi trebalo ostvariti suradnju oko plasmana osušene robe u prvoj i eventualno u drugoj godini uzgoja. kada se obujam proizvodnje. 61 . Cijeli proces apliciranja. dok površine pod MAP biljem ne budu značajno veće. sušara manjeg kapaciteta bila bi savim dovoljna da pokrivanje potreba svih proizvođača. Članovi udruge zasigurno će morati odvojiti određena financijska sredstva od prihoda zarađenog od prodaje MAP bilja za kupovinu opreme i mehanizacije. U budućnosti bi trebalo ići na veći stupanj dorade osušnog ljekovitog bilja (filter vrećice). ali ne treba zaboraviti da imaju i mogućnost apliciranja na mjere ruralnog razvoja preko kojih bi se mogla dobiti određena bespovratna sredstva za nabavu opreme. digitalna vaga i reblerica-mašina za odvajanje peteljke od lista). Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 5 2016-2021 Udruga proizvođača Nastup na tržištu Tržište prodaje u početku bi bilo lokalno i nacionalno. Kasnije. naročito tijekom turističke sezone. kao i finalizacije proizvoda kvantitativno poveća. Članovi udruge i agronomi iz poljoprivredne stručne službe morali bi pronaći modus za ovu vrstu suradnje. mehanizaciju i opremu Temeljem provedene ankete napodručju Općine Drenovci utvrđeno je da za ozbiljan uzgoj i preradu MAP bilja na području cijele Općine trenutno praktički ne postoje prilagođeni objekti i potrebna oprema za preradu u što je izrazito važno uložiti određena sredstva na samome početku. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 4 2016-2018 Udruga proizvođača Certifikacija proizvodnje Apliciranje za ekološki certifikat treba obaviti čim se formira udruga obzirom da period konverzije za biljnu proizvodnju traje između 3-5 godina. tj. Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije) Akcija 3 2016-2021 Udruga proizvođača Ulaganje u objekte. a kasnije i praćenja proizvodnje tijekom procesa konverzije. mora biti praćen od strane agronoma koji je upoznat sa procedurama certifikacije i zakonodavstvom u ekološkoj proizvodnji. hrvatska poduzeća koja se bave otkupom i preradom MAP bilja. a eterična ulja pakirati u pakiranja male zapremine.

Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije)
JRS (Upravni odjel za
poljoprivredu, šumastvo i ruralni
razvoj Vukovarsko-srijemske
Akcija 6 županije), JLS (Općina Drenovci),
2016-2021
Udruga proizvođača, LAG
Šumanovci, LAG Srijem i LAG
Bosutski niz), županijska i lokalne
razvojne agencije.
Edukacija iz oblasti ekološke proizvodnje i uzgoja MAP bilja

U okviru projekta Eco Food_Tura određeni broj proizvođača je prošlo edukaciju iz oblasti
ekološke proizvodnje i uzgoja MAP bilja. Ova edukacija je dobra polazna osnova za
proizvođače koji se prvi put susreću sa ovim oblikom proizvodnje, ali kako je edukacija
kontinuiran proces, biti će neužno organizirati predavanja i radionice sa konkretnim temama i
u buduće. Edukacije trebaju inicirati sami članovi udruge, a gore navedene institucije bi
trebale da osigurati financijska sredstva i predavače za odabrane teme.

Vremenski okvir Odgovorne osobe (Institucije)
Akcija 7
2016-2020 Udruga proizvođača

Suradnja i povezivanje sa drugim akterima uključenim u ekološku proizvodnju i uzgoj
MAP bilja

Udruga bi trebala raditi na povezivanju sa sličnim udruženjima u zemlji, EU i regiji, kao i sa
znanstvenim i stručnim institucijama. Suradnja sa sličnim udrugama doprinijela bi razmjeni
znanja i iskustava o praktičnim aspektima uzgoja MAP bilja, kao i mogućnost zajedničkog
apliciranja na razvojne projekte.

62

4. LANAC VRIJEDNOSTI MAP BILJA U PROJEKTNOM PODRUČJU

Učesnici u lancu vrijednosti MAP bilja mogu se grupirati u sljedeće kategorije69:
1. Sakupljači samoniklog bilja – osobe koje sakupljaju samoniklo MAP bilje i druge
sekundarne šumske proizvode. Sakupljači samoniklog bilja obično pripadaju siromašnom
sloju građana, odnosno socijalno ugroženim skupinama. Sakupljači samoniklog bilja obično
obavlja osnovno sušenje i čišćenje.
2. Agropoduzetnici – osobe koje uzgajaju bilje i koje su, uglavnom, upoznate sa
tehnologijom i tehnikama uzgoja. Agropoduzetnici obično rade uzgoj MAP na osnovu
ugovora sklopljenog sa poznatim kupcem. To je naročito slučaj sa ekološkom proizvodnjom,
gdje agropoduzetnici moraju biti registrriani i moraju dokumentirati cjelokupni proizvodni
proces (skladno standardima ekološke proizvodnje).
3. Prerađivači – poduzeća koja obavljaju početnu preradu sirovina ili rade kompleksniju
preradu MAP bilja. Među prerađivače se ubrajaju:
 Posrednici – pravne osobe koje kupuju osušeno MAP bilje od berača i prerađivača,
koje potom prodaju ostalim sudionicima u lancu vrijednosti. Ti proizvodi se zatim
pakiraju u novu ambalažu i potom isporučuju sljedećem sudioniku u lancu vrijednosti.
 Veletrgovci – od trgovaca, proizvodnih organizacija ili ostalih (osim od sakupljača)
kupuju neprerađeno ili prerađeno MAP bilje, koje je pakirano u veliku ambalažu i
potom prodaju ostalim učesnicima u lancu vrijednosti ili izvoze.
 Trgovci na malo – grupa malih poduzeća registriranih kao samostalna trgovačka
preduzeća, koja sakupljaju i kupuju manje količine MAP bilja, pakiraju
monokomponentne biljne čajeve ili čajne mješavine i prodaju ih na domaćem tržištu
(trgovine, zelene pijace i supermarketi).

Grafikon 15.: Prikaz lanca vrijednosti MAP bilja

Izvor: Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini, USAid/SIDA FARMA projekt
BiH, Sarajevo, 2010., str. 8-9.

69
Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini, USAid/SIDA FARMA projekat BiH,
Sarajevo, 2010., str. 8-10.

63

Razlike u cijeni na različitim stupnjevima lanca vrijednosti MAP bilja su značajne.
Berači uvijek dobiju najmanju cijenu u lancu vrijednosti – u prosjeku oko 1 - 2 EUR/kg
isporučenog biljnog materijala. Veletrgovci dobiju, u prosjeku, cijenu koja je 2–3 puta veća
od one koju dobiju berači. Trgovci na malo postižu najveću cijenu u lancu vrijedsnoti, a
maloprodajna cijena je za preko 17 puta veća od cijene koja se plaća beračima.70

Slika 20.: Berba i prerada ljekovitog bilja

70
Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini, USAid/SIDA FARMA projekat BiH, Sarajevo, 2010., str.9-
10.

64

KOMPARACIJA ANALIZIRANIH PODRUČJA Ova analiza stanja ekološke proizvodnje s posebnim osvrtom na sektor MAP bilja obuhvaća projektno područje općina Teslić (BiH) i Drenovci (Hrvatska).2.1. Da bi se pojmilo sličnosti i razlike između analiziranih područja. Razlike analiziranih područja Analizirana područja imaju i nekoliko ključnih razlika od kojih su najvažnije: 1. 3. U obje općine već postoji proizvodnja MAP bilja manjeg obujma. 5. Opremljenost mehanizacijom je još jedna bitna razlika između dviju promatranih općina. a najznačajnije su: 1. koji bi trebao zadovoljiti potrebe većeg broja proizvođača. Ovaj podatak je bitan sa apekta odabira ljekovitih biljnih vrsta koje se mogu uzgajati na području pojedine općine kao i organizacije proizvodnje i nabave potrebne opreme i mehanizacije. U obje općine postoje dobri agroekološki uvjeti za organiziranje ekološke proizvodnje MAP bilja. Dok je opremljenost mehanizacijom u Drenovcima vrlo dobra u Tesliću bi se moralo poraditi na organiziranju strojnog prstena. Prosječan broj članova gospodarstva u Općini Teslić je relativno zadovoljavajući obzirom na potrebe ekološke proizvodnje. 2. Najveća razlika između promatranih općina je u prosječnoj površini gospodarstva. 5. jer u ekološkoj proizvodnji MAP bilja postoji velika potreba manualnog rada. u nastavku teksta su tabelarni i grafički prikazi pojedinih pokazatelja u ove dvije regije. koja je u Drenovcima više nego deset puta veća od prosječne površine u Tesliću.5. Sličnosti analiziranih područja Analizirane općine Teslić (BiH) i Drenovci (Hrvatska) imaju nekoliko sličnosti obzirom na mogućnost ekološke proizvodnje MAP bilja. 4. dok bi u Općini Drenovci nizak prosječan broj članova gospodarstva mogao predstavljati problem. 2. Ekonomija obiju općina u velikoj se mjeri oslanja i ovisi od agrarne proizvodnje. a u nastavku teksta slijede sličnosti i razlike dviju promatranih općina. Određeni sušarski kapaciteti su dostupni na terenu tako da i ova činjenica predstavlja dobru osnovu za započinjanje proizvodnje. 65 . 3.

i 2) Revidirana strategija razvoja Opštine Teslić za period od 2015. Opština Teslić.913 Obradive površine 9. kao i pašnjaka i livada koje u Općini Drenovci zauzimaju male površine. Obradivih površina u Općini Teslić ima četiri puta više nego u Općini Drenovci. 66 . Teslić.000 Drenovci u ha 0 Površine na području Opštine Teslić u ha Izvor: 1) Evidencija Upravnog odjela za poljoprivredu.000 Površine na području Općine 10.517 Ukupno 20.000 40.523 Pašnjaci 240 5. 2015. Grafikon 16. Teslić.534 41. šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije.000 30.: Struktura površina na projektnom području Površine na području Površine na području Struktura površina Općine Drenovci u ha Općine Teslić u ha Šume 8. 2015. godine. do 2018.564 57. Šumskih područja također ima znatno više na području Općine Teslić. do 2018.000 20. Tabela 19. Površina Općine Teslić je pet puta veća od površine Općine Drenovci. podaci za 2014.220 107. Temeljem podataka predstavljenih u tablici 19 i grafikonu 16 vidljivo je da postoje velike razlike u strukturi površina analiziranih područja.: Usporedba strukture površina projektnog područja 60. godine.000 50. šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije.277 Izvor: 1) Evidencija Upravnog odjela za poljoprivredu. i 2) Revidirana strategija razvoja Opštine Teslić za period od 2015. Opština Teslić. podaci za 2014.324 Livade 36 2.

. Drenovci. Drenovci.0 <30 3 Teslić Općina 9.: Usporedna analiza odabranih pokazatelja dviju regija projektnog područja Opremljenost Obradivo Prosječan Prosječna površina gospodarstava Pokazatelji zemljište broj članova gospodarstva agro Sušare (ha) gospodarstva (ha) mehanizacijom (%) Općina 18.7 31.o.o.5 >90 4 Drenovci Izvor: 1) Poljoprivredna savjetodavna služba RS-opština Teslić i 2) Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d. Podaci iz tablice 20 i grafikona 17 jasno pokazuju da na području Općine Drenovci ima dva puta manje obradivog zemljišta nego u Općini Teslić.o.534 2. dok je prosječna površina gospodarstva. u općini Drenovci deset puta veća nego u Tesliću. Također.561 4. Grafikon 17. Tabela 20.8 3.. 2015. 2015.o. što je bitan pokazatelj za agrobusiness. Prosječan broj članova gospodarstva je povoljniji u Općini Teslić.: Usporedna analiza odabranih pokazatelja dviju regija projektnog područja 180 160 140 120 100 80 60 40 Teslić 20 0 Drenovci Izvor: 1) Poljoprivredna savjetodavna služba RS-opština Teslić i 2) Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d. opremljenost mehanizacijom je na deleko bolja u Općini Drenovci. 67 .

1 8 3 Žene . Tabela 21.o.: Struktura nositelja gospodarstva prema dobi i spolu 12 10 8 18-29 30-39 6 40-49 4 50-59 60 i više 2 0 Općina Muškarci Žene Općina Muškarci Žene Drenovci Teslić Izvor: 1) Poljoprivredna savjetodavna služba RS-opština Teslić i 2) Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.o.o.. 2015. 1 Izvor: 1) Poljoprivredna savjetodavna služba RS-opština Teslić i 2) Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.: Dobna struktura nositelja gospodarstva na projektnom području Dob nositelja 18-29 30-39 40-49 50-59 60 i više gospodarstva Općina Drenovci 3 11 11 7 2 Muškarci 1 9 6 5 1 Žene 2 2 5 2 1 Općina Teslić 1 1 2 8 4 Muškarci 1 . Drenovci. Iako je prosječan broj članova gospodarstva povoljniji u Općini Teslić (tablica 19) dobna struktura nositelja gospodarstva je povoljnija na području Općine Drenovci.. 2015. Temeljem podataka iz tablice 21 i grafikona 18 mogu da se donijeti određeni zaključci o dobnoj strukturi nositelja gospodarstava na projektnom području. Većina nositelja gospodarstva u Drenovcima je u dobi između 30 i 50 godina što je povoljnije od situacije u Općini Teslić. 1 1 .o. gdje je većina nositelja gospodarstva u dobi preko 50 godina. Grafikon 18. 68 . Drenovci.

koji se mogu koristiti za ekološku proizvodnju MAP bilja. ali je opremljenost mehanizacijom na niskom stupnju. kao i Bosna i Hercegovina. U ovoj regiji postoji duga tradicija u sakupljanju samoniklog MAP bilja. Područje Općine Drenovci ispresjecano je vodotocima. ne postoje dostatni sušarski kapaciteti obzirom na raspoložive obradive površine i potencijalni kapacitet proizvodnje. ZAKLJUČCI Temeljem svega gore navedenog mogu da se donijeti sljedeći zaključci:  Općina Teslić. iako je prosječan broj članova ispod zadovoljavajućeg nivoa sa aspekta potreba za radnom snagom.  Na području Općine Teslić postoje 3 sušare koje su osnova za preradu MAP bilja. koje ne zahtjevaju veliki udio manualnog rada. a gotovo 10.6. Broj ekoloških proizvođača kao i površine pod ekološkom proizvodnjom. ali i uzgoj MAP bilja. ukoliko se planira dugoročno organiziranje ozbiljne ekološke proizvodnje MAP bilja na većim površinama. Starosna struktura kao i stupanj obrazovanja članova gospodarstava u Općini Drenovci je dobra.  Prosječna površina obradivog zemljišta po gospodarstvu na području u Općine Teslić je zadovoljavajuća za širokoredne vrste. Također.  Općina Teslić ima velike zemljišne resurse ispresijecane vodenim tokovima. prosječna površina zemljišta kojom raspolažu gospodarstva na području Općine Drenovci iznosi preko 30 ha. U Republici Hrvatskoj kao i na projektnom području mogu se naći mnoge samonikle vrste MAP bilja. što je više nego dobra osnova za zasnivanje proizvodnje MAP bilja. 69 . još uvijek su ispod mogućnosti i potencijala koji postoji. Opremljenost mehanizacijom na području Općine Drenovci je na vrlo dobra ali. sa druge strane. održivo i kontrolirano sakupljanje samoniklog bilja te uzgoj MAP bilja trebaju sse bazirati na dokazanim standardima i odredbama Europske unije.  Starosna struktura kao i broj članova domaćinstava u Općini Teslić relativno su povoljni. ali da bi se postigao ekonomski efekt. ali se ono na projektnom području organizirano ne sakuplja i ne otkupljuje.000 ha obradivog zemljišta otvara mogućnost proizvodnje više vrsta MAP bilja. što je izuzetno poželjno obzirom da ekološka proizvodnja MAP bilja zahtijeva dosta manualnog rada. Otkupne stanice. Zbog toga se pri izboru vrsta koje bi se uzgajale na ovom području trebalo voditi računa te odabrati one vrste MAP bilja. osim sušara. trebaju imati odgovarajuću opremu za prijem i preradu samoniklog MAP bilja i u tu bi opremu trebalo uložiti dodatna financijska sredstva. obzirom na raspoložive resurse projektnog područja. Mehanizaciju bi trebalo upotpuniti i osavremeniti. bogate su prirodnim resursima i uvjetima koji stvaraju nadprosječnu sredinu za sakupljenje samoniklog.

racionalnije odvijanje procesa proizvodnje. edukaciju svih sudionika procesa. i dr. veća produktivnost rada. bolja infrastruktura. brži i efikasniji plasman proizvoda. financijska podrška (krediti. Teslić i Drenovci. 70 . Jedan od uvjeta uspješne proizvodnje je i organiziranost proizvođača u udruge. bolja iskorištenost kapaciteta.). može se iznijeti opći zaključak da u obe općine. bolja i veća profitabilnost. Uz nabavu određenih materijalnih sredstava. donacije. postoje dobri preduvjeti za organiziranje ekološke proizvodnje MAP bilja.  Temeljem prikazanih i analiziranih podataka. lakše manipuliranje i čuvanje finalnih proizvoda. kao i aktivnu podršku već spomenutih institucija. Glavni motivi udruživanja bi trebali biti: pravna podrška i sigurnost. proizvodnja ekološkog MAP bilja mogla bi zauzeti značajnu ulogu u ovim regijama.

Službeni Glasnik Republike Srpske. Uredba o ekološkoj mreži. Žilić. 505/2012. Council Directive 79/409/EEC. 124/2013 11. Đurić. Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina. Narodne novine 30/2015. Narodne novine. 158/2008. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji. 56/13.pdf). 203/2012. i Gatarić. Narodne novine 12/2001. 4.: Udžbenik za sakupljanje ljekovitog bilja. Narodne novine 139/2010.eu/meetdocs/2004_2009/documents/com/com_com(2004)0415 _/com_com(2004)0415_en. 18. B. 12/2013. 2014. 13. 710/2009. 16. Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade. 14. 14/2014. Narodne novine.eur-lex. 1235/2008. SEC 739/2004 (www. 80/2013. 2. 153/2009. 17. 15. 5. trgovine i drugog prometa. 508/2012. b) Zakoni i podzakonski akti 3. Council Directive 92/43/EEC. 10. Službeni glasnik Republike Srpske. 6. Narodne novine 80/2013 i 14/2014. Oficial Journal of European Union. Glina. 71 . 354/2014. Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.europarl. 130/2011.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32007R0834) 7. Zakon o organskoj proizvodnji. Radanović. Commission Regulation (EC) No 889/2008. 14/2001 i 79/2007. Narodne novine.europa. Đ..LITERATURA: a) Priručnici i monografije 1. 71/09. Council Regulation (EC) No 834/2007 of 28 June 2007 on organic production and labelling of organic products and repealing Regulation (EEC) No 2092/91 (www. Zakonom o poljoprivredi. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. priručnik. Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. European Action Plan for Organic Food and Farming. 2009/147/EC. I. 9. Zakon o zaštiti prirode. D. 63/2011.europa. Zakon o provedbi Uredbe vijeća (EZ) br. 836/2014. 12. Narodne novine. Kreativni centar Samo tako. 721/2010.: Samoniklo ljekovito bilje. Banja Luka. 8. Narodne novine 86/2013. 2007. Zakon o vodama. Zakon o organskoj proizvodnji hrane.

www.2009. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Banja Luka. Javna poljoprivredna savjetodavna služba.komorabih. 24. Poljoprivredni sektor u BiH. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Mirjanić. 28. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske.com 32. Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje. Zagreb. 2011.hirc.opcina-drenovci.agroklub. 2012. Republički zavod za statistiku.c) Ostalo 19. Ministarstvo poljoprivrede.botanic. 26.hr 34.hr 41. Zagreb. USAid/SIDA FARMA projekt BiH. EC podregionalna kancelarija za Centralnu i Istočnu Europu. 29. 20. Ministarstvo poljoprivrede. Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2011. 2011. Sarajevo.hr/gis 33. Revidirana strategija razvoja opštine Teslić za period od 2015.com 72 .hr 42. 31. 21. Statistički godišnjak Republike Srpske. Sarajevo. Hrvatska poljoprivreda. Ljekovito i aromatično bilje u Bosni i Hercegovini. Frick and IFOAM.hr 35. www. Sarajevo. and Lernoud J. www.bioportal. IPARD-ova analiza sektora za Bosnu i Hercegovinu.ba 39. www. www... 2015. do 2018. Opština Teslić. šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. FAO i EC. 22.hr 37. et al.geografija. Teslić. Univerzitet u Banjoj Luci Poljoprivredni fakultet. www.: Agrarni sektor Republike Srpske. 2011. www.mps. www. godinu. Bonn.dzs. 2015. Strateški plan razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020. Willer.hr 36. 2004. S.: The world of organic agriculture. 27.-2016. Banja Luka. www-lavanda-lavandin. Sektor za savjetodavni i stručni rad.enciklopedija. H. godine. 25. 2015. Ministrastvo poljoprivrede.hr/fcd 38. Hrvatska poljoprivredna komora. 23. Ljekovito i aromatično bilje – Podsektor. 30. Statistics and emerging trends 2015. www. Banja Luka. www. 2010. www. 2015. 2010. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. USAID and ARD Inc.dzzp. Research institute of organic agriculture FiBL.slavonski-hrast.com 40. Sarajevo. Zagreb. godine.

.................................... 50 Tabela 15......................................................... 24 Tabela 7........... 32 Tabela 11......................................................... 18 Tabela 5..............................: Akcijski plan projektnog područja Općine Teslić ..................... 67 Tabela 21.............: Prikaz vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH po godinama .............: Struktura površina na projektnom području .............................: Dobna struktura članova OPG-a na području Općine Drenovci prema naseljima i spolu ............... 43 Tabela 14.. 60 Tabela 19........................................... 53 Tabela 17.................. 38 Tabela 12......... 15 Tabela 4.......................................................................................: Samonikle MAP biljne vrste koje se najčešće nalaze u prometu u BiH ..........................: Usporedna analiza odabranih pokazatelja dviju regija projektnog područja .......... 9 Tabela 2.. 20 Tabela 6.......: Cijene odabranih MAP biljaka u otkupu na hrvatskom tržištu ...: SWOT analiza mogućnosti ekološke proizvodnje MAP bilja na području Općine Teslić ....: Dobna struktura nositelja gospodarstva na projektnom području............................ 51 Tabela 16................................ 25 Tabela 8................................................: Biljna ekološka proizvodnja u Republici Hrvatskoj ...: Struktura obradivih površina na području Općine Teslić ..................................................................... 31 Tabela 10.........: Prednosti i nedostaci uzgoja MAP bilja ........................................ 41 Tabela 13...............................: Prednosti i nedostaci ekološke proizvodnje ...........................................................: SWOT analiza mogućnosti ekološke proizvodnje MAP bilja u općini Drenovci 59 Tabela 18..........: Cijene odabranih samoniklih MAP biljaka u otkupu u BiH ..: Spisak potrebne opreme za otkup i primarnu preradu samoniklog bilja ....: Akcijski plan aktivnosti u projektnom području Općine Drenovci ................. 000 ha ...........................................................: Struktura korištenja obradivog zemljišta u Bosni i Hercegovini.....................: MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Republici Hrvatskoj u periodu od srpnja do studenog ........................ 68 73 ........ 26 Tabela 9............................................................................. 66 Tabela 20....: MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Republici Hrvatskoj u periodu od veljače do lipnja .............................POPIS ILUSTRACIJA a) Popis tabela Tabela 1.. 10 Tabela 3............................: Najčešće samonikle MAP biljne vrste koje se sakupljaju u Bosni i Hercegovini .................................................................

..........................: Prikaz vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH po godinama .............. 12 Grafikon 3......... 52 Grafikon 11..........: Usporedna analiza odabranih pokazatelja dviju regija projektnog područja .........: Prikaz lanca vrijednosti MAP bilja ............................... 22 Grafikon 7...................................................: Ekološka proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj u razdoblju od 2010-2014 godine .......................: Izvoz i uvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine ........: Smanjenje broja stanovnika prema naseljima na području Općine Drenovci u razdoblju od 2001-2010...........................: Uvoz poljoprivrednih proizvoda po regionima (2009-2011 godina) ............................................ 13 Grafikon 4................... 68 74 .............: Odnos obrađenog i neobrađenog zemljišta u BiH ...............: Struktura površina na području Općine Drenovci ..............: Površina obradivog zemljišta OPG-a obuhvaćenih anketom ............................................. 37 Grafikon 8................. 57 Grafikon 15...........: Struktura nositelja gospodarstva prema dobi i spolu........... 66 Grafikon 17....................................................................................: Usporedba strukture površina projektnog područja ................................................... 14 Grafikon 5.................................... 55 Grafikon 14.................................: Broj zainteresiranih OPG-a za prelazak na ekološku proizvodnju sa područja Općine Drenovci prema spolu nositelja ..b) Popis grafikona Grafikon 1.. 67 Grafikon 18.....................................: Struktura obradivog zemljišta BiH (prosjek 2005-2009) .............. 38 Grafikon 9................................................: Broj zaposlenih u agrarnoj proizvodnji u BiH ............... 63 Grafikon 16...................... 14 Grafikon 6............................................... 47 Grafikon 10........................... 12 Grafikon 2..... 54 Grafikon 13...................: Izvoz poljoprivrednih proizvoda po regionima (2009-2011 godina) ..........................................................: Struktura nositelja OPG-a na području Općine Drenovci prema dobi i spolu ......: Udio ekoloških površina u ukupno korištenim obradivim površinama u RH u razdoblju od 2010-2014 godine .................................................... 53 Grafikon 12........ godine ..........

c) Popis slika

Slika 1.: Polje kamilice ............................................................................................................ 19
Slika 2.: Berba nevena u Bosni ................................................................................................ 19
Slika 3.: Bosiljak ...................................................................................................................... 19
Slika 4.: Plantaža lavande u Hercegovini ................................................................................ 19
Slika 5.: Divlji luk, smilje, kantarion, šipak, jagorčevina i majčina dušica ............................. 21
Slika 6.: Lavanda (Lavandula sp.) Slika 7.: Matičnjak (Melissa officinalis) ...................... 39
Slika 8.: Područja NATURA 2000 u Vukovarsko-srijemskoj županiji .................................. 40
Slika 9.: Vodopija (Cichorium intybus) ................................................................................... 45
Slika 10.: Maslačak (Taraxacumofficinalis) ............................................................................ 45
Slika 11.: Područje Općine Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji ............................... 46
Slika 12.: Kopriva (Urtica dioica) ............................................................................................ 48
Slika 13.: Preslica (Equisetum arvense)................................................................................... 48
Slika 14.: Kamilica (Matricaria chamomilla) .......................................................................... 56
Slika 15.: Menta (Mentha sp.).................................................................................................. 56
Slika 16.: Šipak (Rosa canina) ................................................................................................. 58
Slika 17.: Dren (Cornus mas)................................................................................................... 58
Slika 18.: Bijeli sljez (Althaea officinalis) ............................................................................... 58
Slika 19.: Bosiljak (Ocimum basilicum) .................................................................................. 58
Slika 20.: Berba i prerada ljekovitog bilja ............................................................................... 64

75

PRILOZI

PRILOZI

76

Prilog 1: BIJELI SLJEZ (Althaea officinalis L., fam. Malvaceae)

BIJELI SLJEZ (Althaea officinalis L.,
fam. Malvaceae) se može naći pored
rijeka, na vlažnim livadama i drugim
vlažnim staništima. Zbog velike
potražnje, u zadnje vrijeme počeo je i
uzgoj ove biljne vrste. Korijen bijelog
sljeza iz uzgoja je mekši, mesnatiji,
deblji i traženiji na tržištu. Sadrži više
sluzi od samoniklog bijelog sljeza.
Najviše se upotrebljava korijen, dok se
list i cvijet koriste u manjoj mjeri.
Korijen bijelog sljeza ulazi u sastav
raznih čajnih mješavina i upotrebljava
se za liječenje bolesti organa za disanje.

Opis biljke - Bijeli sljez je višegodišnja zeljasta biljka sa moćnim sustavom korijenja.
Korijen je razgranat, mesnat, debeo, sluzav, izvana blijedo žute, a iznutra bijele boje. Iz
korijena prvo izbijaju zelenim okruglasti listovi, a tek nakon njih izbija više uspravnih
stabljika visine 60-200 cm sa krupnim naboranim listovima.
Listovi su srcolikog do izduženog oblika
sa zaoštrenim vrhom, a po obodu grubo
nazubljeni. Cvjetovi su pojedinačni ili kao
cvat u manjim skupinama u pazuhu
listova, na kratkim drškama. Krunični
listići su trokutasti svijetlo ružičaste ili
bijele boje. Cvjeta od lipnja do rujna.
Cijela biljka je obrasla finim, sitnim,
baršunastim srebrenasto sivim dlačicama,
što joj daje kadifast izgled.
Sjeme je u obliku okrugle ploče svijetlo
smeđe boje. Korijen dobro podnosi niske
temperature i ne smrzava se u klimatskim
uvjetima projektnog područja. Bijeli sljez
je biljka kontinentalne klime.

77

međutim ako se sadi u proljeće. Sjeme se sije u hladne lijehe u prvoj polovini srpnja.Bijeli sljez ostaje na istoj parceli godinu dana ili najviše dvije godine. zbog koga se i uzgaja bijeli sljez. Za jedan m² lijehe potrebno je 3-5 grama sjemena od kojih se dobije 250-300 sadnica. zaostane u razvoju. rano u jesen. b) sadnjom korijenovih glava uzetih od starijih biljaka i c) proizvodnjom sadnica u hladnim lijehama. Ovaj problem se lako rješava tretiranjem biljaka nekim od insekticida. ali su najbitniji buvači (Halticinae). Na isto zemljište se može vratiti poslije 3-4 godine. postrebno je posvetiti posebnu pozornost obradi zemljišta. a da korijen. U praksi se najčešće koristi razmnožavanje pomoću sadnica. Lijehu je potrebno redovito plijeviti i zalijevati. U toku vegetacije potrebno je obaviti 2 . Koristi se neko od azotnih gnojiva. Sjeme niče 3 tjedna nakon sijanja. Poželjno je da se podzemna voda nalazi u aktivnoj zoni korijena. bijeli sljez povoljno reagira na fosforna i kalijeva gnojiva.3 okopavanja ovisno o zakorovljenosti zemljišta.Uzgoj Zemljište . Bolesti i štetočine . Poželjno je da je prethodna kultura bila dobro pognojena. Ako se sadi u jesen. Od bolesti može da se pojavi trulež korijena.Bijeli sljez napada nekoliko biljnih štetočina. Razmnožavanje . Sjetva se obavlja omaške ili u redove na rastojanju 15-20 cm. Okopavanje i plijevljenje su obavezne mjere njege i sa njima se počinje čim su vidljivi redovi bijelog sljeza. jer se može desiti da se nadzemni dijelovi biljke prekomjerno razvijaju. Obrada zemljišta . Gnojidba .000-66. Posebnu pažnju treba voditi da prethodni usjev ostavi iza sebe rastresito zemljište čisto od korova. okopavanje i prihranjivanje. jer je to najpouzdaniji način razmnožavanja. 78 . Najbolje uspijeva ako se sadi na parcelu nakon gnojenih okopavina. Prilikom određivanja doze azotnih gnojiva treba voditi računa da se ne predozira. Razmak između redova se ostavalja 50-70 cm. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. a drugo nakon drugog okopavanja. koje je za bijeli sljez potrebno poorati u što ranije jesen na dubini 30-40 cm.Bijeli sljez najveće prinose daje na aluvijalnim nanosima.Bijeli sljez se može razmnožavati na 3 načina: a) direktnom sjetvom sjemena.Da bi se korijen sto bolje razvijo. a zatim rasađivanje sadnica na stalno mjesto. Bijeli sljez se prihranjuje dva puta tijekom vegetacije. jer u takvim uvjetima daje umanjen prinos. Mogu se koristiti i parcele koje su periodično poplavljene.000 sadnica. Plodored . nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije tlo. Prvo prihranjivanje se obavlja sa prvim okopavanjem. Njega . ritskim crnicama lakšeg mehaničkog sastava. a između biljaka u redu 20-30 cm. Za 1 ha nasada je potrebno 50. Mladice u lijehama ostaju do rasađivanja kada biljke imaju 4-6 listića i dosegnu visinu od 10-tak cm.Nije preporučljivo da se bijeli sljez direktno prehranjuje stajnjakom. Ne treba ga uzajati na zemljištima sa teškim mehaničkim sastavom. Od mineralnih gnojiva. a potrebno ga je uzgajati u plodoredu. Ovako proizvedene sadnice sade se na stalno mjesto.15 dana. jer bijeli sljez može bez oštećenja provesti pod vodom 10 .Mjere njege podrazumijevaju plijevljenje. zemljište se priprema za sadnju odmah nakon oranja.

75 5 250. 46 500 0.00 7 000 kg sirovog Korijen bijelog sljeza 0. Za jedan kg suhog proizvoda potrebno je 4 kg svježeg korijena bijelog sljeza. a za 1 kg suhih cvjetova potrebno je 6-7 kg svježih cvjetova.Sa površine od 1 ha zasađene bijelim sljezom može se dobiti od 1.200-2.00 2. Cvjetovi se beru i prve i druge godine uzgoja. a lišće se suši u sušarama na temperaturi od 50 ºC.a najbolju kvalitetu ima prije i za vrijeme cvatnje. Prilikom sušenja treba biti oprezan da se korijen ne upljesnjivi. U drugoj godini broj berbi kao i količina ubranog lišća se povećava.00 proizvodnje B. 5 625.00 -stajnjak t 30 20. u listopadu ili studenom.75 375.00 360. Osušeni štapići bijelog sljeza se sijeku na kockice. godini Jedinica mjere Po 1 ha (EUR) (EUR) 1. ---. gdje se ostavlja neko vrijeme da provene.00 600. a zatim se ljušti. Predračun za podizanje 1 ha nasada bijelog sljeza A. Troškovi uzgoja po godinama Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 1. Najbolji način vađenja je izoravanje plugom sa koga je skinuta plužna daska. pa sve do ožujka ukoliko to uvjeti dozvoljavaju. 500-600 kg lista i do 150 kg cvijeta bijelog sljeza.00 UKUPNO 3 025. koje sakuplja radnik. Plug potkopava korijenje.00 3. Od 6 kg svježeg lista dobije se 1 kg suhog. korijen se siječe uzdužno na 4 dijela te se suši se u sušarama na temperaturi 50-60 ºC. Dobro osušen bijeli sljez ima bijelu ili svijetložutu boju.00 -voda za zalijevanje l 100.Berba . što se često događa ako se suši prirodnim putem. nakon čega se korijen pere pod mlazom hladne vode.00 korijena Ukupna vrijdnost ---. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje List bijelog sljeza 500 kg suhog lista 0. List se može brati 2-3 puta tijekom godine. Sa korijena se odmah odstranjuju glave sa svim drvenastim dijelovima. U prvoj godini se ne smije obrati više od jedne trećine listova da se ne bi ugrozila biljka. Rad radnika Radni dan 79 . Nakon ljuštenja.000 kg suhog korijena.Korijen bijelog sljeza se vadi u jesen. Materijal -sadnice bijelog sljeza Kom. Prinos . koji ide iza pluga. Suše se na suncu.05 2 325.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90. Oprani korijen se prenosi u zatvorenu prostoriju.

00 150. Ukupni troškovi (I+II) 4 765.00 180.00 90.00 II.00 EUR 80 .00 15.00 1 050. Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 2.00 2.Ukupni troškovi (1+2) 330.UKUPNO 70 15.00 EUR B.Vrijednost proizvodnje 5 625.00 EUR Dobit (A-B) 860. Rad radnika Radni dan UKUPNO 10.Ukupni troškovi (1+2+3) 4 435.00 Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 2 godini Jedinica mjere Po 1 ha (EUR) (EUR) 1.00 I.00 A.

sitni su i bijele su boje. jer tada na projektnom području nedostaje padalina. koji prodire do 40 cm duboko u zemljište. Ims razgranati korijen. Cvjetovi su smješteni u gornjem dijelu stabljike. sjajno. kada redovno daje dvije žetve. Plodored . Povoljno reagira na navodnjavanje. tamno i okruglo. nakon prve žetve. To je ljekovita. Najbolje uspijeva ako se sadi na parcelu nakon gnojenih okopavina ili jednogodišnjih leguminoza.Bosiljak najbolje uspijeva na humusnim. To je biljka umjereno tople klime. Bosiljak ima izraženo antiseptičko djelovanje. 81 .Bosiljak se obavezno uzgaja u plodoredu. tako da strada od prvih jesenjih mrazeva. Lamiaceae) vodi porijeklo sa prostora oko Sredozemnog mora. Koristi se kao sredstvo za umirenje i za bolesti abdomena. jajastog oblika. Lamiaceae) BOSILJAK (Ocimum basilicum L. Na istu parcelu se može ponovno saditi nakon 2-3 godine. aromatična i začinska biljka. ali se najviše koristi kao začin. dubokim zemljištima. fam.Bosiljak je jednogodišnja zeljasta biljka visine do 80 cm. Listovi u donjem dijelu biljke su dosta krupniji od listova na vrhu. svježa ili se koristi eterično ulje. koja se upotrebljava osušena. po obodu ravni sa oštrim vrhom. Listovi su prosti. Stabljika je uspravna sa dosta bočnih grana i grančica. Sjeme je sitno. a klijavost iznosi od 90-95 %.Prilog 2: BOSILJAK (Ocimum basilicum L. Uzgoj Zemljište . Bosiljak ne podnosi niske temperature. Za doba razvoj bosiljak zahtijeva visoke temperature i dosta vlage. kojoj hladna klima i velika nadmorska visina ne odgovara. Navodnjavanje je najpotrebnije u drugoj polovini ljeta. Opis biljke . pogotovo u drugom dijelu ljeta. fam.. ukoliko se žele dobiti visoki i stabilni prinosi.. Cvjeta u srpnju i kolovozu.

U južnijim krajevima bosiljak se može saditi i u drugoj polovini travnja. kada nema rose. tople lijehe je potrebno otkrivati tijekom dana. Njega . koja doprinosi postizanju dvije žetve tijekom jedne vegetacije bosiljka.Zemljište za uzgoj bosiljka obavezno treba poorati u jesen na 30-35 cm i ostaviti da tako prezimi. Navodnjavanje je mjera. po suhom i tihom vremenu. Drugo prihranjivanje se obavlja nakon prve žetve. 82 . Biljke se presađuju početkom svibnja.-10. da bi se mlade biljke bosiljka prilagodile vanjskim uvjetima.Mjere njege podrazumijevaju okopavanje. koji sigurno daje dvije žetve. odnosno kada više ne postoji opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. a druga nakon prve žetve. Razvoju bolesti značajno pogoduje duže zadržavanje površinske vode. U slučaju pojave bolesti. Povoljno reagira na prehranu mineralnim gnojivima. a naredno prema potrebi i ovisi o zakorovljenosti zemljišta. Zasijano sjeme proklija za 5-6 dana pri temperaturi zemljišta od 20ºC i temperaturi zraka od 25ºC. što znači da za 50-80 m2 lijehe treba 150-250 grama sjemena. Okopavanje je obavezna mjera njege. dok se na većim površinama može saditi pomoću sadilica za povrće.Bosiljak se može razmnožavati direktnom sjetvom sjemena ili proizvodnjom sadnica u toplim lijehama. čiji uzročnik može biti kontaminirano zemljište ili sjeme. svibnja.Poželjno je da se bosiljak sije na parceli na kojoj je prethodna kultura bila prehranjivana stajnjakom. Posljednjih 10-15 dana uoči rasađivanja. Prvo okopavanje obavlja se 15-20 dana nakon presađivanja. Sa 1m² dobije se od 1. pod duboko oranje ili u proljeće prilikom predsjetvene pripreme zemljišta. jer su biljke bosiljka pokošene i nema opasnosti da gnojivo napravi štetu na listovima. zemljište izravnati i usitniti. a obavlja se ručno. jer se tada smanjuje mogućnost pojave biljnih bolesti. Gnojidba . pomoću ručnih alata za sadnju ili u brazdice. Za sjetvu 1 m2 tople lijehe koristi se 2-3 grama sjemena. koja se izvodi 2-3 puta tijekom vegetacije u ovisnosti od zakorovljenosti zemljišta. Sjetva se obavlja krajem veljače ili početkom ožujka da bi sadnice za presađivanje bile spremne u razdoblju od 1. Najbolje je primjeniti sustav navodnjavanja „kap po kap“. drugo je 10-15 dana poslije. Na manjim površinama sadnja se vrši ručno. a razmak između biljaka unutar reda oko 30 cm. Bosiljak može oboljeti od uvenuća (Fisarium sp. a potrebne količine gnojiva treba utvrditi temeljem analize zemljišta. Razmnožavanje . U proljeće je potrebno obaviti predsjetvenu pripremu. Prvo prihranjivanje potrebno je obaviti prije prvog okopavanja.). Sadnice se proizvode u toplim lijehama ili plastenicima. jedna u početnoj fazi rasta. Bosiljak se prihranjuje dva puta tijekom vegetacije sa azotnim gnojivima.Obrada zemljišta . Za prihranu je najbolje upotrijebiti azotno gnojivo KAN. Razmak između redova treba biti 50 cm. tj. Nakon sadnje obavezno je zalijevanje.200 sadnica. jer se u tom stadiju najbolje primaju. dok se azot dodaje tijekom vegetacije u dvije prihrane. nužno je zaražene biljke odstraniti iz nasada i obavezno spaliti. Temperatura u toploj lijehi ne smije se spustiti ispod 15ºC. Razmnožavanje sadnicama je sigurniji i bolji način.000-1. Presađuje se kada sadnice ima 3-4 para listića i dostigne visinu od 10-12 cm. Fosfor i kalij je potrebno dodati u jesen. prihranjivanje i navodnjavanje. a može se obaviti rasturačem za mineralna gnojiva. kada se infekcija brzo širi i može izazvati značajne gubitke prinosa.

000-3.00 (1+2+3) A.00 400. Prinos – S nasad na površini od 1 ha dobije se 2. sav pokošeni dio biljke se suši u termičkim sušarama.Berba .00 -stajnjak t 20 20. jer tada ima najveći postotak eteričnog ulja i daje najveći prinos zelene mase.00 3. Vrijednost proizvodnje Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje po ha 8 000 kg sirove Proizvodnja 0. Troškovi uzgoja Cijena Iznos po 1 ha Troškovi Jedinica mjere Po 1 ha (EUR) (EUR) 1. U našim uvjetima prva žetva se obavlja u srpnju.Bosiljak se kosi kad je u punom cvatu i kada ima najviše lista na stablu.00 360. Materijal -sjeme bosiljka kg 10 40.00 EUR Dobit (A-B) 660.00 EUR B. Bitno je da bosiljak nakon sušenja zadrži prirodnu boju.000 kg suhe mase bosiljka ili 8-12 kg ulja.00 UKUPNO 800. tako da je prilikom druge žetve biljka bosiljka mnogo veća i razgranatija. Kosi se kosačicom na visini 8-10 cm od zemlje. Drugu žetvu je važno obaviti prije ranih jesenjih mrazeva. a druga u rujnu. Za dobivanje suhe herbe. Rad radnika Radni dan UKUPNO 12 15 180.00 400.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90. što često dovodi do toga da druga žetva bude bogatija od prve.00 EUR 83 . a zatim se nosi na preradu. Predračun za podizanje 1 ha nasada bosiljka A.00 biljke B.Vrijednost proizvodnje 2 000. nakon čega se usitnjava. Ovim načinom kosidbe stimulira se izbijanje većeg broja bočnih grana. Bosiljak treba kositi po suhom i sunčanom vremenu nakon čega se ostavlja na parcelii 4-6 sati da provene.25 2 000. Za dobijanje eteričnog ulja destilira se prosušena biljka u standardnim destilatorima pod pritiskom od 6-7 atm.00 2. Destilacija traje 3-4 sata.00 Ukupni troškovi 1 340. Ukupni troškovi 1 340.

koja daje med visoke 84 . Listovi su raspoređeni na stabljikama jeddan naspram drugoga te djelimično zimzeleni. a nalaze se na vrhovima stabljika i bočnih grana. Odrvene te su prekrivene bijelim dlačicama. čvrsti i debeli. Cvjetovi su složeni u 6-8 pršljenova razmaknutih najmanje za dužinu cvijeta.. protiv glavobolje. Iz višegodišnjeg grma izbija veliki broj stabljika. za dezinfekciju i često kao začin. jak i razgranat sustav korijenja. koji prodire duboko u tlo. za jačanje organizma. fam. ŽALFIJA (Salvia officinalis L. sive ili srebrnastosive boje. dužine od 3 do 8 cm i širine oko 1 cm.Prilog 3: KADULJA. po obodu sitno nazubljeni. Lamiaceae) potječe sa Sredozemlja gdje je i danas najviše rasprostranjena. reumatizma. a gornji sjedeći. Listovi su izduženi zašiljenog vrha. a kasnije je gola. Opis biljke . Koristili su je i cijenili stari Grci i Rimljani. tako da gotovo redovno ulazi u sastav pasti za zube. koje djelomično..Kadulja je višegodišnji zeljasti razgranati polugrm. u kozmetičkoj i parfumerijskoj industriji. donji na peteljkama. Koristi se za ispiranje usne šupljine i ždrijela. U početku je liska obrasla finim sivim dlačicama. a ovi potonji su ju nazivali sveta trava. Lamiaceae) KADULJA. Ima razvijen. protiv znojenja. Najcjenjenija i najkvalitetnija kadulja potječe iz područja Jadranskog primorja. Kadulja je izrazito je medonosna biljka. ŽALFIJA (Salvia officinalis L. Naročito se cijeni ekstrakt kao sredstvo za jačanje zubnog mesa i kod krvarenja desni. šećerne bolesti. Kadulja iz se često izvozi kao eterično ulje. Cvjetovi se otvaraju od kraja travnja do srpnja. fam. Krunica je svijetlo bijele ili plavoljubičaste boje.

nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije zemljište. Dubina oranja treba biti što veća da se stvori što dublji rastresiti sloj za razvoj korijena. Kadulja se razmnožava sjemenom proizvodeći presadnice ili direktnom sjetvom sjemena. Jedino joj ne odgovaraju zemljišta na kojima se zadržava voda kao ni kišne i hladne godine. Pravilna obrada zemljišta započinje krajem ljeta. aromatičan i specifičan miris te gorak i opor okus. pa se može uspješno uzgajati i na siromašnim zemljištima. Ukoliko se sadnja vrši u jesenskom periodu. Mađutim. dok odrasla biljka može da podnese dugotrajne suše. a najbolju kvalitetu i najveći prinos postiže na lokalitetima sa mnogo svijetla i topline. a između biljaka unutar reda 30-40 cm. dok je sjeme okruglo i tamnosmeđe. najbolje bi je bilo uzgajati na rastresitim. plijeviti i po potrebi prihranjivati. smeđe boje. Plod je orašica. Sjetva se obavlja omaške. Razmak između redova treba biti 60-70 cm. zemljište za sadnju se priprema odmah nakon oranja. pa bez problema može prezimiti i u kontinentalnim krajevima. Gnojidba – Kadulja povoljno reagira na primjenu gnojiva. koje ostavljaju zemljište slobodno od korova. široka oko 2 mm. propusnim i plodnim zemljištima. Obrada zemljišta . Kadulja je biljka suhog i toplog podneblja. Kadulju se može sijati i direktnom sjevom sjemena na parcelu. kako u pogledu postotka primljenih biljaka. pri čemu se sjeme sije sijačicama na rastojanju 60-70 cm razmaka između redova i na dubinu 85 . Razmnožavanje – Na manjim parcelama kadulju je moguće razmnožavati dijeljenjem starih grmova. ovisno o vremenskim uvjetima. Kadulja se može saditi u jesen ili u proljeće. Ipak.Zemljište za uspostavu nasada kadulje treba pripremiti sa posebnom pažnjom. jer bolje klija bez prisutstva svijetlosti. Izrazito je otporna na niske temperature. odnosno dubina oranja treba biti minimalno 40 cm.Kadulja na istoj parceli ostaje 10 i više godina tako da se ne uzgaja u plodoredu. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. tako i u pogledu daljnjeg razvoja. Gnojidba se vrši tijekom predsjetvene pripreme zemljišta sa NPK gnojivima. koje nikne za 10-15 dana.kvalitete. Sadnice je nakon sadnje. ako se sadi u proljeće. ali ovaj način se ne primjenjuje na većim površinama. a tijekom ljetnjih mjeseci potrebno redovno zalijevati. u ožujku ili najkasnije početkom travnja. Nasad kadulje je najbolje podignuti nakon biljnih vrsta. U kišnim godinama sa niskim temperaturama sadržaj eteričnog ulja u biljci je umanjen. Jesenja sadnja je bolja od proljetne. a količina gnojiva i kombinacija hranjivih elemenata određuju se temeljem kemijske analize tla. Cijela biljka ima jak. Uzgoj Zemljište – Što se tiče kvalitete tla kadulja nije zahtjevna biljka. Zemljište za hladne lijehe je potrebno dobro usitniti i poravnati. a sjeme se pokriva tankim slojem zemlje. Sjeme kadulje se sije u hladne lijehe krajem ožujka ili početkom travnja. jer ostaje na istoj parceli 10-ak godina. Presadnice se proizvode u hladnim lijehama tijekom ljeta. dugačka 2-3 mm. Jesenja sadnja se obavlja u listopadu ili studenom. Plodored . Proljetna sadnja se obavlja što je moguće ranije. Za 1 m² lijehe potrebno je oko 10 grama sjemena.

Nasad kadulje se prorjeđuje u slučaju kada je išlo sa direktnom sjetvom.000-5.oko 2 cm krajem ožujka ili početkom travnja. za razliku od većine drugih ljekovitih vrsta. Prinos – Sa nasada kadulje na površini od 1 ha može se dobiti od 3. Kadulju se prehranjuje dva puta tijekom vegetacije. najprije u vrijeme prvog okopavanja.00 86 . Njega – Njega kadulje se sastoji od prorjeđivanja. Berba – Kadulja se. a zatim destilirati. Predračun za podizanje 1 ha nasada žalfije/kadulje/ A. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Kolicina u kg Cijena u EUR Ukupno u EUR proizvodnje Proizvodnja u I godini 8000 kg sirove mase 0. a nakon sjetve parcelu treba obavezno povaljati da bi biljka u proljeće brže nicala.000-3.5 kg sjemena po 1 ha.500 sadnica po 1 ha na kom 46 500 0. pokošenu masu treba ostaviti da provene.00 600.00 Ukupna vrijednost proizvodnje tijekom 3 30 000 kg sirove mase 0. U oba slučaja se koristi KAN ovisnosti od plodnosti zemljišta.00 razmaku 70x30 cm) -stajnjak t 30 20. Najčešće su potrebna 3-4 okopavanja tijekom godine. Okopavanje i kultiviranje se izvodi više puta tijekom godine. Kosi se cijeli nadzemni dio na visinu od oko 10 cm nakon čega se suši se na 40-45°C. bere nakon cvjetanja kada listovi dobiju srebrenastu boju. kultiviranja i prehranjivanja. odnosno u prvoj polovini srpnja. što je izrazito važna mjera tijekom prve godine uzgoja kada su biljke nježne i male.25 2500.25 2000. okopavanja.00 Proizvodnja u III 12 000 kg sirove mase 0. Jedno kultiviranje obavezno treba obaviti na kraju vegetacije kao priprema biljaka za zimski period. Materijal -sadnice kadulje/žalfije (46. Prinosi eteričnog ulja se kreću od 30-50 kg/ha.000 kg suhe biljke ili 2.25 7 500. godini Po 1 ha Cijena u EUR mjere EUR 1.00 godine B. Ako se proizvodi eterično ulje. a potom nakon prve žetve. a prorjeđuje se na razmak od 20-30 cm u fazi kada biljke imaju 3-4 lista.00 -voda za zalijevanje l 100. Uništavanje korova u rednom prostoru se obavlja ručno. ovisno o zakorovljenosti parcele.000 kg suhog lista.05 2 325. Za direktnu sjetvu potrebno je 3-3.25 3000.00 Proizvodnja u II 10 000 kg sirove mase 0. Troškovi uzgoja po godinama Jedinica Iznos po 1 ha u Troškovi u 1.

Rad traktora Radni dan UKUPNO 4 90. Rad radnika Radni dan UKUPNO 70 15.00 2.00 EUR 87 . 1 275.00 3.00 360.00 200.00 UKUPNO 300. 1 185. godini 4 525.00 200.Rad traktora Radni dan UKUPNO 5 90.00 godini (1+2+3) Izračun ekonomskog efekt proizvodnje za 3 godine uz napomenu da se kadulja/žalfija eksploatira barem 10 godina.00 -voda za zalijevanje l 100.00 III.00 525. godini Po 1 ha Cijena u EUR mjere EUR 1.00 2.00 3.00 1 050.00 525.00 450. Ukupni troškovi (I+II+III) 6 985.00 I.Ukupni troškovi u 2.Vrijednost proizvodnje u 3 godine 7 500. Rad radnika Radni dan UKUPNO 35 15.UKUPNO 3 025. Materijal -stajnjak t 10 20.00 UKUPNO 300.00 (1+2+3) Jedinica Iznos po 1 ha u Troškovi u 3.00 II. A. Rad radnika Radni dan UKUPNO 35 15.00 EUR Dobit (A-B) 515.00 (1+2+3) Jedinica Iznos po 1 ha u Troškovi u 2.00 450.00 EUR B. Materijal -stajnjak t 10 20.Ukupni troškovi u 1.Ukupni troškovi u 3.00 3.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90. godini Po 1 ha Cijena u EUR mjere EUR 1.00 2.00 -voda za zalijevanje l 100.

Po obodu glavice ima do 20 bijelih. a upotrebljava se od najstarijih vremena. Vanjska primjena proizvoda od kamilice najčešća je kod upala kože i sluzokože. Sjeme je izrazito sitno i procjenjuje se da u 1 kg sjemena ima preko 20 milijuna sjemenki. može se pronaći svuda od sjevera pa do krajnjeg juga Europe. Asteraceae) KAMILICA (Chamomila recutita (L. hermafroditnih cvijetova. a u sredini glavice ima mnogo zbijenih žutih. a cvjetovi su sakupljeni u glavičaste cvati. jezičastih ženskih cvijetova. zeljasta biljka uspravnog razgranatog stabla visine do 80 cm. kao samonikla biljka. fam. Cvijet ima karakterističan prijatan miris. Asteraceae) je najzastupljenija MAP na tržištu. Kamilica. Koristi se kod želučano-crijevnih bolesti. Razdoblje cvatnje traje od 20-25 dana.) Rausch. oboljenja sluznice grla i nosa. a okus kamilice je pomalo gorak i aromatičan. kod opekotina. Eterično ulje kamilice primjenjuje se u kozmetičkoj i parfumerijskoj industriji. Kamilica cvjeta u travnju i svibnju. za ispiranje očiju i jačanje korijena kose.Prilog 4: KAMILICA (Chamomila recutita (L. ekcema. ispiranje rana. Listovi su višestruko perasto dijeljeni.) Rausch. menstrualnih bolova. za inhalaciju. dijareje. fam. ali joj ipak najviše odgovara umjereno vlažna i topla klima. 88 .Kamilica je jednogodišnja. Ima tanak i slabo razvijen vretenast korijen. Opis biljke . Cvjetište je šuplje i golo po čemu se razlikuje od sličnih vrsta.

Gnojidba – Na normalnim zemljištima kamilicu nije potrebno gnojiti. Berba . Na siromašnijim zemljištima kamilicu se može pognojiti predsjetveno mineralnim NPK gnojivom. zemljište treba fino usitniti. a može ju se sijati i u proljeće.Kamilica se uzgaja radi dobivanja cvjetnih glavica. Zatvorene ili napola otvorene cvjetne glavice ne treba brati. Ako se priprema zemljišta i sjetva obave na vrijeme i ako u zemljištu ima dovoljno vlage. Berbu cvijeta kamilice najbolje je obaviti kada bijele latice dođu u vodoravan položaj. Mlade biljke do zime ojačaju i kao takve prezime. Sjeme se prije sjetve pomiješa sa vlažnim pijeskom ili kukuruznom prekrupom. Dubina oranja za kamilicu na normalnim zemljištima treba biti oko 25 cm. a potom povaljati teškim glatkim valjkom. jer je sadržaj eteričnog ulja u toj fazi manji nego kad su cvjetovi potpuno otvoreni. čim se snijeg otopi.Kamilica se sije krajem kolovoza i tijekom rujna. posijana površina se obavezno valja glatkim valjkom da bi sjeme imalo što bolji kontakt sa zemljištem. Kamilicu se sije ručno ili strojno pomoću žitnih sijačica. Najveći prinos eteričnog ulja i najveći prinos dobija se od kamilice u fazi punog cvjetanja. Nakon oranja i tanjuranja. koji mogu nanijeti štetu i umanjiti prinos. pa se može uzajati 3-4 godine na istoj parceli. Sjetva . kamilica nastavlja sa intenzivnim razvojem. Ne preporuča se uzgajati kamilicu na izrazito vlažnim parcelama gdje voda zadržava duže vrijeme. krajem veljače ili početkom ožujka. Plodored – Kamilica dobro podnosi monokulturu. Za sjetvu se ne koristi čisto sjeme već tzv.Zemljište za kamilicu treba pripremiti najkasnije do rujna. najvažnije je uništiti korov. Prilikom obrade zemljišta. Biljke kamilice ne cvjetaju istovremeno pa se berba kamilice produžava za duže vremensko razdoblje. Njega – Od mjera njege nužno je uništavanje korova što se vrši ručno. Obrada zemljišta . a ostatak čine dijelovi cvijeta. a rano u proljeće. odnosno treba ga obraditi što ranije pogotovo u područjima gdje nema dovoljno atmosferskih padalina.Uzgoj Zemljište . ako se zakasni sa berbom dolazi do velikog osipanja latica prilikom berbe i gubitka prinosa. pri čemusu prinosi i za 50 % manji nego pri jesenjoj sjetvi. pogotovo višegodišnje i korove sa velikom lisnom površinom. S druge strane. U usporedbi sa drugim biljnim vrstama kamilica dobro podnosi zaslanjena zemljišta kao i povišenu pH vrijednost. Sjeme mora ostati na površini zemljišta. iako se uzgoj kamilice preporuča nakon kultura koje ostavljaju čisto zemljište. 89 . Nema posebne zahtjeve u pogledu predkulture. pa se može uzgajati na gotovo svim tipovima zemljišta. jer je sjeme kamilice vrlo sitno i klija isključivo na svjetlu. pulvisno sjeme koje u masi sadrži do 30 % sjemena. sjeme klija za 7 dana. pri čemu se sa sijačica skidaju ulagači sjemena tako da sjeme slobodno izlazi iz cijevi i prosipa se po površini zemljišta. pri čemu se uništavaju samo krupniji korovi sredinom travnja. jer vrlo lako polegne. Kamilica se bere krajem svibnja ili početkom lipnja.U pogledu zemljišnih uvjeta kamilica nije zahtjevna biljka. Poslije sjetve. Na manjim površinama berba se obavlja ručno. a pogotovo ju se ne smije prihranjivati u proljeće. Količina pulvisnog sjemena za sjetvu 1 ha iznosi 10-15 kg.

00 75.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3 90. Kamilicu se može sušiti prirodnim putem u tankom sloju u hladovini na prozračnom mjestu ili u termičkim sušarama.25 875. Nakon berbe kamilica treba u što kraćem vremenskom periodu da bude transport irana i rastresena u tankom sloju u hlad.00 B. Troškovi uzgoja Jedinica Iznos po 1 ha Troškovi Po 1 ha Cijena (EUR) mjere (EUR) 1. dok se na većim površinama koriste specijalni berači koji dnevno oberu 2-2.00 Ukupni troškovi (1+2+3) 665. Odnos svježe i sušene mase je 5:1. U ovako ubranoj masi često ima dužih stabljika ili dijelova korova. Rad radnika Radni dan UKUPNO 5 15. dok se u termičkim sušarama kamilica se suši na 45ºC tijekom 24 sata. Za vrijeme sušenja kamilicu nije potrebno prevrtati da se cvjetne glavice ne bi izdrobile i osule.00 EUR Dobit (A-B) 210. Pulvis predstavlja osušene i izmrvljene dijelove cvijeta zajedno sa sjemenom.00 A. pri čemu ubrani cvjetovi potamne i gube tržišnu vrijednost. jer se pri visokoj temperaturi cvjetovi teže kidaju.00 EUR 90 .00 UKUPNO 320.00 EUR B.00 200. Nakon sušenja kamilica ide na doradu gdje se razdvaja na tri frakcije: čist cvijet prve klase. Berbu kamilice treba započeti rano ujutro i prekinuti kada temperatura poraste.00 3. tako da se cijela masa prosijava na odgovarajućim sitima i na taj način vrši klasiranje cvijeta. a kupka cvjetove sa dužim peteljkama. kupka i pulvis.00 2.Prinos kamilice se kreće do 500 kg/ha osušenih cvati i 200-400 kg/ha kupke. „češljeva“. Vrijednost proizvodnje Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje /ha Proizvodnja 3 500 kg sirove mase 0. Materijal -sjeme kamilice kg 12 10.00 120. Čist cvijet prve klase sadrži cvjetove sa peteljkama dužine do 1 cm. Prinos . Predračun za podizanje 1 ha nasada kamilice A.00 -stajnjak t 10 20.Vrijednost proizvodnje 875. Ukupni troškovi 665. a važno je napomenuti i to da ukoliko se biljka dugo izlaže takvim uvjetima ubrana kamilica podliže procesu kvarenja.pomoću tzv.00 270. Prirodno sušenje traje od 7-10 dana.5 ha.

sa porastom biljke. dok srednji i gornji listovi imaju kratke drške. Donji listovi su na dugačkim drškama. a kao vrtlarska kultura posebno je raširen u Južnoj Europi. kao i u kozmetičkoj industriji. od srpnja do listopada i to postupno. Iz moćnog i razgranatog korijena svake godine se formira veći broj uspravnih stabljika. U narodnoj medicini protiv bolova u stomaku i grčeva. a ulje se koristi u industriji likera i bombona. Primorja i Dalmacije. Najviše mu odgovara topla. Apiaceae) KOMORAČ. Nadzemni dio biljke obnavlja se u proljeće svake godine i u jesen propada. dok se u nekim krajevima lišće koristi kao salata. Ostaci sjemena se nakon destilacije koriste kao stočna hrana. fam. a uzgaja se zbog ploda. U Hrvatskoj kao samonikla biljka raste po kamenjarima Istre. Plod komorača se sastoji od dvije sjemenke.. Apiaceae) potječe iz Sredozemlja. fam. Plod ima zelenu boju do zrenja. pa se stoga lako razdvoji na dva dijela. prijatnog je i blagog mirisa. Listovi su perasti i jako urezani sa vrlo uskim liskama. Komorač cvijeta dugo.Prilog 5: KOMORAČ. pogotovo kod dijenčadi. Komorač se koristi kao sredstvo za popravljanje mirisa. U pekarskoj industriji plod komorača se koristi kao začin. Opis biljke – Komorač je višegodišnja biljka. Eterično ulje komorača je bezbojno ili blijedo žuto. ali ne i prevruća klima. Najveći dio proizvedenog ploda se destilira. Cvijetovi su sitni žute boje i složeni u krupne cvati veličine 10-20 cm u presjeku. 91 . kao čaj za poboljšanje teka i probave.. kada dobija sivožuta rebra po dužini. MORAČ (Foeniculum vulgare Mill. koje se granaju od polovine i dostižu visinu do 2 metra. MORAČ (Foeniculum vulgare Mill. koristi se korijen i nadzemni dio.

Sijanje se vrši na dubinu od 2-3 cm. Sjetva se u potpunosti obavlja strojno. ali najbolje ga je sijati u južnim i toplim predjelima. ne odgovaraju mu laka i alkalna zemljišta. Na kraju vegetacije potrebno je obaviti međuredno kultiviranje sa prihranom sa NPK gnojivom. nužno je vršiti prihranu i to prije ljetnih vrućina. Obzirom da se komorač sadi u proljeće. Za jedan hektar potrebno je 4-5 kg sjemena. prilikom osnovne gnojidbe preporuča se upotrijebiti veće količine 500-700 NPK mineralnog gnojiva. prvenstveno fosforom i kalijem. dok se na dužni metar raspoređuje oko 50 sjemenki. kisele do neutralne reakcije. Njega . na parceli ostaje nadzemni dio biljke koji je potrebno očistiti. Na siromašnim zemljištima potrebno je obaviti i drugo prihranjivanje zajedno sa drugim okopavanjem. Obrada zemljišta . jer iz zemljišta iskorištava veliku količinu hranjiva zahvaljujući dubokom i razgranatom korijenu. plodnim i rastresitim zemljištima. a korisit se mineralno gnojivo KAN. 92 . okopavanje. Za razliku od većine biljnih vrsta.Uzgoj Zemljište – Obzirom na kvalitetu zemljišta komorač nije zahtjevna biljka. Posijano sjeme nikne za 2-3 tjedna. Obzriom da se komorač uzgaja zbog ploda. Plodored – Kako komorač ostaje na istoj parceli 5-10 godina. prihranjivanje i čišćenje ostataka nadzemnog dijela. nakon čega je ovisno o zakorovljenosti. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. Razmak između biljaka u redu treba da bude 2-3 cm. Gnojidba – Komorač se obavezno mora dobro gnojiti. Razmnožavanje – Komorač se razmnožava direktnom sjetvom sjemena na parcelu i već se prve godine dobiva zadovoljavajući prinos. U proljeće. 1-2 tjedna prije sjetve. Može uspijeva ti u različitim klimama. vrši se površinska obrada da bi se dobilo što finije i rahlije tlo Sjetveni sloj treba dobro poravnati i usitniti. Biljka komorača ima velike potrebe za svijetlošću. Da bi mlade biljke komorača što brže i više ojačale.Mjere njege podrazumijevaju međurednu kultivaciju. tako da ga treba sijati na prisojnim teren ima. Sjeme ima dobru klijavost i na nižim temperaturama. Dijelovi koji se nisu razradili tijekom zime. Kultiviranje i okopavanje obavlja se samo u prvom dijelu vegetacije kada biljke formiraju redove i dostignu visinu od 5-7 cm. Najbolje uspijeva na dubokim. ne uvodi se u klasičan plodored. leguminoza i krumpira. Ozirom da komorač na parceli ostaje duži niz godina. Komorač se sije krajem ožujka ili početkom travnja kada se zemljište dovoljno prosuši i zagrije. Prvo prihranjivanje se obavlja nakon formiranja redova. Komorač se sije sa međurednim razmakom od 60-70 cm. odnosno sijačicama. potrebno obaviti još 1-2 okopavanja. koja se potom usitni i ostavlja na parceli da se razgradi do proljeća. što se najlakše obavlja na kraju vegetacije košenjem mase.Zemljište za sadnju komorača potrebno je poorati u jesen. radi stvaranja dubokog rastresitog sloja na minimalno 30 cm dubine. u proljeće se unose u zemljište sa prvim međurednim kultiviranjem. a najbolje uspijeva nakon strnih žitarica. pa se može sijati rano u proljeće.

tako da biljke dosta neujednačeno sazrijevaju. a biljke se kose ispod najnižih cvati. Materijal -sjeme komorača kg 6 40. zeleni plodovi i cvati koje su u fazi cvjetanja.00 EUR Dobit (A-B) 660. Boja plodova nakon dosušivanja treba biti žućkastosmeđa.00 EUR 93 . Troškovi uzgoja Troškovi Jedinica mjere Po 1 ha Cijena (EUR) Iznos po 1 ha (EUR) 1. Vrijednost proizvodnje Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje po ha Proizvodnja 1 500 kg ploda 1.00 180. Na biljci se u jesen mogu naći prezreli plodovi. tako da se dobije materijal koji ima oko polovine potpuno zelenih plodova. Predračun za podizanje 1 ha nasada komorača A.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3 90.00 2.00 A.00 240. Rad radnika Radni dan UKUPNO 12 15. Ovo je slučaj i kada se jesen učestale padalina sa niskim temperaturama. Uzorci se uzimaju sve dok sjeme nakon sušenja ne dobije zelenožutu boju.00 270.00 UKUPNO 840. Komorač se žanje žitnim kombajnima.00 -stajnjak t 30 20. a na kraju ostali štitovi. tako da u prvoj godini komorač sazrijeva nešto kasnije.00 600.00 EUR B.000-2. Ovaj rok. Najprije sazrijevaju cvjetni štitovi centralne stabljike. potom štitovi sekundarnih grana. čak početkom studenog. naročito u prvoj godini uzgoja je malo pomaknut.000 kg suhog ploda ili 40-60 kg ulja. Plodovi se nakon žetve rasprostru u tankom sloju da se dosuše.00 Ukupni troškovi (1+2+3) 1 290. onda još nije vrijeme za žetvu. Komorač bi trebalo žeti kada zeleni plodovi počnu mijenjati boju u zelenožutu. Cvjetanje komorača je postupno i odvija se sa rastom stabljike.Berba – Komorač je biljna vrsta kod koje je teško odrediti pravi ternutak tehnološke zrelosti. Praktičan način određivanja prikladog vremena žetve je sljedeći: potrebno je uzeti uzorke štitova zajedno sa stabljikom i ostaviti ih da se prosuše. Ako se poslije sušenja plodovi jako smežuraju.30 1 950.Vrijednost proizvodnje 1 950.00 3. To je najčešće pravo vrijeme za žetvu i obično pada u drugoj polovini rujna.00 B. Ukupni troškovi 1 290. odnosno točno vrijeme žetve. Tijekom dosušivanja masu treba više puta promiješati da na bi došlo do truljenja ili pljesnivosti. Prinos – Sa površine od 1 ha može da se dobiti 1.

Korijen ima izrazito jaku usisnu moći. Sjeme je sitno. dok se eterično ulje koristi u farmaceutskoj industriji za izradu lijekova. Lavanda cvjeta u srpnju i kolovozu. Opis biljke . Eterično ulje ima primjenu u parfumerijskoj industriji. Boja cvjetova je najčešće plavoljubičasta. omogućavaju da se lavanda uspješno koristi u zaštiti zemljišta od erozije. crne boje i metalnog sjaja. a u gornjem dijelu zeljaste. fam.30°C. polugrmolika biljka. Cvijet lavande se upotrebljava kao korigens mirisa raznih čajeva te za zaštitu tkanina od moljaca. fam. Mladi listovi su zeleni. koja razvija jak i razgranat sustav korijenja. Cvjetovi su sitni i skupljeni u klasoliki cvat na vrhovima grana. dok svježi ima tek oko 0. Lamiaceae) LAVANDA (Lavandula vera DC. kožasto i vrlo žilavo. četvrtastog izgleda i završavaju se cvjetovima. Lamiaceae) je oduvijek bila poznata kao mirisna i ljekovita biljka porijeklom sa Sredozemlja.Prilog 6: LAVANDA (Lavandula vera DC. tako da cijela biljka ima sivozelenu boju.5 %. Pojedini dijelovi korijena duboko prodiru u tlo čak i do 4 m dubine. Grane su u donjem dijelu drvenaste. Bez oštećenja podnosi hladnoću tijekom zime i do . Osušen cvijet sadrži do 3 % eteričnog ulja.Lavanda je višegodišnja. Klijanje sjemena je prilično sporo. jer sjeme ima vrlo čvrstu opnu kroz koju voda teško prodire. Od biljke se koristi samo cvijet i to sušeni ili se od njega proizvodi eterično ulje. Moćan sustav korijenja. Lišće i grane su obrasli srebrenastim dlačicama. otpornost prema niskim temperaturama i suši.. dok su stariji sivozeleni. 94 . Cijela biljka je izrazito otporna na hladnosću i mrazeve. Nadzemni dio biljke sastoji se od mnogobrojnih stabljika koje dostižu visinu između 50-80 cm. Također je utvrđeno da ulje lavande djeluje baktericidno.. Također je izrazito otporna i prema suši. Lišće je usko i izduženo.

Uzgoj Zemljište – Što se tiče kvalitete zemljišta lavanda nije zahtjevna biljka. kultiviranja i prihranjivanja. Gnojidba – Obzirom da je lavanda višegodišnja vrsta. Azot se dodaje u manjoj mjeri. nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije tlo. nezasjenjenom položaju bez puno vjetra. Razmnožavanje – Lavanda se može razmnožavati vegetativno-dijeljenjem starih bokora i reznicama te generativno . Okopavanje i kultiviranje se obavlja čim sadnice krenu u proljeće. 95 . poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. Najbolji rezultat se dobije kombiranjem organskih i mineralnih gnojiva. koje se proizvode odsjecanjem dijelova grana sa starijih grmova iz proizvodnog nasada. Od mineralnih gnojiva. a naročito za svijetlošću. U prvoj godini se vrši i popuna praznih mjesta. dok je unutar reda razmak 60-80 cm.a prihranjuje se KAN-om. kamenitim zemljištima. Lavanda se sadi na međuredni razmak 80-100 cm. pri čemu količine ovise o plodnosti tla. Međuredni prostor se obrađuje pomoću kultivatora. koja ima velike zahtjeve za toplinom. To je biljka toplih krajeva. Nasad lavande se popunjava sve do četvrte ili pete godine uzgoja. dobiveno potomstvo je neujednačeno i izgledom i po kvalitetom. Preporuča se uzgoj na višim nadmorskim visinama. Pikiranje se izvodi u otvorene brazdice duboke 5-10 cm na rastojanju 10-15 cm između redova i između biljaka. a raste i na siromašnim. Obrada zemljišta . Ukoliko se sadi u jesen. najkasnije do početka travnja. Lavandi jedino ne odgovaraju vlažna kisela tla. dužine 15-20 cm. posebnu pozornost treba posvetiti gnojidbi. odnosno od 100-200 kg/ha. zemljište za sadnju se priprema odmah nakon oranja. kada se rasađuju. a biljke se već u prvoj godini jače razvijaju i cvjetaju. a ako se sadi u proljeće onda je treba saditi što ranije. Potrebno ih je redovno plijeviti i zalijevati do jeseni. mađutim ako se sadi u proljeće. Odsječeni dijelovi se pikiraju u dobro pripremljeno i poravnato zemljište. U praksi se lavanda gotovo isključivo razmnožava ožiljenim reznicama. koja se u zemljište unose prilikom osnovne obrade i to u količinama od 300 do 500 kg/ha. Nasad lavande se prihranjuje 2-3 puta tijekom vegetacije.Da bi se korijen biljke mogao kvalitetno razvijati zemljište za podizanje nasada lavande potrebno poorati u jesen. Kada se lavanda razmnožava sjemenom. Za jedan hektar potrebno je minimalno 10. Reznice se polažu po jednoj strani brazdice i zatim pokrivaju zemljom. Lavanda se može saditi u jesen ili u proljeće. Bolje je saditi u jesen. Lavanda se sadi krajem listopada ili u studenom. jer je prijem sadnica mnogo bolji. Okopavanje i kultiviranje se izvodi više puta tijekom godine ovisno o zakorovljenosti parcele.000 sadnica. Na kvalitetu eteričnog ulja lavande poseban uticaj ima nadmorska visina n akojoj se biljka uzgaja. Ona uspijeva na gotovo svim tipovima zemljištima.direktnom sjetvom sjemena i preko sadnica. Reznice se pripremaju u proljeće dok biljke još nisu krenule. Lavandu treba saditi na južnom. bitno je primijeniti fosforna gnojiva. Njega – Njega lavande se sastoji od okopavanja. na dubini od barem 40 cm.

a na velikim parcelama u Francuskoj žetva se obavlja strojno specijalnim beračem. sve do pete ili šeste godine kada se dostiže puna cvatnja.00 godini Proizvodnja u IV 10 500 kg sirove mase 0. godini Po 1 ha Iznos po 1 ha (EUR) mjere (EUR) 1. Prinos – Lavanda se najčešće destilira pomoću vodene pare u procesu destilacije koji traje 2-3 nakon čega se dobiva eterično ulje.40 3 600. Trošak uzgoja po godinama Jedinica Cijena Troškovi u 1. Prilikom ručnog branja odsjecaju se cvati sa drškom dužine 10-15 cm koji se odmah prenose na destilaciju. 15 000 0. 15 600.00 UKUPNO 8 200. Žetva lavande obavlja se najčešće ručno.40 4 800.50 7 500 razmak 100 x 60 -stajnjak t 30 20. tada cvatnja lavande počinje krajem lipnja.Berba – Vrijeme berbe lavande ovisi o regiji u kojoj se biljka uzgaja. Cvijet lavande se nakon žetve može i sušiti nakon čega se cvjetovi odvajaju od stabljike. Ako se nasad lavande nalazi u nižim predjelima. ekološkim uvjetima i primijenjenoj agrotehnici. ---.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90.00 Ukupna vrijednost ---. dok na višim nadmorskim visinama cvatnja može početi i mjesec dana kasnije. Prinos ulja lavande u punom cvatu može biti od 20. Od početka do punog cvjetanja prođe od 20 do 25 dana.00 2. jer je tada najveći prinos i najbolja kvaliteta eteričnog ulja. Predračun za podizanje 1 ha nasada lavande A.40 3 000.00 proizvodnje B. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje Proizvodnja u I godini zanemarivo -------------- Proizvodnja u II godini 7 500 kg sirove mase 0. pa do preko 30 kg/ha.00 -voda za zalijevanje l 100.00 360. a do kraja cvatnje 30-35 dana.00 600.00 godini Proizvodnja u V godini 12 000 kg sirove mase 0.00 Proizvodnja u III 9 000 kg sirove mase 0. Prinos lavande ovisi o starosti nasada.40 4 200. Prinos se iz godine u godinu povećava.00 96 . Prinos suhog cvijeta kreće se od 200 do 800 kg/ha. Materijal -sadnice lavande (15 000 po 1 ha) Kom. Lavanda se žanje kad je u fazi pune cvatnje.

godini Po 1 ha Iznos po 1 ha (EUR) mjere (EUR) 1. Rad radnika Radni dan UKUPNO 50 15.00 EUR Dobit (A-B) 685. Materijal -stajnjak t 10 20.00 EUR Napomena: Lavanda se eksploatira 20 godina 97 . Ukupni troškovi (I+II+III +IV +V) 14 915.00 Jedinica Cijena Troškovi u 3.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3. godini Po 1 ha Iznos po 1 ha (EUR) mjere (EUR) 1.00 3.00 2. A.Vrijednost proizvodnje tijekom 5 15 600.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 365.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 365.00 200.00 UKUPNO 300.00 -voda za zalijevanje l 100.00 315.00 III.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3. Rad radnika Radni dan UKUPNO 50 15.00 750. Rad radnika Radni dan UKUPNO 60 15.00 200.00 -voda za zalijevanje l 100.00 3.3.5 90.00 Jedinica Cijena Troškovi u 2. Materijal -stajnjak t 10 20.00 750.00 I.5 90.Ukupni troškovi (1+2+3) 9 460.00 2.00 Napomena: U IV i V godini uzgoja troškovi su isti kao i u III godini.00 EUR godina B.00 UKUPNO 300.00 II.00 900.00 315.

a primjenu ima kod bolesti želučano- crijevnog trakta. Eteerično ulje matičnjaka koristi se u medicini. kod bolova organa dišnog sustava te za poboljšanje teka. bolesti srca. farmaciji. parfumerijskoj i kozmetičkoj industriji. razgranata biljka sa kratkim rizomom i podzemnim stolonima. razgranata i visoka do 1 m. Vanjska primjena indicirana je protiv neuralgije i reumatizma te olakšava bolove pri ubodu ose. 98 . ljekovita. po obodu tupo nazubljena. Matičnjak se oduvijek koristi kao važna medonosna. Sjeme je sitno. a sa naličja svijetlo zelena.Matičnjak je višegodišnja. a smješteni su u grupama od 6-10 cvjetova u pršljenastim cvatima u pazuhu gornjih listova. migrena. Plodonosi u rujnu i listopadu. slabo dlakava. četvorokuta. Opis biljke . poboljšava koncentraciju i pamćenje. Listovi su jajasti. Cvjetovi su bijeli do svijetlo crveni. fam.. za smirenje. Matičnjak je otporan na niske temperature. ali i kao začin. krta. Lamiaceae) se može naći svuda u prirodi. a naročito pored potoka i po rubovima šuma. Stabljika je uspravna. jajastog oblika. Mirisom podsjeća na limun. Koristi se u industriji likera. Dokazano je i virustatsko djelovanje na virus herpesa. Cijela biljka je prekrivena sitnim dlačicama. zeljasta. aromatična i ukrasna biljka.Prilog 7: MATIČNJAK (Melissa officinalis L. sa lica tamno zelena. a okus mu je gorak i pomalo opor. fam. Ima pozitivan utjecaj na raspoloženje. Ima dobro razvijen korijen. sjajno i tamno. Lamiaceae) MATIČNJAK (Melissa officinalis L. Matičnjak cvjeta od lipnja do rujna.. kod poremećaja spavanja. liska je tanka.

Najbolje uspijeva na nižim nadmorskim visinama u područjima sa preko 600 mm vodenog taloga. Bitno je da lijehe budu slobodne od višegodišnjih korova. a drugo prehranjivnaje se obavlja nakon prve žetve. Poželjno je jednom okopati nasad neposredno prije košnje da bi pokošena biljka bila bez primjesa korova. i to što ranije.Matičnjak ostaje na istoj parceli 5-6 godina tako da se ne uvodi u plodored. zemljište za sadnju priprema se odmah nakon oranja. nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije zemljište. Dobre pretkulture za uzgoj matičnjaka su strne žitarice. Gnojidba . Sadnice u lijehama ostaju 70-90 dana dok ne dostigne visinu 10-12 cm. Sjeme nikne za dva do tri tjedna. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. Treba ga saditi na osunčanim i prozračnim položajima. Matičnjak se sadi u jesen ili rano u proljeće s razmakom između redova od 60-70 cm između biljaka unutar reda na 25-30 cm. Njega . a od mineralnih gnojiva.Ne preporuča se direktna gnojidba matičnjaka stajnjakom. Plodored . Razmnožavanje – Matičnjak se razmnožava preko proizvodnje sadnica u hladnim lijehama. Obrada zemljišta . Na površini od 1 m² može se uzgojiti 200-300 sadnica. naročito u područjima u kojima se količina padalina kreće oko 1000 mm. dok se na većim površinama mogu koristiti sadilice za povrće. Matičnjak se u brazde dubine 6-8 cm. neposredno prije prvog okopavanja.Mjere njege podrazumijevaju međurednu kultivaciju. Starije nasade matičnjaka poželjno je gnojiti i na kraju vegetacije sa NPK gnojivom. Na listovima matičnjaka 99 .Prilikom pripreme zemljišta za sadnju matičnjaka. Bolesti i štetočine – Matičnjak može imati problema sa bolestima i štetočinama. Nužno je da zemljište za proizvodnju sadnica ima mogućnost navodnjavanja. Sjeme se sije u dobro pripremljeno i poravnato zemljište u količini 1-2 grama sjemena na 1 m². gnojene okopavine ili industrijsko bilje. dok teška i vlažna zemljišta nisu pogodna za uzgoj matičnjaka. Posijano sjeme se pokrije slojem zemlje pomiješane sa stajnjakom debljine do 1 cm. jer se sadnice matičnjaka u početku moraju obavezno zalijevati. koja se unose sa predsjetvenom pripremom. Hladne lijehe treba pozicionirati dobro pognojenom ocjeditom zemljištu. okopavanje i prihranjivanje. Na manjim parcelama matičnjak se sadi ručno. Poželjno je da je prethodna kultura bila dobro pognojena. najbitnije je uništavanje korova. matičnjak povoljno reagira na fosforna i kalijeva gnojiva. koji poskupljuju proizvodnju sadnica. međutim ako se sadi u proljeće. dok se azot unosi kasnije tijekom prihrane. Okopavanje i međuredna kultivacija su obvezne mjere njege s kojima treba započeti čim se pojave prvi korovi. Prvo prihranjivanje se obavlja u proljeće. Ako se sadi u jesen. Tijekom vegetacije potrebno je obaviti 2-3 okopavanja visno o zakorovljenosti zemljišta.Uzoj Zemljište – Matičnjak je potrebno saditi u plodna i rastresita zemljišta. Matičnjak se prihranjuje dva puta tijekom vegetacije. Zemljište za matičnjak treba poorati u jesen. na dubinu od 30-40 cm.

mogu se pojaviti tamne ili čak crne pjege izazvane gljivicom Septoria melissae Desm. Od
insekata matičnjak napadaju buvači ili cikade, ali najčešće nisu potrebne mjere zaštite.
Berba – Matičnjak daje dvije žetve godišnje, a u povoljnim godinama i sa
navodnjavanjem čak i tri. Kosi se po lijepom i sunčanom vremenu prije nego što biljke
procvjetaju na visini od 5-10 cm iznad zemlje, jer se na taj način stimulira izbijanje
većeg broja izdanaka za sljedeću žetvu. Matičnjak se suši u termičkim sušarama pri
temperaturi od oko 55°C tijekom prva 2-3 sata, nakon čega se temperatura smanjuje na
40-45°C.
Prinos – Matičnjak u prvoj godini daje prinos od 600-800 kg/ha suhog lista, dok se druge
i narednih godina prinos povećava na 2.000-3.000 kg/ha suhog lista. Prinos cijelog
nadzemnog dijela (herbe) u punom rodu može da bude od 4.000-6.000 kg/ha. Osušeni list
matičnjaka mora da očuva prirodnu zelenu boju i ne smije biti usitnjen niti sadržavati
primjese. List matičnjaka lako poprima strane mirise, ako im je izložen. List matičnjaka
ima ugodan miris, koji neodoljivo podsjeća na limun što je njegova osnova kvaliteta.
Eterično ulje matičnjaka dobija se destilacijom vodenom parom iz sviježih vrhova grančica u
cvatu. Ulje je bistro, lako ishlapljivo, bezbojno ili žućkasto, prijatnog, osvježavajućeg mirisa
na limun i prijatnog okusa. Ne proizvodi se u velikim količinama zbog čega mu je i cijena
visoka.

Predračun za podizanje 1 ha nasada matičnjaka

A. Vrijednost proizvodnje po godinama
Vrijednost
Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR)
proizvodnje
Proizvodnja u I godini 5 000 kg sirove herbe 0,30 1500,00
Proizvodnja u II godini 10 000 kg sirove herbe 0,30 3000,00
Proizvodnja u III
12 000 kg sirove herbe 0,30 3600,00
godini
Ukupna vrijednost
---- ---- 8 100,00
proizvodnje

B. Trošak uzgoja po godinama
Jedinica Cijena Iznos po 1 ha
Troškovi u 1. godini Po 1 ha
mjere (EUR) (EUR)
1. Materijal
-sadnice matičnjaka (46 500 po 1 ha 46 500 0,05 2 325,00
Kom.
na razmaku od 70x30)
-stajnjak t 30 20,00 600,00
-voda za zalijevanje l 100,00
UKUPNO 3 025,00

100

2.Rad mehanizacije Radni dan
UKUPNO 5 90,00 450,00
3. Rad radnika Radni dan
UKUPNO 50 15,00 750,00
I.Ukupni troškovi (1+2+3) 4 225,00
Jedinica Cijena Iznos po 1 ha
Troškovi u 2. godini Po 1 ha
mjere (EUR) (EUR)
1. Materijal
- stajnjaka t 10 20,00 200,00
-voda za zalijevanje l 100,00
UKUPNO 300,00
2.Rad mehanizacije Radni dan
UKUPNO 5 90,00 450,00
3. Rad radnika Radni dan
UKUPNO 35 30,00 1 050,00
II.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 800,00
Jedinica Cijena Iznos po 1 ha
Troškovi u 3. godini Po 1 ha
mjere (EUR) (EUR)
1. Materijal
- stajnjaka t 10 20,00 200,00
-voda za zalijevanje l 100,00
UKUPNO 300,00
2.Rad mehanizacije Radni dan
UKUPNO 5 90,00 450,00
3. Rad radnika Radni dan
UKUPNO 35 30,00 1 050,00
III.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 800,00

A.Vrijednost proizvodnje u 3 godine 8 100,00 EUR
B. Ukupni troškovi (I+II+III) 7 825,00 EUR
Dobit (A-B) 275,00 EUR

Napomena: Matičnjak se eksploatira tijekom 6 godina.

101

Prilog 8: NEVEN (Calendula officinalis L., fam. Asteraceae)

NEVEN (Calendula officinalis L., fam.
Asteraceae) je biljka porijeklom sa
Sredozemlja, a koristi se kao ljekovita i
ukrasna biljka. Djelotvorna je kod
zarastanja rana i opeklina, spravljena kao
čaj koristi se za izmokravanje, protiv
povišenog kolesterola u krvi, a
primjenjuje se i u kozmetičkoj industriji.
Od nevena se ne proizvodi eterično, nego
masno ulje kojeg u cvjeovtima ima oko
5%.
Opis biljke – Neven je jednogodišnja, tek
rijetko dvogodišnja zeljasta biljka sa
vretenastim korijenom visine 30-60 cm
uspravne stabljike, koja je u gornjem dijelu
razgranata i lako lomljiva. Listovi su svijetlo
zeleni, po obodu cijeli ili nazubljeni. Na
vrhovima grana nalaze se cvjetovi, koje se
sastoje od vanjskih, neplodnih i unutarnjih,
plodnih cvijetova žute, narandžaste, pa sve
do crvene boje. Bolju cijenu na tržištu
postižu sorte sa više latica i tamnijom bojom
cvijeta. Noviji hibridi imaju cvjetove pune
latica i cjenjeniji su na tržištu. Neven cvate
od lipnja, pa sve do jačih mrazeva. Sjeme
nevena je krupno, srpastog oblika i
naborano. Mlade biljke su otporne na
mrazeve. Biljke nevena, koje su nikle u jesen
pri blagim zimama mogu prezimiti bez
oštećenja, ali se tako uzgojene biljke ne
koriste u proizvodnji. Iz tog razloga se neven
uzgaja kao isključivo jednogodišnja biljka.
Područja sa umjereno vlažnom i toplom
klimom nevenu najviše odgovaraju. Sa
nastankom suvog i vrućeg perioda tijekom
ljeta neven ubrzano cvjeta i donosi sjeme, ali
se sa pojavom prvih kiša ponovo regenerira.

102

tako da bi se u predsjetvenoj pripremi. koji je ključan mineralni element za cvjetanje. neven je bolje uzajati nakon kultura koje su gnojene stajnjakom.Neven se uzgaja u plodoredu. temeljem analize tla. kada biljke razviju 4-5 stalnih listova radi poticanja rasta i razvoja biljaka.Mjere njege podrazumijevaju međuredno kultiviranje. Utvrđeno je da navodnjavanje nevena krajem srpnja i početkom kolovoza produžava sezonu cvatnje. Navodnjavanje nevena daje dobre rezultate i treba ga prakticirati ukoliko je to moguće. Sjeme nikne za 1-2 tjedna ovisno o temperaturi i postotku vlage u zemljištu. a provodi se 2-3 puta tijekom vegetacije ovisno o zakorovljenosti zemljišta. Po jednom dužnom metru treba rasporediti 50-tak sjemenki. a naročito je pogodan kao predusjev za kulture. a učestalost sljedećih okopavanja ovisi o zakorovljenosti i zbijenosti zemljišta. Povoljno reagira na gnojidbu mineralnim gnojivima.Zemljište za sjetvu nevena treba poorati u jesen na dubinu od 30-40 cm. međutim ukoliko se posije gušće. Neven se prihranjuje 2 puta tijekom vegetacije. jer se cvijet nevena bere sukcesivno. 103 . Plodored .Neven se razmnožava pomoću sadnica ili direktnom sjetvom. siromašna i kisela tla. prihranjivanje i navodnjavanje. jer može obrstiti veliki broj listova i cvjetova čime oslabi biljke i dovede u pitanje samu proizvodnju. gotovo redovito svake godine javlja se jedna vrsta polifagne gusjenice. Sjeme se sije sijačicama na razamak od 50-60 cm među redovima i na dubinu oko 3 cm. odnosno zemljište se izravnava i usitnjava. Za 1 ha potrebno je 6-8 kg sjemena. Prvo okopavanje obavlja se nakon formiranja redova. jer relativno rano napušta zemljište. Drugo prihranjivanje se obavlja 15-20 dana nakon prvog pri čemu se primjenjuje mineralno gnojivo KAN. koje se siju ili sade u jesen. Gnojidba . najbolje nakon jednogodišnjih mahunarki (grašak. a posebno je važno tijekom sušnih i vrelih ljetnjih mjeseci kada doprinosi kontinuitetu cvjetanja. nego da se on direktno njime gnoji radi izbjegavanja veće zakorovljenosti zemljišta. Okopavanje je obavezna mjera njege radi spriječavanja pojave korova i rastresitosti zemljišta.Što se tiče primjene organskih gnojiva. koja može nanijrti velike štete. gnojenih okopavina ili strnih žitarica. a u proljeće se obavlja predsjetvena priprema. a nakon sjetve površinu treba povaljati. u intervalima svakih 7-10 dana. Obrada zemljišta . u zemljište trebalo unijeti odgovoarajuću količinu ovog elementa. Sjetva . Kadase primijeti ovaj štetnik. što je uobičajen način razmnožavanja nevena u masovnom uzgoju. tada je nužno izvršiti prorjeđivanje nakon nicanja da bi biljke imale dovoljno prostora za razvoj. Zemljišta projektnog područja su u pravilu siromašna fosforom. osobito fosforom. grahorica). On uspijeva u različitim područjima. vlažna.Uzgoj Zemljište – Neven zahtijeva plodna rastresita zemljišta te ga ne treba sijati na teška. Neven je dobar predusjev za druge biljne vrste. grah. Njega . Prvo prihranjivanje se obavlja sa prvim međurednim okopavanjem. važno je odmah reagirati i izvršiti tretiranje nekim od insekticida sa kratkom karencom. U našim krajevima. Neven se u kontinentalnim krajevima sije krajem ožujka ili početkom travnja.

Berba se vrši po suhom vremenu. narandžastu boju.00 UKUPNO 880. Trošak uzgoja Iznos po 1 ha Troškovi Jedinica mjere Po 1 ha Cijena (EUR) (EUR) 1. Cvjetovi nevena se mogu sušiti prirodnim putem ili u termičkim sušarama.Vrijednost proizvodnje 2 500. U uvjetima navodnjavanja. umaste uljem i postanu ljepljivi.00 EUR 104 . Rad radnika Radni dan UKUPNO 50 15. Od 5-6 kg svježih cvjetova dobije se 1 kg sušenih. također obavezno u jednom sloju da se izbegne kvarenje.50 2 500.Prinos sušenih cvjetova nevena se kreće od 1.00 400. U sušarama se cvjetovi nevena suše na temperaturi od 50°C. Ukoliko bi se neven sušio u debljem sloju.000 kg/ha.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3 90.00 EUR Dobit (A-B) 600. Ako se suše prirodno. Berba cvijeta obavlja se u intervalima od 7-10 dana. Ovaj problem se rješava na način da se prije početka berbe prsti namažu običnim jestivim uljem. Predračun za podizanje 1 ha nasada nevena A. neven se bere tijekom cijele sezone bez prekida sve do prvih jesenjih mrazeva. vrlo lako bi došloi do pojave plijesni i kvarenja. Vrijednost proizvodnje Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje po ha 5 000 kg sirovog Proizvodnja 0. a tijekom berbe prsti se brzo zaprljaju.00 EUR B.000-2.Berba – Berba počinje kada biljke nevena imaju dovoljno otvorenih cvjetova.00 Ukupni troškovi (1+2+3) 1 900.00 270.00 2.00 -stajnjak t 20 20.00 400. Ukupni troškovi 1 900.00 750. gdje bi 2-3 cvijeta bila jedan preko drugog. U uvjetima bez navodnjavanja.00 3. što otežava berbu. a počima krajem lipnja i traje do prvih mrazeva. Materijal -sjeme nevena kg 8 50. Prinos . a ubrana masa se odlaže u pletene korpe.00 A. Berba se vrši ručno lomljenjem stabljika neposredno ispod cvijeta. Osušeni cvjetovi trebaju biti bez drški i imati prirodnu.00 cvijeta B. neven se bere do polovine kolovoza i nastavlja se s početkom prvih jesenjih kiša. treba ih prostrijeti u jednom sloju u prozračnom sjenovitom prostoru bez prisutnosti sunčevih zraka.

Valerianaceae) ODOLJEN. a druge godine daje cvjetonosnu stabljiku. Podzemni dio biljke sastoji se od rizoma dugačkog 3-5 cm. u terapiji visokog krvnog tlaka. nesanice. sa perastim dodatkom. dvopolni. Vršni listovi su sjedeći. kao što su vlažne livade u brdskim i planinskim predjelima. a u cvjetnom dijelu je razgranata. Stablo je uspravno. rebrasto i u donjem dijelu obraslo kratkim dlačicama.. Biljka plodonosi ljeti od srpnja do rujna. a u nekim krajevima ju nazivaju baldrijan ili baldrić. 105 . sa zupčastim obodom i tamniji su od stabljike. koja prve godine razvija lisnu rozetu. u vršnim štitastim cvatima. Valerijana se koristi se kod histerije. Valerijana izraste u visinu od 50-200 cm. fam. hipohondrije. Sjeme je sitno. pored rijeka i potoka.. a cvjetovi su mirisni. Valerijana je medonosna biljka.000 m. sitni. a srednji i gornji se postupno sužavaju u lisnu dršku. Donji listovi imaju lisnu dršku. grčeva. Odoljen cvjeta od lipnja do kolovoza. reumatskih bolova. VALERIJANA (Valeriana officinalis L. Valerianaceae) raste kao samonikla biljka na vlažnijim terenima. od kojeg polaze brojni dugački korijenovi. migrena. Najviše se koristi za umirenje nervnog sustava. koji sušenjem postaje još intenzivniji. oštrog i neprijatnog mirisa. VALERIJANA (Valeriana officinalis L. Listovi su neparno perasto podijeljeni. blijedo žute boje i specifičnog.Prilog 9: ODOLJEN.Odoljen je višegodišnja zeljasta biljka. protiv nadutosti. fam. Plod je sitna orašica. Opis biljke . blijedo ružičaste boje. malo spljoštena. kod jakih menstrualnih bolova. a rasprostranjena je područja čija je nadmorska visina do 2. rubovi šuma. tamno smeđe boje. Upotrebljava ju se i u veterini te parfumerijskoj industriji.

zemljište se za sadnju priprema odmah nakon oranja.Uzgoj Zemljište – Odoljen najbolje uspijeva na rastresitim. a kada dobiju 2 listića. Razmnožavanje – Odoljen se najčešće razmnožava preko sadnica proizvedenih u hladnim lijehama.000 mm padalina i srednju godišnju temperaturu oko 10°C. radi stvaranja dubokog rastresitog sloja. Izrazito je važno poštivati navedeni rok. pa ga ne treba uzgajati na teškim zemljištima. Širina lijeha treba biti od 1-1. pri čemu se dobije od 800-1. na minimalnoj dubini od 30 cm.Za uzgoj odoljen zemljište je potrebno poorati krajem ljeta ili početkom jeseni. Osjetljiv je na monokulturu. dubokim i plodnim zemljištima sa povoljnim fizičko-kemijskim karakteristikama. međutim ako se sadi u proljeće. Najbitnije je dovesti korijen u što bolji kontakt sa tlom. a najbolji predusjevi za odoljen su jednogodišnje mahunarke. Ukoliko se biljka sadi u jesen. ali ih i nakon toga poterbno zalijevati. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. Podnosi neutralna do slabo kisela zemljišta. dok se na većima koristi sadilica. a ako se zakasni sa sjetvom proizvedene sadnice ne dostignu očekivanu veličinu do jeseni. Sadnice se rasađuju krajem listopada ili početkom studenog na međuredni razmak od 60-70 cm. usitnjene i čiste od korova. nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije tlo. zbog čega nisu upotrebljive za sadnju. lijehe se mogu otkriti. naročito na siromašnim tlima. koja se unose sa predsjetvenom pripremom. jer se na taj način povećava postotak primljenih biljki. dok se azot unosi kasnije tijekom prihrane. koje rano napuštaju zemljište. a dužina im nije ograničena. što negativno utječe na prinos. tako na se većoj nadmorskoj visini povećava i udio eteričnog ulja u biljci.000 sadnica. Obrada zemljišta . Odoljen dobro podnosi niske temperature i najbolje uspijeva na područjima koja imaju 800-1. jer prerano posijane biljke iduće godine imaju veliki broj cvjetonosnih stabljika. odoljen se uzgaja kao jednogodišnja biljka te se stoga uzgaja u plodoredu. dok razmak između biljaka unutar reda treba biti od 25-30 cm. Mlade biljke odoljena pojavljuju se nakon 10-15 dana. Stajnjak treba unijeti u zemljište sa predsjetvenom pripremom. Za 1 m² lijehe potrebno je 1-1. jer je cilj stvoriti što dublji i rastresitiji sloj zemljišta. strne žitarice ili gnojene okopavine. poravnate. Lijehe za sjetvu treba pripremiti krajem srpnja. Poterbno je da budu dobro pognojene. Gnojidba – Odoljen dobro reagira na gnojidbu stajnjakom. Plodored – Iako je višegodišnja vrsta. jer je zbog uzgoja takvom zemljištu teško oprati izvađeni korijen. Sjeme se na tako pripremljenom zemljištu sije omaške. a od mineralnih gnojiiva. 106 .2 m.5 grama sjemena. Ne treba ga saditi na parcelama na kojima su u prethodnoj proizvodnji korišteni herbicidi. Sadnju na manjim površinama je moguće obaviti ručno. odoljen povoljno reagira osobito na fosforna i kalijeva gnojiva. Smatra se da fosforna i kalijeva gnojiva doprinose povećanju udjela ulja u korijenu. Odoljen reagira na promjenu nadmorske visine. Nakon sjetve. lijehe treba zasjeniti radi spriječavanja gubitka vlage te ih je potrebno zalijevati da bi sjeme što brže niklo.

odnosno kada je u korijenu najveći udio ulja što je obično krajem listopada ili početkom studenog.05 2 325. nakon čega se otrese od zemlje.Mjere njege podrazumijevaju okopavanje. okopava 2-3.00 360. koja uvelike doprinosi povećanju prinosa. Prvi put nakon što se sqadnice prime.00 2.Njega .50 6 250.000 kg suhog korijena odoljena.00 -voda za zalijevanje l 100.00 korjena B. Pravilno osušen korijen odoljena ima sivo smeđu boju i specifičan miris. Okopavanje nasada se obavlja do srpnja. Može ga se vadi ručno ili vadilicama za krumpir. Odoljen se. Berba – Korijen odoljena se vadi kada bude u tehničkoj zrelosti. Stabljike se sasjecaju nisko nožem ili škarama. 46 500 0. nakon čega je dovoljno samo plijeviti nasad.00 107 . Prinos – Sa nasada površine od 1 ha može se dobiti 1. nožem se odsjeku zeleni dijelovi te se potom sječe na 4-8 dijelova. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje 2 500 kg suhog Korijen valerijane 2.00 UKUPNO 3 025.00 600. Materijal -sadnice valerijane (46 500 po 1 ha na Kom. Kasnija okopavanja ovise o stupnju zakorovljenosti zemljišta. Predračun za podizanje 1 ha nasada odoljena (valerijane) A.00 razmaku od 70x30 cm) -stajnjak t 30 20. a drugi put kada biljke razviju lisnu rozetu. prihranjivanje i sasjecanje cvjetonosnih stabljika. Troškovi uzgoja po godinama Jedinica Po 1 Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 1. Odoljen može u prvoj godini razviti i cvjetonosne stabljike koje umanjuju prinos. godini mjere ha (EUR) (EUR) 1. Ovo je obvezna mjera njege odoljena.500-3.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90. pa ih je stoga poterno sasjecati više puta tijekom vegetacije. Prvo okopavanje se obavlja nakon što se presađene biljke prime i tada je bitno paziti da se mlade i osjetljive biljke ne posijeku ili oštete. Odoljen se tijekomo godine prihranjuje dva puta. ovisno o zakorovljenosti zemljišta. Korijen odoljena se pere pod mlazom hladne vode i nakon toga se suši na temperaturi od 40°C. a po potrebi i više puta.

Rad radnika Radni dan UKUPNO 70 15.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 2.00 1 050.00 Jedinica Po 1 Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 2. godini mjere ha (EUR) (EUR) 1.00 90. Ukupni troškovi (I+II) 4 840.00 EUR B.00 180.00 EUR Dobit (A-B) 1 410.Vrijednost proizvodnje 6 250.Ukupni troškovi (1+2+3) 4 435. Rad radnika Radni dan UKUPNO 15 15.00 I.00 A.00 225.00 2.3.Ukupni troškovi (1+2) 405.00 II.00 EUR 108 .

Danas se koristi za proizvodnju eteričnog ulja ili kao povrće. List peršina je jednostavan.Peršin u prvoj godini razvija korijen i lisnu rozetu. Peršinov list potiče izlučivanje štetnih tvari iz organizma. a povoljno utječe i na cirkulaciju te kod srčanih bolesti.Petroselinum crispum ssp. koje se stoljećima koristi u ishrani ljudi. od Italije do Grčke. prvenstveno o temperaturi. fam.Petroselinum crispum ssp.Prilog 10: PERŠIN (Petroselinum sativum Hoff. Apiaceae) je korjenasta biljka porijeklom sa Bliskog istoka.. umiruje grčeve i djeluje blagotvorno na apsorpciju hrane u crijevima. Peršin spriječava nadimanje. a veličina korijena varira ne samo u odnosu na sortu. (lat. vlažnosti i primjenjenoj agrotehnici. Apiaceae) PERŠIN (Petroselinum sativum Hoff. Izdijeljenost i naboranost korijena varira od sorte do sorte. Gladijatori u starom Rimu jeli su peršin prije borbe za dodatnu snagu. posebice kao začin. koja se proširila po cijeloj Europi. Korijen kod peršina listaša je žiličast i razgranat.. već i u velikoj mjeri ovisi i o uvjetima u kojima se uzgaja. Pripada povrću. dok je kod korijenastog zadebljao. tuberosum) – peršin korjenaš i (lat. sitno izdijeljen perastog izgleda. koristili su ga u staroj Grčkoj kao i u doba Rimskog carstva. Opis biljke . Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina. fam. crispum) – peršin listaš. Već male količine peršina mogu izazvati probavne procese. a u drugoj cvijetonosnu stabljiku. Boja korijena je bijela ili žućkasta. Divlji peršin se i danas sreće u planinskim dijelovima oko Sredozemnog mora. gdje je također dobro prihvaćen. Uporaba peršina seže daleko u prošlost. 109 . a prvi kolonizatori su ga odnijeli i u Ameriku.

Obrada zemljišta – Zemljište za uzgoj peršina treba poorati u jesen na dobini od 30-40 cm te ostaviti da izmrzne tijekom zime. Cijela biljka je otporna na niske temperature i može prezimiti pod sniježnim pokrivačem. koji je sitan. Uzgoj Zemljište – Peršin se uzgaja na dubokim. 110 . plijevljenje. Za površinu od 1 ha potrebno je 4-5 kg sjemena. a kod nekih sorti i naborana.Mjere njege podrazumjevaju uništavanje pokorice. Gnojidba . U slaučaju kada se uzgaja na teškim i kiselim zemljištima brzo dolazi do truljenja korijena. Rano u proljeće se vrši predsjetvena priprema pri čemu je zemljište potrebno maksimalno usitniti i izravnati. a kod lisnatog se tijekom vegetacije formira i do 180 listova. Jednogodišnje leguminoze i gnojene okopavine su najbolji predusjevi za peršin. Sjetva . ako se uzgaja poršin korijenaš teško ga je vaditi iz sabijenog tla. jer sjeme bolje klija na svijetlosti. Plodored . okopavanje. Plod se sastoji od dvije sjemenke i plodne drške. Okopavanje je obvezna mjera njege pogotovo u početnoj fazi razvoja peršina kada su mlade biljke najosjetljivije na korove. Sjeme peršina je sivo smeđe do zelenkasto smeđe boje.Lisna rozeta kod korijenastog peršina se sastoji od 15–20 listova. Uništavanje pokorice se skoro uvijek primjenjuje da bi se olakšalo nicanje sjmena peršina. koje svakako terba primjenjivati ukoliko postoji takva mogućnost. Njega . koja je relativno otporna prema visokim temperaturama.Poželjno je da se peršin sije na parceli na kojoj je prethodna kultura bila pognojena stajnjakom. Površina liske je glatka ili ravna. a konkavno s druge strane. a količina ovisi o analizi tla. a dostiže visinu od 100–150 cm. odnosno u prvom tjednu poljskih radova. navodnjavanje. Poslije sjetve zasijanu parcelu treba odmah povaljati. a na isto zemljište može doći tek poslije 4 godine. Optimalna kiselost za uzgoj peršinaje pH 6–8. Preduvjet za ljetnju i jesenju sjetvu je parcela potpuno očišćena od korova uz osigurano navodnjavanje. a vrijeme nicanja sjemena je 2-3 tjedna. po formi slično sjemenu mrkve. Sije se po površini. Peršin se prihranjuje 2-3 puta tijekom vegetacije sa mineralnim gnojivom KAN. Osim toga. Sjeme je ovalnog oblika. Cvijetovi su skupljeni u cvat štitastog izgleda. Grananje počinje od polovine stabljike. Cvijetonosno stablo izrasta iz glave korijena u drugoj godini i može biti uspravno i razgranato. Ova mjera se izvodi 3-4 puta tijekom vegetacije ovisno o zakorovljenosti zemljišta. jer je sjeme peršina vrlo sitno. dok sušu slabo podnosi.Sjetva se obavlja rano u proljeće ili krajem ljeta i početkom jeseni u redove sa razmakom od 30–50 cm. osim što je sitnije i ispupčenije te nema izraslina – bodlji. Peršin je biljka umjerenog podneblja. ispupčeno s jedne.Peršin se obavezno treba uzgajati u plodoredu. prorjeđivanje i prihranjivanje. postupno cvatući od periferije prema centru. Dobro reagira na navodnjavanje. Po ispupčenoj strani jasno su izražena uzdužna rebra. rastresitim i prirodno vlažnim zemljištima. Za optimalan razvoj treba odabrati lokalitete sa mnogo svijetlosti. žutozelene boje i petodijelan. Peršin povoljno reagira na gnojidbu mineralnim gnojivima. a svaka grana se završava štitastim cvijetom. Proljetna sjetva se obavlja u ožujku.

razvija se vrlo mali korjen koji se teško čisti i prerađuje. Prinos – Sa nasada površine od 1 ha može dobiti do 3. Berba – Berba lišća za sušenje obavlja se u više navrata.00 60.00 godine B. Materijal -sjeme persuna kg 5 12. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje Proizvodnja u I godini 3000 kg sušenog lista 1.00 3. Trošak uzgoja po godinama Jedinica Iznos po 1 ha Troškovi u 1. Žetva se vrši u trenutku kada plodovi poprimaju tamniju nijansu zelene boje.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90. a kod korijena ovaj odnos je 5:1. pa može doći do čupanja cijele biljke.00 UKUPNO 760.00 -voda za zalijevanje l 100. krajem rujna ili početkom listopada. Predračun za podizanje 1 ha nasada peršina A.00 2 000.50 4 500. Prva berba se vrši kada biljke imaju 10-20 stalnih listova. Ako se peršin proizvodi za proizvodnju ulja. ili 2.00 600.00 2.00 -stajnjak t 30 20. Ako se peršin ne prorijedi. ---. a treba voditi računa da donji listovi ne požute. godini Po 1 ha Cijena (EUR) mjere (EUR) 1. Nju treba obavljati pažljivo. Prorjeđivanje se vrši dvaput tijekom vegetacije.00 450. Korijen se vadi u jesen.000- 4.00 korijena Ukupna vrijednost proizvodnje tijekom 2 ---. tada se koristi cijeli nadzemni dio biljke.00 Proizvodnja u II godini 2000 kg sušenog 1.00 200 kg sušenog lista 1. Sljedeće berbe se vrše čim se lišće dovoljno razvije dovoljno za ponovno branje.Prilikom uzgoja peršina korjenaša obvezna mjera je i prorjeđivanje. U povoljnim godinama može se dobiti 3-5 berbi. Korijen se vadi strojno. jer korijen u ovoj fazi još nije dovoljno razvoijen. Rad radnika Radni dan 111 .000 kg sušenog korijena ili pak 50-70 kg eteričnog ulja. pomoću vadilica. 6 800.000 kg sušenog lista. a međuprostor je pokriven.50 300. nakon čega se korjen pere. jer u tom slučaju nisu prikladni za tržište. siječe i suši. Za jedan kg sušenog lista potrebno je oko 10 kg svježeg. Lišće se suši u sušarama i odmah nakon sušenja odvaja od stabljike.

00 EUR 112 .UKUPNO 50 30.00 I.00 UKUPNO 300. Materijal -stajnjak t 10 20.00 200.00 450. Ukupni troškovi (I+II) 2 250.00 2.00 EUR Dobit (A-B) 4 550.00 Jedinica Iznos po 1 ha Troškovi u 2.Vrijednost proizvodnje 6 800.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90.Ukupni troskovi (1+2+3) 2 710. Rad radnika Radni dan UKUPNO 50 30.00 EUR B.00 -voda za zalijevanje l 100.00 3.00 1500.00 A. godini Po 1 ha Cijena (EUR) mjere (EUR) 1.Ukupni troškovi (1+2+3) 2 250.00 1500.00 II.

fam. METVICA (Mentha piperita L. Također. Lamiaceae) je isključivo pitoma biljka. MENTA. fam. a uzgaja se diljem svijeta. Lamiaceae) PITOMA NANA. Korijen je razgranat sa velikim brojem izdanaka – stolona. Cvjetovi su skupljeni u cvat. koristi u prehrambenoj industriji. pa stradavaju već pri 0°C. koji se razvijaju na površini zemlje i na dubini do 5 cm. Pitoma nana ima vegetacijski period od 80-100 dana. Stabljika je zelene boje. Opis biljke – Pitoma nana je višegodišnja. a cvjetanje počima u prvoj polovini srpnja. Nadzemni dijelovi pitome nane osjetljivi su na niske temperature. zeljasta biljka visine od 50-100 cm. METVICA (Mentha piperita L. Najpoznatija i najviše uzgajana sorta pitome nane je engleska sorta Mitcham. koja se nalazi na vrhu stabljike i crveno ljubičaste je boje. Stabljike se granaju odmah iznad zemlje. a pri vrhu ljubičasto zelena. Na donjoj strani lista nalaze se mnogobrojne sitne i sjajne točkice tj. ipak. žlijezde koje luče eterično ulje. Mlade biljke su 113 . Na površinskim stolonima razvija se korijen i nadzemni organi pomoću kojih se pitoma nana brzo i lako širi po površini zemljišta. a nadzemni ljubičasto zeleni. U kombinaciji sa drugim čajnim pripravcima koristi se kao sedativ.. na donjoj strani jasno se vidljivi ljubičasti lisni nervi. MENTA.Prilog 11: PITOMA NANA. Pitoma nana cvijeta postupno odozdo prem gore. Povoljno djeluje na funkcije jetre i žučnog mjehura. Listovi su po obodu testerasto nazubljeni i jajasto-izduženog su oblika.. Pitoma nana se koristi u zvaničnoj i narodnoj medicini za izradu raznih čajeva za liječenje organa probavnog i dišnog trakta. a najveća količina ulja se. Ulje pitome nane koristi se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Podzemni stoloni su bijeli.

koje je najbolje vaditi pred samu sadnju.500 kg stolona. Prikupljeni stoloni brzo venu. Gnojidba – Pitomoj nani je potrebna velika količina hranjiva. Razmnožavanje – Pitoma nana se razmnožava vegetativno – pomoću stolona. uzgaja ju se u plodoredu zbog pojave lisne hrđe. Plodored – Iako je višegodišnja vrsta. Njega . Najbolji predusjevi su gnojene okopavine. jer formira značajnu količinu nadzemne mase. jer tamo znatno daje znatno manji prinos. unose se i određene količine NPK gnojiva. jesen ili proljeće. onda to treba obaviti što ranije. a prinos je drastično umanjen. Pitoma nana se sadi u brazde na međuredni razmak od 60-70 cm i na dubinu od 10 cm. zbijenim zemljištima. Pitoma nana ne podnosi sušu. Kritičan period u fazi uzgoja je početkom cvjetanja. a na istu parcelu pitomu nanu se može saditi nakon pet godina. koji se uzimaju sa jednogodišnjih zdravih biljaka. Sadnju je najbolje obaviti u listopadu.Zemljište za pitomu nanu treba poorati krajem ljeta ili početkom jeseni. Ima velike potrebe za hranjivim tvarima. Obrada zemljišta . a za tu svrhu je najbolje unijeti stajnjak pod prethodnu kulturu. tada se vrši i površinska obrada da se dobije što finije i rahlije tlo. zbog čega ih se ne smije dugo izlagati suncu. Stoloni se polažu na dno brazde i pokrivaju zemljom. Cilj je stvoriti što bolje uvjete za razvoj stolona. ali ipak ju ne treba uzgajati iznad 800 m nadmorske visine.otpornije od starijih na niske temperature. Prilikom prikupljanja stolona najprije treba odstraniti nadzemne dijelove. Pitoma nana se sadi u jesen ili proljeće i ne smije se saditi u suvh zemljište. Nasad pitome nane ne treba podizati na teškim. potrebno je oko 1.Mjere njege podrazumijevaju okopavanje. jer se na njima najčešće nalaze izvori zaraze. Pravilnom kombinacijom stajnjaka i mineralnih gnojiva moguće je povećati prinos pitome nane i do 50 %. a rjeđe kao trogodišnja biljka. Ovisno o periodu sadnje. Slabo podnosi sušu i u tim uvjetima donji listovi poprimaju žutu boju. humusna zemljišta. jer ima vrlo plitak sustav korijenja. nego rane jesenje mrazeve. plijevljenje. Pitoma nana lakše podnosi kasne proljetne. međutim ako se sadi u proljeće. prihranjivanje i zaštitu od bolesti. radi stvaranja površinskog rastresitog sloja. Pitoma nana ima širok areal rasprostiranja i uspijeva gotovo svuda. Pitomu nanu treba uzgajati u zavjetrini. na minimalnoj dubini od 30 cm. Podnosi relativno kisela tla pH vrijednosti od 5-7. povoljnih fizičko- hkmijskih karakteristika. Uzgoj Zemljište – Pitomoj nani najviše odgovaraju laka. Prikupljanje stolona obavlja se ručno sakupljaju pomoću vila jednostavnim iskopavanjem i rastresanjem iskopane mase ili strojno na način da se najprije izvrši podrivanje. unište korovi u površinskom sloju kao i radi osiguranja što veće zalihe vlage. Pitoma nana se okopava više puta tijekom vegetacije što ovisi od stupnja 114 . Jesenja sadnja ima niz prednosti nad proljetnom. pa bi u monokulturi brzo došlo do iscrpljivanja tla. a potom prikupljanje stolona. Za sadnju 1 ha nasade pitome nane. Prilikom predsjetvene pripreme zemljišta. Osim toga. pitoma nana se obavezno uzgaja u plodoredu kao dvogodišnja.

00 Proizvodnja u II godini 12 000 kg sirove mase 0. Pitoma nana se destilira u standardnim destilatorima pomoću vodene pare. nakon čega ide na sušenje.zakorovljenosti. Materijal -stolone mente kg 1500 1.00 600. Za jedan kg sušenog lista potrebno je 10 kg sirove nadzemne mase.00 -stajnjak t 30 20.000 kg sušenog lista ili 25-40 kg ulja. Listovi ne smiju biti mokri. jer u tom slučaju brzo podliježu procesu truljenja. Trošak uzgoja po godinama Iznos po 1 ha Troškovi u 1.30 2 100. dobijaju tamniju boju i na kraju listovi otpadaju.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90. Nana se prihranjuje 2-3 puta tijekom godine sa azotnim gnojivima.30 3 600. Prinos – Prinos na nasadu površine 1 ha iznosi 1.00 proizvodnje u 2 god. a plijevljenje se vrši u kasnijim fazama rasta biljke kada su nadzemni stoloni već uveliko razvijeni te onemogućavaju okopavanje.00 3. drugo na početku grananja biljke.). Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje Proizvodnja u I godini 7000 kg sirove mase 0. Bolest se u znatnoj mjeri može spriječiti korištenjem zdravih stolona i ranijom kosidbom. Predračun za podizanje 1 ha nasada nane A. a proces traje oko 2 sata.00 UKUPNO 2 200. ---.00 2. Odvajanje listova od stabljike obavlja se odmah nakon sušenja.00 450. a treće nakon prvog otkosa.00 Vrijednost ---. B.00 1 500. Nana se obavezno okopava prije prve žetve. jer je naknadno odvajanje vrlo otežano. 5 700. Berba – Pitoma nana se kosi dvaput tijekom vegetacije kada se otvore cvjetovi u prvoj trećini cvatnje. na temperaturu od 40-45°C.00 -voda za zalijevanje l 100.500-2. Bolest se najprije javlja na donjim listovima u vidu pjega boje hrđe. Košnja se vrši kosačicama na visinu od 5 cm iznad zemlje po lijepom i sunčanom vremenu. Prvo prihranjivanje se vrši kada se formiraju redovi. godini Jedinica mjere Po 1 ha Cijena (EUR) (EUR) 1. Od bolesti pitomu nanu najviše napada lisna hrđa (Puccinia menthae Pers. Rad radnika Radni dan 115 . Pokošena masa se ostavlja 3-5 sati da se prosuši na parceli. koje se kasnije šire.

UKUPNO 50 15.00 (1+2+3) A.00 -voda za zalijevanje l 100.00 EUR Dobit (A-B) 1 040. godini Jedinica mjere Po 1 ha Cijena (EUR) (EUR) 1.00 3.00 Iznos po 1 ha Troškovi u 2.00 EUR Napomena: Pitoma nana se uzgaja 2 godine.00 600.00 2.00 II.Vrijednost proizvodnje u 2 godine 5 700. Ukupni troškovi (I+II) 4 660.00 EUR B.Ukupni troškovi (1+2+3) 3 400.00 UKUPNO 300.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90.00 200. 116 . Rad radnika Radni dan UKUPNO 40 15.00 360.00 I.Ukupni troškovi 1 260. Materijal -stajnjak t 10 20.00 750.

B2. a sa naličja po sredini obrasli dlačicama. a u sjemenu sasdrži masno ulje i dr. pored puteva. na kamenjaru. pa ih kao jestive spominje i rimski ljekar Galen. pektine. Čaj od sjemenki šipka preporuča se za razbijanje kamenca u bubrezima. Listovi su neparno perasti. razgranati grm visine 2-3 metra. Opis biljke . šipurak (Rosa canina L. za proizvodnju pekmeza. lučno povijene. sastavljeni od 5-7 liski eliptičnog oblika. karotin.7%).) Šipak. zašiljenog vrha po obodu nazubljeni. Čaj od šipka može se uzimati u većim količinama bez ikakvih štetnih posljedica.Prilog 12: Šipak. 117 . a plod se razvija iz cvjetne lože. sokova i ekstrakata. sa srpasto povijenim trnovima. po krčevinama. livadama.Šipuk je višegodišnji. limunsku i jabučnu kiselinu. koja postaje mesnata. šipurak (Rosa canina L. Ulazi u sastav živih ograda i međa. Plodovi imaju široku primjenu u domaćinstvu i prehrambenoj industriji. Plod šipka sadrži dosta vitamina C (0. Čaj se koristi kod gastritisa. gladak. Odgovaraju mu različite podloge i tipovi zemljišta. koji se poslije cvatnje poviju naniže i otpadaju. tanine. crvene boje.3-1. listopadni. mineralne tvari. vitamine P. Plodovi šipka iskorištavali su se za jelo još od starog vijeka. a biljka plodonosi od kolovoza do studenog. pašnjacima. Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. flavonoide. Plod sadrži veliki broj tvrdih sjemenki. Može ga se naći na područjima od ravničarskih do planinskih predjela. 5 kruničnih listića blijedoružičaste boje su kraći od čašičnih. šećere. široko ovalan. Raste pored listopadnih i četinarskih šuma. Ima 5 lancetastih čašičnih listića s brojnim perastim dodacima.) se spominje još u antičkoj Mezopotamiji 2000 godina prije nove ere. Grane su duge i tanke. Šipak je česta i rasprostranjena biljna vrsta na našem području. dužine je 1-2 cm. antocijan. požarištima. dijareje. voćne kiseline. polidipsije (prekomjerna žeđ) te kao preventiva u liječenju avitaminoza. Šipak cvjeta u svibnju i lipnju. K. sjevernoj Africi i zapadnoj i centralnoj Aziji. PP. na proplancima. 3-5 cvjetova sakupljenih na vršnim granama čine cvat.

a nakon sadnje oko sadnice je potrebno rasuti 100-150 grama NPK (10:20:30) mineralnog gnojiva. pa je pogodan za uzgoj na parcelama na kojima nije moguća druga intenzivna proizvodnja.500 po hektaru. Sadnja . Prvi prinos šipak daje u drugoj godini nakon sadnje. a pojas od 40-ak cm oko sadnica okopavati. Obrada zemljišta . ali je ipak prilikom sadnje potrebno je u svaku rupu unijeti 1-2 lopate suhog stajnjaka. Na dobro pripremljenom i usitnjenom zemljištu sadnice se sade u rupe ili u brazde u jesen. Za ručnu berbu. Nakon sadne preporuča se zalijevanje. pa tlo za sadnju treba kvalitetno pripremiti. optimalan broj sednica je od 2.U prvoj godini nakon sadnje potrebno je kultivirati i. Za nasad šipka treba izabrati osunčane parcele na brdovitom terenu. Obzirom na širinu međurednog prostora kultivirati se može manjom tanjuračom ili traktorskim kultivatorom. a u trećoj godini jedna sadnica može dati do 10 kg ploda. U drugoj godini nakon sadnje može se očekivati urod od 3-4 kg ploda po grmu. U drugoj godini nakon sadnje između redova treba posijati travu. koje su pogodnije za sadnju. krajem listopada i u studenom ili rano u proljeće.Šipak uspijeva na siromašnim zemljištima. Zimska rezidba se vrši tako što se po svakom grmu ostavi 10-15 grana. Nakon 8-10 godina vrši se obnavljanje grmova tako da se na 15-20 cm iznad površine zemljišta odrežu sve grane.Uzgoj Zemljište . koje će roditi sljedeće godine. već samo dvaput godišnje pokositi travu između redova. Iako bolje uspijeva u krečnim dobro podnosi i kisela tla. U rupe se stavlja predviđena količina stajnjaka preko čega se nanese tanak sloj usitnjene zemlje. U rasadnicima je moguće naći sadnice šipka bez trnja. dok se za strojnu berbu sadi gušće.Šipak ne zahtijeva intenzivnu gnojidbu. a ako se sadi u jesen. To prvenstveno ovisi načinu berbe koji se planira. a primjenom prikladnih agrotehničkih mjera puni rod može se očekivati već u trećoj godini. Već u drugoj godini nakon obnavljanja šipak ponovo daje plod. preferirajući da su pupoljci okrenuti prema van kako bi se osigurao otvoreni oblik grma. Gnojidba se vrši svake godine rano u proljeće u količini od 200-300 kg NPK mineralnog gnojiva po hektaru. po potrebi. zagrne i dobro nagazi da bi se dobio što bolji kontakt sa zemljištem. Za ručnu berbu potreban je veći razmak sadnje. zemljište se za sadnju priprema odmah nakon oranja. a kasnije i za berbu. Nakon sadnje mlade biljke se mogu orezati tako da im ostane 2-5 pupoljaka na glavnim granama. Gnojidba . nakon čega se se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije tlo.000-2. Njega .Šipak se razmnožava sadnicama. Najprije ga treba poorati u jesen. 118 . ručna ili strojna berba. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. Zaštita od bolesti i štetočina najčešće nije poterbna. izvršiti zaštitu. Međutim ukoliko se sadi u proljeće. a izbjegavati doline i nizinska područja. na dubinu od barem 40 cm. Korijen sadnice se fino rasporedi po zemlji. jer je šipak otporna biljka. Pri jesenjoj sadnji sadnice se bolje primaju. U trećoj godini nije potrebno vršiti klasičnu obradu zemljišta. Šipak se sadi na razmak od 3-4 m između redova i 1-2 m u redu.Šipak je višegodišnja kultura. Najbolje rezultati se postižu na nadmorskoj visini od 500 m.

sorte i agroekoloških uvjeta uzgoja.00 450. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje Proizvodnja u I god.00 -voda za zalijevanje l 100.00 Proizvodnja u III 15 000 kg plodova 0.00 godini Proizvodnja u IV 20 000 kg plodova 0.00 600.Berba .00 2 500.50 7 500. Odnos svježe i suhe mase je 3:1. dok se vlaga ne spusti do 15%. zaštićen od doticaja sunčeve svjetlosti. Plod šipurka se može sušiti na prirodan način u tankom sloju na suncu ili u sušarama na temperaturi od 80-90°C oko 1 sat.Ovisno o primjenjene agrotehnike.00 proizvodnje B. Bere se po lijepom i sunčanom vremenu. ---.50 3 750. Rad radnika Radni dan 119 .Plodovi šipka se beru dok su još tvrdi. sa nasada površine 1 ha može da se dobiti od 20-40 t ploda šipka.00 2. jer gubi prirodno crvenu boju.00 UKUPNO 3 200. 2500 1. Predračun za podizanje 1 ha nasada šipka A. Plodovi osušeni u sušarama su ujednačeniji i bolje su kvalitete. Materijal -sadnice šipka Kom. zanemarljivo -------------- Proizvodnja u II god.50 12 500.00 godini Ukupna vrijednost ---.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90.00 godini Proizvodnja u V 25 000 kg plodova 0. 33 750.00 -stajnjak t 30 20. a potom na temperaturi od 40-50°C. odnosno u rujnu i listopadu. Trošak uzgoja po godinama Jedinica Po 1 Cijena Troškovi u 1. Prinos .50 10 000. godini Iznos po 1 ha (EUR) mjere ha (EUR) 1. sjajne narandžastocrvene boje.00 3. 7500 kg plodova 0. Sušeni plod šipka pakira se u jutene ili natron vreće i čuva na suhom mjestu. jer izlaganjem sunčevoj svjetlosti gubi na kvaliteti i izgledu.

Vrijednost proizvodnje u 5 godine 33 750.00 -voda za zalijevanje l 100.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 320.00 270. Ukupni troškovi (I+II+III +IV +V) 20 930.00 Jedinica Po 1 Cijena Troškovi u 2.00 II. Rad radnika Radni dan UKUPNO 50 15.00 I.00 Jedinica Po 1 Cijena Troškovi u 3.00 III. Materijal -stajnjak t 10 20.00 EUR B.00 2.00 (1+2+3) U IV i V godini uzgoja troškovi su isti kao i u III godini.00 750.00 2.00 EUR Dobit (A-B) 12 820.00 UKUPNO 300.00 270. Rad radnika Radni dan UKUPNO 300 15. godini Iznos po 1 ha (EUR) mjere ha (EUR) 1. 120 .00 EUR Napomena: Šipak se eksploatira 20 godina.Ukupni troškovi 5 070.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3 90.00 200.00 -voda za zalijevanje l 100.UKUPNO 50 15.00 UKUPNO 300. Materijal -stajnjak t 10 20. A.00 3.00 3.Ukupni troškovi (1+2+3) 4 400. godini Iznos po 1 ha (EUR) mjere ha (EUR) 1.00 750.00 4 500.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 3 90.00 200.

a vrlo dobro podnosi visoke ljetnje temperature. Lamiaceae) izvorno potječe sa Sredozemlja. mastitisa i reumatskih tegoba. dijareje i infekcija. velikog kašlja.. 121 . Korijen je jak i razgranat sa mnoštvom žilica koje mu omogućavaju da uspijeva na skeletnom i siromašnom zemljištu. MAJČINA DUŠICA (Thymus vulgaris L. Vanjska uporaba se primjenjuje u liječenju rana. polugrmolika.000-5. Timijan je otporan na mrazeve. Sjeme je vrlo sitno. crijevnih upala. Cvijetovi su bijele do blijedo ružičaste boje. u jednom gramu ima od 3. čineći rastresitu cvat. zeljasta biljka visoka od 20-50 cm. Stabljika je duga. fam.. pri osnovi drvenasta. a gornji su horizontalni i sa naličja obloženi sitnim dlačicama. U pazuhu listova razvijaju se sitni cvijetovi. a upotrebljava se i kao začin u prehrambenoj industriji. Opis biljke . zbog čega se koristi za izradu pasta za zube i vodica za ispiranje usta. koje luče eterično ulje. a primjenu ima kod bronhitisa. Lamiaceae) TIMIJAN. Majčina dušica cvjeta od svibnja do listopada. Na listovima i krunicama cvati nalaze se sitne svjetlucave žlijezde.Timijan je višegodišnja. Nasad timijana traje 3-5 godina pošto nešto slabije podnosi košnju u odnosu na druge biljne vrste. Cijela biljka je vrlo prijatnog i aromatičnog mirisa i okusa. Vrlo je medonosna biljka i pčele ju rado posjećuju tijekom cijele godine. Donji listovi su povijeni unazad.000 sjemenki. Listovi su sitni i naspramno raspoređeni. Koristili su ga još stari Egipćani. katara.Prilog 13: TIMIJAN. bronhijalne astme. Timijan je ljekovita i medonosna biljka. a u gornjem dijelu zeljasta. MAJČINA DUŠICA (Thymus vulgaris L. fam.

rastresitim i propusnim zemljištima. U fazi cvatnje potrebna mu je toplina i svjetlost. neutralne do blago alkalne reakcije. brazdice se pokrivaju slojem rahle zemlje i blago pritisnu. Uništavanje korova u rednom prostoru obavlja se ručno. Gnojidba – Timijan nije potrebno posebno prehranjivati. Nakon sjetve. otvore se brazdice dubine oko 1 cm u koje se polaže sjeme. U starijim nasadima u jesen treba primjeniti NPK gnojivo. čime se stimulira jačanje i bokorenje biljaka. pa sve dok to vremenski i zemljišni uvjeti dozvoljavaju sadnju. a najkasnije do polovine travnja. od početka listopada. a najbolje uspijeva na plodnim. Sadnice timijana se sade na stalno mjesto u jesen. tako da se prihranjuje 1-2 puta tijekom vegetacije sa manjim količinama mineralnog gnojiva KAN. Ako se sadi u jesen. Plodored . plijevi i po potrebi navodnjava. što ranije. Dovoljno je primjeniti NPK gnojiva u fazi predsjetvene pripreme temeljem kemijske analize tla. Odgovaraju mu osunčani tereni koji su zaklonjeni od utjecaja vjetra. Jedno kultiviranje je obavezno obaviti na kraju vegetacije i tom prilikom nasad treba prihraniti radi pripreme za zimski period. Sadnja se može obaviti i u proljeće. Njega – Njega timijana se sastoji od okopavanja. Okopavanje i kultiviranje se vrši više puta tijekom godine. Nasad timijana je nabolje podignuti nakon kultura. zemljište se za sadnju priprema odmah nakon oranja. 122 . Sadnice ostaju u lijehama do jeseni ili proljeća. Timijan nema izraženu potrebu za hranjivima. Sadi se u redove sa međurednim razmakom od 50-60 cm i razmakom između biljaka unutar reda oko 25 cm. a za 1 ha nasada timijana potrebno je 150-200 m² lijehe i oko 200- 400 g sjemena. Vlažna.Zemljište za podizanje nasada timijana treba poorati krajem ljeta ili početkom jeseni radi što boljeg uništavanja korova. Za 1 m² potrebno je 1-2 grama sjemena. Obrada zemljišta .Timijan se kao višegodišnja vrsta ne uzgaja u plodoredu. Biljke timijana u hladnim lijehama tijekom ljeta dostignu punu visinu kada ih treba prikratiti na 3-5 cm iznad zemlje. teška i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj timijana. poorana parcela se ostavlja da izmrzne tijekom zime. ovisno o zakorovljenosti parcele. Razmnožavanje – Timijan se razmnožava sjemenom preko proizvodnje sadnica. nakon čega se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije zemljište.Uzgoj Zemljište – Timijan nije zahtjevna biljka. a na istoj parceli ostaje 3-5 godina. Sjeme timijana se sije u hladne lijehe krajem travnja ili početkom svibnja. koje ostavljaju zemljište slobodno od korova ili nakon gnojenih okopavina. ali ovaj način se ne primjenjuje na većim površinama. Nakon što niknu sadnice se štiti od korova. Nakon razmjeravanja redova. Dubina oranja treba biti od 30-40 cm. Prihranjuje se pred početak razvoja biljke i nakon prve berbe. To je biljka toplog podneblja. U kišnim i oblačnim godinama timijan ima znatno slabiju kvalitetu. ovisno o periodu sadnje. a ako se sadi u proljeće. Sadnice se proizvode u hladnim lijehama tijekom ljeta. a sije se u redove s razmakom od 20 cm. Na manjim parcelama moguće je razmnožavati timijan i dijeljenjem starih grmova. Najčešće su potrebna 2-3 okopavanja tijekom godine. kultiviranja i prihranjivanja.

Nakon sušenja preko mreže se skidaju cvjetovi i listovi.40 2 800.00 Proizvodnja u II godini 7 000 kg sirove mase 0. Trošak uzgoja po godinama Jedinica Po Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 1. Prvi otkos najčešće dospijeva za berbu krajem svibnja i početkom lipnja. Rad radnika Radni dan UKUPNO 70 15. ---.00 450.00 UKUPNO 3 630. Eterično ulje majčine dušice dobija se destilacijom pomoću vodene pare iz svježe sakupljene herbe. Nakon sakupljanja.40 3 200.00 ha na razmaku od 60x25 cm) -stajnjak t 10 20. Predračun za podizanje 1 ha nasada timijana A.Ukupni troškovi (1+2+3) 5 130.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 5 90.00 godini Ukupna vrijednost ---.00 3. Sušenje se vrši u termičkim sušarama na temperaturi do 40°C.Berba – Timijan se žanje dvaput tijekom vegetacije. Vrijednost proizvodnje po godinama Vrijednost Količina u kg Cijena (EUR) Ukupno (EUR) proizvodnje Proizvodnja u I godini 6 000 kg sirove mase 0. Drugi otkos timijana prispijeva u rujnu. jer se u njima nalaze aktivne tvari.00 2. začinski miris i slabo gorak okus. godini mjere 1 ha (EUR) (EUR) 1.05 3 330.00 I.00 proizvodnje B. Odnos svježe i sušene mase je 5:1. 8 400. Materijal -sadnice timijana (66 600 po 1 kom 66 600 0.40 2 400. Žetvu treba obaviti pažljivo da se ne oštete bokori biljaka. herba se nosi na sušenje čim prije kako bi zadržala što više aktivnih tvari. Osušena biljka ima jako aromatičan. Žanje se nadzemni dio biljke u cvatu (herba).000-4. ali se mogu koristiti i strojevi.00 -voda za zalijevanje l 100.00 200.00 1 050.00 123 . Prinos – Nasad majčine dušice sa površine od 1 ha daje prinosa u količini od 2.00 Proizvodnja u III 8 000 kg sirove mase 0. Žetva se obavlja ručno.000 kg sušene herbe.

Ukupni troškovi (1+2+3) 1 185.Ukupni troškovi (1+2+3) 1 185.00 3.00 UKUPNO 300. Materijal -stajnjak t 10 20.00 Jedinica Po Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 3.00 360.00 200.00 2.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90.00 200. Rad radnika Radni dan UKUPNO 35 15.00 A.00 -voda za zalijevanje l 100.00 II.00 525.00 -voda za zalijevanje l 100.00 525. godini mjere 1 ha (EUR) (EUR) 1.00 3.00 EUR Dobit (A-B) 900.Rad mehanizacije Radni dan UKUPNO 4 90.00 2.00 III.00 EUR Napomena: Timijan se uzgaja 5 godina. godini mjere 1 ha (EUR) (EUR) 1. Ukupni troškovi (I+II+III) 7 500.Vrijednost proizvodnje u 3 godine 8 400. Jedinica Po Cijena Iznos po 1 ha Troškovi u 2. 124 . Rad radnika Radni dan UKUPNO 35 15.00 UKUPNO 300.00 360.00 EUR B. Materijal -stajnjak t 10 20.

.Ova publikacija je pripremljena uz potporu Europske unije. Drenovci i ni u kom slučaju se predstavlja stajalište Europske unije.o. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče i Lokalne agencije za razvoj Vjeverica d.o.