You are on page 1of 10

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge
Projekt financira Europska unija Projekt sufinancira Ured za udruge VRH

Učinkovita manjinska
vijeća za više
manjinskih prava


IPA 2012
Jačanje kapaciteta organizacija
civilnog društva za osiguranje
djelotvorne provedbe standarda
EU u ostvarenju ljudskih prava
1. Ustavni zakon o
pravima nacionalnih
manjina

Svaki državljanin Republike Hrvatske (rh) ima pravo VIJEĆA I PREDSTAVNICI NACIONALNIH
slobodno se izjasniti kao pripadnik neke nacionalne MANJINA
manjine.
S ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nacionalnih manjina u društvu, pripadnici nacionalnih
(uzpnm) jamči zaštitu od svake radnje koja ugrožava manjina biraju, na način i pod uvjetima koje propisuje
njihov opstanak te ostvarivanje prava i sloboda. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, svoje
zastupnike radi sudjelovanja u javnom životu i uprav-
ljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika
“Nacionalna manjina, u smislu ovoga Ustavnog zakona, nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.
skupina je hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno
nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici
imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita
nacionalnih manjina biraju se neposredno na izborima,
od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.”
tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. Na po-
stupak izbora i druga pitanja u vezi s njihovim izborom,
primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje izbor
PRAVNA REGULATIVA članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područ-
ne (regionalne) samouprave. Odluku o raspisivanju
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina norma- izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
tivno je zaštitio određena prava nacionalnih manjina i donosi Vlada Republike Hrvatske.
stvorio zakonsko uporište u borbi za njihove slobode.
Pravo birati i biti biran na ovim izborima imaju svi pu-
Osim Ustavnim zakonom, koji je donesen i koji je stupio noljetni državljani Republike Hrvatske, pripadnici na-
na snagu 2002. godine, prava nacionalnih manjina u cionalnih manjina s prebivalištem na području jedinice
Republici Hrvatskoj regulirana su i sljedećim zakonima: lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u
kojoj se provodi izbor.
• Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor,
• Zakon o sustavu državne uprave, Kandidate za članove vijeća nacionalnih manjina ili
• Zakon o državnim službenicima, predstavnike nacionalnih manjina mogu predlagati
• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) udruge nacionalnih manjina registrirane u Republi-
samoupravi, ci Hrvatskoj i birači. Dvije udruge ili više njih mogu
• Zakon o lokalnim izborima, predložiti zajedničke kandidate. Birači mogu predlagati
• Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj nezavisne kandidate.
i područnoj (regionalnoj) samoupravi,
• Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor,
• Zakon o sustavu državne uprave, Vijeće nacionalne manjine je neprofitna pravna osoba
• Zakon o državnim službenicima, koja ima sljedeća prava:
• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi, • pravo predlaganja tijelima jedinice samouprave mje-
• Zakon o lokalnim izborima te ra za unapređivanje položaja nacionalne manjine
• Zakon o službenicima i namještenicima u državi ili na nekom njenom području, uključujući
u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predlaganje općih akata kojima se uređuju pitanja
koja su važna za nacionalnu manjinu;
kao i strateškim dokumentima:
• pravo isticanja kandidata za dužnosti u tijelima
• Nacionalnim programom zaštite i promicanja državne uprave i tijelima jedinica samouprave;
ljudskih prava za razdoblje 2013. – 2016.,
• Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma • pravo da bude obaviješteno o svakom pitanju o ko-
za razdoblje 2013. – 2020., jem će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela
• Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije jedinice samouprave, a koje se tiče položaja nacional-
za uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2015. i ne manjine;
• Akcijskim planom za provedbu Ustavnog zakona
o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011. – 2013.
• pravo iznošenja mišljenja o programima radijskih i • zastupljenost u izvršnim i upravnim tijelima jedinica
televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini lokalne i područne (regionalne) samouprave
namijenjenim nacionalnim manjinama ili o progra- (čl. 22, st. 1, 2 i 4 UZPNM-a) te
mima koji se odnose na manjinska pitanja, kao i • sudjelovanje u javnom životu i upravljanju
prijedloga za njihovu modifikaciju ili izmjenu. (lokalnim) poslovima preko vijeća i predstavnika
te koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih
manjina (čl. 23 – 34 UZPNM-a).
Jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća
nacionalnih manjina, uključujući i sredstva za obavlja-
nje administrativnih poslova te za provođenje odre-
đenih aktivnosti, utvrđenih programom rada vijeća
nacionalne manjine. Sredstva za ostvarivanje pojedinih NADZOR NAD PROVOĐENJEM USTAVNOG
programa vijeća mogu se osigurati i u državnom prora- ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA
čunu RH te iz alternativnih izvora.

U zaštiti manjinskih prava važnu ulogu ima i Savjet Nadzor nad ostvarivanjem prava i sloboda pripadni-
za nacionalne manjine. Savjet za nacionalne manjine ka nacionalnih manjina provode odgovarajuća tijela
neovisno je tijelo, osnovano sukladno čl. 35 Ustavnog državne uprave (ovisno o djelokrugu), čiji rad usklađuje
zakona o pravima nacionalnih manjina, radi sudjelo- Vlada RH.
vanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike
Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja, Vlada RH dužna je podnositi izvješća o provedbi
uređivanja i rješavanja pitanja u vezi s ostvarivanjem i UZPNM-a Hrvatskom saboru, najmanje jedanput
zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina. godišnje.

Provedbu nadzora mogu pokrenuti vijeća i predstavnici
Prava i slobode koji su uređeni Ustavnim zakonom nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne
o pravima nacionalnih manjina su: (regionalne) samouprave te Savjet za nacionalne ma-
njine (čl. 38 UZPNM-a).
• izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini
(čl. 4, st. 1 UZPNM-a),
• uporaba imena i prezimena na jeziku i pismu
nacionalne manjine (čl. 9, st. 1 UZPNM-a),
• dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i
pismu (čl. 9, st. 2 UZPNM-a),
• služenje manjinskim jezikom i pismom, privatno i
javno, uključujući i službenu uporabu (čl. 10, 12 i 13
UZPNM-a),
• odgoj i obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu
(čl. 11 UZPNM-a),
• uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina
(čl. 14 UZPNM-a),
• ostvarivanje kulturne autonomije (čl. 15. i 16
UZPNM-a),
• očitovanje vjere i osnivanje vjerskih zajednica
(čl. 16, st. 4 UZPNM-a),
• pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanje
djelatnosti javnog priopćavanja na manjinskom
jeziku i pismu (čl. 17 i 18 UZPNM-a),
• samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja
zajedničkih interesa (čl.15. UZPNM-a),
• zastupljenost u Hrvatskom saboru (čl. 19 UZPNM-a),
• zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave
(čl. 20 i 21 UZPNM-a),
• zastupljenost u tijelima državne uprave i
pravosudnim tijelima (čl. 22, st. 2 i 4 UZPNM-a),
2. MANJINSKE POLITIKE

Manjinske politike su mjere i politike čija je svrha Terminološka uporaba pojma “nacionalne manjine”
manjine društveno integrirati i učiniti punopravnim bila je u Jugoslaviji prisutna do 1963., nakon čega su
članovima društvene zajednice u svim područjima gos- se koristili termini “narod” i “narodnost”. U SFRJ status
podarskog, društvenog, političkog i kulturnog života. naroda imali su pripadnici onih naroda čije su nacional-
One, između ostalog, stvaraju normativni okvir zaštite ne države bile u njezinu sastavu (Srbi, Hrvati, Slovenci,
nacionalnih manjina i jamče pozitivnu diskriminaciju Makedonci, Crnogorci i Bošnjaci). Pripadnici ostalih
pripadnika nacionalnih manjina. naroda, čije su matične nacionalne države bile izvan
sastava SFRJ-a, imali su status narodnosti.
Počeci legislativnog reguliranja manjinskih prava vidljivi Raspadom Jugoslavije, legislativna regulacija zaštite
su u Deklaraciji UN-a o pravima pripadnika nacionalnih prava nacionalnih manjina zahtijevala je opsežnu
ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina (1992.), Europskoj razradu s obzirom na to da su dotadašnji konstitutivni
povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Eu- narodi bivših republika postali nacionalne manjine u
rope (1992.) te Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacional- državama koje im nisu matične. U izvorišnim osnovama
nih manjina Vijeća Europe (1998.). Unatoč aktima koji hrvatskog Ustava stoji: “Hrvatska je konstituirana kao
reguliraju zaštitu manjina te svakodnevnoj aktivnosti nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadni-
organizacija civilnog društva i međunarodnih organi- ka inih naroda i manjina, koji su njeni državljani: Srba,
zacija na promicanju tolerancije i jednakosti, efikasna Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara,
i jedinstvena zaštita manjina na razini Europe nije Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina
uspostavljena, a manjinske politike nerijetko se koriste i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima
za političke pritiske i utjecaje u međunarodnoj politici. hrvatske nacionalnosti”.

Zaštita je manjina na teritoriju Europe neujednačena jer Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o
europske države na manjine primjenjuju tri pristupa: pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj stupio je na snagu 1991. kao prvi
zaseban akt kojim se jamčila zaštita prava nacionalnih
manjina, a koji se smatra pretečom Ustavnog zakona o
ODNOS PREMA MANJINAMA
pravima nacionalnih manjina donesenog 2002. godine.

TKO MOŽE UTJECATI NA POLITIKE?
Ne priznaju manjine

(Francuska, Bugarska, Grčka, Turska)

Priznaju jezike

(Ne priznaju nacionalne manjine, već
građane koji govore različitim jezicima.
To su države poput Italije i Finske (npr.
Finci govore švedski ili finski, Švicarci
govore njemački ili francuski). Formalni akteri Neformalni akteri

Pripada im zakonodavna, Pripadnici manjina, inte-
Priznaju manjine izvršna i sudbena vlast. resne grupe, organizacije
Imaju pravo i obvezu civilnog društva, poli-
(Austrija, Mađarska, Rumunjska,
sudjelovanja u kreiranju tičke stranke, neovisne
Slovenija, Hrvatska)
neke javne politike po istraživačke organizacije,
Ustavu i zakonima. pojedinci

Aktivno djelovanje i zagovarački rad predstavnika
nacionalnih manjina dovodi do poboljšanja njihovog
položaja. Put do izmijenjene manjinske politike
zahtijeva nekoliko vezanih aktivnosti.
AKTIVNOSTI NEFORMALNIH AKTERA

➊ detektiranje ➌ utjecaj na ➎ izmijenjena
oblikovanje manjinska
problema
politike politika

➋ angažman ➍ stvaranje
neformalnih pretpostavki za
aktera promjene

KONKRETAN PRIMJER

upoznavanje
nepostojanje nadležnih institucija ostvareno pravo
prostora za rad s detektiranim na prostor za rad
problemima (čl. 24 Zakona o
nacionalnih registru vijeća,
(sastanci, dopisi...)
manjina koordinacija
vijeća i
iznošenje lobiranje, predstavnika
problema na zagovaranje, nacionalnih
sjednici vijeća aktivizam manjina)

Najvažniji korak na putu do izmjene manjinskih politika jest izravan
utjecaj na tijela koja politike donose odnosno formalne aktere.
Lobiranje, zagovaranje i aktivizam tri su načina vršenja pritiska na njih.

LOBIRANJE • dijalog između uključenih strana
• zastupanje interesa

ZAGOVARANJE • mijenjanje politika i praksi državne vlasti
• aktivnost usmjerena prema izmjeni javnog mnijenja

AKTIVIZAM • namjerna i konkretna akcija za stvaranje promjena

Put do izmjena manjinskih politika nije lak niti jednostavan. Snaga utje-
caja na politike ovisi kako o kapacitetu manjinske grupe koja želi učiniti
određene izmjene, tako i o senzibilitetu i volji nadležnih tijela koja imaju
mogućnost izravnim aktima izmijeniti manjinsku politiku.
3. RAZVOJ I PISANJE projekta treba imati osigurane tehničke, operativne
i financijske kapacitete za provedbu projekta. To se
PROJEKATA I PROGRAMA obično dokazuje prethodnim iskustvom prijavitelja u
provedbi projekata slične tematike te sposobnošću
ZA OSIGURAVANJE učinkovitog upravljanja proračunom slične vrijednosti.

FINANCIJSKIH SREDSTAVA održivost – projekt treba imati dugoročni utjecaj na
zajednicu u kojoj se provodi, tj. na ciljanu skupinu
odnosno krajnje korisnike. To znači da su aktivnosti
tako oblikovane da dovedu do rezultata koji će i nakon
Što su i čemu služe projekti i programi? što završi provedba projekta doprinositi sprječavanju ili
smanjenju identificiranih problema.
Projekti i programi služe planiranju i organizaciji ak-
tivnosti kojima se želi doprinijeti rješavanju utvrđenih
problema ciljane grupe, bilo određene zajednice, bilo
društva u cjelini. Njihova je specifičnija svrha, posebno FAZE PROJEKTNOG CIKLUSA
u kontekstu rada neprofitnih organizacija, osigura-
ti sredstva za financiranje specificiranih aktivnosti,
odnosno prezentirati davateljima sredstava (donato-
rima) na logičan i uvjerljiv način kako će predviđene
aktivnosti doprinijeti rješavanju utvrđenih problema. identifikacija evaluacija

PROJEKT je niz međusobno povezanih aktivnosti u financiranje formulacija
određeni redoslijed “radi postizanja jasnih ciljeva unu-
tar određenog vremenskog razdoblja i s određenim
financijskim sredstvima.” (Europska komisija, Project provedba

Cicle Management Guidelines, 2004.)

PROGRAM, u kontekstu neprofitnih organizacija,
skup je povezanih projekata ispunjenje čijih ciljeva 1. Identifikacija je priprema za pisanje projektnog
doprinosi zajedničkom općem cilju, sektoru ili geo- prijedloga. Ovo je ključna faza u planiranju projekta
grafskom području. jer njegova relevantnost, izvedivost i održivost ovise
o kvaliteti procesa identifikacije i zaključcima analiza
koje su njegov dio.

1.1. U analizi kapaciteta procjenjuju se tehnički (struč-
Osnovne značajke projekta: ni), operativni i financijski kapaciteti prijavitelja. Jedna
je od učinkovitih metoda analize kapaciteta SWOT
relevantnost – projekt treba biti relevantan kako bi analiza, kojom organizacija razmatra i prikazuje svoje
bio izabran za financiranje, i to u odnosu na ciljeve snage i slabosti te vodi računa o mogućnostima i prijetnja-
i prioritete natječaja na koji se prijavljuje, u odnosu ma iz okoline.
na strateške dokumente u bitnim područjima te u
odnosu na probleme i potrebe ciljane skupine. Rele- 1.2. U analizi dionika identificiraju se osobe i organiza-
vantnost projekta u odnosu na ciljeve i prioritete na- cije/grupe koje će, izravno ili neizravno, biti uključene u
tječaja procjenjuje se odgovorom na pitanje doprinosi provedbu projekta ili ih se tiču problemi koje rješavamo
li projekt,ostvarivanjem zadanih ciljeva i očekivanih projektom. U analizi dionika odgovaramo na sljedeća
rezultata, prioritetima i ciljevima natječaja na koji pitanja: Tko je pogođen problemom? Tko bi mogao biti
je prijavljen, odnosno rješavanju problema koje je zainteresiran za suradnju? Tko ima sličan problem?
davatelj sredstava identificirao kao važne. Relevantan Tko su potencijalni saveznici, a tko protivnici? Tko bi se
projekt usklađen je s ciljevima strateških dokumenata još mogao uključiti u provedbu projektnih aktivnosti?
i doprinosi njihovom ostvarivanju u tematskom ili na
geografskom području: strategija razvoja europskih,
nacionalnih ili regionalnih programa, akcijskih plano- Dionici Kapaciteti Motivacija Ograničenja Uloga u
va i slično. projektu

Dionik 1
izvedivost – definirani ciljevi projekta trebaju biti
dostižni, odnosno trebaju biti ostvarivi u zadanom Dionik 2
vremenskom roku i s predviđenim financijskim sred-
Dionik 3
stvima koja se traže za provedbu. Pored toga, prijavitelj
Najznačajniji dionici, koje treba posebno i detaljno i vremenski određeni. Dalje se u fazi formulacije za
analizirati, ciljana su skupina i krajnji korisnici projekta. svaki od očekivanih rezultata određuju aktivnosti koje
Ciljane skupine su sve osobe, grupe ili organizacije na trebaju dovesti do njihovog ostvarenja. Ciljevi, rezultati
koje će projekt imati izravan pozitivni učinak na razini i aktivnosti moraju biti u logičnom slijedu. Za svaku
općeg odnosno specifičnog cilja projekta. Krajnji kori- aktivnost treba odrediti potrebne resurse – ljudske,
snici su svi oni na koje će projekt neizravno pozitivno tehničke, materijalne i financijske, kako bi se aktivnost
utjecati, odnosno poboljšanju čije specifične situacije mogla provesti i rezultat ostvariti.
će projekt posredno pridonijeti kada se ispune njegovi
ciljevi i kada završi.
opći cilj

1.3. Analiza problema preduvjet je za pravilno određiva-
nje ciljeva projekta, a samim time i preduvjet za njegov
uspjeh. Za potrebe analize koristi se metoda stabla pro- specifični cilj 1
blema koja pomaže u pronalaženju mogućih rješenja
mapiranjem uzroka i posljedica nekog problema.
rezultat 1.1. rezultat 1.2. rezultat 1.3.

aktivnost 1.1.1. aktivnost 1.2.1. aktivnost 1.3.1.
posljedice

aktivnost 1.1.2. aktivnost 1.2.2. aktivnost 1.3.2.
aktivnost 1.1.3. aktivnost 1.2.3. aktivnost 1.3.3.

glavni
problem
U ovoj fazi potrebno je napraviti i detaljan plan
uzroci

provedbe aktivnosti – rasporediti aktivnosti kroz
Zašto? razdoblje provedbe projekta. Plan provedbe također
treba biti logičan i realističan.

Sastavni dio formulacije projekta izrada je detaljnog
proračuna. Proračun ili troškovnik je detaljna procjena
troškova potrebnih da se provede određeni projekt u
Tri su glavna koraka u analizi problema: određenom vremenskom periodu. Tipični proračun
sastoji se od izravnih i neizravnih troškova.
• odrediti okvir i temu analize – glavni problem
• nabrojiti povezane probleme koji nastaju kao Izravni su troškovi neposredno povezani s provedbom
posljedice glavnog problema projekta i bez njih se projekt ne bi mogao realizirati.
• odrediti dublje uzroke glavnog problema U izravne troškove spadaju: plaće i naknade izvršiteljima
odgovaranjem na pitanje: “Zašto?” projektnih aktivnosti; troškovi prijevoza – za izvršitelje
aktivnosti, ali i za korisnike, ako je primjenjivo; oprema i
roba te ostali troškovi koji su izravno vezani uz provedbu,
1.4. U analizi se ciljeva formulirani problemi iz pret- ali ne spadaju ni u jednu od ostalih grupa troškova.
hodnog koraka preoblikuju u željeno buduće stanje Neizravni su troškovi oni koji nisu nužno vezani za
– u ciljeve. Tada se provjere uzročno-posljedične veze provedbu aktivnosti predviđenih projektom, ali su ne-
i oblikuju ciljevi, tako da su poželjni i realni. ophodni za obavljanje osnovne djelatnosti prijavitelja:
režijski troškovi, troškovi održavanja, bankarski
1.5 Slijedi odabir strategije, a u ovom koraku identifika- i računovodstveni troškovi i slično.
cije biraju se ciljevi koje je moguće ostvariti projektom,
imajući u vidu procijenjene kapacitete prijavitelja, ras- 3. Provedba projekta prema planu i pravilima davatelja,
položivo vrijeme za provedbu i financijska sredstva. što uključuje periodično i završno izvještavanje, kako
narativno o provedbi aktivnosti tako i financijsko o
2. U fazi formulacije,od identificiranih i odabranih načinu trošenja sredstava.
ciljeva iz prethodne faze, određuju se opći cilj projekta,
kojim se doprinosi rješavanju glavnog utvrđenog pro- Provedbu projekta potrebno je sustavno nadzirati
blema, i specifični cilj(evi) koje će projekt ostvariti, a (monitoring) kako bi se utvrdilo provode li se aktivnosti
koji najčešće odgovaraju prvoj razini utvrđenih uzroka prema planu i u skladu s predviđenim troškovima,
problema. Odabrani dublji uzroci utvrđenog problema, vrednovati (evaluacija) tj. utvrditi jesu li ostvareni
na koje se projektom želi djelovati, kada su formulirani ciljevi projekta i u kojoj mjeri su aktivnosti, koje su
u vidu poželjnog budućeg stanja, postaju očekivani prethodile ostvarenju, doprinijele da se taj cilj ostvari.
rezultati projekta. Ciljeve i rezultate treba formulirati Rezultati evaluacije povod su za ponovnu identifikaciju
tako da budu specifični, mjerljivi, dostižni, realistični i analizu te započinjanje novog projektnog ciklusa.
4. KOMUNIKACIJSKO – Srpsko narodno vijeće

PREZENTACIJSKE VJEŠTINE
Gajeva 7, 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 376
W: www.snv.hr

U Zagrebu, 12.04.2016.
RCT Zagreb
Kvaternikov trg 12, 10 000 Zagreb
U odnosu s dionicima, bilo da oni pružaju podršku, bilo _________________, predsjednica
da se protive prijedlozima politika, odabranim strate-
gijama rješavanja problema ili planiranim aktivnosti-
zaglavlje dopisa
ma, potrebno je jasno komunicirati s njima i uvjerljivo
prezentirati ideje.
Predmet – Predmet obuhvaća kratku izjavu koja opisu-
Kanali komunikacije s dionicima: je sadržaj dopisa. Može se istaknuti debljim slovima ili
ju je moguće podcrtati.
a) neposredni (uživo):
• sastanci,telefonski pozivi... Sadržaj – Sadržaj je glavni dio dopisa kojim se daje
• javni događaji (sjednice radnih tijela, konferencije, informacija. On također ima uobičajenu formu:
okrugli stolovi, predavanja, seminari,posjeti,
proslave, domjenci, natjecanja, izložbe...) a) Početak ili “otvaranje” dopisa (oslovljavanje) –
b) posredni: Obično se započinje izrazom “Poštovani....”,a nakon
• službeni dopisi toga slijedi uvod u dopis koji treba biti kratak. Drugim
• publikacije (knjige, zbornici, znanstveni članci) riječima, u jednoj rečenici potrebno je sažeti svrhu/ra-
• informativni vodič (A4 s osnovnim informacijama zlog dopisa ili pozvati se na ranije dopisivanje, poslov-
o organizaciji, kampanji...), letak, poster... nu vezu, telefonski razgovor i sl., npr. “U vezi s Vašim
c) medijatizirani: upitom (faks, e-mail) od...”.
• tradicionalni mediji, kao što su televizija, radio, tisak
(novinski članak ili prilog, reportaža, komentar), ili Predmet: Poziv na II. edukacijski modul
internetski portali te oblici komunikacije s medijima
poput priopćenja za medije, intervjua, konferencije Poštovani,
za medije, otvorenog pisma
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da će se drugi edukacijski
• vlastiti mediji: internetska stranica, newsletter
modul u okviru projekta ‘Učinkovita manjinska vijeća za više
(elektronički bilten)
manjinskih prava’ na temu “Ustavni zakon o pravima nacio-
• društvene mreže (statusi, galerije, komentari), nalnih manjina – važnost za manjinske zajednice” održati
forumi 20.04.2016. godine u hotelu Mihovil, Ante Anića 3 u Kninu.
• kultura i umjetnost: film, izložba
predmet i uvodni dio dopisa

Elementi učinkovitih poruka:
b) Poruka – srž dopisa u kojoj se dalje obrazlaže razlog
• fokusiranost na jedan problem i jedan cilj obraćanja, u kojoj se navode osnovni podatci o slučaju
• relevantnost za ciljanu publiku povodom kojeg se piše dopis, bitne činjenice, sadržaj
• predstavljanje praktičnih i provedivih rješenja događaja na koji se primatelj poziva i sl. U ovaj dio je
• jednostavnost potrebno uključiti sve relevantne podatke, uključujući
• pamtljivost i prenosivost kratki opis organizacije pošiljatelja, ukoliko se prvi put
• zanimljivost / element iznenađenja obraća primatelju dopisa.
• razumljivost ciljanoj publici
c) Završni dio – zaokruživanje dopisa, s naglašenim
očekivanim akcijama i/ili događajima, kao ishodom
onoga što je rečeno dopisom i željom za daljnjom
KAKO NAPISATI SLUŽBENI DOPIS? suradnjom. Najčešći primjeri su: “Za sve dodatne infor-
macije stojimo Vam na raspolaganju.”, “Unaprijed se
Zaglavlje – na vrhu dopisa, najčešće u lijevom kutu. zahvaljujemo na odgovoru.”, “Unaprijed zahvaljujemo
U zaglavlju se dopisa navode podatci o pošiljatelju: na Vašem trudu.”, “U očekivanju Vašeg odgovora...” i sl.
naziv organizacije i/ili ime i prezime pošiljatelja, adresa
te mjesto i datum. Pozdrav – Pozdrav predstavlja uljudni oproštaj na kraju
dopisa. Najčešći primjeri pozdrava su:
Podatci o primatelju – Podatci o primatelju najčešće “S poštovanjem”, “Srdačan pozdrav!” i sl.
se pišu nakon zaglavlja, s desne strane. Ovdje se navodi
naziv ustanove i/ili ime i prezime primatelja i adresa. Potpis – Potpis je sastavni dio dopisa koji mu daje
značenje službenog dokumenta. Potpis se sastoji od
naziva organizacije, imena i prezimena ovlaštene oso-
be s titulom (funkcijom) i njezinoga vlastoručnoga
potpisa. Ako službeni dopis potpisuju dvije osobe, Nakon naslova piše se možda i najvažniji dio objave za
onda se osoba višeg ranga potpisuje s desne strane, a medije, a to je uvod odnosno lead. Uvod se sastoji od
osoba nižeg ranga s lijeve strane. Kod privatnih dopisa jedne ili dvije rečenice (ne više od pet redaka) u kojoj ili
potpisuje se osoba koja šalje dopis i koja je navedena u u kojima se odgovara na sljedeća pitanja: tko, što, gdje,
zaglavlju kao pošiljatelj. kada, zašto/čemu i kako.

Molimo Vas da svoje sudjelovanje na edukacijskom modulu EDUKACIJA MANJINSKIH VIJEĆA
potvrdite najkasnije do 18.04.2016. godine na broj telefona:
01 4886 376 ili na e-mail: info@snv.hr. U okviru projekta Srpskog narodnog vijeća, “Učinkovita
manjinska vijeća za više manjinskih prava”, u Sisku je
S poštovanjem, 18. travnja održan drugi edukacijski modul na temu
Ime i prezime Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
O važnosti tog akta za predstavnike manjina govorio je
predavač iz “Centra za mir, pravne savjete i psihosocijal-
Voditeljica projekta nu pomoć Vukovar”.

završetak dopisa naslov i uvod

Prilozi – Na kraju dopisa navode se eventualni prilozi, Tijelo objave – U tijelu objave trebate dodatno pojasni-
odnosno dokumenti koji se prilažu uz sam dopis, ti odgovore na pitanja koja ste iznijeli uvodnom rečeni-
a navode se ispod tijela dopisa, s lijeve strane. com. U sljedeća dva - tri paragrafa uvod objave proširite
dodatnim informacijama o događaju, kampanji,
Uobičajeni format i dužina dopisa je stranica veličine projektu... Isto tako, potkrijepite izrečeno brojkama i
A4. Dopis se može ispisati na memorandumu orga- činjenicama, ako je relevantno, te citirajte sudionike
nizacije u čije se ime obraćate osobi kojoj je pismo ako ih je bilo. Kad god je moguće, ubacite poveznicu
namijenjeno, koji sadrži logotip i osnovne kontakte na internetsku stranicu na kojoj novinar može naći više
organizacije. Fontovi Arial i Times New Roman možda podataka kao i fotografije visoke kvalitete. Fotografije
su najprimjereniji za ovakva pisma, a najveća je veličina nikada ne “lijepite” u tekst objave ili tijelo e-maila.
fonta koja se preporučuje 12. Ako fotografije šaljete u privitku e-maila, vodite
računa o tome da ih smanjite na razumnu veličinu.

KAKO NAPISATI PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ?
Govoreći o razvoju manjinskog zakonodavstva u Hrvatskoj,
predavač je posebnu pažnju posvetio ukazivanju na mnoga
Priopćenje ili objava za javnost / medije jedan je od netočna shvaćanja koja pripadnici manjina imaju o svojim
osnovnih alata komunikacije s javnošću. Objave za me- pravima. Jedno od njih je i pitanje prava na službenu upo-
dije šalju se onda i samo onda kada imamo nešto što je trebu jezika i pisma u sredinama u kojima živi više od 33 %
vrijedno objavljivanja, kada imamo neku novost. Objava pripadnika neke manjine, a to je slučaj s 27 općina i gradova.

za medije trebala bi u nekoliko rečenica uvjeriti novinara
i/ili urednika da je vaša “priča” vrijedna objavljivanja.
tijelo objave

Zaglavlje – U zaglavlje je potrebno uvrstiti logotip i
podatke o mogućnostima kontaktiranja organizacije. Zaključne riječi – U zaključnom paragrafu navodimo
Također, u zaglavlje je moguće dodati ime i kontakt pozadinu priče, zaključke, najavljujemo buduće korake
osobe koju želite da mediji kontaktiraju ako imaju do- ili druge opće informacije. Evo kako to treba izgledati:
datnih pitanja. Zaglavlje bi trebalo izgledati ovako:
U nastavku ovog projekta planira se edukacija koja će govo-
Srpsko narodno vijeće riti o izazovima primjene manjinskog zakonodavstva nakon
Gajeva 7, 10 000 Zagreb ulaska Hrvatske u EU i unaprijeđenjima učinaka institucija
Tel: +385 1 4886 376, političkog predstavljanja manjina preko vijeća koja će biti
W: www.snv.hr održana u Kninu. Predavačica će biti prof. Antonija Petričušić
OBJAVA ZA MEDIJE sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

kontakt osoba: ___________, suradnica za komunikaciju
Tel: +385 1 4886 376 zaključne riječi
e-mail: info@snv.hr

Objaviti po primitku.
Informacije o organizaciji – U objave za medije nije loše
ubaciti ni informacije o vašoj organizaciji.
zaglavlje objave za medije
Ponekad će te informacije biti objavljene, ponekad neće.
No poanta svega je da makar i taj novinar koji to vidi
Naslov i uvod – Naslov treba biti kratak, upečatljiv i sazna nešto o vašoj organizaciji, što ga može potaknuti
privlačan. Novinaru i čitatelju treba ukazati na bit obja- da u budućnosti pozornije prati ono čime se vi bavite.
ve. Piše se masnim tiskom i izbjegava se upotreba proš-
log vremena, upitnog oblika, pasiva, kratica ili žargona. Objava za medije ne bi trebala biti duža od jedne
Ako želite ostaviti dobar efekt, navedite i podnaslov. stranice A4 formata. Za sve ostale informacije pošaljite
novinarima poveznicu koja će ih uputiti na mjesto gdje
ih mogu pretražiti i odabrati.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Ured za udruge
Projekt financira Europska unija Projekt sufinancira Ured za udruge VRH

Učinkovita manjinska
vijeća za više
manjinskih prava

SRPSKO NARODNO REHABILITACIJSKI PROJEKT GRAĐANSKIH
VIJEĆE – SNV CENTAR ZA STRES PRAVA SISAK / CIVIL
Gajeva 7, HR-10 000 I TRAUMU ZAGREB RIGHTS PROJECT SISAK
Zagreb, Croatia – RCT ZAGREB PGP CRP Sisak
t +385 (o)1 4886 368 Kvaternikov trg 12, Stjepana i Antuna Radića
f +385 (0)1 4886 372 HR-10 000 6/5, II kat desno
e ured@snv.hr Zagreb, Croatia hr-44 000 Sisak, Croatia
w www.snv.hr t +385 (o)1 4641 342 t +385 (0)44 571 752
e info@rctzg.hr f +385 (0)44 521 292
w www.rctzg.hr e pgp-sisak@crpsisak.hr
w www.crpsisak.hr

Sadržaj i stajališta izražena u tekstu ove brošure isključiva su odgovornost projektnih partnera i ne mogu se
smatrati službenim stavom Europske unije i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.