You are on page 1of 33

Skica za povijest

Nijemaca i
Austrijanaca u
Bosni i Hercegovini,
s posebnim osvrtom
na njihovu sudbinu
tijekom Drugoga
svjetskog rata i u
porau
Vladimir Geiger UDK 323.1(497.6=112.2)1914/1958
Hrvatski institut za povijest 325(497.6=112.2)1914/1958
Opatika 10 94(497.6)1914/1958
HR - 10000 Zagreb Izvorni znanstveni rad
E-pota:geiger@isp.hr Primljeno: 28. veljae 2015.
Prihvaeno: 9. oujka 2015.

Saetak
Na temelju mnogobrojnih i najvrjednijih historiografskih, publici-
stikih i demografskih radova, te i objavljenih i arhivskih izvora pri-
kazuje se povijest i promilja sudbina Nijemaca i Austrijanaca Bosne
i Hercegovine od vremena austrougarske okupacije i njihova nase-
ljavanja potkraj 19. stoljea, i razdoblja Kraljevine SHS/Jugoslavije,
kada su, iako brojano nevelika etnika skupina od dvadesetak tisu-
a, postali vaan gospodarski i kulturni imbenik, pa do razdoblja
Drugoga svjetskog rata i neposrednoga poraa, kada su pretrpjeli
znatne stvarne i demografske gubitke, i "nestali" iz bosanskoherce-
govakoga podruja.

Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, Nijemci i Austrijanci.

265
Nijemci u Bosni i Hercegovini naj- Bosni i Hercegovini nalazimo ostatke
mlaa su njemaka kolonizacijska prepoznatljive ponajprije u arheolo-
skupina u jugoistonoj Europi. Od kim nalazima i u toponimima.2
prisutnosti Germana iz vremena se-
obe naroda (Goti) i na Balkanu, i u U vrijeme osmanske vladavine nje-
Bosni i Hercegovini, ostale su samo maki su trapisti 1869. osnovali ne-
"krhotine", ponajprije u djelima bi- daleko od Banje Luke, u Delibainu
zantskih pisaca, ali i razliiti arhe- Selu, samostan Maria Stern/Marija
oloki nalazi,1 a od prisutnosti sta- Zvijezda.3 Znaajnije skupine Nije-
novnitva njemakoga podrijetla uza maca naselile su se u Bosnu i Herce-
srednjovjekovne rudokope (Sasi) u govinu u vrijeme austrougarske oku-

1 Usp. eljko Demo, Ostrogothic coinage from collection in Croatia, Slovenia, Bosna &
Hercegovina, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana, 1994.; Noel Malcolm, Povijest Bo-
sne, Novi Liber, Zagreb - Dani, Sarajevo, 1995., str. 7-11; Ante Uglei, Nazonost
Istonih Gota u jugoistonoj Europi u svjetlu arheoloke i povijesne izvorne grae, Doktorski
rad, Sveuilite u Splitu, Filozofski fakultet u Zadru, Zadar, 1996.; Nada Zeevi, Vi-
zantija i Goti na Balkanu u IV i V veku, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd,
2002. I tamo navedena literatura.
2 Usp. Konstantin Jireek, Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnien
whrend des Mittelalters. Historisch-geographische Studien, Gesellschaft der Wissenschaf-
ten, Prag, 1879.; [Mihailo Dini], ["Ekonomski razvitak Bosne u XIV. stoljeu"], u:
Bogo Grafenauer - Duan Perovi - Jaroslav idak (red.), Historija naroda Jugosla-
vije, I., kolska knjiga, Zagreb, 1953., str. 572-577; Mihailo J. Dini, Za istoriju rudar-
stva u srednjovekovnoj Srbiji i Bosni, sv. I., Nauno delo, Beograd, 1955., sv. II., Nauno
delo, Beograd, 1962.; Desanka Kovaevi, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Nauno
drutvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1961.; Milenko S. Filipovi, "Das Erbe der
mittelalterlichen schsischen Bergleute in den sdslawischen Lndern", u: Sdost-Fors-
chungen, Band 22, Mnchen, 1963., str. 192-233; Sima irkovi, Istorija srednjovekov-
ne bosanske drave, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1964.; Adem Handi, "Rud-
nici u Bosni u drugoj polovini XV. stoljea", u: Prilozi za orijentalnu filologiju - Revue de
philologie orientale, Vol. XXVI./1976., Sarajevo, 1978., str. 7-43; Desanka Kovaevi-
Koji, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drave, Veselin Maslea, Sarajevo, 1978.;
Mikls Takcs, "Schsische Bergleute im mittelaterlichen Serbien und die 'schsische
Kirche' von Novo Brdo", u: Sdost-Forschungen, Band 50, Mnchen, 1991., str. 31-60;
N. Malcolm, Povijest Bosne, str. 31-32; Sneana Boani, "Rudarstvo u srednjove-
kovnoj Srbiji i Bosni", u: Spomenica Istorijskog arhiva Srem, br. 1, Sremska Mitrovica,
2002., str. 77-141; Desanka Kovaevi-Koji, Srednjovjekovna Srebrenica XIV - XV
vijek, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 2010. I tamo navedena literatura.
3 Usp. Franz Pfanner, Die Klostergeschichte von Mariastern, ersten Trappisten-Niederlas-
sung in Bosnien, Kath. Preverein, Graz, 1874. ili Franz Pfanner, Povijest samostana
Marija Zvijezda 1869.-1874. Prvo naseljavanje trapista u Bosni, upa Navjetenja Blae-
ne Djevice Marije, Velika Gorica, 2010.; Ivanko Vlaiak, Povijest trapinskog manastira
"Marije zvijezde" kod Banje Luke, [Vlastita naklada], Virje, 1924.; Berislav Gavrano-
vi, Dolazak Trapista u Delibaino Selo kod Banja Luke i njihova djelatnost, [Vlastita
naklada], Banja Luka, 1964.; Rudolf Fath, "Trappistenabtei 'Maria Stern' bei Banja
Luka wird Zentrum religiser Einkehr - und Besinnungstage fr die Donauschwaben",
u: Donauschwaben Kalender 1994, Aalen, 1993., str. 55-58; Anto osi, 125. obljet-
nica trapistike opatije "Marija Zvijezda" u Banjaluci (1869-1994), [Vlastita naklada],
Banja Luka, 1994.; Margareta Matijevi, "Franz Pfanner (1825.-1909.) - ili kratko o
doprinosu njemakih trapista gospodarskom razvitku banjalukog kraja", u: Godinjak
Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Osijek, 2002., str. 279-286; Niko-

266 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


pacije, poslije 1878. Prve njemake etnom siromatvu i jednostavnosti
naseobine u Bosni i Hercegovini bile ivota podiu samostan Nazareth/
su Wind(t)horst/Nova Topola osno- Nazaret te postupno ire djelovanje.
van 1879. i Maglaj(ani) na Vrbasu/ Ubrzo osnivaju i prve zajednice u
Rudolfst(h)al/Adolfst(h)al/(Bosan- okolici: 1885. samostan u Rudofsta-
ski) Aleksandrovac osnovan 1880., lu/(Bosanski) Aleksandrovac, 1888.
kolonizirane na banjoluko podruje u Mittel-Wind(t)horstu/Nova Topola
doseljenicima, oko 500 obitelji, iz Po- i drugdje, veinom u mjestima s do-
rajnja, leske, Vestfalije, Braunschwe- seljenim njemakim kolonistima, u
iga, Hannovera i Oldenburga.4 Na kojima otvaraju kole, djeja zabavi-
poziv trapista 1879. dolaze iz Austrije ta, sirotita i konvikte, ali primaju i
u Banju Luku redovnice Klanjate- djecu drugih etnikih skupina/nacio-
ljice Krvi Kristove, koje unato po- nalnosti i vjeroispovijesti.5

laus Friedwagner, Marija Zvijezda i njezini trapisti - Mariastern und seine Trappisten,
Trapistika opatija Marija Zvijezda, Banja Luka, 2009.; Branislav Teinovi, Trapisti-
ka opatija Marija Zvijezda u Banjaluci (1869-2009). Katalog izlobe povodom 140 godina
od osnivanja, postojanja i djelovanja, Muzej Republike Srpske, Banja Luka, 2009. I tamo
navedeni izvori i literatura.
4 Usp. Franz Ostendorf - Johannes Ostendorf, Fnfzig Jahre Kolonie Nova Topola
und Alexandrovac in Bosnien in Jugoslawien, Vechta in Oldenburg, 1930.; J. Scheben,
"Eifeler Bauerntum in Bosnien", u: Bonifatiusblatt, Jg. 85, Nr. 6, Paderborn, 1936., str.
147-154; Carl Mller, "Niederrheinische Kolonisten in Bosnien", u: Die Heimat. Kre-
felder Jahrbuch. Zeitschrift fr niederrheinische Kultur und Heimatpflege, Weihnachtsheft
1956, Krefeld, 1956., str. 125-128 ili Carl Mller, "Niederrheinische Kolonisten in
Bosnien", u: Kalender fr das Klever Land 1958, Kleve, 1957., str. 97-101 ili Carl Ml-
ler, "Niederrheinische Kolonisten in Bosnien", u: Heimatkalender Kreis Moers, Moers,
1959., str. 24-31; Helmut Rotthauwe Gen. Lns,
"
Neues Leben im Vrbastal, Bos-
nien wird von Leuten aus Millingen, Vehlingen, Haffen, Wesel, Rees, Haldern und
Grietherbusch besiedelt", u: Heimatkalender Kreis Rees 1958., Rees, 1957., str. 48-49;
Carl Mller, "Siedler von Eifel-Mittelrhein in Bosnien", u: Heimatjahrbuch Landkreis
Ahrweiler, Rheinberg, 1960., str. 75-80; Friedrich G. Lamers, 65 Jahre Kolonien in
Bosnien in Jugoslawien. Nova Topola (Windthorst) 1879-1944. Alexandrovac (Rudolfstal)
1880-1944, [Vlastita naklada], [St. Paul, Minnesota], 1970.; Friedrich G. Lamers,
Zwei deutsche Kolonien in Bosnien. Erinnerungen an meine Heimat Windthorst, [Vla-
stita naklada], [St. Paul, Minnesota], 1978.; Martin Armgart - Gerda und Rolf
Schulte - Wilfried Vogeler, "Auswanderer aus Essen nach Windhorst/Bosnien um
1879/80", u: Ostdeutsche Familienkunde, Band 39, Neustadt an der Aisch, 1991., str.
351-353 i 393-396; Paul-Josef Heister, "Niederrheinische Kolonisten in Bosnien", u:
Mosaik. Zeitschrift fr Familienforschung und Heimatkunde, Heft 2-3, Kleve, 2002., str.
9-10; Peter Schindler, 65 Jahre deutsche Kolonisten in Bosnien. Zwei geschlossene Kolo-
nien Windthorst und Rudolfstal. Politische-Gemeinden [Nova Topola und Aleksandrovac]
1879-1944, [Vlastita naklada], [Hamburg], 2007.; Amira miri, Austrijski i njemaki
putopisi o Bosni i Hercegovini do 1941. godine, Besjeda, Banja Luka, 2012., str. 125-127.
I tamo navedeni izvori i literatura.
5 Usp. Gedenkschrift zur 25-jhrigen Jubelfeier der Schwestern der Kongregation von der.
Anbetung des kostbaren Blutes Jesu Christi im Kloster Nazareth bei Banjaluka in Bosnien,
1879-1904, Druck Cordier,[Banja Luka], 1904.; 100 godina ivota i rada sestara Kla-
njateljica Krvi Kristove Provincije Zagreb, Sestre Klanjateljice Krvi Kristove, Banja Luka
- Zagreb, 1979.; Duhovnost i povijest sestara Klanjateljica Krvi Kristove, Sestre Klanjate-
ljice Krvi Kristove, Zagreb, 1982.; Flavija uti - Ines Kezi, S povjerenjem u Krv Ja-
ganjevu. Povijest hrvatske provincije sestara Klanjateljica Krvi Kristove, Klanjateljice Krvi

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 267


Austrougarska je uprava poticala na- banjolukom, bosanskogradikom,
seljavanje obrtnika, zemljoradnika i prnjavorskom i bijeljinskom kraju.
inovnitva u Bosnu i Hercegovinu Manje skupine Nijemaca nastani-
iz svojih pokrajina, Austrijanaca, le su se i u industrijskim mjestima
eha, Slovaka, Maara, Poljaka, Drvaru,6 Zavidoviima, epu, Ze-
Ukrajinaca, Hrvata, Slovenaca, Ta- nici, Tuzli te u Sarajevu, Mostaru,
lijana, a napose Nijemaca iz Tirola pa i drugim manjim mjestima. Ni-
i Njemake. Doseljenici iz "napred- jemci su najzastupljeniji bili u banjo-
nih zemalja" trebali su posluiti kao lukom i tuzlanskom kraju. Veina
uzor domaim seljacima te tako po- bosanskohercegovakih Nijemaca i-
krenuti modernizaciju Bosne i Her- vjela je u kolonijama, industrijskim/
cegovine. U razdoblju od 1891. do radnikim, koje nisu bile stalne i
1905. godine kolonizirana je napo- zemljoradnikim/seoskim, koje su
se dolina rijeke Bosne. Meu deve- bile brojnije i stalnije. Slobodne nje-
desetak erarnih kolonija, nastalih make zemljoradnike kolonije bile
inicijativom vlade, koja je koloniste su Franz Josefsfeld/Schnborn/Pe-
razliitih narodnosti naseljavala na trovopolje/Novo Selo kod Bijeljine,7
dravnu zemlju, bilo je i desetak Brezovopolje-Novi izmeu Bijeljine
njemakih s oko 1800 doseljenika iz i Brkog, Boinci-Kolonija i Kalen-
Galicije. Veina kasnijih njemakih darovci-Turski kod Dervente, Op-
kolonista u Bosnu i Hercegovinu sieko (Njemako), Wind(t)horst i
dola je samopoticajno poslije 1885. Rudolfst(h)al/Adolfst(h)al kod Ba-
iz Banata, Bake, Srijema i Slavonije. nje Luke, Ularice Nove kod Dobo-
Slijede zatim, naposljetku, u skupi- ja, Troelje kod Bosanske Gradike.
nama po 5 do 30 obitelji, njemaki Erarne njemake zemljoradnike ko-
kolonisti iz Bukovine, Galicije i Ru- lonije bile su Korae, Kadar-Svilaj i
sije. Znatnije njemake naseobine Vrbovac-Svilaj kod Dervente, Schu-
bile su u Bosni i Hercegovini samo u tzberg/Glogovac/Ukrinski Lug8 i i-

Kristove, Zagreb, 1984.; Ines Kezi, Hermina Gantert. Prva Klanjateljica Krvi Kristove
u Bosni, Kranska sadanjosti i Klanjateljice Krvi Kristove, Zagreb, 2004.; Cecilija
Milkovi (prir.), Klanjateljice Krvi Kristove. Regija Zagreb, Klanjateljice Krvi Kristove,
Zagreb, 2010.; Cecilija Milkovi - Cecilija Glibo - Vesna Abramovi (prir.), Dan
Klanjateljica. Spomen na proslavu 175. godinjice nastanka Drube Klanjateljica Krvi Kri-
stove i 130. godinjice djelovanja na ovim prostorima, Klanjateljice Krvi Kristove, Zagreb,
2010. I tamo navedeni izvori i literatura.
6 Usp. Friedrich Khbauch,
"
Otto von Steinbeis und die Sdostdeutschen. Merkwr-
diges Spiel geschichtliger Zuflle", u: Donauschwaben Kalender 1963, Aalen, 1962., str.
61-68.
7 Usp. M.[atthias] Rometsch, 50 Jahre Petrovopolje in Bosnien, Novi Vrbas, 1936.;
Fritz Hoffmann - Josef Zorn, Franz-Josefsfeld/Schnborn. Geschichte einer deutschen
Gemeinde in Bosnien, Pannonia-Verlag, Freilassing, 1963.; Friedrich Hoffmann, "Vor
100 Jahren wurde Franzjosefsfeld (Schnborn) gegrndet. Groes Wagnis fr Franzfel-
der Familien, die 1885/86 nach Bosnien zogen", u: Donauschwbische Familienkundliche
Forschungsbltter, 12/1, Darmstadt, 1986., str. 2-7.
8 Usp. Ferdinand Sommer, Fern vom Land der Ahnen. Geschichte der deutschen evangeli-
schen Gemeinde Schutzberg in Bosnien 1895-1942. Notvolle Heimkehr. Das Schicksal der
Bosniendeutschen 1942-1960, [Vlastita naklada], Altenkirchen, Westerwald, 1960.

268 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


bovska kod Prnjavora,9 Knigsfeld/ i Hercegovini je od potkraj 19. do
Dubrava i Karlsdorf/Vrbaka kod poetka 20. stoljea osnovano pede-
Bosanske Gradike, Vranovac i Pro- setak zemljoradnikih kolonija s oko
sara kod Bosanske Dubice, Branje- 10.000 naseljenika, od kojih je bilo
vo na Drini10 i Dugopolje na Drini dvadesetak njemakih kolonija s ne-
kod Zvornika. Sveukupno, u Bosni kih 2000 naseljenika.11

9 Usp. Franz Oswald, Ortssippenbuch der Deutsch-Bhmen und Donauschwaben von Si-
bovska Bosnia von 1898 bis 1942 und deren Vorfahren in der Bukowina, Galizien und
der Baka, [Vlastita naklada], Graz, 1997., [Vlastita naklada], Graz, 2012.; Sophie A.
Welisch, "The Village of Sibovska in Bosnia and its German Bohemian Settlers from
Galicia and Bukovina", u: The Bukovina Society of the Americas Newsletter, Vol. 17, No.
4, Ellis, Kansas, December 2007., str. 4-6.
10 Usp. Gustav Adolf Bayer, Und brig blieb ein Johannisbrot-Baum. Branjevo an der
Drina - Bosnien/Jugoslawien, [Vlastita naklada], Pfullingen, 1975.
11 Usp. Josef Heimfelsen, Die deutschen Kolonien in Bosnien, Gerold & Co Buchhand-
lung, Sarajevo, 1911.; Joso Lakato, Narodna statistika, Vlastita naklada, Zagreb, 1914.,
str. 34-39; Hans Maier, Die deutschen Siedlungen in Bosnien, Ausland und Heimat
Verlags-Aktiengesellschaft, Stuttgart, 1924.; Karl Hamm, "Bosnien und Herzegowina.
Siedlungsgeschichte", u: Carl Petersen - Otto Scheel - Paul Hermann Ruth -
Hans Schwalm (Hrsg.), Handwrterbuch des Grenz - und Auslanddeutschtums, Band 1,
Breslau, 1933., str. 497-498; Hermann Rdiger,
"
Bosnien und Herzegowina. Wirt-
schaftlisches Leben der Deutschen
", "
1. Landdeutschtum
", "
2. Industrielles Deutsch-
tum", u: Handwrterbuch des Grenz - und Auslanddeutschtums, Band 1, str. 500-501;
H. Motschmann, "Aus deutschen Drfern Bosniens", u: Wogeblatt, Jg. 4, Novi Sad,
1935., str. 10-12; R. Knopfmacher, "Die deutschen Siedlungen in Bosnien", u: Der
Heimatkreis, Jg. 3, Heft 3, Klagenfurt, 1939., str. 13-14; Richard Klein, "Geschichte
der deutschen Siedlungen in Bosnien", u: Deutsche Arbeit, Jg. 42, Heft 11, Berlin, 1942.,
str. 343-344; Georg Wagner, "Zwischen Batschka und Bosnien", u: Gerhardsbotte, Jg.
14, Nr. 7, Stuttgart, 1969., str. 3-4 ili Georg Wagner, "
Zwischen Batschka und Bosni-
en", u: Hans Diplich - Hans Wolfram Hockel (Hrsg.), Wir Donauschwaben, Salz-
burg Akadem. Gemeinschaftsverl., Salzburg, 1950., str. 280-284; P. Pfaff, "Deutsche
in Bosnien", u: Neuland, Jg. 6, Nr. 24, Salzburg - Freilassing, 1953., str. 7; F.[erdinand]
Sommer, "Auch in Bosnien gab es Deutsche", u: Mitteilungen fr die Deutschen aus dem
Donauraum, Jg. 6, Nr. 21, Karlsruhe, 1960., str. 1; Josef Mller, Syrmien-Slawonien-
Bosnien. Verlorene Heimat deutscher Bauern, Pannonia-Verlag, Freilassing, 1961.; F.[ritz]
Hoffmann, "Aus der Geschichte des Bosniendeutschtums. An - und Aussiedlung", u:
Neuland, Jg. 15, Folge 51/52, Salzburg - Freilassing, 1962., str. 8; Ferdo Hauptmann,
"Reguliranje zemljinog posjeda u Bosni i Hercegovini i poeci naseljavanja stranih se-
ljaka u doba austrougarske vladavine", u: Godinjak Drutva istoriara Bosne i Hercego-
vine, 16, Sarajevo, 1965., str. 151-171; Georg Wild, "Deutsche Siedlungen in Syrmien,
Slawonien und Bosnien", u: Sdostdeutsches Archiv, Band 14, Mnchen, 1971., str. 144-
154; Fritz Hoffmann, Das Schicksal der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878 bis
1978, O. Hartmann-Verlag, Sersheim, 1982.; Valentin Oberkersch, Die Deutschen in
Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sd-
osteuropa, Donauschwbische Kulturstiftung, Stuttgart, 1989.; Goran Beus Richem-
bergh, "Nijemci u Bosni", u: Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch
1997, Osijek, 1997., str. 135-142; Ivan Balta, "Njemake kolonije u bosanskoj Posavini
krajem 19. stoljea", u: Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2004,
Osijek, 2004., str. 211-217; Amila Kasumovi, Njemaki kolonisti u Bosni i Hercegovini
u doba austro-ugarske uprave (1878.-1918.), Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, Filo-
zofski fakultet, Zagreb, 2008.; Amila Kasumovi, "Modaliteti eksterne kolonizacije u
Bosni i Hercegovini 1890-1914: Case study za njemake erarne kolonije", u: Prilozi, 38,
Sarajevo, 2009., str. 81-120; Goran Beus Richembergh, "Austro-njemaki utjecaji u

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 269


Najveim dijelom njemaki naseljenici vjelo je kao kolonisti u selima, a ostali
u Bosni i Hercegovini bili su evange- u gradovima.14 No, mnogi od novo-
like vjeroispovijesti,12 a tek neto vie pridolih bili su dravni inovnici, po-
od etvrtine bili su rimokatolici.13 U slovni ljudi i vojnici, koji nisu namjera-
izvorima i literaturi razliiti su navo- vali ostati u Bosni i Hercegovini.15
di o broju njemakih kolonija i broju Potkraj 19. stoljea sazrijevaju uvjeti za
njemakih naseljenika u Bosnu i Her- stvaranje nacionalne udruge Nijema-
cegovinu. Prema brojidbenim pokaza- ca u Bosni i Hercegovini, te je 1899.,
teljima 1910. godine (kriterij materinji odnosno 1909., osnovan "Verein der
jezik), u Bosni i Hercegovini bilo je Deutschen in Bosnien und Herze-
22.968 Nijemaca, ili 1,21 % stanov- gowina" sa sjeditem u Sarajevu.16 Pri-
nitva. Od toga, neto vie od treine je toga bosanskohercegovaki Nijemci
bosanskohercegovakih Nijemaca i- su se uglavnom okupljali u crkvenim

Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine", u: Godinjak Njemake zajednice/DG


Jahrbuch 2010, Osijek, 2010., str. 317-334; Goran Beus Richembergh, Nijemci, Au-
strijanci i Hrvati, I. Prilozi za povijest njemako-austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
i Bosni i Hercegovini, SYNOPSIS i Njemaka zajednica - Zemaljska udruga Podunav-
skih vaba u Hrvatskoj, Zagreb - Sarajevo, 2010.; Leni Perenevi, "'Pravo na zaviaj'
- Identitet bosanskih Nijemaca u poslijeratnoj Njemakoj", u: Husnija Kamberovi
(ur.), Identitet Bosne i Hercegovine kroz istoriju. Zbornik radova, 2, Institut za istoriju,
Sarajevo, 2011., str. 157-161; Leni Perenevi, "'Fern vom Land der Ahnen' - Zur
Identittskonstruktion in bosniendeutschen Heimatbchern", u: Elisabeth Fendl -
Werner Mezger - Michael Prosser-Schell - Hans-Werner Retterath - Teresa
Volk (Hrsg.), Jahrbuch fr deutsche und osteuropische Volkskunde, Band 51, Mnster,
2010., str. 47-52. I tamo navedeni izvori i literatura.
12 Usp. Karl Hamm - Ferdinand Sommer,
"
Bosnien und Herzegowina. Kirchliches Le-
ben der Deutschen", u: Handwrterbuch des Grenz - und Auslanddeutschtums, Band 1,
str. 501-502; Georg Wild, Die Deutsche Evangelische Kirche in Jugoslawien 1918-1941,
Verlag des Sdostdeutschen Kulturwerkes, Mnchen, 1980.; Karl Sterlemann, Stu-
dien zur Kirchengeschichte der Reformierten Christlichen Kirche in Jugoslawien, Kroatien
und Sdungarn (von der Ansiedlungszeit bis 1944), [Vlastita naklada], Bad Neuheim,
1988., str. 144-149; Carl Bethke, "Deutsche 'Kolonisten' in Bosnien (1878-1918).
Vorstellungswelten, Ideologie und Soziale Praxis in Quellen der Evangelischen Kirche",
u: Zijad ehi (ur.), Bosna i Hercegovina u okviru Austro-Ugarske 1878-1918. Zbornik
radova, Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011., str. 235-266. I tamo navedeni izvori
i literatura.
13 Usp. Josef Haltmayer, "Die katholischen Deutschen in Bosnien", u: Michael Leh-
mann - Josef Haltmayer (Hrsg.), Die katholischen Donauschwaben in der Doppelmon-
archie 1867-1918. In Zeichen des Liberalismus, Verlag Buch und Kunst Kepplerhaus,
Stuttgart, 1977., str. 497-523; Josef Haltmayer,
"
Die katholischen Deutschen in Bos-
nien und der Herzegowina 1918-1945", u: Michael Lehmann (Hrsg.), Die katholi-
schen Donauschwaben in den Nachfolgestaaten 1918-1945. Im Zeichen des Nationalismus,
Pannonia-Verlag, Freilassing, 1972., str. 341-355. I tamo navedeni izvori i literatura.
14 Usp. Rezultati popisa iteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. oktobra 1910, Sarajevo, 1912.;
J. Lakato, Narodna statistika, str. 34-35; H. Maier, Die deutschen Siedlungen in Bosni-
en, str. 28, 54; F. Hoffmann, Das Schicksal der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878
bis 1978, str. 8.
15 N. Malcolm, Povijest Bosne, str. 195.
16 Usp. Duan Biber, Nacizem in Nemci v Jugoslaviji 1933-1941, Cankarjeva zaloba,
Ljubljana, 1966., str. 14; Valentin Oberkersch, "Syrmien - Slawonien Kroatien -

270 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


drutvima, pjevakim drutvima, tje- lo djelatnosti na ouvanju i razvitku
lovjebenim drutvima i itaonicama. nacionalnoga identiteta, te unapree-
Poetak Prvoga svjetskog rata 1914. nje gospodarskoga napretka Nijema-
prekinuo je udruivanje Nijemaca u ca u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Pra-
Bosni i Hercegovini, a njegov ishod vila Kulturbunda sastavljena su po
vratio je na poetak pitanje poloaja uzoru na pravila udruenja sudetskih
njemake manjine u novonastaloj ju- Nijemaca i pravila srpskoga drutva
noslavenskoj dravi.17 "Prosvjeta", koje je djelovalo u Bosni
i Hercegovini u vrijeme Austro-Ugar-
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije
ske Monarhije. Na osnivakoj skup-
pripadnici njemake etnike skupine
tini Kulturbunda u Novom Sadu
u jugoistonoj Europi i u Kraljevini
nazoili su uz predstavnike Nijemaca
Srba, Hrvata i Slovenaca nali su se u
iz svih krajeva Kraljevine SHS i pred-
novom poloaju nacionalne manjine.
stavnici bosanskohercegovakih Nije-
Mirovne odredbe novonastalim su
maca iz Banje Luke i Wind(t)horsta.
dravama nametnule obvezu zatite
Kulturbund u mjestima s veim bro-
prava manjina, ali to je za oko dva mi-
jem Nijemaca osniva mjesne saveze te
lijuna Nijemaca europskoga jugoisto-
su i u Bosni i Hercegovini, napose od
ka, u Maarskoj, Rumunjskoj i Kra-
sredine tridesetih godina 20. stoljea,
ljevini SHS, bila slaba utjeha. Nijemci
osnovani i mjesni savezi Kulturbunda
su bili izloeni pritisku vlasti, to je
(Knigsfeld/Dubrava 1935., Wind(t)
dovelo i do iseljavanja. Najvei pad
horst 1935., Vrbovac 1935., Zavidovi-
njemakoga/austrijskoga stanovnitva
i 1935., Brko 1937., ibovska 1937.,
zabiljeen je na podrujima koja su
Polje 1937., Franz-Ferdinandshhe/
pripadala austrijskoj dravnoj upravi.
Ularice 1937., Rudolfstal 1940., Ba-
Tako su se i iz Bosne i Hercegovine
nja Luka 1940., Bosanska Gradika
iselili oni iji je boravak bio vezan uz
1940., Bosanski amac 1941., Tesli
austrougarska dravna tijela.18
1941.). Tridesetih godina 20. stoljea
Njemako manjinsko udruenje Kulturbund je postao i djelatniji na
"vapsko-njemaki kulturni savez" otvaranju njemakih kola, i u gra-
("Schwbisch-Deutsche Kultur- dovima i selima osnivanju njemakih
bund"), osnovano 1920. u Novom itaonica, i u podrujima Kraljevine
Sadu, u svojem je programu predvia- Jugoslavije koja je ranije zapostavljao,

Bosnien", u: Josef Volkmar Senz (Hrsg.), Donauschwbische Siedlungsgebiete,


Arbeits-
gemeinschaft Donauschwbischer Lehrer, Mnchen, 1974., str. 24; F. Hoffmann, Das
Schicksal der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878 bis 1978, str. 58; V. Oberkersch,
Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen
Volksgruppe in Sdosteuropa, str. 108-109; C. Bethke, "

Deutsche '

Kolonisten
'
in Bosni-
en (1878-1918). Vorstellungswelten, Ideologie und Soziale Praxis in Quellen der Evan-
gelischen Kirche", str. 256.
17 Karl Hamm, "Politisches Leben [der Deutschen in Bosnien]", u: Handwrterbuch des
Grenz - und Auslanddeutschtums, Band 1, str. 500; D. Biber, Nacizem in Nemci v Jugo-
slaviji 1933-1941, str. 14.
18 H. Maier, Die deutschen Siedlungen in Bosnien, str. 28; D. Biber, Nacizem in Nemci v
Jugoslaviji 1933-1941, str. 20, 31-32; F. Hoffmann, Das Schicksal der Bosniendeutschen
in 100 Jahren von 1878 bis 1978, str. 8.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 271


to je bio sluaj s Bosnom i Hercego- kim snagama. Krilatica Kulturbunda
vinom. Tada su zbog jugoslavenskih "Vjernost domovini, vjernost svome
gospodarskih probitaka uspostavljeni narodu" ("Staatstreu und Volkstreu")
dobri odnosi s njemakom dravom naglaava namjeru da se prirodni
te je tako otvoren i prostor za ubr- problemi vienacionalne zajednice ne
zanu obnovu manjinskoga kolstva rjeavaju zaotravanjem, nego izbje-
njemake skupine, to je pogodova- gavanjem sporova. No, znatne i dale-
lo sprjeavanju ili, pak, usporavanju kosene promjene nastaju s pojavom
odnaroivanja jugoslavenskih Nije- Obnoviteljskoga pokreta ("Kame-
maca. "Stranka Nijemaca u Kralje- radschaft fr Erneuerungsbewegung
vini SHS" ("Partei der Deutschen in des SDKB") radikalnoga usmjerenja
Knigreiche SHS") osnovana 1922. meu jugoslavenskim Nijemcima,
godine, konzervativno usmjerena, koji sredinom tridesetih godina 20.
nije imala znatnijega utjecaja na nje- stoljea poinje oponaati svoje uzore
mako stanovnitvo, i na izborima je iz Njemakoga Reicha. Zaetnikom
osvajala tek pedesetak tisua glasova. Obnoviteljskoga pokreta smatra se
Najvei uspjeh stranke u kratkotraj- istaknuti lan Kulturbunda dr. Jakob
nom djelovanju (zabranjena je uvoe- Awender iz Paneva. Obnoviteljski
njem estojanuarske diktature 1929. pokret brzo se razvija, napose nakon
godine, a kasnije nije obnovljena) bio to Branimir Altgayer 1936. godine
je ulazak osmorice njezinih zastupni- u Osijeku osniva "Kulturno i dobro-
ka u jugoslavensku skuptinu 1923. tvorno udruenje Nijemaca" ("Kul-
godine. Kulturbund je postao izrazito tur und Wohlfahrtsvereinigung der
sredite djelovanja njemake manjine Deutschen"). U njemakoj narodnoj
u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, a svoja skupini dolazi do sudbinskoga rasko-
stajalita promie preko glasila De- la. Suoena s naglim rastom i poja-
utsches Volksblatt. U Kraljevini SHS/ anom djelatnou Obnoviteljskoga
Jugoslaviji Kulturbund je nekoliko pokreta, koji svoja stajalita promie
puta i zabranjivan i obnavljan, ovisno preko glasila Volksruf, sredinjica Kul-
o politici koju su prema nacionalnim turbunda 1936. godine donosi odlu-
manjinama i Austriji i Njemakoj ku o iskljuenju Obnovitelja iz Kul-
(kasnije Njemakom Reichu) vodile turbunda. Sukob se s rukovodstvom
pojedine jugoslavenske vlade. Po svim Kulturbunda prenosi na mjesne or-
obiljejima, i po suzdrljivosti veine ganizacije. Nakon dugotrajnih tak-
Nijemaca u Kraljevini SHS/Jugosla- tiziranja i politikoga manevriranja
viji prema politici, ova se etnika sku- tijekom 1939. godine dolazi do pre-
pina ni po emu nije razlikovala od vage pristaa Obnovitelja u Kultur-
bilo koje druge etnike skupine. Elita bundu i povlaenja posustaloga sta-
njemake manjine u Kraljevini SHS/ rog rukovodstva, lojalnog Kraljevini
Jugoslaviji ubrzo uvia da u dravi, u Jugoslaviji. Djelatnost i Kulturbunda
kojoj je nacionalno pitanje od prvoga i Obnovitelja na podrujima gdje je
dana postalo trajnom okosnicom po- njemaka manjina bila u procesu
litikih sukoba, svoj program borbi nacionalne asimilacije s veinskim
za manjinska prava moe ostvariti je- stanovnitvom, imala je kulturni, a
dino u pogodbama s vodeim politi- pojavom nacionalsocijalizma i poli-

272 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


tiki zadatak okupljanja Nijemaca i druju bili najzastupljeniji u gradovi-
sprjeavanja odnaroivanja njema- ma i okruzima Banja Luka, Bosanska
ke manjine. Ne moe se, meutim, Dubica, Bosanska Gradika, Bijelji-
porei izravan utjecaj ustanova za na, Brko, Derventa, Gradaac, Mo-
unapreivanje poloaja narodnosti u star, Tesli, Travnik, Prijedor, Prnja-
inozemstvu kojih je u Njemakom vor, Sarajevo, Tuzla, Visoko, Zenica,
Reichu bilo nekoliko. Napose je izra- Zvornik i epe. Prema brojidbenim
zita djelatnost Volksdeutsche Mittel- pokazateljima (kriterij materinji je-
stelle, ustanove Njemakoga Reicha zik) Nijemaca u Bosni i Hercegovini
osnovane 1936. godine za koordina- 1921. bilo je 16.399 / 16.471, a 1931.
ciju rada s njemakim narodnosnim bilo je 14.988 / 15.500 / 15.600 (pre-
manjinama u inozemstvu, koja je ma razliitim izraunima odnosno
umnogome odreivala njihovu dje- brojanim iskazima).20
latnost, u skladu s politikom Njema-Meutim, postoje miljenja da rezul-
koga Reicha.19 tati popisa iz 1921. i 1931. nisu realni
Nijemci su u Kraljevini SHS/Jugosla- za procjenu stvarnoga broja Nijemaca
viji, na bosanskohercegovakom po- u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, jer se

19 Usp. Ljubomir St. Kosier, Grossdeutschland und Jugoslawien (aus sdslawischen


Perspek-
tive), Manzsche Verlagsbuchhandlung J. Klinkhard & Co., Berlin - Wien, 1939.; Duan
Biber, Nacizem in Nemci v Jugoslaviji 1933-1941, Ljubljana, 1966.; Johann Wscht,
Beitrag zur Geschichte der Deutschen in Jugoslawien fr den Zeitraum von 1934 bis 1944,
[Vlastita naklada], Kehl am Rhein, 1966.; Josef Volkmar Senz, Das Schulwesen der
Donauschwaben in Knigreich Jugoslawien, Verlag des Sdostdeutschen Kulturwerkes,
Mnchen, 1969., str. 51-52, 78-129; Hans Rasimus, Als Fremde in Vaterland. Der
Schwbisch-deutsch Kulturbund und die ehemalige Deutsche Volksgruppe in Jugoslawien im
Spiegel der Presse, Donauschwbische Kulturstiftung, Mnchen, 1989.; V. Oberkersch,
Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen
Volksgruppe in Sdosteuropa, str. 177-364; Valdis O. Lmans, Himmler's Auxiliari-
es. The Volksdeutsche Mittelstelle and the German national minorities of Europe, 1933-
1945, The University of North Carolina Press, Chapel Hill and London, 1993.; Holm
Sundhaussen, "Die Deutschen in Kroatien-Slavonien und Jugoslawien", u: Gnter
Schdl (Hrsg.), Deutsche Geschichte in Osten Europas. Land an der Donau, Siedler Ver-
lag, Berlin, 1995., str. 315-335; Ljubodrag Dimi, Kulturna politika u Kraljevini Ju-
goslaviji 1918-1941., Trei deo, Politika i stvaralatvo, Stubovi kulture, Beograd, 1997.,
str. 8-55; Vladimir Geiger, "Sasluanje Branimira Altgayera voe Njemake narodne
skupine u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj u Upravi dravne bezbjednosti za Narodnu Re-
publiku Hrvatsku 1949. godine", u: asopis za suvremenu povijest, 3/1999., Zagreb, str.
578-584; Zoran Janjetovi, Deca careva, pastorad kraljeva. Nacionalne manjine u
Jugoslaviji 1918-1941, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, 2005.; Carl Bethke,
Deutsche und ungarische Minderheiten in Kroatien und der Vojvodina 1918-1941, Har-
rassowitz Verlag, Wiesbaden, 2009.; Oskar Feldtnzer - Georg Wildmann, "Die
Donauschwaben in Jugoslawien 1918-1944", u: Georg Wildmann, Donauschwbische
Geschichte, Band III, Die Tragdie der Selbstbehauptung im Wirkfeld des Nationalismus
der Nachfolgestaaten 1918-1944, Donauschwbische Kulturstiftung, Mnchen, 2010.,
str. 471-605. I tamo navedena literatura.
20 Usp. H. Maier, Die deutschen Siedlungen in Bosnien, str. 28; Definitivni rezultati popisa
stanovnitva od 31 januara 1921 god. Kraljevina Jugoslavija, Sarajevo, 1932.; Prethodni
rezultati popisa stanovnitva od 31 marta 1931 godine u Kraljevini Jugoslaviji, Beograd,
1931.; W.[ilhelm] Winkler, "Bosnien und Herzegowina. Bevlkerungsstatistik", u:

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 273


dio njih iz raznih razloga, posebice mijenjenih okolnosti i za pripadnike
gospodarskih i politikih, denacio- njemake manjine u Bosni i Herce-
nalizirao u Slovence, Hrvate, Maa- govini. Nijemci u NDH ustrojeni su
re, Srbe i druge. Iako je u Kraljevini u Njemaku narodnu skupinu (Die
SHS/Jugoslaviji uslijedilo razdoblje Deutsche Volksgruppe) po strogo vod-
pada prirodnoga rasta njemakoga stvenim naelima (Fhrerprinzip), po
stanovnitva, dio se asimiliranih do uzoru na Njemaki Reich. Pripad-
poetka Drugoga svjetskog rata opet nicima njemake narodne skupine u
oitovao kao Nijemci, to se vezuje NDH zakonski je zajamena ravno-
uz djelovanje Kulturbunda i Obno- pravnost s hrvatskim narodom.22
vitelja, ali i krupnih promjena u do- Nijemci su u Bosni i Hercegovini
maim i meunarodnim politikim poetkom Drugoga svjetskog rata
odnosima.21 bili najzastupljeniji u gradovima,
Nakon napada Njemakoga Reicha odnosno okruzima Bosanska Gra-
na Kraljevinu Jugoslaviju i uspostave dika, Sarajevo, Bijeljina, Prnjavor,
Nezavisne Drave Hrvatske u travnju Derventa, Banja Luka, Zenica, ep-
1941. dolazi do potpuno novih i iz- e, Brko, Tuzla, Doboj, Tesli, Pri-

Handwrterbuch des Grenz- und Auslanddeutschtums, Band 1, str. 496-497; Gliederung


der Bevlkerung des ehemaligen Jugoslawien nach Muttersprache und Konfession nach den
unverffentlichten Angaben der Zhlung von 1931, Publikationsstelle, Wien, 1943.; D.
Biber, Nacizem in Nemci v Jugoslaviji 1933-1941, str. 20; F. Hoffmann, Das Schicksal
der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878 bis 1978, str. 8; H. Rasimus, Als Fremde in
Vaterland. Der Schwbisch-deutsch Kulturbund und die ehemalige Deutsche Volksgruppe in
Jugoslawien im Spiegel der Presse, str. 574, 582-583, 584-585, 588-589.
21 Usp. Zdravko Krni - Sreko Ljubljanovi - Cvetko Tomljanovi, "Neki podaci
o organizaciji i radu Njemake narodne skupine u NDH", u: Zbornik. Historijski institut
Slavonije, 1, Slavonski Brod, 1963., str. 7-13; D. Biber, Nacizem in Nemci v Jugoslaviji
1933-1941, str. 16-17; Michael Hottinger [Anton Scherer], "Die Donauschwaben
in Jugoslawien", u: Die Weg in die neue Heimat. Die Volksdeutschen in der Steiremark,
Leopold Stocker Verlag, Graz - Stuttgart, 1988., str. 112-113, 128 ili Anton Scherer,
"Podunavski vabe u Jugoslaviji", u: Anton Scherer - Manfred Straka, Kratka po-
vijest podunavskih Nijemaca/Abriss zur Geschichte der Donauschwaben, Pan-liber, Osijek -
Zagreb - Split, Graz - Stuttgart, 1999., str. 31-32, 50/99-101, 120-121; V. Oberkersch,
Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen
Volksgruppe in Sdosteuropa, str. 496-497; Z. Janjetovi, Deca careva, pastorad kralje-
va. Nacionalne manjine u Jugoslaviji 1918-1941, str. 62-82. I tamo navedena literatura.
22 Usp. Bogumil Von Andraevi, "Die deutschen Siedlungen in Mittel-Kroatien", u:
Jahrbuch des Osteuropa-Instituts zu Breslau, Breslau, 1942., str. 217-269; Hugo Grothe,
"Die Volksdeutschen Bosniens", u: Archiv fr Wanderungswesen und Auslandskunde, Jg.
8, Heft 3, Leipzig, 1942., str. 102-103; Wilhelm Sattler, Die deutsche Volksgruppe
im unabhngigen Staat Kroatien. Ein Buch vom Deutschtum in Slawonien, Syrmien und
Bosnien, Steirische Verlagsanstalt, Graz, 1943.; Z. Krni - S. Ljubljanovi - C. To-
mljanovi, "Neki podaci o organizaciji i radu Njemake narodne skupine u NDH", str.
7-70; Zdravko Krni, Njemaka narodna skupina u NDH, Doktorski rad, Univerzitet
u Sarajevu, Filozofski fakultet, Sarajevo, 1972.; Tomislav Iek, "Djelatnost Kulturbun-
da i Folksdojera", u: Sarajevo u revoluciji, Tom drugi, Komunistika partija Jugoslavije u
pripremama i organizaciji ustanka, Istorijski arhiv, Sarajevo, 1977., str. 284-291; Milan
Vukmanovi, "Neka pitanja o obrazovanju i djelovanju ustakog stoera za takozvanu
Bosansku Hrvatsku i povjerenitva za Vrbasku banovinu u Banjaluci od aprila do avgu-

274 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


jedor, Gradaac, Zvornik i Jajce.23 ga Reicha i Poslanstvo Njemakoga
Razliiti su, a i oprjeni, navodi o Reicha u Zagrebu, u ljeto 1942.25
broju Nijemaca u Nezavisnoj Dravi No, prema povjesniaru W. Sattleru,
Hrvatskoj, pa i o broju Nijemaca u koji se 1943. poziva na podatke nje-
Bosni i Hercegovini 1941. odnosno make narodne skupine u NDH, na
u vrijeme Drugoga svjetskog rata. podruju Bosne i Hercegovine pot-
Navodi o broju Nijemaca u Bosni i kraj 1941. bilo je 19.900 Nijemaca.26
Hercegovini u irokom su rasponu Razliiti su i poslijeratni njemaki/
od 16.000 do 23.000. Poetkom folksdojerski navodi o broju Nije-
Drugoga svjetskog rata, prema po- maca u Bosni i Hercegovini u vri-
datcima njemake narodne skupine jeme Drugoga svjetskog rata. Prema
u NDH potkraj 1941., na podruju L. Schumacheru, koji se izraunima/
Bosne i Hercegovine bilo je 23.267 procjenama oslanja na rezultate po-
Nijemaca,24 a brojku od 23.000 pisa iz 1931., Nijemaca je u Bosni
Nijemaca u Bosni i Hercegovini u i Hercegovini bilo 1941./1944. oko
svojim izvjeima spominje i Mini- 16.000.27 Povjesniar V. Oberkersch,
starstvo vanjskih poslova Njemako- pak, broj Nijemaca u Bosni i Herce-

sta 1941. godine", u: Istorijski zbornik. Institut za istoriju u Banjaluci, br. 5, Banja Luka,
1984., str. 90-94; V. Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und
Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sdosteuropa, str. 367-461; Leidensweg
der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte ber die Verbrechen
an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, Donauschwbische
Kulturstiftung, Mnchen - Sindelfingen, 1991., str. 810-829 ili Weibuch der Deutschen
aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, Universitas, Mnchen, 1991., str. 810-829; H.
Sundhaussen, "Die Deutschen in Kroatien-Slavonien und Jugoslawien", str. 335-342;
V. Geiger, "Sasluanje Branimira Altgayera voe Njemake narodne skupine u Nezavi-
snoj Dravi Hrvatskoj u Upravi dravne bezbjednosti za Narodnu Republiku Hrvatsku
1949. godine", str. 596-605; Mario Jareb, "
The German Ethnic Group in the Indepen-
dent State of Croatia from 1941 to 1945", u: Review of Croatian History, Vol. III., No.
1, Zagreb, 2007., str. 201-217; Zija Sulejmanpai, Vie nas nisu hapsili 1931.-1950.,
Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 2012., str. 87-92,
149-151. I tamo navedena literatura.
23 Muzej Slavonije, Osijek, Povijesni odjel, fasc. Slubeni listovi, odluke, nareenja 1944.
g., "
Zahl der deutschen Bevlkerung auf Grund der Ergebnisses der Bestandsaufnah-
me von 11.12.1941. nach Grossgespanschaften und Verwaltungsbezirken im ua. Staate
Kroatien".
24 Isto.
25 Hrvatski dravni arhiv, Zagreb (dalje: HDA), Zbirka mikrofilmova, Nacionalni ar-
hiv Washington, Njemaki dokumenti - D - 64, snimka 671-673, [Ribbentrop - Kas-
che o preseljenju folksdojera iz Bosne u Njemaki Reich, srpanj 1942.]; Nada Kisi
Kolanovi, Mladen Lorkovi, ministar urotnik, Golden Marketing, Zagreb, 1998., str.
210; Nada Kisi Kolanovi, "Siegfried Kasche: njemaki pogled na Hrvatsku 1941.
godine", u: asopis za suvremenu povijest, 3/2011., Zagreb, str. 784.
26 W. Sattler, Die deutsche Volksgruppe im unabhngigen Staat Kroatien. Ein Buch vom
Deutschtum in Slawonien, Syrmien und Bosnien, str. 36.
27 Ludwig Schumacher, "Vertreibungsverluste der Deutschen in Jugoslawien im Spiegel
der Statistik", u: Jahrbuch der Deutschen aus Jugoslawien. Volkskalender 1960, Stuttgart,
1960., str. 125.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 275


govini 1941. zaokruuje na 20.000.28 macher, B. Koovi, V. erjavi i .
Prema F. Hoffmannu 1942./1944. orevi zanemarili su miljenja da
bilo je 18.367 Nijemaca,29 a prema rezultati popisa iz 1931. godine nisu
K. Weberu 1941. bilo je 21.000 Ni- realni za procjenu stvarnoga broja
jemaca u Bosni i Hercegovini. No, Nijemaca u Kraljevini Jugoslaviji,
procjena o 21.000 Nijemaca u Bo- pa ni u Bosni i Hercegovini, a i za
sni i Hercegovini u vrijeme Drugoga procjenu stvarnoga broja Nijemaca
svjetskog rata uglavnom je prihvae- 1941., jer se dio njih iz raznih razlo-
na i navoena u njemakoj/folksdoj- ga, posebice gospodarskih i politi-
erskoj historiografiji i publicistici.30 kih, "asimilirao", odnosno druki-
Znatno su razliiti i izrauni/pro- je iskazivao. Naime, dio se njih do
cjene u srpskoj i hrvatskoj literaturi poetka Drugoga svjetskog rata opet
o ljudskim gubitcima Jugoslavije u oitovao kao Nijemci, to se vezuje
Drugome svjetskom ratu, koliko je uz djelovanje Kulturbunda i Obno-
1941. bilo Nijemaca u Bosni i Her- vitelja, tridesetih godina 20. stoljea,
cegovini. Poetkom Drugoga svjet- ali i krupnih promjena na domaem
skog rata 1941. Nijemaca je u Bosni i meunarodnom politikom planu.
i Hercegovini bilo prema izraunu/ Uz to, popise stanovnitva u Kralje-
procjeni B. Koovia,31 kao i prema vini SHS/Jugoslaviji, napose popis iz
izraunu/procjeni . orevia 32 1931. godine mnogobrojni, pa i Ni-
18.000, a prema izraunu/procjeni jemci, kao odraz stvarne nacionalne/
V. erjavia 16.000.33 No, L. Schu- etnike strukture stanovnitva (na

28 Valentin Oberkersch, "Die Umsiedlung der Bosniendeutschen", u: Donauschwaben


Kalender 1988, Aalen, 1987., str. 65.
29 Usp. F. Hoffmann, Das Schicksal der Bosniendeutschen in 100 Jahren von 1878 bis 1978,
str. 72.
30 Usp. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, Erschieun-
gen-Vernichtungslager-Kinderschicksale in der Zeit von 1944 bis 1948, Donauschwbische
Kulturstiftung, Mnchen - Sindelfingen, 1995., str. 897, 941 ili Weibuch der Deutschen
aus Jugoslawien. Erschieungen - Vernichtungslager - Kinderschicksale in der Zeit von 1944-
1948, Universitas, Mnchen, 1995., str. 897, 941; Karl Weber, "Bevlkerung und
Verluste. Die demographische Erfassung der Jugoslawiendeutschen", u: Donauschwaben
Kalender 1996, Aalen, 1995., str. 72; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-
1948. Die Stationen eines Vlkermords, Donauschwbische Kulturstiftung, Mnchen,
1998., str. 291; O. Feldtnzer - G. Wildmann, "Die Donauschwaben in Jugoslawien
1918-1944", str. 478.
31 Usp. Bogoljub Koovi, rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, London, 1985., str.
174, Svjetlost, Sarajevo, 1990., str. 164 ili Bogoljub Koovi, Sahrana jednog mita.
rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, Otkrovenje, Beograd, 2005., str. 164.
32 Usp. ivotije orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, ABC-
Grafika, Beograd, 1997., str. 158, 161.
33 Usp. Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Ju-
goslavensko viktimoloko drutvo, Zagreb, 1989., str. 36; Vladimir erjavi, Opsesije
i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjet-
skom ratu, Globus, Zagreb, 1992., str. 133; Vladimir erjavi, Population losses in
Yugoslavia 1941-1945, Dom i Svijet & Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str.
135; Vladimir erjavi, Pertes de la population en Yougoslavie 1941-1945, Dom i Svijet
& Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 144.

276 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


temelju materinjeg jezika) ne pri- ustanika, partizanskoga pokreta, ali
hvaaju, jer su bile mogue popisne i etnika (ponajprije kao pripadnici
manipulacije. Nedvojbeno je da je Deutschen Jgerbataillons i Einsa-
1941. godine, odnosno u vrijeme tzstaffel DM, zatim napose 7. SS-di-
NDH, broj bosanskohercegovakih vizija "Prinz Eugen"), te u obranu od
Nijemaca bio drukiji i vei od Ko- ustanika sve ugroenijih svojih naseo-
ovievih i napose Schumacherovih bina i na podruju Bosne i Hercego-
i erjavievih izrauna/procjena. vine (Ortsschutz, zatim Heimatwacht
Tijekom Drugoga svjetskog rata pri- der Deutschen Volksgruppe im Una-
padnici njemake narodne skupine u bhngigen Staate Kroatien). Nakon
NDH unovaeni su u oruane snage ukljuivanja postrojbi Einsatzstaffela
NDH (Deutschen Jgerbataillons/ DM u sastav pojedinih operativnih
Njemake lovake bojne, u sklopu dijelova Wehrmachta i Waffen SS-a,
Domobranstva i Einsatzstaffel der De- stalne vojne posade ostale su u naj-
utschen Mannschaft, u sklopu Usta- ugroenijim njemakim naseljima.
ke vojnice) i borili su se na podruju Pripadnici Njemake narodne skupi-
NDH, ili su unovaeni u oruane ne od 14 do 65 godina, koji nisu bili
snage Njemakog Reicha (Wehrma- unovaeni u vojne postrojbe, bili su
cht i Waffen-SS) i borili su se na po- jo od travanjskih dana 1941. ukljue-
druju NDH i na Balkanu ili na ne- ni u Mjesne zatite (Ortsschutz) kao
koj od europskih bojinica, najvie na poluvojne postrojbe, ali bez nekoga ja-
Istoku. U sklopu vojnih i poluvojnih eg provedenog ustroja, iji je zadatak
postrojbi NDH i Njemakog Reicha bio straarenje i ophodnja u mjestima
bosanskohercegovaki Nijemci uklju- s njemakim stanovnitvom i obrana
eni su u borbena djelovanja protiv od ustanika.34

34 Usp. W. Sattler, Die deutsche Volksgruppe im unabhngigen Staat Kroatien. Ein Buch
vom Deutschtum in Slawonien, Syrmien und Bosnien, str. 64, 100-104; Dokumentation
der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deut-
schen in Jugoslawien, Herausgegeben vom ehemaligen Bundesministerium fr Vertriebe-
ne, Flchtlinge und Kriegsgeschdigte, Dsseldorf, 1961., Mnchen, 1984., Augsburg,
1994., Mnchen, 2004., str. 50E-54E, 72E-75E; J. Wscht, Beitrag zur Geschichte der
Deutschen in Jugoslawien fr den Zeitraum von 1934 bis 1944, str. 88-107; Z. Krni - S.
Ljubljanovi - C. Tomljanovi, "Neki podaci o organizaciji i radu Njemake narod-
ne skupine u NDH", str. 26-40; Holm Sundhaussen, "Zur Geschichte der Waffen-
SS in Kroatien 1941-1945", u: Sdost-Forschungen, Band XXX, Mnchen, 1971., str.
176-196; Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941., Delta-pres,
Beograd, 1973., str. 295-298; Antun Mileti, "Vojne formacije Folksdojera u borbi
protiv NOP-a na nemakoj okupiranoj teritoriji NDH (1941-1944)", u: Zbornik. Hi-
storijski institut Slavonije i Baranje, 11, Slavonski Brod, 1974., str. 91-115 ili Antun
Mileti, "The Volksdeutschers of Bosnia, Slavonia and Srem Regions in the struggle
against the Peoples Liberation Movement (1941-1944)", u: The Third Reich and Yugo-
slavia 1933-1945, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1977., str. 559-603; Otto
Kumm, Vorwrts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen",
Munin-Verlag, Coburg, 1978.; Otto Kumm, 7. SS-Gebirgs-Division "Prinz Eugen" im
Bild, Munin-Verlag, Coburg, 1983.; V. Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Sla-
wonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sdosteuropa,
str. 398-421; Friedrich Khbauch, "Zur Geschichte des Deutschen Jgerbataillons
in Kroatien 1941-1943", u: Donauschwaben Kalender 1993, Aalen, 1992., str. 55-58;

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 277


Zbog ugroenosti i nesigurnosti der Bosnien-Deutschen). Prva mjesta u
njemakih naselja i stanovnitva u Bosni i Hercegovini koja su pripad-
NDH, napose u Bosni i Hercegovi- nici njemake narodne skupine na-
ni, koju su izazvali ustanici, partiza- pustili u prosincu 1941. bili su Kni-
ni - Narodnooslobodilaka vojska i gsfeld/Dubrava i Karlsdorf/Vrbaka
partizanski odredi Jugoslavije, a i et- kod Bosanske Gradike. Preselili su
nici - Jugoslovenska vojska u Otad- se privremeno u Staru Gradiku i na
bini, od poetka Drugoga svjetskog podruje Nove Gradike. Tijekom
rata dolazi do njihova preseljavanja sijenja 1942. veina ih je preseljena
i iseljavanja. Naime, zatita i obrana na podruje Inije, u Srijem. Potkraj
njemakih naselja u Bosni i Herce- 1942., uza znatne materijalne napore
govini, povjerena ponajprije mjesnim i uza zatitu njemakih postrojbi u
zatitama (Ortsschutz), najee nije sklopu Oruanih snaga NDH, do-
mogla zatititi svoja naselja, ljude lazi do iseljavanja, preteito u Nje-
i imovinu, pa ni nakon to je u nji- maki Reich, bosanskohercegovakih
hovu zatitu ukljuen Einsatzstaffel Nijemaca, koji su bili najugroeniji
DM. Prva preseljavanja njemakoga djelovanjima napose partizansko-
stanovnitva u NDH bila su potkraj ga, ali i etnikoga pokreta. Ugovor
1941. i poetkom 1942. iz najugro- vlada NDH i Njemakoga Reicha
enijih naselja u Potkozarju, Lici, o iseljavanju Nijemaca s pojedinih
Kordunu, Banovini i sjeverozapadnoj podruja NDH (Vereinbarung zwis-
Bosni, najprije na sigurnije podruje chen der Deutschen Regierung und der
zapadne Slavonije, a zatim poetkom Regierung des Unabhngigen Staates
1942. u Srijem. Zbog sve vee ugroe- Kroatien ber die Umsiedlung von An-
nosti i potrebe preseljavanja, tijekom gehrigen des deutschen Volkstums aus
1942. osnivaju se komisije i uredi za bestimmten Gebieten des Unabhngi-
preseljavanje pripadnika njemake gen Staates Kroatien in das Deutsche
narodne skupine u NDH. U sklo- Reich), koji su bili najizloeniji parti-
pu Poslanstva Njemakoga Reicha zanskim napadima, odnosno gotovo
u Zagrebu ustrojeno je Povjerenstvo svih Nijemaca iz Bosne i Hercegovine
za preseljavanje pripadnika njemake izuzev onih iz Wind(t)horsta, Adolf-
narodne skupine iz sjeverozapadne stala i Troelja kod Bosanske Gradi-
Bosne (Treuehnder fr Umsiedlung ke i Brkog te takoer iseljavanje Ni-

Friedrich Khbauch, "Zur Wehrpflicht der Volksdeutschen in Kroatien whrend des


Zweiten Weltkrieges", u: Donauschwaben Kalender 1994, Aalen, 1993., str. 59-61; Vla-
dimir Geiger, "Vojne i poluvojne postrojbe Njemake Narodne Skupine u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj", u: Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995,
Zagreb, 1995., str. 159-165; Enver Redi, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom
ratu, Grafiko-izdavaka kua d.d. i ANUBiH, Sarajevo, 1998., str. 54; V. Geiger,
"Sasluanje Branimira Altgayera voe Njemake narodne skupine u Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj u Upravi dravne bezbjednosti za Narodnu Republiku Hrvatsku 1949. go-
dine", str. 605-612, 628-629; Anna M. Wittmann, "Mutiny in the Balkans: Chroat
Volksdeutsche, the Waffen-SS and Motherhood", u: East European Quaterly, Vol. XXX-
VI., No. 3, Boulder, Colorado, 2002., str. 254-279; Thomas Casagrande, Die volks-
deutsche SS-Division "Prinz Eugen". Die Banater Schwaben und die nationalsozialistischen
Kriegsverbrechen, Campus Verlag, Frankfurt, 2003. I tamo navedena literatura.

278 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


jemaca iz pojedinih gradova i sela u pojedinih podruja NDH, ponajpri-
Hrvatskoj, potpisan je u Zagrebu 30. je iz Bosne i Hercegovine, u vreme-
rujna 1942. Navodi o broju Nijemaca nu od 6. listopada do 22. studenoga
iseljenih iz Bosne i Hercegovine pot- 1942., ukupno iselilo 17.904, odno-
kraj 1942. u irokom su rasponu od sno 18.360 ili pak 18.370 Nijemaca.
15.000 do 23.000, a ponajprije izvori, U ove su ukupne brojeve iseljenih u
pa i literatura najee navode 17.000 Njemaki Reich ukljueni i bosan-
do 18.000. Iz bosanskohercegova- skohercegovaki Nijemci preseljeni
kih gradova i sela trebalo je iseliti u Slavoniju i Srijem potkraj 1941. i
prema slubenim navodima 17.363 poetkom 1942., a dijelom i Nijemci
Nijemaca (Bosanska Krupa, Prijedor, iseljeni iz Hrvatske. Naime, potkraj
Karlsdorf/Vrbaka, Bosanska Gradi- 1942. i iz nekih hrvatskih gradova
ka, Banja Luka, Prnjavor, Glogovac, i sela iselilo se oko 2500 Nijemaca.
Tesli, Derventa, Korae, Bosanski Najvei broj bosanskohercegovakih
Brod, Bosanski amac, Gradaac, Nijemaca preseljen je 1942. u Nje-
Doboj, Tuzla, Bijeljina, Schnborn/ maki Reich, odnosno na podruje
Novo Selo/Petrovo Polje, Zavidovii, Litzmannstadta (Lod) u okupiranoj
Zenica, Jajce, Sarajevo, Mostar i dr.). Poljskoj. Nakon naseljavanja u nova
U izvorima i literaturi navode se i ne- podruja Njemakoga Reicha ovi su
to vee brojke, naime da se nakon iseljenici dobivali dravljanstvo Nje-
ugovora NDH i Njemakog Reicha u makoga Reicha, ali i izgubili pravo
rujnu 1942. o iseljavanju Nijemaca s povratka u zaviaj.35

35 Usp. HDA, Zbirka mikrofilmova, Nacionalni arhiv Washington, Njemaki dokumenti


- D - 64, snimka 671-673 [Ribbentrop - Kasche o preseljenju folksdojera iz Bosne u
Njemaki Reich, srpanj 1942.]; HDA, Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Drave
Hrvatske, kut. 3, Utanaenje izmeu vlade NDH i Njemake vlade o selidbi pripadni-
ka njemake narodnosti sa stanovitih podruja NDH u Njemaki Reich od 30. rujna
1942.; Bundesarchiv, Koblenz, Akten R 59, Aktenband 400 und 402; Ottilie Heu-
chert, "Umsiedlung der Bosnien-Deutschen", u: Deutschtum im Ausland, Jg. 20, Heft
1/2, Stuttgart, 1943., str. 31-34; Ludwig Lutz, "Umsiedlung 1942.", u: Deutschtum im
Ausland, Jg. 26, Heft 5/6, Stuttgart, 1943., str. 110-111; Richard Klein, "

Die Umsied-
lung des Deutschtums Bosniens", u: Nation und Staat, Jg. 16, Heft 4/5, Wien, 1943.,
str. 120-123; Ferdinand Sakar, "Umsiedlung Bosniens", u: Deutsche Arbeit, Jg. 43,
Heft 2, Berlin, 1943., str. 55-60; W. Sattler, Die deutsche Volksgruppe im unabhngigen
Staat Kroatien. Ein Buch vom Deutschtum in Slawonien, Syrmien und Bosnien, str. 66-67;
Leopold Egger, "Akten Umsiedlung aus Bosnien, Serbien, Gottschee, Untersteiermark
und Krain", u: Neuland, Jg. 6, Nr. 29, Salzburg - Freilassing, 1953., str. 4; Theodor
Bierschenk, "Zahlen ber die whren des 2. Weltkrieges umgesiedelten deutschen
Volksgruppenangehrigen", u: Zeitschrift fr Ostforschung, Jg. 3, Marburg, 1954., str.
80-83; [Leopold] Egger, "LAG-Unterlagen fr Gottscheer und Bosniendeutsche", u:
Neuland, Jg. 9, Folge 50, Salzburg - Freilassing, 1956., str. 1; L. Schumacher, "
Vertrei-
bungsverluste der Deutschen in Jugoslawien im Spiegel der Statistik", str. 115, 128-130;
F. Sommer, Fern vom Land der Ahnen. Geschichte der deutschen evangelischen Gemeinde
Schutzberg in Bosnien 1895-1942. Notvolle Heimkehr. Das Schicksal der Bosniendeutschen
1942-1960, str. 131-137; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleu-
ropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, Dsseldorf, 1961., Mnchen,
1984., Augsburg, 1994., Mnchen, 2004., str. 83E-85E; Z. Krni - S. Ljubljanovi
- C. Tomljanovi, "Neki podaci o organizaciji i radu Njemake narodne skupine u
NDH", str. 27; J. Wscht, Beitrag zur Geschichte der Deutschen in Jugoslawien fr den

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 279


Prema proglasu Branimira Altgaye- iseliti i gdje prestaju i rasputaju se sve
ra, voe njemake narodne skupine njemake ustanove, "gubi svaku mo-
u NDH, iz rujna 1942., oni bosan- gunost za zatitu i brigu njemakog
skohercegovaki Nijemci koji se ne naroda i Reicha".36
odazovu pozivu za "dobrovoljno" ise- Navodi o broju Nijemaca iseljenih iz
ljavanje ("povratku u Domovinu", - Bosne i Hercegovine tijekom 1943. i
kako su to nazivale vlade Njemakoga do potkraj 1944. razliiti su, i mogli
Reicha i NDH) i ostanu svojevoljno u bi iznositi oko 2000 do 3000 osoba.
mjestima NDH iz kojih e se Nijemci Tijekom 1943., i napose od potkraj

Zeitraum von 1934 bis 1944, str. 112-113; Zdravko Krni, "O iseljavanju pripadnika
Njemake narodne skupine (Volksdeutschera) iz NDH za vrijeme II svjetskog rata", u:
Zbornik. Historijski institut Slavonije, 4, Slavonski Brod, 1966., str. 77-80; Antun Mi-
leti, "Preseljenje i evakuacija Folksdojera iz Srijema i Slavonije 1942-1944. godine",
u: Zbornik. Historijski institut Slavonije i Baranje, 12, Slavonski Brod, 1975., str. 16;
Valentin Oberkersch, India. Deutsches Leben in Ostsyrmien (1825-1944), [Vlastita
naklada], Stuttgart, 1978., str. 320; Slobodan D. Miloevi, Izbeglice i preseljenici na
teritoriji okupirane Jugoslavije 1941-1945. godine, Narodna knjiga i Institut za savremenu
istoriju, Beograd, 1981., str. 188-193; F. Hoffmann, Das Schicksal der Bosniendeutschen
in 100 Jahren von 1878 bis 1978, str. 59-62; Duan D. Samardija, Bosanskodubiko
podruje u NOR-u i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Drutveno-politike organiza-
cije i Skuptina optine Bosanska Dubica, Bosanska Dubica, 1984., str. 95-97; Duan
Luka, Trei Rajh i zemlje jugoistone Evrope, III, 1941-1945, Vojnoizdavaki zavod,
Beograd, 1987., str. 728; V. Oberkersch, "Die Umsiedlung der Bosniendeutschen", str.
65-67; V. Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien.
Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sdosteuropa, str. 387-390; Petar Kaaven-
da, Nemci u Jugoslaviji 1918-1945., Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1991., str.
126-127; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte
ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948,
str. 810-829 ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, str.
810-829; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, Erlebnisbe-
richte ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-
1948, Donauschwbische Kulturstiftung, Mnchen - Sindelfingen, 1993., str. 827-842
ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, Universitas,
Mnchen, 1993., str. 827-842; Milo Hamovi, Izbeglitvo u Bosni i Hercegovini 1941-
1945., "Filip Vinji", Beograd, 1994., str. 396-397; H. Sundhaussen, "Die Deutschen
in Kroatien-Slavonien und Jugoslawien", str. 343; E. Redi, Bosna i Hercegovina u
Drugom svjetskom ratu, str. 54-55; Carl Bethke, "
Von der
'
Umsiedlung
'
zur '

Aussied-
lung'. Zur destruktiven Dynamik 'ethnischer Flurbereigung' am Beispiel der Deutschen
in Bosnien und Kroatien", u: Mariana Hausleitner (Hrsg.), Vom Faschismus zum Sta-
linismus. Deutsche und andere Minderheiten in Ostmittel- und Sdosteuropa 1941-1953,
Institut fr deutsche Kultur und Geschichte Sdosteuropas, Mnchen, 2008., str. 27-
32; L. Perenevi, "'Pravo na zaviaj' - Identitet bosanskih Nijemaca u poslijeratnoj
Njemakoj", str. 161-164; L. Perenevi,
"'
Fern vom Land der Ahnen
'
- Zur Identi-
ttskonstruktion in bosniendeutschen Heimatbchern", str. 54-58; Marica Karaka
Obradov, "Migracije njemakog stanovnitva na hrvatskom podruju tijekom Drugoga
svjetskog rata i poraa", u: Scrinia slavonica, sv. 12, Slavonski Brod, 2012., str. 271-293;
Marica Karaka Obradov, Novi mozaici nacija u "novim poredcima". Migracije sta-
novnitva na hrvatskom podruju tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa, Hrvatski institut
za povijest, Zagreb, 2014., str. 288. I tamo navedeni izvori i literatura.
36 Politisches Archiv Auswrtigen Amt, Bonn, Akten bettrefend Kroatien, Telegramm,
23. September 1942 N 2697; E. Redi, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu,
str. 54-55.

280 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


1944. i veina do tada u Nezavisnoj Brkog i okolice iseljeni su u sklopu
Dravi Hrvatskoj, i u Bosni i Herce- iseljavanja pripadnika njemake na-
govini, preostalih Nijemaca izbjegla rodne skupine okruga Sava - Dunav i
je i napustila zaviaj. Poetkom 1943. okruga Istoni Srijem, u jesen 1944.,
na udaru partizanskih snaga nale su te je tako zavreno iseljavanje Nije-
se brojne skupine Nijemaca u Slavo- maca iz Bosne i Hercegovine.37
niji, te je uslijedilo preseljavanje pri-
padnika njemake narodne skupine Potkraj 1944. i poetkom 1945. Na-
iz zapadne i sredinje Slavonije i Bo- rodnooslobodilaka vojska i partizan-
sne i Hercegovine u okolicu Osijeka ski odred Jugoslavije/Jugoslavenske
i u Srijem. Prema planu trebalo je armije i novouspostavljena "narodna"
tijekom 1943. preseliti oko 5000 Ni- vlast poinje sustavno progoniti preo-
jemaca iz preostalih njemakih nase- stale folksdojere u Jugoslaviji. Tome
lja u Bosni. Istovremeno iseljavaju se je napose pridonijela odluka Pred-
21./22. rujna 1944. i preostali bosan- sjednitva Antifaistikoga vijea na-
skohercegovaki Nijemci iz Wind(t) rodnog osloboenja Jugoslavije od 21.
horsta, Adolfstala i Troelja u Osi- studenoga 1944., koja je pripadnike
jek, odakle preko Maarske odlaze u njemake manjine proglasila kolektiv-
Njemaki Reich. Preostali Nijemci iz nim krivcima.38 "Odluka o prijelazu

37 Usp. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo (dalje: ABiH), ZKRZ za Bosnu i Herce-
govinu, Inv. broj 59, kut. 6; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mit-
teleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, str. 85E-87E; Z. Krni,
"O iseljavanju pripadnika Njemake narodne skupine (Volksdeutschera) iz NDH za
vrijeme II svjetskog rata", str. 78, 80, 83; Z. Krni - S. Ljubljanovi - C. Tomljano-
vi, "Neki podaci o organizaciji i radu Njemake narodne skupine u NDH", str. 70-
74; A. Mileti, "Preseljenje i evakuacija Folksdojera iz Srijema i Slavonije 1942-1944.
godine", str. 17-18; Friedrich G. Lamers, 65 Jahre Kolonien in Bosnien in Jugoslawien.
Nova Topola (Windthorst) 1879-1944. Alexandrovac (Rudolfstal) 1880-1944, [St. Paul,
Minnesota], 1970.; Friedrich G. Lamers, Zwei deutsche Kolonien in Bosnien. Erinne-
rungen an meine Heimat Windthorst, [St. Paul, Minnesota], 1978.; D. Luka, Trei Rajh
i zemlje jugoistone Evrope, III, 1941-1945, str. 729-730; V. Oberkersch, Die Deutschen
in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in
Sdosteuropa, str. 392, 425-427; P. Kaavenda, Nemci u Jugoslaviji 1918-1945., str.
132; Anton Scherer, "Die Flucht der Windhorster 1944. Das Walten der gttlichen
Vorsehung war oft handgreiflich", u: Donauschwaben Kalender 1992, Aalen, 1991., str.
49-54; Alfred Benken - Heinz Benken, "Siedler aus Sdoldenburg in Bosnien flohen
vor Partisanen und der Sowjetarmee", u: Volkstum und Landschaft, Sonderbeilage (Hei-
matbltter) der Mnsterlndischen Tageszeitung, Nr. 275, Cloppenburg, 24. November
1995.; H. Sundhaussen, "Die Deutschen in Kroatien-Slavonien und Jugoslawien", str.
343; Vladimir Geiger, "Iseljavanje Njemake narodne skupine u Nezavisnoj Dra-
vi Hrvatskoj s podruja Slavonije potkraj Drugoga svjetskog rata", u: Marina Luki
Hacin (ur.), Sezonstvo in izseljenstvo v panonskem prostoru: sosedstvo Avstrije, Hrvake,
Madarske in Slovenije / Seasonal

Work and Emigration in the Panonian Space: the Neigh-
bourhood of Austria, Croatia, Hungary and Slovenia. Zbornik, 1, Znanstvenoraziskoval-
ni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana, 2003., str. 161-174;
Peter Schindler, 65 Jahre deutsche Kolonisten in Bosnien. Zwei geschlossene Kolonien
Windthorst und Rudolfstal. Politische-Gemeinden [Nova Topola und Aleksandrovac] 1879-
1944, [Hamburg], 2007. I tamo navedeni izvori i literatura.
38 Usp. Slubeni list Demokratske Federativne Jugoslavije, god. I., br. 2, Beograd, 6. 2. 1945.,
str. 13-14.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 281


u dravno vlasnitvo neprijateljske Ministarstva socijalne politike DF
imovine, o dravnoj upravi nad imo- Jugoslavije da je potrebno od kolek-
vinom neprisutnih osoba i o sekvestru tivne odgovornosti izdvojiti pripadni-
nad imovinom koju su okupatorske ke njemake manjine antifaiste.40
vlasti prisilno otuile", Predsjednitva
AVNOJ-a od 21. studenoga 1944., ko- Na temelju Odluke Predsjednitva
jom se odreuje i poloaj jugoslaven- AVNOJ-a od 21. studenoga 1944.
skih Nijemaca, objavljena je sredinom doneseno je nekoliko odluka, uredbi,
prosinca 1944. i u Osloboenju.39 tumaenja i zakona, kojima je omo-
guen i na kraju ostvaren zakonit pro-
Odluka Predsjednitva AVNOJ-a od gon folksdojera. Pitanje folksdojera
21. studenoga 1944. nije obvezivala u Jugoslaviji rijeeno je jednostrano i
dokazivanje potpomaganja okupa- bez kompromisa. Odnos Narodno-
tora, nego je pod udar dola svaka oslobodilake vojske i partizanskih
osoba njemake narodnosti koja se odreda Jugoslavije/Jugoslavenske ar-
nije izravno suprotstavila nacizmu. mije i "narodnih" vlasti prema jugo-
rtve kolektivne odmazde nisu bili slavenskim, i bosanskohercegovakim
samo oni jugoslavenski Nijemci koji Nijemcima, kojima je pripisana i oza-
su mogli dokazati svoje sudjelovanje konjena kolektivna krivnja, ogledni
u partizanskom pokretu ili njegovo je primjer etnikoga ienja u Jugo-
pomaganje. Ostalima je slijedila kon- slaviji i Bosni i Hercegovini, potkraj
fiskacija imovine, upuivanje u logore Drugoga svjetskog rata i u porau.41
i protjerivanje. Kako je i u nedvojbe-
nim sluajevima dolazilo do nepravil- Nakon preuzimanja vlasti u pojedinim
nosti u provoenju Odluke Predsjed- naseljima, prema uputama Odjeljenja
nitva AVNOJ-a od 21. studenoga za zatitu naroda za Bosnu i Hercego-
1944., Predsjednitvo Ministarskog vinu, jedinice Korpusa narodne obra-
savjeta DF Jugoslavije zauzelo je izri- ne Jugoslavije uhiivale su folksdoj-
ito stajalite i 7. lipnja 1945. izvijesti- ere i odvodile ih u logore, odakle su
lo Dravnu komisiju za repatrijaciju trebali biti protjerani iz Jugoslavije. I

39 Usp. "Prelaz u dravnu svojinu neprijateljske imovine", u: Osloboenje, br. 19, 16. 12.
1944., str. 2.
40 Arhiv Jugoslavije, Beograd (dalje: AJ), Vlada Federativne Narodne Republike Jugo-
slavije - Predsednitvo, 35-73; Vladimir Geiger, "Represija nad pripadniki nemke ma-
njine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", u: Prispevki za
novejo zgodovino, t. 1, Ljubljana, 2013., str. 126.
41 Zoran Janjetovi, Between Hitler and Tito. The disappearance of the Vojvodina Ger-
mans, [Vlastita naklada], Beograd, 2000., [Vlastita naklada], Beograd, 2005.; Vladi-
mir Geiger, "Folksdojeri u Hrvatskoj 1945.", u: Nada Kisi Kolanovi - Mario Ja-
reb - Katarina Spehnjak (ur.), 1945. - razdjelnica hrvatske povijesti. Zbornik, Hrvatski
institut za povijest, Zagreb, 2006., str. 271-287; Vladimir Geiger, "Josip Broz Tito i
sudbina jugoslavenskih Nijemaca", u: asopis za suvremenu povijest, 3/2008., Zagreb, str.
801-818; Vladimir Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini. Bleiburg i folksdojeri, Hrvat-
ski institut za povijest, Zagreb, 2013., str. 31-50; V. Geiger, "Represija nad pripadniki
nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str.
125-126, 136. I tamo navedeni izvori i literatura.

282 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


malobrojne preostale bosanskoherce- povac kod Osijeka, Valpovo, Velika
govake Nijemce jugoslavenske komu- Pisanica kod Bjelovara, Krndija kod
nistike vlasti protjerivale su i interni- akova, ipovac kod Naica, Pusta
rale u logore, kojih je bilo i u Bosni Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska
i Hercegovini (Bosanska Gradika, Mitnica kod Osijeka), zatim i u logo-
Nova Topola kod Bosanske Gradike, re u Bakoj (Gakovo) i Banatu (Kni-
(Bosanski) Aleksandrovac kod Bosan- anin/Rudolfsgnad).43
ske Gradike, Lau kod Banje Luke, Nijemci bosanske Posavine (Brko,
Bosanska Dubica, Sarajevo, Zenica).42 Bijeljina, Gradaac i Bosanski a-
Bosanskohercegovaki Nijemci su u mac) u neposrednom su porau 1945.
porau bili internirani i u logore za uhieni i internirani najprije u logor
folksdojere u Hrvatskoj, ponajprije Josipovac kod Osijeka i logor Valpo-
u logore u Slavoniji i Baranji (Josi- vo, odakle su trebali biti prognani u

42 Usp. ABiH, ZKRZ za Bosnu i Hercegovinu, Inv. broj 59, kut. 6; Deutsches Rotes Kreuz.
Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Skizzenbltter mit Angabe der Festnahmeorte und Ge-
wahrsame sowie mit geographischer Darstellung der Lager nach Heimatkreisen alphabetisch
geordnet. II Jugoslawien Sk - Kl/Lgl, Hamburg, 1962./1963.; Deutsches Rotes Kreuz. Such-
dienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremden Gewahrsam geratenen
und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkreisen alphabetisch geordnet. C Jugoslawien
N-Kl, Hamburg, 1962./1963.; Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste.
Namenverzeichnis von in fremden Gewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen
nach Lagerbereichen alphabetisch geordnet. D Jugoslawien N-Lgl, Hamburg, 1962./1963.;
Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte ber die
Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, str. 814 ili
Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, str. 814; Leidensweg der
Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, Erlebnisberichte ber die Verbrechen
an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, str. 828 ili Weibuch
der Deutschen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, str. 828; Husnija Kambe-
rovi, Prema modernom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, Centar
za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2000., str. 56-61; Skupina autora, enski biografski
leksikon - Sjeanje ena na ivot u socijalizmu, Centar za enske studije, Zagreb, 2004.,
str. 191-194. ["Evelina Pantner"]; Tomo Vuki, "Meucrkveno i meunacionalno pi-
tanje u djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I.)", u: Crkva u svijetu, Split, 1/2004., str.
135-139. ["upnik Pichler i logorski uvar Milan"]; Salih Jalimam - Slavko Mari
- Rafet Spahi, Kazniona - knjiga o zenikom zatvoru, Vrijeme, Zenica - NAM, Tuzla,
2008., str. 67 ili Salih Jalimam - Slavko Mari - Rafet Spahi, Kazniona - knjiga o
zenikom zatvoru / The Penitentiary. A Book about the Zenica Prison, Vrijeme, Zenica -
NAM, Tuzla, 2011., str. 23/24; Z. Sulejmanpai, Vie nas nisu hapsili 1931.-1950., str.
230-238. I tamo navedeni izvori i literatura.
43 Usp. Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948, str. 153-159, 180-198, 219-
228; Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948, Donauschwbische Kul-
turstiftung, Mnchen, 2003., str. 106-110, 113-116, 121-127; Genocid nad nemakom
manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, Drutvo za srpsko-nemaku saradnju (Beograd) i
Donauschwbische Kulturstiftung (Mnchen), Beograd - Mnchen, 2004., str. 134-
139, 142-146, 152-160; Z. Janjetovi, Between Hitler and Tito. The disappearance of
the Vojvodina Germans, Beograd, 2000., str. 256-294; Beograd, 2005., str. 249-286;
Vladimir Geiger, "Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata
1945.-1947.", u: asopis za suvremenu povijest, 3/2006., Zagreb, str. 1081-1100. I tamo
navedeni izvori i literatura.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 283


Austriju.44 U svibnju 1945. u Josipov- sipovac je rasputen 10. srpnja 1945.,
cu kod Osijeka i Valpovu osnovani su a manji broj logoraa koji je preostao
prvi veliki sabirni centri/logori za hr- prebaen je u logor Valpovo. Zatim je
vatske, posebice slavonske, srijemske, stonim vagonima 22. srpnja 1945. iz
baranjske, ali i bosansko-posavske logora Valpovo prema Austriji upue-
Nijemce. Prve skupine folksdojera, no jo 1800 osoba. Meutim, kako su
internirane su najprije u Josipovcu. britanske okupacijske vlasti u Austriji
Tijekom svibnja 1945. u logor Josipo- odbile prihvatiti ih, transport se mo-
vac internirano je vie od 3000 osoba, rao vratiti s granice, a nakon nekoliko
uglavnom starijih osoba, ena i djece. dana besciljnoga kretanja, zavrio je
Transporti s folksdojerima iz logora u Velikoj Pisanici kod Bjelovara. Isto
Josipovac i logora Valpovo, a i dru- se tijekom srpnja 1945. dogodilo i s
gih logora, upuivani su od poetka jo dva transporta. Nakon kraega
srpnja 1945. u Austriju. U prepunim zadravanja folksdojera u Velikoj Pi-
stonim vagonima, bez dovoljno hra- sanici, od poetka, a zakljuno s 10.
ne i vode, veina iscrpljena pobolije- kolovoza 1945., krenuli su transpor-
va, a neki viednevno putovanje nisu ti prema logorima za folksdojere na
preivjeli. Iz logora Josipovac 8. srpnja istoku Hrvatske, logor ipovac kod
1945. upuen je eljezniki transport Naica, logor Krndija kod akova i
s oko 3000 logoraa. Nakon iscrplju- logor Valpovo. To je znailo i nasta-
juega puta logorai su dva dana bili vak stradanja slavonskih, srijemskih,
zatvoreni u stonim vagonima u Leib- baranjskih i bosansko-posavskih Ni-
nitzu u Austriji, a zatim ih je oruana jemaca koji su bili u tim transporti-
pratnja istjerala i ostavila. Logor Jo- ma.45 Nakon ukidanja logora za folk-

44 Usp. Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das
Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, str. 521-524; Leidensweg der Deutschen im kom-
munistischen Jugoslawien, Band II, Erlebnisberichte ber die Verbrechen an den Deutschen
durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, str. 828-829 ili Weibuch der Deut-
schen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, str. 828-829. I tamo navedeni izvori i
literatura.
45 Usp. Leopold Rohrbacher, Ein Volk ausgelscht. Die Ausrottung des Donauschwaben-
tums in Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, Forschungsinstitut fr Fragen
der Heimatlosen, Salzburg, 1949., str. 198-200 ili Vlkermord der Tito-Partisanen 1944-
1948. Der Vernichtung der altsterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und
die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, sterreichische Historiker -
Arbeitsgemeinschaft fr Krnten und Steiermark, Graz, 1991., str. 191-193; Dokumen-
tation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der
Deutschen in Jugoslawien, str. 521-538; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Ju-
goslawien, Band II, Erlebnisberichte ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito
Regime in der Zeit von 1944-1948, str. 768-769, 775-776, 799, 825-826, 829 ili Wei-
buch der Deutschen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, str. 768-769, 775-776,
799, 825-826, 829; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band
III, Erschieungen-Vernichtungslager-Kinderschicksale in der Zeit von 1944 bis 1948, str.
885-887 ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Erschieungen - Vernichtungslager -
Kinderschicksale in der Zeit von 1944-1948, str. 885-887; Verbrechen an den Deutschen in
Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Vlkermords, str. 219-221; Genocide of the Eth-
nic Germans in Yugoslavia 1944-1948, str. 121-122; Genocid nad nemakom manjinom
u Jugoslaviji 1944-1948, str. 152-154; V. Geiger, "Folksdojeri u Hrvatskoj 1945.", str.

284 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


sdojere u Hrvatskoj 1946./1947. i u meu stanovnitvom. Nepomirljive
Bosni i Hercegovini 1945./1946. pre- ideologije i politiki i vojni interesi
ostali logorai prebaeni su u logore u suprotstavljenih strana u ratnom su-
Vojvodini, koji su postojali do poet- kobu i graanskom ratu umnoili su
ka 1948., a koje mnogi zbog bolesti i ljudske gubitke.
gladi nisu preivjeli.46 Ratni zloini koje je dio jugoslaven-
Dugotrajnost i intenzitet Drugoga skih, pa i bosanskohercegovakih Ni-
svjetskog rata na podruju Nezavi- jemaca poinio, te njihovo nelojalno
sne Drave Hrvatske, posebno na dranje tijekom Drugoga svjetskog
podruju Bosne i Hercegovine, i pri- rata i okupacije, posluili su i kao
sutnost znatnih okupacijskih snaga razlog i kao opravdanje za neljudsko
Njemakoga Reicha i Italije te djelo- postupanje s njemakom manjinom
vanje Oruanih snaga NDH, etnika potkraj rata i u porau. No, kolabo-
- Jugoslovenske vojske u Otadbini racija jugoslavenskih folksdojera ne
i partizana - Narodnooslobodilake razlikuje se u mnogoemu od primje-
vojske i partizanskih odreda Jugo- rice maarske, albanske, talijanske ili
slavije/Jugoslavenske armije imalo je bugarske. Nakon svega kolektivnim
za posljedicu izravne sukobe zarae- krivcima proglaeni su samo Nijem-
nih strana, to je dovelo i do velikih ci.47 Nova je jugoslavenska vlast, kao i
ljudskih gubitaka i meu vojnicima i za druge "neprijatelje naroda" i "ratne

271-287; V. Geiger, "Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata


1945.-1947.", str. 1081-1100; Vladimir Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946.
Dokumenti, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba
u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in
Kroatien, Osijek, 1999.; Vladimir Geiger, "Logor Velika Pisanica 1945. godine", u:
Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Osijek, 1999., str. 151-
160; Vladimir Geiger, "Sabirni i prolazni logor za folksdojere u Velikoj Pisanici kod
Bjelovara 1945.", u: Tokovi istorije, br. 1, Beograd, 2011., str. 76-90; Vladimir Geiger,
"Radni logor ipovac-Naice 1945. godine", u: Godinjak Njemake narodnosne zajed-
nice/VDG Jahrbuch 2001, Osijek, 2001., str. 239-250; Vladimir Geiger - Branko
Kranjev, "Radni logor ipovac 1945./46. godine", u: Naiki zbornik, br. 7, Naice,
2002., str. 125-142; Vladimir Geiger, Logor Krndija 1945.-1946., Hrvatski institut
za povijest (Zagreb) - Hrvatski institut za povijest, Podrunica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2008.; C. Bethke, "Von der 'Umsiedlung'
zur 'Aussiedlung'. Zur destruktiven Dynamik 'ethnischer Flurbereigung' am Beispiel der
Deutschen in Bosnien und Kroatien", str. 35-36; Vladimir Geiger, "'Bezimeni' - vl.
Josip Konopka, kapelan iz Bijeljine, u logoru Krndija kod akova, 1945.-1946.", u: Poli-
tiki zatvorenik, br. 252, Zagreb, svibanj/lipanj 2013., str. 30-31. I tamo navedeni izvori
i literatura.
46 Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948, str. 227-228; Genocide of the
Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948, str. 126; Genocid nad nemakom manjinom u
Jugoslaviji 1944-1948, str. 159-160; Z. Janjetovi, Between Hitler and Tito. The disap-
pearance of the Vojvodina Germans, Beograd, 2000., str. 256-294; Beograd, 2005., str.
249-286; V. Geiger, "Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata
1945.-1947.", str. 1095-1096, 1099; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manj-
ine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 133.
47 Zoran Janjetovi, "Logorisanje vojvoanskih Nemaca od novembra 1944. do juna
1945. godine", u: Tokovi istorije, br. 1-2, Beograd, 1997., str. 163; V. Geiger, "Josip Broz

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 285


zloince", nastojala prikupiti podatke Jugoslavenske su vlasti zauzele staja-
i potkrijepiti takvo svoje stajalite i lite o zabrani povratka tijekom rata
odnos prema folksdojerima.48 Bilo je izbjeglih i prognanih folksdojera iz
to vrijeme kada je svaki Nijemac gra- Jugoslavije. Odluka da se onemogui
anin Jugoslavije bio sumnjiv i ratni povratak jugoslavenskih folksdojera
zloinac, ako se drukije ne dokae. donesena je na sjednici Dravne ko-
Politiko ozraje kojemu su pridoni- misije za repatrijaciju, Beograd 22.
jela takva stajalita i postupci, bilo je svibnja 1945., s ime su se, zatim,
sve prije nego li normalno stanje. suglasili Vlada Demokratske Fede-
No, u sagledavanju i razumijevanju rativne Jugoslavije i Generaltab Ju-
povijesti bosanskohercegovakih Ni- goslavenske armije. tovie, vlasti su
jemaca nije zanemariva injenica da i preostale folksdojere u Jugoslavi-
je pet bosanskohercegovakih Nije- ji namjeravale protjerati iz zemlje.
maca i Njemica (Josip i Rozika Eber- Predsjednitvo Ministarskoga savjeta
hardt i Adam Till iz Sarajeva i Franjo DF Jugoslavije, Beograd, izvijestilo je
i Lidija Griner iz Mostara) zbog iska- 11. lipnja 1945.: "Vlada Jugoslavije
zane ljudskosti i zatite bosanskoher- stoji na stanovitu da sve Njemce koji
cegovakih idova tijekom Drugoga se nalaze u okviru granica Jugoslavije
svjetskog rata proglaeno Pravednici- raseli i uputi u Njemaku, im se zato
ma meu narodima.49 stvore povoljni tehniki uslovi."50

Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca", str. 802; V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni
zloini. Bleiburg i folksdojeri, str. 32; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke
manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 123.
48 Usp. ABiH, ZKRZ za Bosnu i Hercegovinu, Inv. broj 59, kut. 6; Pretsjednitvo ZAVNO-
BIH-a Zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Upute za
rad Optinskih komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Tuzla, 1945.
49 Usp. Eli Tauber, Kada su komije bili ljudi, Institut za istraivanje zloina protiv o-
vjenosti i meunarodnog prava Univerziteta, Sarajevo, 2008. ili Eli Tauber, When
neighbors were real human beings, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i me-
unarodnog prava Univerziteta, Sarajevo, 2010.
50 AJ, Vlada Federativne Narodne Republike Jugoslavije - Predsednitvo, 35-73; HDA, OF
Rittig Svetozar, kut. 1, fasc. 5 "Protjerivanje Nijemaca iz FNRJ" - Zemaljska komisija za
repatriaciju Njemaca pri Ministarstvu unutranjih poslova Federativne drave Hrvatske,
Broj 1/45., Predmet: Njemaca naih dravljana repatriacija (iselenje Njemaca) -upute-,
Zagreb, 7. VII. 1945.; H. Kamberovi, Prema modernom drutvu. Bosna i Hercegovina
od 1945. do 1953. godine, str. 56; Vladimir Geiger, "Folksdojeri - Fatum kolektiv-
ne krivnje", u: Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Osijek,
2002., str. 294; Vladimir Geiger, "Heimkehr. Povratak slavonskih Nijemaca nakon
Drugoga svjetskog rata iz izbjeglitva/prognanitva u zaviaj i njihova sudbina", u: Scri-
nia slavonica, sv. 3, Slavonski Brod, 2003., str. 521-522, 525; Zdravko Dizdar - Vla-
dimir Geiger - Milan Poji - Mate Rupi (prir.), Partizanska i komunistika represija i
zloini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Hrvatski institut za povijest - Podrunica za
povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2005., Zagreb, 2009., str. 179-182;
Vladimir Geiger (prir.), Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944.-
1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Hrvatski institut za povijest - Podrunica
za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006., str. 245-248; Vladimir
Geiger (prep.), Partisan and Communist Repression and Crimes in Croatia 1944-1946.
Documents. Slavonia, Syrmia and Baranya, University of Mary Press, Bismarck, North

286 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


Ministarstvo za Bosnu i Hercegovinu njihova imanja, nego ih treba inter-
DF Jugoslavije, Beograd, uputilo je 14. nirati u logore ("Ne putati Nemce
lipnja 1945. Predsjednitvu Narodne na njihova imanja, drati ih u logo-
Vlade Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ru internirane i upotrebljavati ih za
dopis kojim naglaava: "Posle sloma radove...").52 Upravni odjel Narodnog
Nemake pojavili su se na naoj gra- odbora Bosanska Gradika izvijestio je
nici prema Austriji neki Nemci, koji 21. kolovoza 1945., Okruni narodni
su za vreme okupacije iseljeni s terito- odbor Banja Luka, da je postupio po
rije Bosne. Oni pokuavaju da udju u nareenju, koje je Upravno odjeljenje
nau zemlju. Iako je naim graninim Okrunog narodnog odbora Bosan-
vlastima dato naredjenje da ih ne pu- ska Gradika proslijedilo 10. lipnja
taju u zemlju, ima obavetenja da se 1945. potinjenim organima vlasti o
izvestan broj tih Nemaca prebacio na protjerivanju Nijemaca, ustaa i et-
neki nain preko granice..."51 nika u radne logore: "...svi Njemci
koji su ostali kod svojih kua, kao i
Nijemci, koji su se vratili u zaviaj,
oni koji su pristizali iz raznih krajeva
traili su natrag svoja imanja, kao pri-
s namjerom da se povrate svojim ku-
mjerice u kotaru Prnjavor. Pri tome
ama, upueni su u radne logore, kao
"narodne vlasti jo nemaju uputstva
i ovi koji jo pristiu."53
kakav stav da zauzmu prema njima".
Predsjednitvo Narodne Vlade Bosne Na Potsdamskoj konferenciji (17. srp-
i Hercegovine zamoljeno je "da pre- nja do 2. kolovoza 1945.) saveznikih
duzme mere radi ispitivanja: na koji velesila pobjednica u ratu, zakljueno
nain su se ti Nemci prebacili preko je (XIII "Uredno iseljavanje njema-
granice, da bi se odmah spreilo po- kog stanovnitva") da se preostalo
navljanje takvih sluajeva". Ministar- njemako stanovnitvo iz Poljske,
stvo za Bosnu i Hercegovinu naglaa- ehoslovake i Maarske mora pre-
va u dopisu Predsjednitvu Narodne seliti na podruje Njemake. Preselje-
Vlade Bosne i Hercegovine 14. lipnja nje (etniko ienje) legalizirano je
1945., da je ve ranije Ministarski sa- kao najtrajnije i zadovoljavajue rjee-
vjet Jugoslavije izdao jedan povjerljiv nje i trebalo se obaviti "organizirano
raspis po kojemu Nijemce, koji su i na human nain".54 Drave koje se
se uspjeli vratiti, ne treba putati na nisu nale u zakljucima Potsdamske

Dakota, 2011., str. 212-217; V. Geiger, "Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Ni-
jemaca", str. 803; V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini. Bleiburg i folksdojeri, str.
34; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in
Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 126.
51 AJ, Ministarstvo federalnih jedinica DF Jugoslavije, 1-132; H. Kamberovi, Prema mo-
dernom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, str. 57.
52 Isto.
53 Arhiv Republike Srpske, Banja Luka (dalje: ARS), Okruni narodni odbor Banja
Luka, kut. 125, dok. br. Pov. 166/45.; H. Kamberovi, Prema modernom drutvu. Bosna
i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, str. 56.
54 Ujedinjene nacije. Zbirka dokumenata 1941-1945, Arhiv za pravne i drutvene nauke,
Beograd, 1947., str. 124-125; The Tehran, Yalta & Potsdam Conferences. Documents, Pro-
gress Publishers, Moscow, 1969., str. 332-333.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 287


konferencije, rijeile su problem folk- nice.55 Britanske, amerike i sovjetske
sdojera na jo drastiniji nain, po- okupacijske vlasti u Austriji, ne samo
najprije Jugoslavija. da su poticale povratak folksdojera u
Pitanje tzv. raseljenih osoba (Displa- Jugoslaviju, nego su iskazivale i pro-
ced Persons), posebice folksdojera tivljenje jugoslavenskim nastojanjima
kojih je krajem Drugoga svjetskog da onemogue povratak izbjeglica/
rata i u porau bilo najvie, bilo je za prognanika, a napose su se protivile
Austriju veliki gospodarski, socijalni jugoslavenskim nastojanjima da folk-
i politiki problem. Od sredine 1945. sdojere protjeruju iz Jugoslavije.
56

problem raseljenih osoba u Austriji Kako je protjerivanje folksdojera iz


poeo se izrazito zaotravati. eho- Jugoslavije zbog zatvaranja granice
slovaka, Maarska i Jugoslavija ot- prema Austriji, Italiji i Maarskoj od
poele su tada masovno protjerivati saveznikih okupacijskih vlasti sredi-
folksdojere. Austrijska vlada prosvje- nom srpnja 1945. to onemoguilo, za
dovala je saveznicima i inzistirala da veinu jugoslavenskih 57Nijemaca slije-
se neodgodivo zatvore austrijske gra- de logori i prisilni rad.

55 Duan Neak, "O problemu 'razseljenih oseb' (D. Ps.) in jugoslovanskih 'Volksde-
utscherjev' v Austriji te o britanski ideji njihove zamenjave s korokimi Slovenci (1945
- 1947)", u: Zgodovinski asopis, t. 4 (105), Ljubljana, 1996., str. 561-571; Zoran Ja-
njetovi, "Odlazak vojvoanskih vaba - proterivanje ili iseljavanje", u: Tokovi istorije,
br. 3-4, Beograd, 1997., str. 113; V. Geiger, "Folksdojeri - Fatum kolektivne krivnje",
str. 294-295; V. Geiger, "Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog
rata 1945.-1947.", str. 1084; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na
Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 128-129.
56 V. Geiger, "Heimkehr. Povratak slavonskih Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata
iz izbjeglitva/prognanitva u zaviaj i njihova sudbina", str. 521-524, 527; V. Geiger,
"Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter
Vojvodini, 1944-1948", str. 129. I tamo navedeni izvori i literatura.
57 Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schick-
sal der Deutschen in Jugoslawien, Dsseldorf, 1961., Mnchen, 1984., Augsburg, 1994.,
Mnchen, 2004., str. 100E-101E; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugosla-
wien, Band I, Ortsberichte ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime
in der Zeit von 1944-1948, str. 662, 722, 726, 728, 732-734, 744, 748-749, 779, 787,
791 ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, str. 662, 722,
726, 728, 732-734, 744, 748-749, 779, 787, 791; Leidensweg der Deutschen im kommu-
nistischen Jugoslawien, Band II, Erlebnisberichte ber die Verbrechen an den Deutschen
durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, str. 796-800, 812-814, 819-824 ili
Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, str. 796-800,
812-814, 819-824; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III,
Erschieungen-Vernichtungslager-Kinderschicksale in der Zeit von 1944 bis 1948, str. 885,
887 ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Erschieungen - Vernichtungslager - Kin-
derschicksale in der Zeit von 1944-1948, str. 885, 887; V. Oberkersch, Die Deutschen in
Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sd-
osteuropa, str. 465; D. Neak, "O problemu 'razseljenih oseb' (D. Ps.) in jugoslovanskih
'Volksdeutscherjev' v Austriji te o britanski ideji njihove zamenjave s korokimi Slovenci
(1945-1947)", str. 561-571; Z. Janjetovi, "Odlazak vojvoanskih vaba - proterivanje
ili iseljavanje", str. 113; V. Geiger, "Folksdojeri u Hrvatskoj 1945.", str. 277-278; V.
Geiger, "Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945.-1947.",
str. 1084; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni
in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 130. I tamo navedeni izvori i literatura.

288 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


Pitanje njemake imovine u Jugosla- Hercegovini oduzeto je 3523 posjeda
viji rijeeno je bez kompromisa. Na- povrine 12.733 hektara. Postupak
ime, nije postavljena razlika izmeu konfiskacije je zahtijevao samo da se
njemake dravne i privatne imovine, utvrdi da je odreena imovina na dan
jer su Nijemci, jugoslavenski dravlja- stupanja na snagu Odluke Predsjed-
ni, izjednaeni potpuno s Nijemcima nitva AVNOJ-a od 21. studenoga
iz Njemakoga Reicha i proglaeni su 1944. pripadala osobama njemako-
neprijateljima jugoslavenskih naroda. ga dravljanstva ili njemake narod-
Tijekom priprema za agrarnu refor- nosti.59 Najvie njemakih posjeda u
mu i kolonizaciju postavilo se pitanje Bosni i Hercegovini konfiscirano je
odnosi li se Odluka Predsjednitva u banjalukom okrugu, 3332 imanja
AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. i (do kraja 1945. pravno "dovreno"
na imovinu Austrijanaca, austrijskih 2869).60
dravljana i jugoslavenskih dravljana Procjenjuje se da je od oko 500.000
koji su se tako iskazivali, te je Pred- jugoslavenskih Nijemaca do potkraj
sjednitvo Ministarskoga savjeta DF Drugoga svjetskog rata znatan broj
Jugoslavije 26. rujna 1945. zauzelo izbjegao, a da je, ne raunajui pri-
stajalite da Odluku AVNOJ-a od 21. padnike vojnih i poluvojnih postrojbi,
studenoga 1944. treba primjenjivati i oko 200.000 Nijemaca civila, potpalo
na imovinu Austrijanaca, s iznim- pod komunistiku vlast u Jugoslaviji.
kama koje su predviene u Odluci Od toga je jedna etvrtina nastradala
Predsjednitva AVNOJ-a, odnosno u internacijskim logorima, od potkraj
u naknadno izdanom tumaenju.58 1944. do poetka 1948., dok je osta-
U Jugoslaviji je sveukupno konfisci- tak nestao tijekom etnikoga ienja
rano oko 100.000 njemakih posjeda potkraj Drugoga svjetskog rata i u
povrine 637.939 hektara. U Bosni i neposrednom porau.61

58 Nikola Gaea, Agrarna reforma i kolonizacija u Jugoslaviji 1945-1948, Matica srpska,


Novi Sad, 1984., str. 218-219; Vladimir Geiger, "Poloaj Austrijanaca u Hrvatskoj (i
Jugoslaviji) 1945.-1965.", u: Nives Rittig-Beljak (ur.), Prvi i drugi meunarodni semi-
nar Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj 2001./2002. Zbornik radova, Zajednica Nijemaca u
Hrvatskoj, Zagreb - Varadin, 2001., str. 16-17; V. Geiger, "Represija nad pripadniki
nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str.
128.
59 Usp. Hamdija emerli (prir.), Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bo-
sne i Hercegovine. Dokumenti 1945., Knjiga II., Izdavako preduzee Veselin Maslea,
Sarajevo, 1968., str. 286-288; Leopold Egger, Das Vermgen und die Vermgenver-
luste der Deutschen in Jugoslawien, Landsmannschaft der Donauschwaben in Baden-
Wrttemberg e.V., Sindelfingen, 1983.; N. Gaea, Agrarna reforma i kolonizacija u
Jugoslaviji 1945-1948, str. 78-79, 362; V. Geiger, "Folksdojeri - Fatum kolektivne
krivnje", str. 290-291; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrva-
kem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 128. I tamo navedeni izvori
i literatura.
60 H. Kamberovi, Prema modernom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godi-
ne, str. 60.
61 Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schick-
sal der Deutschen in Jugoslawien, Dsseldorf, 1961., Mnchen, 1984., Augsburg, 1994.,
Mnchen, 2004.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV,

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 289


U logore su upuivane cjelokupne nje- nalaze 4 osobe njemake narodnosti
make obitelji, preteito starije osobe, (1 mukarac, 1 ena i 2 djece).62 To
ene s djecom, bez obzira na dob. O ukazuje, da su preniske njemake/
strukturi jugoslavenskih Nijemaca folksdojerske procjene da je u pora-
logoraa najslikovitije je izvjee Mi- u u jugoslavenske logore internirano
nistarstva unutarnjih poslova FNR 580, a da je na slobodi ostalo odnosno
Jugoslavije, od 18. sijenja 1946. (Tabe- da nije internirano 70 bosanskoherce-
larni pregled logorisanih i nelogorisanih govakih Nijemaca.63
Nemaca na teritoriji Jugoslavije), koje
navodi da je na podruju Jugoslavije Najvei broj bosanskohercegovakih
u logorima 117.485 folksdojera, od Nijemaca interniran je u logore u
toga 34.214 mukaraca, 58.821 ena i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ti-
24.422 djece (zbroj interniranih folk- jekom ljeta 1945. U najveim i naj-
sdojera mukaraca, ena i djece neto dugotrajnijim logorima za Nijemce
je manji od ukupnoga broja internira- u Bosni i Hercegovini, Novoj To-
nih folksdojera, koji je iskazan), a da poli i Bosanskom Aleksandrovcu
se na slobodi nalazi 12.897 folksdoj- kod Bosanske Gradike, bilo je po-
era. Prema izvjeu, na podruju Bo- etkom kolovoza 1945. internirano
sne i Hercegovine u logorima je 1117 620 osoba "njemakog porijekla" i
folksdojera, od toga 469 mukaraca, lanova Kulturbunda, meu kojima
222 ene i 426 djece, a na slobodi se i znatan broj "male djece i staraca

Menschenverluste - Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Re-
gime in der Zeit von 1944-1948, Donauschwbische Kulturstiftung, Mnchen - Sindel-
fingen 1994.; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Stationen eines
Vlkermords, str. 4, 290; Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948, str.
155.; Genocid nad nemakom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, str. 196. Usp. Zoran
D. Janjetovi, "Izraunavanje broja rtava Drugog svetskog rata u Jugoslaviji - jedno
iskustvo", u: Dijalog povjesniara - istoriara, 5, Zagreb, 2002., str. 503-515; Vladimir
Geiger, "Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u porau koje su prou-
zroili Narodnooslobodilaka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska ar-
mija i komunistika vlast. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izrauni, popisi). Case study:
Bleiburg i folksdojeri", u: asopis za suvremenu povijest, 3/2010., Zagreb, str. 702-720;
V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini. Bleiburg i folksdojeri, str. 60-77.
62 AJ, Vlada Federativne Narodne Republike Jugoslavije - Predsednitvo, 35/844 - Tabelarni
pregled logorisanih i nelogorisanih Nemaca na teritoriji Jugoslavije; Partizanska i komu-
nistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, str. 312; Michael Por-
tmann, "Politik der Vernichtung? Die deutschsprachige Bevlkerung in der Vojvodina
1944-1952. Ein Forschungsbericht auf Grundlage jugoslawischer Archivdokumente",
u: Danubiana Carpathica, 1 (48), Mnchen, 2007., str. 357; Michael Portmann, Die
kommunistische Revolution in der Vojvodina 1944-1952. Politik, Gesellschaft, Wirtschaft,
Kultur, Verlag der sterreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien, 2008., str.
255; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in
Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 132.
63 Usp. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, Erschieungen-
Vernichtungslager-Kinderschicksale in der Zeit von 1944 bis 1948, str. 941 ili Weibuch
der Deutschen aus Jugoslawien. Erschieungen - Vernichtungslager - Kinderschicksale in
der Zeit von 1944-1948, str. 941; K. Weber,
"
Bevlkerung und Verluste. Die demogra-
phische Erfassung der Jugoslawiendeutschen", str. 72; Verbrechen an den Deutschen in
Jugoslawien 1944-1948. Die Stationen eines Vlkermords, str. 291.

290 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


koji esto obolijevaju".64 Unato ue- ma za folksdojere u Jugoslaviji, jav-
staloj smrtnosti u logorima, broj in- ljaju se najprije zdravstvene potekoe
terniranih folksdojera se priljevom kod starijih i slabijih osoba i djece, a
novih logoraa tijekom ljeta 1945. zatim dolazi i do pojave raznih zara-
poveavao. Krajem kolovoza 1945. znih bolesti. Od jeseni/zime 1945., u
u logoru Nova Topola internirano logorima za folksdojere haraju epi-
je 709 osoba, 382 radno sposobnih demije tifusa pjegavca i u zimu 1946.
i 327 radno nesposobnih, to najsli- poprimaju zastraujue razmjere. Tek
kovitije prikazuje dobnu strukturu potkraj oujka ili poetkom travnja
logoraa.65 Krajem studenoga 1945. 1946., nakon poduzetih potrebnih
u logorima u Novoj Topoli i Bosan- mjera, tifus u logorima za folksdoje-
skom Aleksandrovcu internirano je re u Jugoslaviji uglavnom je uklonjen.
vie od 1000 bosanskohercegovakih Kada su se zdravstvene i prehrambe-
Nijemaca, "ljudi, ena i djece. Prilike ne prilike u logorima koliko-toliko
u tom logoru su prilino teke, naro- normalizirale, ivot je i dalje bio jedva
ito u pogledu smjetaja. (...) Zdrav- podnoljiv.67 To potvruju i zapisi te
stveni uslovi su loi".66 iskazi/svjedoanstva bosanskoherce-
govakih Nijemaca interniraca u lo-
Na teku sudbinu interniranih folk-
goru Nova Topola, a i iskazi/svjedo-
sdojera utjecali su, osim nepovoljnih
anstva suvremenika.68
uvjeta smjetaja, izrazito slaba prehra-
na, nemogunost odravanja higijene, Iako su logori za folksdojere u Jugo-
pomanjkanja lijekova i lijenike po- slaviji osnovani potkraj 1944. na po-
moi, razne zarazne bolesti, te napo- druju Vojvodine, a na podruju Hr-
ran fiziki rad po esto nepovoljnim vatske i Bosne i Hercegovine u svibnju
vremenskim prilikama. Stradavalo se 1945., tek je poetkom svibnja 1946.
veinom od bolesti, posebice dizente- Ministarstvo unutarnjih poslova
rije, tifusa pjegavca, ali i iscrpljenosti FNR Jugoslavije donijelo "Uputstvo
i gladi. Od samih poetaka u logori- o organizaciji ivota i rada u logori-

64 ARS, Okruni narodni odbor Banja Luka, kut. 143, dok. br. 13170/45., 5. 8. 1945.; H. Kam-
berovi, Prema modernom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, str. 59.
65 ARS, Okruni narodni odbor Banja Luka, kut. 145, dok. br. 14497/45., 30. 8. 1945.; H. Kam-
berovi, Prema modernom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, str. 59-60.
66 ABiH, Predsjednitvo Vlade Bosne i Hercegovine, kut. 44, dok. br. 101/45., Okruni na-
rodni odbor Banja Luka Predsjednitvu Vlade Bosne i Hercegovine, Izvjetaj o radu i
stanju narodnih odbora u okrugu, 27. 11. 1945.; H. Kamberovi, Prema modernom
drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, str. 60.
67 Usp. Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948, str. 219-228; Genocide of
the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948, str. 121-127; Genocid nad nemakom ma-
njinom u Jugoslaviji 1944-1948, str. 152-162; Vladimir Geiger, "Epidemija tifusa u
logorima za folksdojere u Slavoniji 1945./1946. i posljedice", u: asopis za suvremenu
povijest, 2/2007., Zagreb, str. 367-383. I tamo navedeni izvori i literatura.
68 Skupina autora, enski biografski leksikon - Sjeanje ena na ivot u socijalizmu, str.
191-194. ["Evelina Pantner"]; T. Vuki, "Meucrkveno i meunacionalno pitanje u
djelu i misli biskupa Alfreda Pichlera (I.)", str. 138-139. ["upnik Pichler i logorski u-
var Milan"]; Z. Sulejmanpai, Vie nas nisu hapsili 1931.-1950., str. 230-238. [Pisma
majke iz logora Topola i dopisnice sestre Azre koja ju je posjetila u zatoenitvu].

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 291


ma Nemaca - civila".69 Ministarstvo nju u logore te su zatim tijekom oujka
unutarnjih poslova Vlade NR Bosne i 1946. odjeli za izvrenje kazni MUP-a
Hercegovine proslijedilo je 18. lipnja narodnih republika dostavili okru-
1946. naelniku Odjeljenja unutar- nim odjelima unutarnjih poslova "na-
njih poslova pri Okrunom narod- elno uputstvo o upuivanju u logore
nom odboru Banja Luka uputstva i osoba njemake narodnosti".71 Prema
kuni red za logor Nijemaca civila, uputama Ministarstvo unutarnjih po-
koje trebaju dostaviti Upravi logora slova DF Jugoslavije osloboena su iz
Nova Topola kod Bosanske Gradike logora "lica njemake narodnosti", "...
te obrasce za evidentiranje koritenja koja se za vrijeme okupacije nisu isti-
logorake radne snage.70 cala kao suradnici okupatora i nisu
Prije toga postupanje s interniranim bili lanovi 'kulturbunda' te njema-
folksdojerima bilo je, oito, samovolj- kih organizacija, (...) koja se nalaze u
no i neujednaeno. Ujedno, kako je u braku s licem od priznatih narodnosti
provoenju odluke o internaciji folk- /mjeoviti brakovi/, (...) koja su bila u
sdojera sve vrijeme dolazilo do mno- J.A. ili imaju nekoga od blie rodbine
gobrojnih i razliitih nepravilnosti, u J.A., (...) koja su aktivno saraivala
Ministarstvo unutarnjih poslova DF s N.O.P.-om, (...) koja su dravljani
Jugoslavije, Beograd, donijelo je ko- neutralnih ili saveznikih drava, (...)
nano 3. oujka 1946. upute i tuma- koja su za vrijeme okupacije odbila da
enje tko podlijee odluci o upuiva- se deklarisaju kao Njemci, (...) koja su

69 Usp. Milko Mikola (zbral in uredil), Dokumenti in prievanja o povojnih koncentracij-


skih taboriih v Sloveniji. Koncentracijska taboria Strnie, Hrastovec, Brestrnica in Fi-
lovci, Ministrstvo za pravosodje Republike Slovenije, Ljubljana, 2007., str. 36-39; Mil-
ko Mikola (zbral), Dokumenti in prievanja o povojnih izgonih prebivalstva v Sloveniji,
tudijski center za narodno spravo, Ljubljana, 2009., str. 36-39.
70 Privatno vlasnitvo, Ministarstvo unutranjih poslova Vlade Narodne Republike B. i
H., Pov. broj 2425/46 Sarajevo, 18 juna 1946 god., Predmet: Uputstva i kuni red za
logor Njemaca-civila, Odjeljenju za izvrenje kazni, Naelniku unutranjih poslova pri
ONO-u Banja Luka.
71 Privatno vlasnitvo, Narodna Republika Hrvatska Ministarstvo unutranjih poslova
Odjel za izvrenje kazni, Pov. br. 421-1946. U Zagrebu, dne 12. oujka 1946. Predmet:
naelno uputstvo vrhu logorisanja osoba njemake narodnosti, Odjelu unutranjih po-
slova okruga...; Dravni arhiv u Vukovaru Arhivski sabirni centar Vinkovci
(dalje: DAVU ASC VK), Gradski NO Vinkovci, Povjerljivi spisi, 62/46. Odjel Unutra-
njih poslova Okruga Brod Otsjek Narodne Sigurnosti Broj: Pov. 239/III-1/46. Brod:
11 maja 1946. god. Predmet: Logorisanje lica njemake narodnosti - putanje iz lo-
gora. - Odjelu Unutranjih poslova grada Vinkovci; V. Geiger, "Folksdojeri - Fatum
kolektivne krivnje", str. 295-296, 320-322; Partizanska i komunistika represija i zloini
u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, str. 317-319, 321-324; Partizanska i komunistika
represija i zloini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, str.
623-625; Marko Landeka (prir.), Dokumenti kotarske i gradske vlasti Vinkovaca od
1945. do 1947. godine, Dravni arhiv u Osijeku, Osijek, 2007., str. 182-185; V. Gei-
ger, Logor Krndija 1945.-1946., str. 222-224; Partisan and Communist Repression and
Crimes in Croatia 1944-1946. Documents. Slavonia, Syrmia and Baranya, str. 380-384;
V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini. Bleiburg i folksdojeri, str. 47-48; V. Geiger,
"Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter
Vojvodini, 1944-1948", str. 134.

292 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


se jo prije rata asimilirali kao Hrva- uglavnom fiziki, u rudnicima, tvor-
ti, Srbi i sl. (...)." Naglaeno je da, "Sva nicama ili poljoprivrednim dobrima,
otputena lica su od dana putanja iz te su i dalje ivjeli u izrazito tekim
logora slobodni i ravnopravni graani uvjetima. Nije im bilo doputeno da
nae zemlje sa svim pravima i duno- se udaljavaju iz mjesta boravka i rada
stima koje uivaju graani F.N.R. Ju- bez dozvole. Neki su i dalje radili
goslavije..." Ipak, "Imovina otputenih pod oruanom pratnjom i straom,
lica ostaje dravna svojina poto je Od- pa i bez ikakve novane nadoknade.
luka AVNOJ-a od 21. XI. 1944. god. Poloaj folksdojera nije bio ni nakon
o konfiskaciji imovine na snazi i ostaje ukidanja logora mnogo bolji.73
na snazi. (...) Ta imovina ne moe biti Kako na Potsdamskoj konferenciji sa-
vraena, niti e biti vraena, te stoga veznikih velesila pobjednica u ratu
uputite sve mjesne vlasti na postupak pitanje jugoslavenskih Nijemaca nije
u tom pogledu..." Prema uputama Mi- spominjano, FNR Jugoslavija je u si-
nistarstvo unutarnjih poslova DF Ju- jenju 1946. zahtijevala od savezni-
goslavije: "Sva lica njemake narodno- koga Kontrolnog vijea za Njemaku,
sti koja su ostala u logoru ne spadaju u koje je prije prihvatilo nacrt o nase-
naprijed navedene kategorije i nemaju ljavanju folksdojera u Njemaku,
uvjeta da budu otputeni iz logora. To da dopusti preseljavanje u Njemaku
su lica njemake narodnosti i njema- preostalih 110.000 Nijemaca iz Jugo-
kog porijekla koja treba da budu repa- slavije. U kolovozu 1947. i Vlada Save-
trirana u Njemaku..."72 za Sovjetskih Socijalistikih Republi-
Logori za folksdojere u Jugoslaviji ka odbacila je prijedlog Jugoslavije iz
ukinuti su do oujka 1948. Najprije srpnja 1946. da se preostalih 110.000
su puteni radno sposobni, ali su bili jugoslavenskih folksdojera iseli u so-
prisilno obvezani na trogodinji rad, vjetsku okupacijsku zonu Njemake.74

72 DAVU ACS VK, Gradski narodni odbor Vinkovci, Povjerljivi spisi, 62/46., Odjel Unutra-
njih poslova Okruga Brod Otsjek Narodne Sigurnosti, Broj: Pov. 239/III-1/46., Brod: 11
maja 1946. god., Predmet: Logorisanje lica njemake narodnosti - putanje iz logora. -
Odjelu Unutranjih poslova grada Vinkovci; Partizanska i komunistika represija i zloini
u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, str. 321-324; V. Geiger, Logor Krndija 1945.-1946.,
str. 25-26; V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini. Bleiburg i folksdojeri, str. 46.
73 Usp. Z. Janjetovi, Between Hitler and Tito, Beograd, 2000., str. 289-290, Beograd,
2005., str. 281-282; Zoran Janjetovi, "Proterivanje nemakog i maarskog ivlja iz
Vojvodine na kraju Drugog svetskog rata", u: Hereticus, Vol. 5, br. 1, Beograd, 2007.,
str. 116; Herbert Prokle, Der Weg der Deutschen Minderheit Jugoslawiens nach der
Auflsung der Lager 1948., Verlag der Donauschwbischen Kulturstiftung, Mnchen,
2008.; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni
in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 133; V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni
zloini. Bleiburg i folksdojeri, str. 41. I tamo navedeni izvori i literatura.
74 Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schick-
sal der Deutschen in Jugoslawien, str. 99E; D. Neak, "O problemu 'razseljenih oseb' (D.
Ps.) in jugoslovanskih 'Volksdeutscherjev' v Austriji te o britanski ideji njihove zame-
njave s korokimi Slovenci (1945 - 1947)", str. 566; V. Geiger, "Folksdojeri - Fatum
kolektivne krivnje", str. 296; Vladimir Geiger, "Volksdeutsche - Fatum der kollektiven
Schuld", u: Review of Croatian History, Vol. I., No. 1, Zagreb, 2005., str. 223; Zoran
Janjetovi, Between Hitler and Tito, Beograd, 2000., str. 300, 307, Beograd, 2005.,

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 293


Jugoslavenske vlasti su, nakon svega, emigriralo na zapad 13.000, emigriralo
obustavile odnosno odgodile iselja- na istok 1000, odnosno ukupno nepo-
vanje/protjerivanje preostalih folk- ginulo 18.000 Nijemaca Bosne i Her-
sdojera iz Jugoslavije, ali isto tako cegovine. Koovi napominje, ukoliko
nisu doputale povratak izbjeglih ili je bilo manje asimiliranih (u sluaju bo-
prognanih Nijemaca u Jugoslaviju. sanskohercegovakih Nijemaca "pohr-
Konano, "Zakonom o izmjenama i vaenih"), da je utoliko manje stvarnih
dopunama Zakona o dravljanstvu ljudskih gubitaka kod bosanskoherce-
FNRJ"75 od 1. prosinca 1948., pri- govakih Hrvata, i obratno. Kod asi-
padnicima njemake manjine koji se miliranih, u ovom sluaju "pohrvae-
ne nalaze u Jugoslaviji, koji su do tada nih" bosanskohercegovakih Nijemaca
izbjegli ili protjerani, oduzeto je dr- ishod je, pak, obratan, ali je moda bilo
avljanstvo FNR Jugoslavije, a time i vie emigracije.77 Prema erjaviu ljud-
mogunost povratka u domovinu.76 ski gubitci Nijemaca Bosne i Hercego-
Najsustavniji statistiki/demografski vine u Drugom svjetskom ratu iznose:
izrauni ljudskih gubitaka Jugoslavije u demografski 16.000 (ukljuujui asi-
Drugom svjetskom ratu B. Koovia i milaciju), a stvarni 1000 osoba. Prema
V. erjavia iznose razliite, pa i meu- erjavievim izraunima/procjenama
sobno oprene pokazatelje o demograf- 1941. trebalo je u Bosni i Hercegovini
skim i stvarnim gubitcima Nijemaca biti 16.000, a 1948. 17.000 Nijemaca.
Bosne i Hercegovine. Prema Kooviu Popis stanovnitva FNR Jugoslavije
ljudski gubitci Nijemaca Bosne i Her- 1948. zabiljeio je oko 1000 Nijema-
cegovine u Drugom svjetskom ratu ca u Bosni i Hercegovini, to erjavi
iznose: demografski 19.000, a stvar- pojanjava demografskim gubitcima
ni 1000 osoba. Prema Koovievim 14.000 odnosno 16.000 (plus asimi-
izraunima/procjenama zbog ratnih lacija 2000), te zbog ratnih okolnosti
okolnosti neroeno je 1000, asimilira- neroenih 1000 i emigracijom oko
no 2000, migriralo u Vojvodinu 1000, 12.000 osoba.78 Prema, pak, izraunu/

str. 291-292, 298-299; Z. Janjetovi, "Proterivanje nemakog i maarskog ivlja iz


Vojvodine na kraju Drugog svetskog rata", str. 114; M. Portmann, Die kommunistische
Revolution in der Vojvodina 1944-1952. Politik, Gesellschaft, Wirtschaft, Kultur, str. 264-
266; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in
Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 134.
75 Usp. Slubeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije, god. IV., br. 105, Beograd,
4. 12. 1948., str. 1.
76 V. Geiger, "Folksdojeri - Fatum kolektivne krivnje", str. 297; Vladimir Geiger, "Pra-
vo na zaviaj", Dijalog povjesniara-istoriara, 6, Zagreb, 2002., str. 355-356; V. Geiger,
"Volksdeutsche - Fatum der kollektiven Schuld", str. 224; V. Geiger, "Josip Broz Tito
i sudbina jugoslavenskih Nijemaca", str. 815; V. Geiger, Josip Broz Tito i ratni zloini.
Bleiburg i folksdojeri, str. 49; V. Geiger, "Represija nad pripadniki nemke manjine na
Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter Vojvodini, 1944-1948", str. 134.
77 Usp. B. Koovi, rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, London, 1985., str. 70-71, 171,
174, 181-182, 189, Sarajevo, 1990., str. 56-57, 161, 164, 171-172, 179 ili B. Koovi, Sahra-
na jednog mita. rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, str. 56-57, 161, 164, 171-172, 179.
78 Usp. V. erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, str. 36, 54, 61,
73; V. erjavi, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovnitva

294 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


procjeni . orevia demografski gu- maka i austrijska i jugoslavenska, su-
bitci Nijemaca Bosne i Hercegovine u stavno su obradile i iseljavanje bosan-
Drugom svjetskom ratu iznose 19.000. skohercegovakih Nijemaca tijekom
Prema orevievim izraunima/pro- Drugoga svjetskog rata, ponajprije
cjenama 1941. trebalo je u Bosni i Her- 1942., redovito navodei da je prema
cegovini biti 18.000, a 1948. 20.000 izvorima taj broj oko 18.000, ukljui-
Nijemaca.79 No, upitni su i Koovievi vo s tada iseljenim hrvatskim Nijemci-
pa i orevievi i napose erjavievi, ma u Njemaki Reich. Naime, prema
izrauni/procjene ljudskih gubitaka svim pokazateljima, potkraj 1942. ise-
Nijemaca Bosne i Hercegovine u Dru- ljeno je u Njemaki Reich oko 15.000
gom svjetskom ratu. Osim slubenih ili neto vie bosanskohercegovakih
podataka popisa stanovnitva iz 1931. i Nijemaca, a procjene i navodi o broju
1948., koje i Koovi i erjavi uzima- Nijemaca iseljenih, izbjeglih i protje-
ju kao polazite u svojim izraunima/ ranih iz Bosne i Hercegovine tijekom
procjenama, ostale brojke koje iznose 1943., 1944. i 1945. do potkraj Drugo-
su pretpostavke i nagaanja. Ponaj- ga svjetskog rata u rasponu je od 1500
prije, rije je o u porau asimiliranim, do 3000 osoba. Prema njemakim/
"pohrvaenim", Nijemcima u Bosni i podunavskovapskim navodima, ute-
Hercegovini, oko 2000 i kod Koovia meljenim na procjenama, izraunima
i kod erjavia. Proizvoljan je i oito i popisima, tijekom Drugoga svjetskog
netoan erjaviev izraun/procjena o rata i u porau, ivot je izgubio 1301
broju od oko 12.000 tijekom Drugoga Nijemac Bosne i Hercegovine, od ega
svjetskog rata emigriralih bosanskoher- 110 osoba kao civili tijekom rata, 130
cegovakih Nijemaca. osoba kao civili u logorima u porau,
Povijest i sudbina Nijemaca Bosne i od 1945. do 1948., a 211 osoba ivot
Hercegovine obraena je ponajprije u je izgubilo od komunistike vlasti, i
radovima njemakih i austrijskih auto- najvie njih 850 ivot je izgubilo kao
ra, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, vojnici, pripadnici oruanih snaga
ali i u radovima njemakih i austrijskih NDH i Njemakoga Reicha, tijekom
povjesniara.80 Historiografija, i nje- Drugoga svjetskog rata.81

Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, str. 133, 150, 157, 168; V. erjavi, Population losses
in Yugoslavia 1941-1945, str. 135, 146, 150, 156; V. erjavi, Pertes de la population en
Yougoslavie 1941-1945, str. 144, 154, 158, 164.
79 Usp. . orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, str. 158-159, 161.
80 Usp. Vladimir Geiger, "Bosna u folksdojerskoj historiografiji i publicistici", u: Bosna
franciscana, br. 15, Sarajevo, 2001., str. 220-227; L. Perenevi, "'Pravo na zaviaj' -
Identitet bosanskih Nijemaca u poslijeratnoj Njemakoj", str. 164-177; L. Perenevi,
"
'Fern vom Land der Ahnen' - Zur Identittskonstruktion in bosniendeutschen Heimat-
bchern", str. 59-70.
81 Usp. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV, Menschen-
verluste - Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in
der Zeit von 1944-1948, str. 1015; K. Weber, Bevlkerung und Verluste. Die demogra-
phische Erfassung der Jugoslawiendeutschen, str. 73; Verbrechen an den Deutschen in
Jugoslawien 1944-1948. Die Stationen eines Vlkermords, str. 314; Dieter Blumenwitz,
Rechtsgutachen ber die Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948, Verlag

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 295


Prvi je poslijeratni popis 1948. za- od 1955. iseljavanje njemake i au-
biljeio u Jugoslaviji 55.337 (u Bo- strijske manjine iz Jugoslavije znatno
sni i Hercegovini 1174) pripadnika je pojednostavljeno.85 Stoga, popisi
njemake manjine82 (Austrijanci su stanovnitva i Jugoslavije, i Bosne i
na popisu 1948. ukljueni, zbog ne- Hercegovine, i 1953. i nadalje biljee
znatnog broja iskazanih pripadnika, nastavak znatnog smanjenja broja Ni-
u skupinu "Ostali"), to pak najsliko- jemaca (i Austrijanaca).86
vitije svjedoi o njihovoj sudbini. Jugoslavenska, i bosanskohercegova-
Poloaj njemake manjine u Jugosla- ka, socijalistika historiografija jedno-
viji donekle e se poboljati nakon strano je prikazivala i u mnogoemu
to je 1951. FNR Jugoslavija donije- neutemeljeno sotonizirala Nijemce
la ukaze o ukidanju ratnoga stanja s i Austrijance Bosne i Hercegovine,
Austrijom i Njemakom.83 Iseljava- napose u vrijeme Drugoga svjetskog
nje folksdojera iz Jugoslavije, bilo je rata. Zastupnici takvih stajalita o
tada jo uvijek mogue samo preko jugoslavenskim i bosanskohercego-
liste Crvenog kria u sklopu progra- vakim Nijemcima nisu posustali
ma spajanja obitelji. Od 1952., nakon ni nakon raspada SFR Jugoslavije.
dogovora jugoslavenske i njema- Mnogi rado preuuju i zaboravljaju
ke vlade da se preostali folksdojeri gospodarski i kulturni rad i zasluge
mogu iseliti u Njemaku, odobravalo Austro-Ugarske Monarhije i doselje-
se i pojedinano iseljavanje. Nakon nih Nijemaca i Austrijanaca za napre-
to je 1953., odnosno 1954. potpisan dak Bosne i Hercegovine. Miljenja
i sporazum izmeu austrijske i jugo- smo da je, ipak, neophodan drukiji
slavenske vlade o otpustu folksdoj- pristup povijesti Nijemaca i Austrija-
era iz jugoslavenskog dravljanstva naca Bosne i Hercegovine.
i mogunosti stjecanja austrijskog,84

der Donauschwbischen Kulturstiftung, Mnchen, 2002., str. 61; Genocide of the Ethnic
Germans in Yugoslavia 1944-1948, str. 166.
82 Usp. Konani rezultati popisa stanovnitva od 15. marta 1948. godine, knj. IX, Stanovni-
tvo po narodnosti, Beograd, 1954.; Stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Narodnosni sastav po
naseljima, Dravni zavod za statistiku RH, Zagreb, 1995., str. 9.
83 Slubeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije, god. VII, br. 4, Beograd, 17. 1.
1951., str. 68-69; Slubeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije, god. VII, br.
35, Beograd, 1. 8. 1951., str. 1.
84 Slubeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Meunarodni ugovori i drugi spo-
razumi, god. III., br. 5, Beograd, 15. 7. 1955., str. 56.
85 Duan Neak, "Nekaj osnovnih podatkov o usodi nemke narodnosne skupnosti v Slo-
veniji po letu 1945", u: Zgodovinski asopis, t. 3, Ljubljana, 1993., str. 444; V. Geiger,
"Represija nad pripadniki nemke manjine na Hrvakem, v Bosni in Hercegovini ter
Vojvodini, 1944-1948", str. 135.
86 Usp. Jugoslavija 1918-1988. Statistiki godinjak SFRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd,
1989., str. 45; Stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Narodnosni sastav po naseljima, str. 9.

296 HERCEGOVINA 1 (26) - 2015., STR. 265-297


A brief historical overview of the position of Germans
and Austrians in Bosnia and Herzegovina, with
particular reference to the period during and after
World War II

Summary
Based on numerous and valuable historiographic, fictional and
demographic articles as well as published and archived sources,
the paper reflects on the history and the destiny of Germans
and Austrians in Bosnia and Herzegovina since the time of the
Austro-Hungarian occupation and their settling here in the
late 19th century, through the period of the Kingdom of SHS
/ Yugoslavia, when although a small ethnic group of about
twenty thousand they became an important economic and
cultural factor, to World War II and immediate post-war time,
when they suffered significant demographic and real losses,
and disappeared from the Bosnian-Herzegovinian ground.
Yugoslav and Bosnian-Herzegovinian socialist historiography
unilaterally depicted and in many ways unfoundedly satanized
Germans and Austrians in Bosnia and Herzegovina, especially
during World War II. Those with such standpoints on Yugoslav
and Bosnian-Herzegovinian Germans did not stop even after
the dissolution of Yugoslavia. Many people remained silent
and forgot about the economic and cultural work and mer-
its of the Austro-Hungarian Empire and immigrant Germans
and Austrians in the progress of Bosnia and Herzegovina. This
paper, however, offers a different approach to the history of
Germans and Austrians in Bosnia and Herzegovina.
Keywords: Bosnia and Herzegovina, Germans, Austrians.

VLADIMIR GEIGER SKICA ZA POVIJEST NIJEMACA I AUSTRIJANACA U BiH... 297