You are on page 1of 1

HENRIK IBSEN (1826.-1906.

), NORA (Lutkina kuća)
O PISCU:
-rođen u norveškoj provinciji, u trgovačkoj obitelji; proživljava sram zbog očevog napuštanja
-započeo studij medicine koji ubrzo napušta i posvećuje se književnosti i kazalištu
-odlazi u inozemstvo gdje boravi 27 godina i gdje piše svoja najbolja djela
-faze: rana faza-romantičarske povijesne drame inspiriranje nordijskom poviješću i mitologijom
(dramski spjevovi Brand i Peer Gynt)
ciklus društvenih drama s naturalističkom dramaturgijom (Stupovi društva, Nora, Sablasti,
Neprijatelj naroda)
kasnije drame-simbolistička dramaturgija (Divlja patka, Hedda Gabler, Kad se mi mrtvi
probudimo)
-doveo do vrhunca dramski naturalizam i potaknuo modernu dramu
-oblikovao modernu građansku tragediju i tzv. komornu dramu-kazališni pravac ibsenizam

O DJELU:

-Naslov: „Naša kuća bila je samo kuća u kojoj se djeca igraju. Lutkice. Kod kuće je otac sa mnom
postupao kao s malom lutkom, a ti ovdje postupaš sa mnom kao s velikom lutkom. A
djeca su opet bila moje lutke.“

- Prvo Ibsenovo djelo kojim je postigao ne samo golem kazališni uspjeh već i snažno uzdrmao niz
društvenih struktura što su se našle pogođene kritičkim mislima te drame
-Vrsta drame: drama s tezom, komorna drama, socijalna drama, moderna građanska drama
-Tema: Položaj žene u patrijarhalnom društvu i njezina borba za slobodom
-Kompozicija i struktura: drama u 3 čina
- Ibsen je smanjio broj likova i reducirao prostor (radnja se odvija samo u jednoj sobi),
precizno odredio sredinu, težište s analize društva prebacio na analizu lika, uvođenje
retrospektivne tehnike
-Dijalog: pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine
-Problematika: - građanski brak i bračni odnosi
- patrijarhalni ustroj građanske obitelji
- podčinjavanje i sputavanje ženskog roda
- laž i hipokrizija
- afirmacija u društvu
- emancipacija žene
- čast i ugled
- položaj žene u društvu i braku
- pravo pojedinca (žene) na slobodan izbor i slobodu