UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA - PODGORICA
MEĐUNARODNI ODNOSI

Seminarski rad

Predmet: Međunarodno javno pravo

Tema: Međunarodni sud pravde ( nadležnost )

Mentor: Student:

Prof. dr Ivana Jelić Andrea Tadić 44/13

Asistent : Jelena Jovanović

Podgorica, april , 2016

Sadržaj:

UVOD.................................................................................................................................3

1. MEĐUNARODNI SUD PRAVDE (OSNOVNE NAPOMENE) …....…….……...4

1.1 NASTANAK I POJAM MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE…………...…4

1.2 ORGANIZACIJA SUDA………………………………………………………..….5

2. MEĐUNARODNA SUDSKA NADLEŽNOST……………………………….……6

3. NADLEŽNOST MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE……………………..…..8

3.1 PARNIČNA NADLEŽNOST MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE…….…..9

3.2 KO SU STRANKE PRED SUDOM?…………………………..………………..10

3.3 KOJE SE DRŽAVE MOGU POJAVITI PRED SUDOM?………..…………11

3.4 NAČINI ZASNIVANJA NADLEŽNOSTI……………………………………….11

3.5 OBLICI NADLEŽNOSTI MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE……………13

4. SAVJETODAVNA NADLEŽNOST SUDA……………………………………….14

ZAKLJUČAK....................................................................................................................16

LITERATURA..................................................................................................................17

UVOD

2

njegov autoritet i položaj u pozitivnom međunarodnom poretku svrstavaju ga u kategoriju najuticajnijih tijela koja djeluju u okviru međunarodnog prava. Treći dio će se odnositi na opšta pitanja nadležnosti Međunarodnog suda pravde i u okviru toga na teorijsku podjelu u sklopu dva najznačajnija aspekta koja čine nadležnosti Suda. 186 2 Kao primjer možemo navesti suđenje hrvatskim generalima optuženim za zločine u toku i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. Značaj nadležnosti Međunarodnog suda pravde.). nadležnost Međunarodnog suda pravde se odnosi na njegovu moć “da sprovodi pravdu među zavađenim državama i da rješava slučaj prije njih krajnjim i obavezujućim uticajem koji ima na ove države 1”.primjenom različitih pravnih standarda došli do dijametralno suprotnih zaključaka o krivici. Cambridge: Grotius Publications.. odnosno nevinosti. nastanak i organizaciju same institucije. “Pravda je jedan od najsjajnijih pojmova našeg duhovnog univerzuma. str. 1 Bowett. U drugom dijelu.” U najširem smislu. Malgosia. “The Court’s Role in Relation to International Organizations” u :Lowe. svako se poziva na pravdu i niko se ne usuđuje da je porekne. napravićemo razliku između nadležnosti suda u unutrašnjem pravu i međunarodne sudske nadležnosti jer je važno da imamo svijest o tome da za različite sudske postupke važe različita pravila o nadležnosti. Bilo da je čovjek pobožan ili nije. 3 . Četvrti dio će biti usmjeren na savjetodavnu nadležnost Suda gdje ćemo dati akcenat na Statut Suda i Povelju Ujedinjenih nacija koje su posebno važne za definisanje ove nadležnosti.na osnovu istih činjenica . gdje ćemo dati odgovor na pitanja u vezi sa informacijama o vrsti sporova koji se mogu rješavati kao i o uticaju okolnosti u kojima se dolazi do rješenja. kao i na nadležnost suda u okviru njegove osnovne funkcije – parnične nadležnosti. Na kraju rada ćemo se u zaključku ponovo osvrnuti na ključne tačke u okviru nadležnosti Međunarodnog suda pravde.2 Da bismo u potpunosti razumjeli nadležnosti Međunarodnog suda pravde. pojavljivale više puta pred Sudom gdje se često polemisalo o pitanjima nadležnosti i ispravnosti odluka u tim postupcima. Kroz cijeli rad će biti ilustrovane određene tvrdnje primjerima iz prakse.1996. optuženih hrvatskih generala. u prvom dijelu ćemo se kratko osvrnuti na pojam. Derek W. Značajno je pomenuti i činjenicu da su se mnoge zemlje iz našeg okruženja. Fifty Years of the International Court of Justice: Essays in Honour of Sir Robert Jennings. Vaughan & Fitzmaurice. bilo da je konzervativac ili revolucionar. (eds. koje se smatra jednim od najkontraverznijih upravo zato što su dva sudska vijeća . godine. sa područja Balkana.

Beograd. osnovan posebnim međunarodnim ugovorom 1921. Ekonomskog i socijalnog savjeta. 5 Generalna skupština i Savjet bezbjednosti imaju ključnu ulogu u izboru sudija a sam Savjet vodi računa o izvršavanju mjera potrebnih za izvršavanje presuda Suda.1 NASTANAK I POJAM MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE Stalni sud međunarodne pravde. 516 4 .4 Zbog povezanosti Statuta suda i Povelje članice UN-a su ipso facto i i stranke Statuta Međunarodnog suda pravde. str. Starateljskog savjeta i Sekretarijata.3 Mjesto Međunarodnog suda pravde može se posmatrati u formalnom i materijalnom smislu u okviru pozitivnog međunarodnog poretka. Međunarodni sud pravde je jedan od osnovnih organa Ujedinjenih nacija. Milenko. Međunarodni sud pravde je osnovan 1946. predstavljao je preteču Međunarodnog suda pravde. Dakle. u prvom dijelu ćemo definisati pojam Suda. njegov sastav kao i organizaciju. Međunarodni sud se često smatra produžetkom Stalnog suda međunarodne pravde upravo zbog Statuta Međunarodnog suda pravde koji skoro pa da se i ne razlikuje od Statuta Stalnog suda međunarodne pravde. 1.godine i nastao pod okriljem Vilsonovog Društva naroda. 3 Kreća. Beograd. 2007. pored Generalne skupštine. Takođe je bitno pomenuti da je sadašnji sud od prethodnog preuzeo jurisprudenciju. pravila postupaka i drugo. Međunarodno javno pravo. Međunarodno javno pravo. str. 1. 2009. MEĐUNARODNI SUD PRAVDE (OSNOVNE NAPOMENE) Osnovne napomene u vezi sa Međunarodnim sudom pravde poslužiće kao uvertira za razumijevanje nadležnosti koje posjeduje. U formalnom smislu. 526 4 Član 7 Povelje Ujedinjenih nacija 5 Kreća. Milenko.godine Poveljom Ujedinjenih nacija i Statutom. Savjeta bezbjednosti. kao sastavnim dijelom Povelje.

kao članovi državnog ili međunarodnog suda. Kao sudski organ. uz pomoć sekretara organizuje rad Suda. Potpredsjednik će preuzeti funkciju predsjednika ukoliko se desi da je predsjednik državljanin jedne od stranaka u sporu. savjetnici ili advokati jedne odstranaka.2 ORGANIZACIJA SUDA Sjedište Suda biće u Hagu. Sudski kolegijum se sastoji od 15 sudija. sudije Međunarodnog suda pravde ne smiju vršiti nikakve političke ili upravne funkcije. anketne komisije ili u bilo kojem drugom svojstvu. 1. imenovan od strane Sud. str. Međunarodno javno pravo. nadležnost Međunarodnog suda pravde se ogleda u rješavanju sporova između država i davanju savjetodavnih mišljenja o pravnim pitanjima. savjetnici ili advokati. niti mogu u bilo kom predmetu pred Sudom nastupati kao zastupnici. 519 5 . kao predsjedavajući sjednica suda. Predsjednik Suda ima prvenstvo nad doajenom diplomatskog kora u Hagu. što ga čini univerzalnim. Beograd. predstavlja tijelo koje djeluje na osnovu međunarodnog prava i nezavisno od političkih uticaja. Milenko.7 Takođe im je zabranjeno učešće u rješavanju predmeta u kome su ranije učestvovali kao zastupnici. Sekretar suda. Dakle.8 Diplomatske privilegije i imuniteti koje uživaju sudije odgovaraju onima koji su karakteristični za šefove diplomatskih misija u međunarodnom pravu. diplomatske i administrativne funkcije. Međunarodni sud pravde vrši specifičnu sudijsku funkciju u odnosu na unutrašnje sudove. Privilegije i imuniteti sudija Međunarodnog suda pravde ustanovljeni su razmjenom nota između predsjednika Suda i 6 Član 22 Statuta Međunarodnog suda pravde 7 Članovi 16 i 17 Statuta Međunarodnog suda pravde 8 Kreća. Ova odredba međutim ne sprječava Sud da zasjedava i vrši svoje funkcije i u drugim mjestima. ima sudske. kad god nađe za poželjno. 6 Predsjednik i potpredsjednik Suda se biraju iz redova sudija na 3 godine uz mogućnost reizbora. U materijalnom smislu. Predsjednik. 2007. Po Statutu. Ostale službenike imenuje Sud na prijedlog sekretara.

Sa druge strane. b) Vijeće se ustanovljava za konkretan slučaj – sastav vijeća utvrđuje Sud ali uz pristanak stranaka. 2. razlikujemo dvije vrste : 1. str. Postupak pred vijećima je uslovljen pristankom stranaka u sporu. The Composition of the Court. kad je u pitanje vijeće sudija. a) Vijeće koje se ustanovljava za posebne vrste predmeta (predmeti o pitanjima rada ili prevoza i prometa robe)10 – sastav vijeća utvrđuje Sud gdje se vijeće mora sastojati od najmanje trojice sudija. Kompozicija suda se može mijenjati tako što će se ad hoc sudije uključivati u puni sastav Suda ili u vijeća. 2. 377 6 .ministra inostranih poslova Holandije koja je formalno potvrđena rezolucijom Generalne skupštine 90. decembra 1946. MEĐUNARODNA SUDSKA NADLEŽNOST 9 Ibid 10 Član 26 Statuta Međunarodnog suda pravde 11 S.(1) od 11.godine.9 Svoje djelatnosti Sud može vršiti u punom sastavu ili eventualno u vijećima. Države su spremnije da private odluku Suda uvođenjem ovog instituta ad hoc sudija jer ih vide kao garanciju da će nacionalna gledišta biti pravilno izložena. U punom sastavu sud čini kvorum sastavljen od devetorice sudija. Ad hoc sudije se biraju iz redova ličnosti koje su se prije kandidovale za sudije Međunarodnog suda pravde. Rosenne. y The Future of the International Court of Justice. Vijeća sa skraćenim postupkom – Sud ih sastavlja svake godine da bi se brže rješavali predmeti i sastoje se od petorice sudija.11 Uvođenjem ad hoc sudija se doprinosi na jednoj strani izjednačavanju položaja parničkih stranaka od kojih jedna ima svog državljanina u vijeću. a na drugoj strani konstituisanju formalne jednakosti parničkih stranaka kada ni jedan od njih nema sudiju svog državljanina u vijeću.

Nakon svega prethodno iznešenog možemo izvesti zaključak da je u unutrašnjem pravu imperativni zakon osnov nadležnosti. Država ima pravo da sama donese odluku o tome da li će dopustiti da neki međunarodnisud odlučuje u sporovima koji se tiču njenih prava i obaveza. Nadležnost kao pojam označava pravo i dužnost jednog suda da raspravi određenu pravnu stvar. zakonodavac je taj koji u unutrašnjem pravu ustanovljava nadležnost suda. Sa druge strane.. dok je u međunarodnom pravu volja država osnov. Rosenne. u međunarodnom pravu konsesualna osnova je temelj nadležnosti suda tj. On donosi zakonska pravila na osnovu kojih se određuju uslovi pod kojima se zasniva nadležnost određenih sudova 13. vrstama i obimu nadležnosti. Dakle. Način zasnivanja nadležnosti suda je prva razlika 12. Naime. Sudskanadležnost se zasniva tek nakon pristanka države da sud odlučuje o njenim pravima i obavezama. 296 13 Npr. The law and practice of International Court of Justice. U unutrašnjem pravu. mjesto prebivališta za mjesnu nadležnost. Martinus Nijhoff Publishers 1985. 12 S. zahvaljujući posjedovanju suvereniteta. države nadležnost nekog međunarodnog suda zasnivaju izricanjem svoje volje u 14 odgovarajućoj formi. Voljna osnova nadležnosti se ogleda u postojanju suvereniteta države tj. str. odnosno zakonom određeni djelokrug poslova u kojem sud može da punovažno vrši sudsku funkciju. da je ona nezavisna spolja i da ima najveće nadležnosti iznutra. Ostale karakteristike nadležnosti zavise od samog sudskog postupka i načina na koji je nadležnost u njemu regulisana. pravo i dužnost jednog suda za obavljanje funkcionalne nadležnosti 14 Ovakav način definisanja nadležnosti predstavlja dobrovoljan i kolektivan akt određenog broja suverenih država koje sarađuju i koje se slažu da prenesu dio svojih pravana sud kako bion u konkretnim slučajevima mogao da odlučuje. bitno je znati da nadležnost u jednom postupku ne odgovara nadležnosti u drugom postupku po svojim karakteristikama jer za različite sudske postupke važe različita pravila koja se odnose na nadležnosti. 7 . Razlika između sudske nadležnosti u unutrašnjem pravu i međunarodne sudske nadležnosti se ogleda u načinu zasnivanja. u međunarodnom pravu se ne može nametnuti državi neka obaveza bez njenog pristanka. vrsta pravne stvari za stvarnu nadležnost. Zbog ovih osobina države. država je ta koja određuje nadležnost sudova.

15U unutrašnjem pravu uvijek mora postojati nadležnost sudova za rješavanje određenog pitanja. osnovni.NADLEŽNOST MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE Kao što smo već naveli u prethodnom dijelu teksta. The law and practice of International Court of Justice. Beograd. 3.16 Nadležnost je cjelovita ali se teorijski može podijeliti na nadležnost : 1. okružni i vrhovni sud. 2010. Rosenne. 297 16 Etinski. Rodoljub. nadležnost Suda je ovlašćenje Suda da riješi spor između parničkih stranaka obavezujućom odlukom. Zakonodavac je odredio mehanizme za rješavanje sukoba nadležnosti tako što je uspostavio hijerarhiju sudova tj. U međunarodnom pravu ovakva hijerarhija ne postoji već su međunarodni sudovi nadležni da odlučuju o sporovima koji su vezani za tumačenje i primjenu odredbi nekog međunarodnog ugovora tako da do sukoba nadležnosti teško da može doći. str. Međutim. Martinus Nijhoff Publishers 1985. str. Međunarodno javno pravo. Međunarodni sud pravde karakteriše fakultativna nadležnost – da bi Sud mogao da djeluje potreban je pristanak država. Rationae personae 2.226 17 Ibid 8 . ako bi došlo do sukoba. Rationae temporis Osnovna funkcija Suda jeste da obavezujućom odlukom riješi spor između parničnih stranaka (država). međunarodni sudovi ne mogu da odlučuju o nadležnosti drugog međunarodnog suda u obliku obavezujuće odluke za taj sud jer ne postoji hijerarhija. Polje na kojem se rješavaju sukobi nadležnosti predstavlja drugu razliku. odnosno. Rationae materiae 3. 17 Pored ove njegove osnovne funkcije 15 S. Ukoliko bi se i desilo postojanje sukoba nadležnosti konačnu odluku bi imao viši sud..

3. Međunarodno javno pravo. u cilju očuvanja svog sudskog integriteta. već ukoliko se desi da postoji nesklad između želja tužioca ili obije stranke u slučaju. postoje situacije u kojima Sud ima nadležnost da donese odluku ali da to odbije. 2007. Naime. tačka 3 Povelje Ujedinjenih nacija 9 . u tom slučaju nije bilo pomena o ovakvoj odluci zbog nepostojanja nadležnosti Suda. U okviru savjetodavnog postupka. Takođe Sud u izvještaju napominje da nije prinuđen da u svakom slučaju vrši svoju nadležnost.18 Dva glavna aspekta nadležnosti Međunarodnog suda pravde su : 1. Beograd. 18 Član 65 Statuta Međunarodnog suda pravde 19 Kreća. Parnična nadležnost ( rješavanje sporova između država) 2. odbija da postupa. stav 1. Milenko. Države su dužne da rješavaju svoje međunarodne sporove mirnim načinima da bi se održao međunarodni mir i bezbjednost.u nadležnosti Suda spada i davanje savjetodavnog mišljenja o svakom pravnom pitanju na zahtjev ovlašćenih subjekata. str. dok za parnički postupak nema određenja ali je Sud zauzeo stav po kojem raspolaže njime u određenim slučajevima. već je bilo potrebno da pored funkcije Suda da ustanovljava pravo. 536 20 Član 2.20 U mirne načine rješavanja sporova spadaju diplomatski načini. Dakle. da bi donio presudu u okviru slučaja u kojem presuđuje. Zanimljiv je slučaj Sjevernog Kameruna gdje je Sud naveo da smatra da postupanje u slučaju ne bi bilo u skladu sa njegovom sudskom funkcijom i da stoga. Sud je taj koji mora biti čuvar svog integriteta. ovo diskreciono pravo je određeno Poveljom i Statutom 19.1 PARNIČNA NADLEŽNOST MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE Parnična nadležnost Međunarodnog suda pravde se ogleda u njegovoj osnovnoj funkciji – rješavanju sporova između država obavezujućom odlukom. rješavanje spora arbitražom i iznošenje spora pred Međunarodni sud pravde. postoji u to vrijeme prava rasprava koja se odnosi na spor pravnih interesa između stranaka. Takav postupak Sud objašnjava time da donošenje presude ne bi bilo u skladu sa njegovom sudijskom funkcijom. Savjetodavna nadležnost ( davanje savjetodavnih mišljenja) Bitno je pomenuti i karakteristične situacije u kojima Sud može da se ponaša izvan tačno propisanih nadležnosti.

pokrenut je sporedni postupak u kojem se donosi odluka da li Sud ima ovlašćenje da se bavi meritumom spora.” 21Ovu definiciju je prihvatio Međunarodni sud pravde. Nije bilo dovoljno dokazati da su pravni interesi stranaka suprotstavljeni već zahtjevi stranaka treba da budu jasno suprotstavljeni. Stalni sud međunarodne pravde je u okviru slučaja Mavromatis definisao pravni spor na sljedeći način : “Spor je nesaglasnost stavova o pravu ili činjenici..Reljanović. postupak.Institut za uporedno pravo.23Nakon prigovora . No. 157 23 Član 79 Pravila Suda 24 Ako se odlučuje odvojeno od merituma Sud je dužan da obustavi postupak o meritumu dok ne odluči o nadležnostima prema članu 79 Pravila Suda. Beograd. Bitno je istaći da je Međunarodni sud pravde nadležan za rješavanje isključivo sporova pravne prirode.. V. što značajno doprinosi 21 The Mavrommatis Palestine concessions. Sud zaključi da nema nadležnost. Sud ima obevezu da ispita postojanje pravnog spora i postojanje nadležnosti u konkretnom slučaju.Matijević. postojanje izjave države o prihvatanju obavezne nadležnosti suda i sl. što mu je pomoglo da lakše nađe pravni spor u drugim slučajevima poput slučaja Istočnog Timora.R. 2008..Sepi. dok su sporovi političke prirode pod nadležnošću Savjeta bezbjednosti ili Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. (Greece v. U svijetlu tog poricanja postoji pravni spor. ne postoji mogućnost da se izmijeni. Na prigovor stranaka Sud odlučuje o nadležnosti ali može in a osnovu vlastite pobude. Konkretno u slučaju Istočnog Timora Sud je definisao pravni spor na sljedeći način : “Portugal je. Sud određuje svoju nadležnost.M. str.M. slučajevi. zajedno ili odvojeno od merituma. članstvo države u konvenciji koja sadrži odredbe o sudskom rješavanju sporova. O ovom prigovoru se odlučuje presudom. organizacija. Ukoliko. str... sukob pravnih shvatanja ili interesa između dva subjekta. 2. 25 Postojanje kompromisa. 10 . Kad je jednom nadležnost uspostavljena.Međunarodni sud pravde I. Great Britain). Tužena strana je dužna da podnese prigovor nadležnosti u pisanoj formi najdalje u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja podneska tužioca. formulisao činjenice i pravo u tužbi protiv Australije što je kasnije porečeno. sa druge strane. 11 22 Ćorić.”22 Nakon iznošenja slučaja pred Sud. Ukoliko se ustanovi da je slučaj pravne prirode Sud preuzima svoje obaveze.24 U zavisnosti od okolnosti 25koje su postojale u vrijeme pokretanja postupka. u tom slučaju se neće uplitati u meritum spora. pravilno ili nepravilno. Series A.

ni one se ne mogu pojavljivati pred Sudom samostalno da bi tražile zaštitu svojih prava. Države koje nijesu ni članice Ujedinjenih nacija. stav 2 Statuta Međunarodnog suda pravde 11 . dok ukoliko je stranka u parnici država koja nije članica Ujedinjenih nacija mora snositi troškove Suda. niti članice Statuta 26 Član 34.2 KO SU STRANKE PRED SUDOM? U članu 34.”.stabilnosti u sudskom postupku jer neomogućava stranke da zloupotrebljavaju Sud zarad vlastitih interesa u pogledu političke situacije unutar država u sporu. Međutim. Države koje nijesu članice Ujedinjenih nacija ali jesu članice Statuta 3. Shodno svemu prethodno navedenom razlikujemo tri vrste država : 1. Ovo pravo da država može da zaštiti svoje državljane predstavlja jedno od osnovnih principa međunarodnog prava. uslove za druge države određuje Savjet bezbjednosti da se ne bi desila nejednakost pred sudom. jedino se mogu javiti u funkciji prijatelja suda tkzv. grupe pojedinaca i korporacije ne mogu tražiti da im se zaštite prava pred ovim sudom. amicus curiae da bi pružile neophodne informacije o predmetu pred Sudom na njegov zahtjev. stavljajući se na njihovo mjesto. Sa druge strane.3 KOJE SE DRŽAVE MOGU POJAVITI PRED SUDOM? Članom 35 Statuta Međunarodnog suda pravde propisano je da je Sud na raspolaganju državama članicama Statuta. Statuta Međunarodnog suda pravde strankom se mogu smatrati samo države : “Samo države mogu biti stranke pred sudom. Kad su u pitanju međunarodne organizacije.26 3. Pojedinci. 3. moguće je da država. Članice Ujedinjenih nacija 2. brani interese odnosno štiti njihova prava ukoliko su oštećeni od strane neke druge države.

davanjem nedvosmislene. 29 Države prihvataju te uslove u obliku opšte ili posebne deklaracije koju šalju Sekretarijatu Suda. “Sve članice Ujedinjenih nacija su ipso facto članice Statuta Međunarodnog suda. tumačiti njenu volju. stave 2 Statuta Suda.4 NAČINI ZASNIVANJA NADLEŽNOSTI Nakon što je država svojom voljom aktivirala nadležnost Suda i na taj način pristala da poštuje njegovu odluku u konkretnom slučaju. snošenje troškova Suda u iznosu koji odredi Generalna skupština. Shodno tome. Sud će . prihvatanje obaveza iz člana 94 Povelje. jasne.”27. da se obavežu da će izvršiti odluke Suda savjesno . Izričito zasnivanje nadležnosti : Država. kojom prihvata nadležnost Suda. izričite izjave. Obično se to implementira kroz zaključivanje ugovora. ove sržave mogu da učestvuju u izboru sudija Međunarodnog suda pravde i u radu Generalne skupštine u vezi sa izmjenema i dopunama Statuta.28 Po riječima profesora Etinskog. odnosno deponovanje deklaracije. Ukoliko se dese problemi kod pristupa Sudu. Postoje tri načina za zasnivanje izričite nadležnosti Međunarodnog suda pravde : 27 Član 39 Povelje Ujedinjenih nacija 28 Prihvatanje odredbi Statuta. članstvo u konvencijama. razlikujemo dva načina zasnivanja nadležnosti Suda : 1. da private obeveze iz člana 94 Povelje. 12 . oni se mogu otkloniti jedino ukoliko država kao stranka postane članica Statuta na prethodno navedene načine. Iako članstvo u Ujedinjenim nacijama podrzumijeva i članstvo u Statutu. Stoga. da bi ove države postale članice moraju ispuniti uslove Generalne skupštine. Statutu i Pravilima Suda . 29 Da private nadležnost Suda shodno Povelji. Za ovu treću grupu država propisani su određeni uslovi za otvorenost Suda na osnovu člana 35. zasniva njegovu nadležnost.na osnovu ponašanja države pred njim. 3. ne važi obrnuta situacija.

a) Kompromis – rješavanje spora je povjereno Međunarodnom sudu pravde. Važno je napomenuti da je za uspostavljanje nadležnosti u sporu potrebna izjava obije stranke što usovljava postojanje dvije deklaracije. 2009. stavu 1 Statuta Suda propisano je da se nadležnost može zasnovati i preko ugovora i konvencija koji su na snazi. Stranke zajedničkim dogovorom pokreću spor ili eventualno tužbom sa naznakom na sporazum. c) Fakultativna (opciona) klauzula – predstavlja jednostranu deklaraciju države kojom ona prihvata obaveznu nadležnost Suda bez prethodno zaključenog ugovora. stavom 2 Statuta propisano je da države članice Statuta mogu izjaviti da prema svakoj drugoj državi koja prihvati istu obavezu priznaju kao obaveznu nadležnost Suda o svim pravnim sporazumima koji se odnose na tumačenje nekog ugovora. To se posebnoodnosi na bilateralne i multilateralne ugovore u kojima su države u sporu čanice tih ugovora. str. Postoji mogućnost i da stranke riješe spor koristeći se principom ex aequo et bono30. 31 Kreća. Države određuju obim i prirodu nadležnosti suda.31 b) Kompromisne klauzule u bilateralnim i multilateralnim ugovorima – u članu 36.Osnov za nadležnost je volja država da se zajednički sporazumiju. Članom 36. Do sada je na ovaj način riješeno 14 sporova. 2. Milenko. 528 13 . Prećutno zasnivanje nadležnosti: Ustanova prećutnog zasnivanja nadležnosti poznat je institut još u rimskom pravu. Riječ je o slučaju gdje se jedna država upušta u postupak tj. gdje ga nalazimo pod nazivom forum prorogatum. kompromisne klauzule koje kažu da se svi sporovi rješavaju na jedan ili više mirnih načina. postojanje svake činjenice koja bi činila povredu međunarodne obaveze i prirodu ili obim naknade koju treba dati za povredu međunarodne obaveze. Međunarodno javno pravo. svako pitanje Međunarodnog prava. Beograd. Nadležnost Suda je stvorena u dijelu gdje se dvije deklaracije poklapaju. U njima su sadržane tkzv. raspravljanje o nekom meritornom pitanju a 30 Princip pravičnosti.

prethodno nije dala saglasnost na nadležnost Suda niti prigovor nenadležnosti. 3. Sud nema nadležnost nad državama koje nijesu članice Statuta Suda pa i ukoliko bi postojala saglasnost država po pitanju nadležnosti Suda. 14 . 2. Albanija je osporila pravo Velike Britanije da iznese spor pred Sud ali je Sud iz toga izveo zaključak da Albanija prihvata njegovu nadležnost u konkretnom slučaju. Kad je u pitanju parnična nadležnost Suda ova nadležnost se bazira na odnos Suda i država članica Statuta koje su svojom voljom prenijele nadležnost na Sud. Ova vrsta nadležnosti podrazumijeva nadležnost u odnosu na odgovarajućeg subjekta. ukoliko je država dala pristanak nanadležnost Suda u sporu i ukoliko je ispunila uslov stranačke sposobnosti i pristupa Sudu. Nadležnost rationae materiae – Nadležnost Suda u odnosu na konkretan spor kao 32 U ovom slučaju Velika Britanija je pokrenula postupak protiv Albanije zbog stradanja članova svoje mornarice u Krfskom kanalu od podvodnih mina. Iz ovakvog postupanja države. Primjere zasnivanja nadležnosti Suda na ovaj način srijećemo u slučajevima Mavromatis i Krfski kanal32. Dakle. Sud posjeduje nadležnost retionae personae u odnosu na tu državu.5 OBLICI NADLEŽNOSTI MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE Postoje tri osnovna oblika nadležnosti Međunarodnog suda pravde : 1. Nadležnost rationae personae – Pitanje stranačke sposobnosti . Sud izvodi zaključak da državaima namjeru da zasnuje nadležnost Suda u konkretnom slučaju. pristupa Sudu i izjave volje kojom se zasniva nadležnost Suda nalaze se u fokusu kad je u pitanju ovaj oblik nadležnosti. Još jedan uslov koji je potreban da se ispuni da bi se zasnovao ovaj oblik nadležnosti jeste pristup Sudu. U parničnim postupcima Sud ne posjeduje nadležnost u odnosu na druge subjekte do na države.

ali postoje i izuzeci koje je Sud napravio u određenim predmetima. Međutim. ulazi u vremenski period za koji su mu stranke povjerile nadležnost ili ne ulazi jeste suština određenja ove nadležnosti. ukoliko se nadležnost Suda zasniva na osnovu fakultativne klauzule Sud će imati nadležnost rationae materiae u odnosu na spor u onolikom obimu koliko bi se poklapale dvije izjave stranaka oko prihvatanja obavezne nadležnosti Suda. Na primjer. Nadležnost rationae temporis – Ova nadležnost je uvijek vezana za nadležnost rationae personae ili rationae materiae. SAVJETODAVNA NADLEŽNOST SUDA 33 Npr. 3.i pitanja koja su u vezi sa sporom i od čijeg rješenja zavisi rješenje spora su u fokusu ove nadležnosti. slučaj Električne kampanje u Sofiji 34 Sud će imati nadležnost za sve sporove koji se pred njega iznesu nakon pristanka države na sudsko rješavanjes sporova. Ako se spor nalazi izvan tog vremenskog perioda Sud nema nadležnost u odnosu na njega jer su tada stranke isključile njegovu nadležnost. smatra da ima nadležnost nad sporom.33 Dokaz o tome da spor.ukoliko nije stavljena rezerva u odnosu na taj period u sporu. Obično se nalazi u sporazumima u obliku reserve ili ograničenja nadležnosti. te oincidentnim pitanjima poput prethodnih prigovora i intervencija. u praksi međunarodnih sudova srijećemo mogućnost Suda da . Da bi postojao ovaj oblik nadležnosti Suda spor mora da bude pravne prirode. iznesen pred Sudom. ova nadležnost se odnosi i na pravo Suda da vodi raspravu oko činjenica koje bi uslovile povredu neke međunarodne obaveze. U praksi sudova međunarodne prirode nailazimo na termine poput “prigovor rationae temporis” ili “argument rationae temporis” kad je upitanju ova nadležnost. Ako je nadležnost zasnovana kompromisom stranke su u ugovoru odredile granice nadležnosti rationae materiae.34 4. 15 . pored svih ovih određenja. Takođe. Obično se pitanje ove nadležnosti određuje nakon određenja nadležnosti rationae personae/materiae . u suprotnom nadležnost Suda ne bi postojala.

dok u parničkom postupku mogu da djeluju samo kao amicus curiae. Međunarodnu organizaciju rada. U ovom postupku države imaju znatno manju ulogu jer ne mogu od Suda da traže savjetodavno mišljenje samostalno već samo posredstvom Generalne skupštine ili Savjeta bezbjednosti. Taj postupak se odnosi na davanje inicijative od strane država ovim tijelima gdje sve zavisi od toga da li će inicijativu ova tijela usvojiti. 535 16 . Ovo njihovo pravo definisano je u članu 96 Povelje Ujedinjenih nacija. Međunarodno javno pravo. da se traži savjetodavno mišljenje o pravnom pitanju. 2009. Ova nadležnost je određena Statutom Suda i Poveljom Ujedinjenih nacija. Postojanje ovlašćenja da se isto traži (ovlašćenje na osnovu Povelje i ovlašćenje na osnovu odluke Generalne skupštine). 35 Ovlastila je Ekonomski i socijalni savjet. Međunarodnu agenciju za atomsku energiju i dr. Beograd. str. i 2. Sud može dati savjetodavno mišljenje o svakom pravnom pitanju na zahtjev bilo kojeg organa ili ustanove koji budu Poveljom Ujedinjenih nacija ili u skladu sa njezinim odredbama ovlašćeni da traže to mišljenje. Kako nalaže član 65 u stavu 1 Statuta Suda. Pitanje koje se iznosi pred Sud mora biti pravne prirode. Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje. Savjetodavna nadležnost Međunarodnog suda pravde se odnosi na ovlašćenje Suda da iznese svoje mišljenje o određenom pitanju na zahtjev ovlašćenog organa. Organizaciju Ujedinjenih nacija za ishranu i poljoprivredu. U ovom slučaju ovlašćeni organi koji legitimno mogu da traže savjetodavno mišljenje od Suda su Generalna skupština i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Generalna skupština može dati ovlašćenja i drugim organima i specijalizovanim agencijama da traže savjetodavno mišljenje od Suda.36 Međunarodne organizacije imaju veću ulogu i ovlašćenja u savjetodavnom postupku Sudan ego u parničkom postupku. Komitet za reviziju presuda Administrativnog suda. Prema ovom članu.35 Dva uslova moraju biti ispunjena da bi se tražilo savjetodavno mišljenje od Suda : 1. Milenko. u savjetodavnom postupku predstavljaju glavne pokretače postupaka u kojima takođe mogu aktivno da učestvuju. 36 Kreća. Starateljski savjet. Naime. Interim komitet Generalne skupštine.

37 37 Ibid. Takođe. kojima je uskraćena mogućnost da svoje pravne sporove riješe posredstvom Suda. države se pridržavaju savjetodavnog mišljenja Suda zbog njegovog velikog autoriteta. Međutim. za razliku od presude u parničkom postupku koja je obavezujuća za strane u sporu. Savjetodavno mišljenje Suda nije obavezujuće ni za organe Ujedinjenih nacija. savjetodavno mišljenje predstavlja mehanizam kojim se subjektima međunarodnog prava. Često se u praksi javljaju situacije kada se unaprijed prihvata obavezujuće dejstvo savjetodavnog mišljenja. međunarodne organizacije niti za države. posebno kada su u pitanju međunarodne organizacije. str. 536 17 . omogućava rješavanje pravnih sporova.

Međunarodni sud pravde je od osnivanja do danas bio pozvan da riješi 18 . ZAKLJUČAK Nadležnost predstavlja jedno od najbitnijih procesnih pretpostavki jer ukoliko nje ne bi bilo sud ne bi mogao da vodi postupak a samim tim ni da ga riješi konačnom odlukom. Da bi postojala parnična nadležnost Suda potrebno je da budu ispunjeni sljedeći kriterijumi:  Subjekat koji se pojavljuje u postupku pred sudom mora biti država  Država mora biti članica Statuta Suda da bi imala pristup Sudu  Mora postojati spor između država  Spor mora biti pravne prirode  Države u sporu moraju dati saglasnost oko nadležnosti Suda  Potrebno je da subjekat ima ovlašćenje da bi zatražio od Suda savjetodavno mišljenje  Pitanje o kojem se traži mišljenje mora biti pravne prirode  Specijalizovane agencije mogu tražiti savjetodavno mišljenje samo u vezi sa pitanjima iz njihovog polja djelatnosti. Parnična nadležnost uslovljava mogućnost Suda da rješava sporove. Zasniva se na konsesualnoj osnovi i volji država izraženoj kroz njihovu saglasnost oko nadležnosti. Nadležnost Međunarodnog suda pravde svakako treba razlikovati od nadležnosti bilo kojeg suda koji djeluje u okviru unutrašnjeg prava. Nadležnost Suda se odnosi na parničnu i 2qsavjetodavnu nadležnost.

Međunarodno javno pravo. 271 19 . The Advisory Function of the International Court of Justice 1946−2005. Novi Sad 2007.  A. Kreća. Mark Weisburd. Beograd 2007. Međunarodni sud pravde I.  Mahasen M. Beograd 2009. zaštiti fizičkih i pravnih lica koje države mogu da štite.38 LITERATURA  Rodoljub Etinski. Međunarodno javno pravo.preko 130 sporova. Sud ih je do danas dao 25 o veoma važnim pitanjima međunarodnog prava i pitanjima proizašlim iz djelovanja samih UN. Boston 1985.V. str. postupak. An Arbitral Tribunal or a Judicial Body?. Osnovi međunarodnog javnog prava . Po najgrubljoj klasifikaciji. Jordan 2006.  S. 2007. bili su to sporovi o granicama. Međunarodno javno pravo. oružanim sukobima i posljedicama tih sukoba i o sporovima koji su proizašli iz kolonijalnog perioda. Beograd 2007.  Milenko Kreća. The law and practice of International Court of Justice. Među najnovijima su Legalnost upotrebe nuklearnog oružja i Pravne posljedice izgradnje zida na okupiranoj teritoriji Palestine. Aljaghoub. Beograd 2008. M. The International Court of Justice. Rosenne.  S. organizacija.  Vesna Ćorić i grupa autora. slučajevi. incidentima vezanim za diplomatsko pravo. Kad su u pitanju savjetodavna mišljenja. Beogradski centar za ljudska prava. Failings of the International Court of Justice. New York 2016.  Milenko Kreća. Avramov. Switzerland 2014. Beograd.  Serena Forlati. Beograd 2007. Osnovi međunarodnog javnog prava. 38Dimitrijević. Međunarodno javno pravo.  Vojin Dimitrijević i grupa autora.

org/documents/index.icj-cij. James A Green.icj-cij.icj-cij. The International Court of Justice and Self-Defence in International Law.php?p1=4&p2=2&p3=0  Pravila Suda – http://www.org/documents/index. Oregon 2009.icj-cij. Internet izvori:  Oficijelni sajt Međunarodnog suda pravde http://www.org/documents/index.php?p1=4&p2=3&p3=0 20 .php? p1=4&p2=1&p3=0  Statut Suda – http://www.org/  Povelja Ujedinjenih nacija – http://www.