Sustav diferencijalnih jednadˇzbi

1. Rijeˇsite sljede´ci sustav diferencijalnih jednadˇzbi.

y1′ = 6y1 − y2 − 2
y2′ = −2y1 + 7y2 + 6

2. Rijeˇsite sljede´ci sustav diferencijalnih jednadˇzbi.

y1′ = −4y1 − 9y2 − 5
y2′ = 3y1 + 8y2 − 1

3. Rijeˇsite sljede´ci sustav diferencijalnih jednadˇzbi.

y1′ = −y1 − 3y2 + 5
y2′ = 7y1 + 9y2 − 2

1. (a) Prvo treba rijeˇsiti jednadˇzbu det(A − λI) = 0: .

.

.

6 − λ −1 .

2 .

−2 7 − λ .

= (6 − λ)(7 − λ) − 2 = λ − 13λ + 40 = 0. .

.

(c) Op´ce rjeˇsenje pripadaju´ce homogene jednadˇzbe se sada moˇze zapisati u obliku  o          y1 8x K1 5x K2 8x 1 5x 1 Y = o =e +e = K1 e + K2 e tj. C2 = −2K1 . K2′ = 23 e−5x tj. K2 = − 15 2 −5x e (e) Uvrˇstavanjem u op´ce rjeˇsenje homogenog sustava jednadˇzbi dobivamo partikularno rjeˇsenje:   5x 1 y1p = 13 e−8x e8x + − 15 2 −5x e e =5   5x y2p = −2 13 e−8x e8x + − 15 2 −5x e e = − 54 (f) Rjeˇsenje je zbroj op´ceg rjeˇsnja homogenog sustava i partikularnog rjeˇsenja. K2 = 32 e−5x dx pa imamo K1 = 13 e−8x . gdje je     6 −1 C1 6C1 − C2 = λC1 A= iC= . Njena rjeˇsenja su λ1 = 8. −2 7 C2 −2C1 + 7C2 = λC2 (λ = λ1 = 8): Jednadˇzbe AC = 8C se svode na jednadˇzbu 2C1 + C2 = 0 koja ima jedno- parametarsko rjeˇsenje C1 = K1 . (b) Sada treba rijeˇsiti sustav jednadˇzbi AC = λC za obje dobivene vrijednosti λ1 i λ2 . y2o −2K1 K2 −2 1 y1o = K1 e8x + K2 e5x y2o = −2K1 e8x + K2 e5x (d) Uvrˇstavanje upravo dobivenog op´ceg rjeˇsenja pripadaju´ce homogene jednadˇzbe u origi- nalni sustav i primjena metode varijacije konstante (u kojoj konstante K1 i K2 smatramo funkcijama u varijabli x) nam daje ′ (K1 e8x + K2 e5x ) = 6 (K1 e8x + K2 e5x ) − (−2K1 e8x + K2 e5x ) − 2 ′ (−2K1 e8x + K2 e5x ) = −2 (K1 e8x + K2 e5x ) + 7 (−2K1 e8x + K2 e5x ) + 6 K1′ e8x + 8K1 e8x + K2′ e5x + 5K2 e5x = 8K1 e8x + 5K2 e5x − 2 −2K1′ e8x − 16K1 e8x + K2′ e5x + 5K2 e5x = −16K1 e8x + 5K2 e5x + 6 K1′ e8x + K2′ e5x = −2 −2K1′ e8x + K2′ e5x = 6 Dobili smo sustav od dvije linearne jednadˇzbe s dvije nepoznanice K1′ i K2′ ˇcije je rjeˇsenje R R K1′ = − 83 e−8x . tj. (λ = λ2 = 5): Jednadˇzbe AC = 5C se svode na jednadˇzbu C1 − C2 = 0 koja ima jedno- parametarsko rjeˇsenje C1 = K2 . C2 = K2 . 1 y1 = y1o + y1p = K1 e8x + K2 e5x + 5 4 y2 = y2o + y2p = −2K1 e8x + K2 e5x − 5 . K1 = − 38 e−8x dx. λ2 = 5.

(a) Prvo treba rijeˇsiti jednadˇzbu det(A − λI) = 0: .2.

.

.

−4 − λ −9 .

.

.

. = (−4 − λ)(8 − λ) + 27 = λ2 − 4λ − 5 = 0.

3 8−λ .

λ2 = −1. (b) Sada treba rijeˇsiti sustav jednadˇzbi AC = λC za obje dobivene vrijednosti λ1 i λ2 . (λ = λ2 = −1): Jednadˇzbe AC = −C se svode na jednadˇzbu C1 + 3C2 = 0 koja ima jednoparametarsko rjeˇsenje C1 = 3K2 . C2 = −K2 . K2 = −3ex (e) Uvrˇstavanjem u op´ce rjeˇsenje homogenog sustava jednadˇzbi dobivamo partikularno rjeˇsenje:  y1p = − 54 e−5x e5x + 3 (−3ex ) e−x = − 49 5  y2 = − − 45 e−5x e5x − (−3ex ) e−x = 19 p 5 (f) Rjeˇsenje je zbroj op´ceg rjeˇsnja homogenog sustava i partikularnog rjeˇsenja. gdje je     −4 −9 C1 −4C1 − 9C2 = λC1 A= iC= . Njena rjeˇsenja su λ1 = 5. 3 8 C2 3C1 + 8C2 = λC2 (λ = λ1 = 5): Jednadˇzbe AC = 5C se svode na jednadˇzbu C1 + C2 = 0 koja ima jedno- parametarsko rjeˇsenje C1 = K1 . y2o −K1 −K2 −1 −1 y1o = K1 e5x + 3K2 e−x y2o = −K1 e5x − K2 e−x (d) Uvrˇstavanje upravo dobivenog op´ceg rjeˇsenja pripadaju´ce homogene jednadˇzbe u origi- nalni sustav i primjena metode varijacije konstante (u kojoj konstante K1 i K2 smatramo funkcijama u varijabli x) nam daje ′ (K1 e5x + 3K2 e−x ) = −4 (K1 e5x + 3K2 e−x ) − 9 (−K1 e5x − K2 e−x ) − 5 ′ (−K1 e5x − K2 e−x ) = 3 (K1 e5x + 3K2 e−x ) + 8 (−K1 e5x − K2 e−x ) − 1 K1′ e5x + 5K1 e5x + 3K2′ e−x − 3K2 e−x = 5K1 e5x − 3K2 e−x − 5 −K1′ e5x − 5K1 e5x − K2′ e−x + K2 e−x = −5K1 e5x + K2 e−x − 1 K1′ e5x + 3K2′ e−x = −5 −K1′ e5x − K2′ e−x = −1 Dobili smo sustav od dvije linearne jednadˇzbe s dvije nepoznanice K1′ i K2′ ˇcije je rjeˇsenje R R K1′ = 4e−5x . (c) Op´ce rjeˇsenje pripadaju´ce homogene jednadˇzbe se sada moˇze zapisati u obliku  o          y1 5x K1 −x 3K2 5x 1 −x 3 Y = o =e +e = K1 e + K2 e tj. tj. K2 = −3 ex dx pa imamo K1 = − 45 e−5x . 49 y1 = y1o + y1p = K1 e5x + 3K2 e−x − 5 19 y2 = y2o + y2p = −K1 e5x − K2 e−x + 5 . K1 = 4 e−5x dx. C2 = −K1 . K2′ = −3ex tj.

(a) Prvo treba rijeˇsiti jednadˇzbu det(A − λI) = 0: .3.

.

.

−1 − λ −3 .

.

.

= (−1 − λ)(9 − λ) + 21 = λ2 − 8λ + 12 = 0. .

7 9−λ .

K 1 = − 3 4 e dx. K2 = − 29 8 e−2x (e) Uvrˇstavanjem u op´ce rjeˇsenje homogenog sustava jednadˇzbi dobivamo partikularno rjeˇsenje:   y1p = 3 81 e−6x e6x + − 298 e−2x e2x = − 13 4   y2 = −7 18 e−6x e6x − − 29 p 8 e−2x e2x = 11 4 (f) Rjeˇsenje je zbroj op´ceg rjeˇsnja homogenog sustava i partikularnog rjeˇsenja. (c) Op´ce rjeˇsenje pripadaju´ce homogene jednadˇzbe se sada moˇze zapisati u obliku  o          y1 6x 3K1 2x K2 6x 3 2x 1 Y = o =e +e = K1 e + K2 e tj. C2 = −K2 . y2o −7K1 −K2 −7 −1 y1o = 3K1 e6x + K2 e2x y2o = −7K1 e6x − K2 e2x (d) Uvrˇstavanje upravo dobivenog op´ceg rjeˇsenja pripadaju´ce homogene jednadˇzbe u origi- nalni sustav i primjena metode varijacije konstante (u kojoj konstante K1 i K2 smatramo funkcijama u varijabli x) nam daje ′ (3K1 e6x + K2 e2x ) = − (3K1 e6x + K2 e2x ) − 3 (−7K1 e6x − K2 e2x ) + 5 ′ (−7K1 e6x − K2 e2x ) = 7 (3K1 e6x + K2 e2x ) + 9 (−7K1 e6x − K2 e2x ) − 2 3K1′ e6x + 18K1 e6x + K2′ e2x + 2K2 e2x = 18K1 e6x + 2K2 e2x + 5 −7K1′ e6x − 42K1 e6x − K2′ e2x − 2K2 e2x = −42K1 e6x − 2K2 e2x − 2 3K1′ e6x + K2′ e2x = 5 −7K1′ e6x − K2′ e2x = −2 Dobili smo sustav od dvije linearne jednadˇzbe s dvije nepoznanice K1′ i K2′ ˇcije je rjeˇsenje R −6x R −2x K1′ = − 34 e−6x . gdje je     −1 −3 C1 −C1 − 3C2 = λC1 A= iC= . K 2 = 29 4 e dx pa imamo K1 = 18 e−6x . K2′ = 29 4 e −2x tj. Njena rjeˇsenja su λ1 = 6. 13 y1 = y1o + y1p = 3K1 e6x + K2 e2x − 4 11 y2 = y2o + y2p = −7K1 e6x − K2 e2x + 4 . λ2 = 2. (λ = λ2 = 2): Jednadˇzbe AC = 2C se svode na jednadˇzbu C1 + C2 = 0 koja ima jedno- parametarsko rjeˇsenje C1 = K2 . tj. C2 = −7K1 . (b) Sada treba rijeˇsiti sustav jednadˇzbi AC = λC za obje dobivene vrijednosti λ1 i λ2 . 7 9 C2 7C1 + 9C2 = λC2 (λ = λ1 = 6): Jednadˇzbe AC = 6C se svode na jednadˇzbu 7C1 + 3C2 = 0 koja ima jed- noparametarsko rjeˇsenje C1 = 3K1 .