You are on page 1of 15

Marijana Majdak, Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja

ODREDNICE SAMOPOIMANJA I SAMOPOŠTOVANJA
MALOLJETNIKA DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG
PONAŠANJA
MARIJANA MAJDAK1, ŽELJKA KAMENOV2
1
Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu
2
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Izvorni znanstveni rad
UDK: 376.1-056.49

Adresa za dopisivanje: Dr. sc. Marijana Majdak, Pravni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu
Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, Zagreb; marijana.majdak@pravo.hr

Sažetak: Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos socio-demografskih varijabli, stigmatizacije, samomotrenja i eksternalnosti
objašnjenju samopoimanja i samopoštovanja muških maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja s izvaninstitucionalnim
mjerama (N=146) i mjerama izdvajanja iz obitelji i smještanja u instituciju (N=126).
U istraživanju je korišten Upitnik o op im i socio-demografskim podacima, Coopersmithov upitnik samopoštovanja, Offerov
revidirani upitnik samopoimanja, Skala eksternalnosti, Skala samomotrenja i Upitnik za ispitivanje doživljaja neformalne
stigmatizacije maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja.
Podaci su obra!eni hijerarhijskom regresijskom analizom, a postupno su uvo!eni blokovi varijabli: školovanje i dob, broj
roditelja i bra"no stanje, obrazovanost i zaposlenost roditelja te procjena materijalnog statusa, prethodne intervencije prema
obitelji i maloljetniku, formalna i neformalna stigmatizacija, te samomotrenje i eksternalnost.
Uklju"enim varijablama objašnjeno je 46% varijance samopoimanja i 42% varijance samopoštovanja maloljetnika društveno
neprihvatljivog ponašanja. Najboljim prediktorima samopoimanja pokazale su se formalna i neformalna stigmatizacija te procjena
materijalnog stanja vlastite obitelji, dok su se prediktorima samopoštovanja uz neformalnu stigmatizaciju pokazale još eksternalnost,
procjena materijalnog stanja vlastite obitelji, broj prethodno pokrenutih postupaka pred sudom za kazneno djelo i dob sudionika.

Klju ne rije i: samopoimanje, samopoštovanje, maloljetnici društveno neprihvatljivog ponašanja, stigmatizacija

UVOD tivnih posljedica izloženosti riziku i to kroz smanji-
vanje utjecaja rizika ili utjecanje na na in na koji !e
Novija istraživanja u podru ju maloljetni ke mladi ljudi odgovoriti na rizike, tj. rizi ne imbenike
delinkvencije isti u da je važnije usmjeriti se na (Baši! i Feri!, 2004.). Istraživanja o rizi nim imbe-
varijable povezane s delinkvencijom, nego na teori- nicima za pojavu delinkventnog ponašanja dovela
je, te u tom smislu govore o integrativnim teorijama su do saznanja o tome kako poznavanje odre"enih
kojima je u fokusu identificiranje rizi nih i zaštitnih doga"aja, okolnosti, ponašanja i stanja može pomo!i
imbenika delinkventnog ponašanja (Vold, Bernard u predvi"anju budu!eg delinkventnog ponašanja.
i Snipes, 2002., prema Ricijaš, 2009.). Rizi ni im-
benici definiraju se kao bilo koji utjecaji koji poja- U objašnjenju delinkventnog ponašanja najvi-
avaju vjerojatnost prvog pojavljivanja poreme!a- še se spominju rizi ni imbenici na individualnoj
ja, napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju, te razini (biološki, kognitivni i emocionalni), u obitelj-
podržavanju problemati nih stanja (Kirby i Fraser, skom okruženju (odnosi, odgojni stilovi, cjelovitost
1997., prema Baši! i Feri!, 2004.), dok su zaštitni obitelji, socio-patološke pojave), rizi ni imbenici
imbenici oni uvjeti koji štite mlade ljude od nega- povezani s obrazovanjem i vršnjacima, te oni koji

58

self-monitoring.. socijalnom i sl. sebi nego nekim eksternalnim imbenicima. hiperaktivni poreme!aj i poreme!aj opho"enja.). ketiranja (ozna avanja osobe. 2009. slika o sebi (samopoimanje i samopoštova.. kada je razvoj identiteta Stigmatizacija je posljedica negativnog eti- naglašen. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011. prokriminalni stavovi i uvjerenja.). roditeljska kontrola. ali i samih adolescenata. agresivno ponašanje u školi. onalnim poreme!ajima i poreme!ajima u ponašanju. str. obzirom da maloljetnici s izre enim mjerama prema nja delinkventnog ponašanja na razini osobnih im. prema kojem su osobe s visokim neprihvatljivog ponašanja1. 2. broj smještaja u ustanovu. stiti tu sposobnost da stvore dojam kakav žele. što utje e na njihovo doživljavanje Osobe koje situacije i doga"aje oko sebe pripisuju sebe i daljnje ponašanje (Dacey i Kenny.. Pretpostavili smo da su više ekster- uspjehu i postignu!ima. odnosno da je njihovo samomotrenje lošije. Vol 47. U adolescenciji. Razvija se u interak. 2005. s li noš!u i okolinom maloljetnika) svakako ima utjecaj na njen daljnji razvoj i život (Braithwaite. zdravlje (prema Lackovi!-Grgin. 1994. impulzivnost. 2004.). Danas znamo da se naj. rezultatom na skali samomotrenja dobre u shva!a- eš!e radi o kombinaciji raznih imbenika. 59 . ponašanje i prisutnost u školi. informaciju o sebi. te nastojimo vlastitim anga- ciji s okolinom: djeca od okoline dobivaju povratnu žmanom utjecati na promjenu u željenom smjeru). osobi koja je u fazi formiranja vlastitog identiteta lježjima objašnjavaju samopoimanje i samopoštova. negativni pritisak vršnjaka. Samopoimanje možemo opisati kao sveu. iako je istraživanje Ricijaša. u dobi adolescencije i mladenaštva a ima zna ajan Pod utjecajem okoline razvija se i lokus kontrole utjecaj na maloljetnikovo ponašanje i funkcioniranje koji može biti eksternalni (doga"aje pripisujemo u okolini). pokazalo da u slu aju pripisivanja uzro nosti visokim samopoštovanjem konstruktivno se suo ava. školski uspjeh. Osobni rizi ni imbenici 1989. 1979. u odre"enom doga"aju. obiteljska ne/stabilnost. 1985. delinkvencija. mogli bismo pretpostaviti kaznenih djela (traženje uzbu"enja. ovi. Ona odre"uje daljnja ponašanja i ozna ene osobe. 1990. nitelji kaznenog djela svoje ponašanje pripisuju više dok one s niskim samopoštovanjem naginju emoci. osobnost i temperament i antisocijalno ponašanje roditelja. Osobe s 2009.) govore o tome da su druš- O tome koliko ljudi mogu i žele kontrolirati tvene intervencije u mladosti povezane s kriminali- svoje ponašanje možemo saznati pomo!u kon.). ali kontroliraju izražavanje svojih emocija i mogu kori- i ne moraju javiti. kako nisu u mogu!nosti razlu iti kakvo je ponaša- hiperaktivnost i dr. kao što su anksioznost. broj ranijih prijava. obezvre"ivanje nje) vrlo je važna.). smo u ovom istraživanju nastojali ispitati koliko neki Stigmatiziraju!i pristup okoline prema mladoj imbenici povezani s individualnim i okolinskim obi. Mark statisti ki rizi ni imbenik (prema Ricijaš.). i razvoja li nosti (uz neke druge elemente povezane nje maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja.). poreme!aj pažnje.). Kontekstualni rizi ni imbenici snost i poreme!aji ishrane (Rosenberg. ali ne i uz samopoimanje i nje prikladno i kontrolirati svoje ponašanje i emo- samopoštovanje pojedinca (koje se razvija upravo cije. vlastitog delinkventnog ponašanja maloljetni po i- ju sa stresom i na pozitivan na in rješavaju probleme. Youngs i sur. Zakonu o sudovima za mladež iskazuju društveno benika isti u neke koji su vezani uz samo injenje neprihvatljivo ponašanje. Kaplan i Johnson. Istraživanja pokazuju da je lokus kontrole maloljetnika društveno neprihvatlji- samopoštovanje važno za motiviranje osobe prema vog ponašanja. Nametnulo nam se pitanje kakav je svi"a osoba koja sam ja). 58-72 su zna ajni za recidivizam maloljetnika društveno Snyder. vanjskim imbenicima na koje sami ne možemo kupnost doživljaja o sebi u raznim podru jima života utjecati) ili internalni (svjesni smo vlastitog udjela (obiteljskom. br. Uz vanjskim imbenicima ne!e biti motivirane da same samopoimanje se veže i samopoštovanje (da li mi se nešto promijene. 1 Marczyk i suradnici (prema Ricijaš. S Mnogi integrativni modeli nastanka i održava. kao i za njeno mentalno nalno orijentirani. depresija. 2009. Stoga negativan na in u skladu s pridodanom etiketom). ponašanje prema toj osobi na reakcije drugih ljudi. tetom u odrasloj dobi odnosno da su najzna ajniji strukta samomotrenja (engl. Andrews i Bonta (2006. Hirschfield. veze s antisocijalnim vršnjacima. konzumiranje sredstava ovisnosti. ovisno o okolinskim imbenicima. dobro se mnogi imbenici na individualnoj razini mogu. 1991. kao i da nju onoga što je prikladno u novoj situaciji.) identificirali su osnovni skup varijabli koje su empirijski zna ajno povezane s recidivizmom malo- ljetnih delinkvenata: dob.

razinu poteško!e u psihosocijalnom koje im se mogu izre!i ovise o njihovom statusu funkcioniranju) imaju zna ajan utjecaj na krimi- i stru noj procjeni profesionalaca u Centrima za nalitet u ranoj odrasloj dobi. prethodnih intervencija jer se izri u ve! u pretpripremnom postupku pa prema obitelji). na op!u populaciju imaju lošije samopoimanje i niže samopoštovanje. da društvene intervencije u po initelji kaznenih djela podijeljeni u tri dobne mladosti uz neke druge imbenike (težinu kazne- skupine koje imaju razli it pravni status. 2003.) govore o tome da je neformalno eti.). godina) koji su maloljetnici društveno neprihvatljivog ponaša- tako"er obuhva!eni ovim zakonom pod odre"enim nja uspore"eni s op!om populacijom (Majdak i uvijetima mogu se izricati sve ve! navedene mjere Kamenov. Poliklinika podru ju školovanja i obrazovnih postignu!a. i s kojima je eš!e i više u kontaktu. nicu.5 nova i društva) i neformalno3 (od strane roditelja. imaju direktne i indirektne posljedice na samopo- ketiranje puno ja eg intenziteta jer se radi o etike. mladima od 16. Neka istraživanja unutar teorija etiketiranja vršnjaka. ovisit !e i težina reakcije od strane okoline i društva (neformalna stigmatizacija). da maloljetnici društveno neprihvatljivog Prema maloljetnim po initeljima kaznenih djela ponašanja koji primaju ve!i broj negativnih etiketa u Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o sudovima za iskazuju više i u estalije delinkventno ponašanje mladež iz 1998. strukture obitelji. do 18.). te rad s malo- ljetnikom i njegovom obitelji. vrste stigmatizacije (formalne i maloljetnik nije evidentiran na sudu ve! samo pri neformalne). 1998. 2003. doprinos skupina socio-demografskih varijabli la oportuniteta/svrhovitosti i izvansudske nagod.). alternativnih mjera (primjene na e.) te je dobiven rezultat da maloljet- uklju uju!i i kaznu zatvora ( l. procjene socio-eko- be).). (mla"i maloljetnici) mogu se izricati samo odgojne mjere. Posljednjih godina prema maloljetnim po i- niteljima kaznenih djela sve se više prakticira Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi relativni izricanje tzv. zbog ega maloljetnik prolazi kroz postupak pred nadležnim tijelima i izre ena mu je mjera za po injeno kazneno djelo (dobiju službenu etiketu maloljetnog po initelja kaznenih djela). te za zaštitu djece grada Zagreba i sl. a naro ito o tome je li izre ena izvaninstitucionalna ili institucionalna mjera. ali mu Državno odvjetništvo može naložiti O ekuje se zna ajan samostalni doprinos svako- neke posebne obveze. nici društveno neprihvatljivog ponašanja u odnosu vima za mladež.Marijana Majdak. samomotrenja i eksternalnosti objaš- Državnom odvjetništvu koje vodi pretpripremni njenju samopoimanja i samopoštovanja maloljetni- postupak. maloljetnik se ne izdvaja iz ka s izvaninstitucionalnim mjerama i maloljetnika njegove prirodne okoline ve! je uklju en u zajed. štovanje i kasnije devijantno ponašanje (kroz dru- tiranju od strane osoba koje su maloljetniku važne ženje s devijantnim skupinama) (Kaplan i Johnson. cionalnih mjera. do 16. Neka istraživanja (Harris. CILJ ISTRAŽIVANJA na (stariji maloljetnici) se uz odgojne mjere može izre!i i maloljetni ki zatvor i sigurnosne mjere. 4. godi. 2006. smještenih u instituciju. Zakon o sudovima za mladež ga skupa prediktorskih varijabli (socio-demograf- 2 Ako je kazneno djelo otkriveno.). Nadalje. 3 Ovisno o vrsti mjere. a mjere nog djela. te lomi no odre"en smanjenim životnim šansama u drugim relevantnim institucijama (npr. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja Maloljetni po initelji kaznenih djela mogu biti dopušta i primjenu izvaninstitucionalnih4 i institu- stigmatizirani formalno2 (od strane državnih usta. Ovaj rad je dio ve!eg istraživanja u kojem su a mla"im punoljetnicima (18-21. govorimo o formalnoj stigmatizaciji. Adams odgovor na društveno neprihvatljivo ponašanje i sur. (školovanja. 2003. Mladima od zaposlenja (Bernburg i Krohn. 4 Izvaninstitucionalne mjere izri u se nakon provedenog sudskog postupka. a taj utjecaj je dje- socijalnu skrb. susjeda i drugih važnih osoba iz djetetove potvr"uju da negativne društvene sankcije kao okoline). Državnom odvjetništvu i sudu. godine prema kojem su maloljetni (Adams i sur. 14. 5 Institucionalne mjere karakterizira izdvajanje maloljetnika iz okoline i smještanje u ustanovu (gdje rade stru njaci za populaciju maloljetnih po initelja kaznenih djela). a uklju uju obaveze koje maloljetnik mora ispuniti. Zakon o sudo. Karakterizira ih nestigmatiziraju!i pristup nomskog statusa obitelji. 2010.. 60 . 1991.

• primijenjeno neko od na ela oportuniteta i INSTRUMENTI nisu išli u sudski postupak (bezuvjetni opor- tunitet l. koje je dijete po redu provedenog sudskog postupka: upu!iva. stigmatizacije.86) koji su smješteni u instituciju Korištena je skra!ena verzija upitnika koja se (Dom za odgoj djece i mladeži u Osijeku. Zagreba. upu!ivanje u savje. upu!ivanja u savjetovalište prijava za kazneno djelo Državnom Odvjetništvu. Razlika na dob je 17. br. pri Centru za socijalnu skrb. Dio sudionika ispitan je u ustanovu“. humanitarnog je li protiv njega bio pokrenut postupak pred sudom rada. Odgojni dom poštovanja) maloljetnika s izvaninstitucionalnim u Ivancu – Pahinsko i Odgojni dom u Malom mjerama i maloljetnika smještenih u instituciju. Dom sastoji od 25 tvrdnji na koje sudionici trebaju zao- 61 . Vol 47. s kim živi. kako bi se vidjelo jesu li smješteni teme- Državnom odvjetništvu u Zagrebu. a dio u Centrima za socijalnu skrb. mjera tj. je li i koliko puta ponavljao razred. 63 ili uvjetovani oportunitet l. ne su slijede!e varijable: dob maloljetnika. nadoknada štete ili nov ana kazna i školu. str. odgoj djece i mladeži u Splitu. SD=1. 64. 58-72 skih.01). zbog po injenog kaznenog djela (84 sudioni- na i neformalna stigmatizacija. Dom za objašnjenju slike o sebi (samopoimanja i samo. jesu li zaposleni. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 272 malo. 2. SD=1.49. poja ane brige i nadzora. Upitnik o op"im i socio-demografskim te im je izre ena neka od posebnih obveza: podacima upu!ivanje u savjetovalište za prevenciju ovisnosti grada Zagreba. poja ane brige i cane mjere od Državnog Odvjetništva i suda zbog nadzora uz dnevni boravak u Centru za odgoj. dok je za sudionike koji su smješteni u izvaninstitucionalnim mjerama“). eksternalnosti i samomotrenja) za odgoj djece i mladeži u Karlovcu. poja ane brige za kazneno djelo i jesu li mu ve! ranije bile izri- i nadzora uz humanitarni rad. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011. neku od ustanova upitnik sa injavalo 21 pitanje jer Radi se o prigodnom uzorku od ukupno je dodano i pitanje „iz kojeg razloga su smješteni u 146 sudionika. B) Maloljetnici u dobi 14-20 godina (prosje na Coopersmithov upitnik samopoštovanja (SEI) dob je 16. kakvo je obrazovanje roditelja. Za sudionike kojima su izre ene sudskog ukora i uvjetne kazne zatvora (57 izvaninstitucionalne mjere ovaj upitnik sa injavalo sudionika) (u daljnjem tekstu „maloljetnici s je 20 pitanja. Ukupno je bilo 126 sudionika. p<0. polazi li tarni rad. je li protiv njega bila podnesena grada Zagreba. štene u instituciju (M=16. a Sudionici i na in provo!enja istraživanja ispitani su u manjim skupinama u institucijama gdje borave.82) kojima je zbog po injenog izme"u navedene dvije skupine maloljetnike sta- kaznenog djela naložena izvaninstitucionalna tisti ki je zna ajna (t=5. ja li njegova obitelj bila u tretmanu Centra nja u savjetovalište za prevenciju ovisnosti za socijalnu skrb. pri Lošinju) nakon provedenog sudskog postupka emu !e se kao najbolji prediktori pokazati formal. dio u ljem rješenja Centra za socijalnu skrb ili temeljem Savjetovalištu za prevenciju ovisnosti grada sudske odluke zbog po injenog kaznenog djela. izvansudska nagodba (89 sudionika) ili im je jesu li mu roditelji u braku. 17 godina. kako procjenjuju mate- • izre ena izvaninstitucionalna mjera nakon rijalno stanje svoje obitelji.54).86. humani. ro"enja. no maloljetnici s izvaninstitucionalnim Prvu skupinu ispitanika ine maloljetnici koji su mjerama (M=17.42) su u prosjeku oko izabrani po dva razli ita kriterija: jednu godinu stariji u odnosu na maloljetnike smje- A) Maloljetnici u dobi 14-21 godina (prosje . Unutar socio-demografskih podataka obuhva!e- tovalište pri Centru za socijalnu skrb. kaznenog djela. Prosje na dob svih maloljetnika iz uzorka je ljetnika muškog spola svrstanih u dvije skupine.86. ka) ili temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb/socijalno zaštitne mjere (42 sudionika) METODA (u daljnjem tekstu „maloljetnici smješteni u instituciju“).

ljaju eksternalnu orijentaciju i ispitanici trebaju 1982. ce: Posvetit !u se tome da u inim svijet boljim mjestom za život). samopoimanje suo avanja (primjer estice: Cronbach alpha na uzorku studenata iznosi .79 (Lackovi!-Grgin. a polovica negativno. Na uzorku ovog starijih adolescenata. estice: Omiljen sam. Ostrov i Howard.85. Primjer negativno formuli. ovog upitnika iznosi . 5. odgovor 4 – uglavnom mislim tako vanja sastojao od 119 estica i šest skala koje i odgovor 5 . što zna i da podnijeti bez zamjerki). Primjer pozitivno formulirane nje u nekom podru ju. obiteljsko samopoimanje (primjer se doga"a. Iz upitnika su isklju ene ne mislim tako.48 do . 7 i 13 boduju se pozi. Pouzdanost tipa telje). Raspon je od 113 do 678 bodova. tako. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja kružiti jedno od ponu"enih odgovora T (to no) ili image) koji sadržava bodove 10 najvažnijih skala N (neto no). Pouzdanost starijim adolescentima. 3-ne opisuje me sasvim. Raspon je od bodova ozna ava bolje adolescentovo funkcionira- 0 do 25 bodova. Ve!i broj ce obrnuto boduju.Marijana Majdak.89. Ukupni cenata kre!e se u rasponu Cronbach alpha od .77 da OSIQ nešto pouzdanije mjeri sliku o sebi kod do . Op!enito bi se moglo re!i (Cronbach alpha) se kre!e u vrijednostima od . (bez skale spolnog samopoimanja i skale idealiz- tivno (s jednim bodom) ako je zaokružen odgovor ma). dok se sve ostale estice boduju pozitivno se interpretiraju po skalama i to tako da manji broj ako je zaokružen odgovor neto no.).gotovo uvijek mislim tako.). gdje odgovor 1 zna i uop!e est podru ja (subskala). Na našem uzorku pouzdanost istraživanja pouzdanost iznosi . nost da stvore o sebi dojam kakav žele. Korištena je skala autora Marka Snydera iz Zadatak je sudionika da na skali od šest stupnjeva 1979. situaciji.38 rezultat je zbroj svih pozitivnih odgovora i što je do . koji se sastoji od odrediti koliko je pojedina tvrdnja to na za njih 129 estica koje mjere samopoimanje u dvana. Pouzdanost OSIQ na uzorku ameri kih adoles- rane estice: #esto se sramim samog sebe. odgovor 3 – ponekad mislim. 5-opisuje me dobro i 6-opisuje me vrlo dobro). a ponekad ne poimanja pa se upitnik za potrebe ovog istraži. Skala samomotrenja (SMS) U svih dvanaest skala OSIQ polovica estica je formulirana pozitivno. u kojoj mjeri misle da kontroliraju izraža- a odgovori se rekodiraju imaju!i u vidu formulaciju vanje svojih emocija i da mogu koristiti tu sposob- estica.85. na skali od 5 stupnjeva.88 na on ve!i to je samopoštovanje ve!e. Za potrebe ovog istraživanja preveden je Skala se sastoji od 10 tvrdnji koje sve predstav- Revidirani OSIQ Upitnik (Offer. Samopoimanje se mjeri tako bodova ukazuje na ve!e samomotrenje. Offerov revidirani upitnik samopoimanja Skala eksternalnosti /lokus kontrole (Offer’s Self-Image Questionnaire Revised - OSIQ. prema Offer i sur.94. 4-opisuje me done. Cronbach alpha za ovaj upitnik iznosi . 1994. tako da se sve pozitivno formulirane esti.80. dok je kod polaznika III i IV razreda srednje škole nje psihopatologije (#esto osje!am da bih radije Cronbach alpha . Primjer da se izra una ukupni rezultat (TSI – Total self estice: Na zabavama i u društvu ne pokušavam 62 . #estice 2. Na našem uzorku pouzdanost umro nego dalje živio) i idealizam (primjer esti. 1992. Što je mjere šest aspekata samopoimanja: psihološko ve!i rezultat (zbroj bodova za sve estice) to je samopoimanje (primjer estice: Kritiku mogu osoba ja e eksternalno orijentirana. godine. Sastoji se od 25 tvrdnji za koje ispi- zaokruži jedan od predloženih odgovora uz svaku tanici trebaju ozna iti slažu li se ili ne s ponu"enim tvrdnju (1-uop!e me ne opisuje. samopoima. dobri u shva!anju onoga što je prikladno u novoj kle. Osje!am da nemam talenta ni za što).87 na mla"im adolescentima i od . socijalno samopoimanje gotovo sve pripisuje nekim izvanjskim elementima (primjer estice: Dobro se osje!am kad sam s dru. revised) Korištena je jednodimenzionalna Skala ekster- nalnosti iji autor je Petar Bezinovi! (1988. mislim tako. i smatra da sama ne može promijeniti ono što joj gim ljudima). 2-ne opisuje me tvrdnjama koje opisuju u kojoj mjeri su sudionici to no. Primjer estice: Loše stvari u životu estice: Naj eš!e se mogu osloniti na svoje rodi.).. odgovor 2 – uglavnom ne mislim estice koje se odnose na skalu spolnog samo. mi se doga"aju jer nemam sre!e. Rezultati to no.

odbacivanje 6 Roditelji su me nazivali 11. te u šestom bloku vari- jable samomotrenja i eksternalnosti. a dobivena re-testom cije od okoline. 2. mjerama i maloljetnika smještenih u instituciju !uju izražavanje ukupnog rezultata na cijeloj skali postoji statisti ki zna ajna razlika u gotovo svim jednom vrijednoš!u koja ukazuje na razinu nefor. 4. 58-72 initi ni govoriti stvari da bi se drugima svidio. ne pružanje 4 Nastavnici su se ponašali 12.). Ponižavanje i Izbjegavanje od nekih prijatelja i 11 Svi iz mjesta gdje živim 17. a postupno su uvo"eni sljede!i bloko- iznosi . nekih iz razreda.88 percepcija od potrebne pomo!i i pri anje ružno o prema meni kao da sam strane nastavnika njima zlo inac.63. strane drugih vršnjaka.25% . obrazovanosti i zaposlenosti roditelja te procjeni materijalnog statusa. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011.33% . negativan odnos susjeda. Kamenov i Simi!. na Snyderovoj skali samomotrenja dobivena je kod drugi blok varijabli vezanih uz broj roditelja i bra - sudionika smještenih u ustanove. te ljudi iz kvarta 2.03% . probisvijet. pa je mogu!e da no stanje.83 (Veli!.94 63 . op!enito negativan odnos ljudi iz okoline 3. Takav ukupni rezultat može u varijabli ponavljanja razreda. pri emu niže vrijednosti Pouzdanost skale na osnovi Kuder-Richardsonove ukazuju na manje iskustva i doživljaja stigmatiza- formule (20) iznosila je . Upitnik se sastoji od 30 tvrdnji na koje REZULTATI ispitanici odgovaraju na Likertovoj skali. osim malne stigmatizacije.70. 9 Prijatelji iz kvarta me 17.87 odbacivanje od vršnjaka.27% . Izme"u maloljetnika s izvaninstitucionalnim ficijent unutarnje pouzdanosti cijele skale omogu. te obrazovanja Tablica 1. u tre!em bloku dodane su varijable o ona nije primjerena za tu populaciju. Prikaz karakteristika upitnika UNS-D Skala Opis Broj Primjer estice % Cronbach estica objašnjene alpha varijance 1. Metode obrade podataka ku od 146 studenata KR – 20 koeficijent pouzda- nosti iznosio je . nakon mjesec dana . zgražanje od strane nekih su se po eli ponašati okoline vršnjaka. Posebno niska unutarnja pouzdanost vi varijabli: prvi blok vezan uz školovanje i dob. u etvrtom bloku varijable Upitnik za ispitivanje doživljaja neformalne vezane uz prethodne intervencije prema obitelji i stigmatizacije maloljetnika društveno maloljetniku. Tvrdnje su grupirane u etiri faktora (karakteristike upitnika Socio-demografska obilježja maloljetnika prikazujemo u tablici 1). ispitivanim socio-demografskim obilježjima. izbjegavanje od sme!e. nazivanje pogrdnim imenima prema meni kao da sam od nekih prijatelja.76 percepcija od raznim ružnim imenima: strane roditelja i kriminalac. br. 2000. Na našem uzorku pokazala Podaci su obra"eni hijerarhijskom regresijskom se slaba pouzdanost ove skale (Cronbach alpha analizom.49). Povezanost me"u faktorima i visoki alpha koe. Negativna Nazivanje ružnim imenima. Vol 47. ro!aka propalica i sl. nazivanje pogrdnim imenima od susjeda i zabranjivanje svojoj djeci da se druže s njima. Negativna Loš odnos prema njima. Križnom validacijom na nezavisnom uzor. Ukupno 30 . str. se kretati od 30 do 150.83 o ekivanja od negativan odnos roditelja prijatelja i se boje. u petom bloku varijable formalne i neprihvatljivog ponašanja UNS-D neformalne stigmatizacije. Upitnik je konstruiran za potrebe ovog istra- živanja. Strah i negativna Strah prijatelja.

3 65 53.Marijana Majdak.6 27 21.3 Viša i visoka 25 19.3 Tre"i i više 11 7.01 zaposlena Da 102 75.9 37 31.49 0.4 stanja Prili no dobro 30 21.8 DO Dva ili više puta 7 5.3 10.0 63 50.3 10 Je li obitelj bila u Ne 104 74.61 0. Maloljetnici s manje s nekim drugim „ostalima“ (širom obitelji.4 13. a dijelom školu statisti ki zna ajno ne razlikuju (tablica 2).0 28.6 11 Ranija prijava Ne 92 66.4 22 18.74 0.18 razreda Da.1 56 44.01 za kazneno djelo Da.12 Osnovna škola 14 10.01 ili suda Da.0 55 44.6 30 23. jednom 40 28.40 0.0 2 S kim živi S oba roditelja 82 59.4 13 10.2 65 51.4 Odli no 7 5.7 12 Raniji postupak Ne 70 50. jednom 49 35.3 25 19.9 40 31.1 42 33.46 0.4 19.8 24 19.3 5 Je li otac Ne 33 27.01 tretmanu CZSS Da 35 25.9 19 15. Usporedba skupina maloljetnika po socio-demografskim obilježjima Varijabla Odgovor Izvaninstitucionalne mjere Institucionalne mjere #2 p F % F % 1 Ponavljanje Ne 79 56.87 0. Maloljetnici koji su smješteni u instituciju su na maloljetnike s izvaninstitucionalnim mjerama Tablica 2.03 S jednim roditeljem 52 37.2 kazneno djelo Dva ili više puta 11 7.9 19.5 6 Obrazovanje Bez osnovne škole 6 4.48 0. najstariji 62 44.2 19.01 pred sudom za Da.6 15 12.05 braku Nisu u braku 10 7.0 Dva ili više puta 6 4.3 Da. više puta 11 7.0 16 12.3 47.7 52 41.7 7 Obrazovanje oca Bez osnovne škole 7 5.1 53 42.2 42 33.6 Rastavljeni 28 20. jednom 58 41.5 62 49.2 37 29. Podaci o školovanju maloljetnika pokazuju Maloljetnici s izvaninstitucionalnim mjerama da su maloljetnici uglavnom polaznici škola. ro"a- izvaninstitucionalnim mjerama u prosjeku su cima i sl.8 65 51.2 26 20.4 48 38.9 55 49.6 3.0 5.7 10.3 11 8. unutar ustanove.0 8 Procjena Loše/ispod prosjeka 24 17.04 materijalnog Prosje no 78 56.) nego maloljetnici smješteni u instituciju. stariji jednu godinu pa je dio njih ve! završio Roditelji maloljetnika smještenih u instituciju u odno- školu. u kojima se dvije skupine maloljetnika dijelom polaze redovnu školu.3 34 27.0 69 55.71 0.6 Srednja škola 83 64.6 74 58.8 Srednja škola 78 57.66 0.6 25. jednom 28 20.01 ro!enja Drugi 46 33.0 67 53.0 3 Jesu li roditelji u U braku su 101 72. u ovom uzorku eš!e žive s oba roditelja.0 7. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja roditelja.01 0.2 Viša i visoka 33 24.0 40 31.8 8.12 majke Osnovna škola 20 14.8 61 48.7 13 Ranije mjere DO Ne 105 75.1 26 20.7 64 . odnosno redovnih ili unutar ustanove.71 0.0 18 14.4 11 9.01 zaposlen Da 89 72.0 S drugima 5 3.0 56 50.3 9 Koji je po redu Prvi.7 49 38.00 0.03 0.6 4 Je li majka Ne 34 25.6 39 30.

upitniku samopoimanja) u odnosu na maloljetni- veno i procesuirano.01 Smješteni u instituciju 125 15. Njihovo samopoštovanje statisti ki zna ajno je niže u odnosu na maloljetni- Usporedba maloljetnika prema ukupnom rezul. su smješteni u instituciju u odnosu na maloljetnike Maloljetnici smješteni u instituciju doživljavaju s izvaninstitucionalnim mjerama eš!e tre!e. ljetnika (s izvaninstitucionalnim mjerama i smje- telja koji nisu zaposleni ili su u mirovini.06 65 . Rezultati pokazuju da su maloljetnici koji razlika nije statisti ki zna ajna (tablica 3).92 8.10 34.47 5.27 Eksternalnost S vaninstitucionalnim mjerama 146 23. govori i o tome da oni žive u brojnijim obiteljima. dok kod samomotrenja i eksternalnosti i odli no. 58-72 eš!e nisu u braku i ne žive zajedno.82 20.14 3.80 3.00 0. 2. To ujedno je od svih osoba iz njihove okoline (nastavnika. roditelja.86 58. U usporedbi s šteni u instituciju) statisti ki zna ajno razlikuju maloljetnicima s izvaninstitucionalnim mjerama malo.07 Smješteni u instituciju 125 12. što je u skladu tatu na svim ispitivanim varijablama vezanim uz s njihovom nepovoljnijom obiteljskom situacijom Tablica 3.95 9. socijal- kontekstualnim varijablama: stigmatiziranost. nom samopoimanju. štajem u instituciju i formalno stigmatizirani. te da su im je i ponašanje prema njima od osoba iz okoline.01 Smješteni u instituciju 125 325. samopoimanje i samopoimanju suo avanja.61 Ukupno 271 17. Vol 47.00 Samopoimanje S vaninstitucionalnim mjerama 146 265. eksternalnost. br. nike s izvaninstitucionalnim mjerama eš!e bili u razumljivo je da su nailazili na negativne reakci- postupku Državnog odvjetništva i suda.33 Samomotrenje S vaninstitucionalnim mjerama 146 10. ro"aka. Usporedba skupina maloljetnika po varijablama vezanim uz sliku o sebi Kriterijska varijabla Skupina maloljetnika N M SD F p Neformalna stigmatizacija S vaninstitucionalnim mjerama 146 71.86 Ukupno 271 25.02 Ukupno 272 11. i prema kojima su ve! i ranije bile poduzimane ljetnici smješteni u instituciju u odnosu na maloljet.64 4.57 Ukupno 272 80. a mjera smještanja u instituciju ke s izvaninstitucionalnim mjerama. eš!e ve! ranije bile izricane mjere zbog kaznenog Samopoimanje maloljetnika smještenih u institu- djela. S tuciju eš!e su nego prema obitelji maloljetnika s obzirom da se radi o maloljetnicima koji su smje- izvaninstitucionalnim mjerama bili poduzimani tre. Kod skupine sliku o sebi pokazala je da se dvije skupine malo- maloljetnika smještenih u instituciju ve!i je broj rodi. ke s izvaninstitucionalnim mjerama.36 0. ali tmani u Centru za socijalnu skrb.01 Smješteni u instituciju 126 89.05 68.65 24.48 3. maloljetnike s izvaninstitucionalnim mjerama. mjere zbog društveno neprihvatljivog ponašanja. ali poštovanja.68 Ukupno 271 295.52 9. Oni u svim posljedica je neuspješnih ranije poduzimanih mjera. kao i da su malo.99 16. Radi se dakle o maloljetnicima koji su ve! ciju statisti ki zna ajno je lošije (viši rezultat na više puta po inili kazneno djelo koje je bilo otkri.98 9.68 8. str.28 0. samopoimanja i samo- stanje obitelji procjenjuju kao loše/ispod prosjeka. obiteljskom samopoimanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011. samomotrenje.16 3.45 63.08 Smješteni u instituciju 125 27. susjeda i prijatelja) u odnosu na Prema obitelji maloljetnika smještenih u insti. samopoimanju psiho- samopoštovanje sudionika patologije i idealizmu).68 Samopoštovanje S vaninstitucionalnim mjerama 145 18. u rezultatu dobivenom u varijablama doživljaja ljetnici smješteni u instituciju nešto eš!e materijalno neformalne stigmatizacije.11 0.52 3. aspektima samopoimanja postižu lošiji rezultat u odnosu na maloljetnike s izvaninstitucionalnim Usporedba maloljetnika prema osobnim i mjerama (psihološkom samopoimanju. etvrto statisti ki zna ajno više neformalne stigmatizaci- i slijede!e dijete po redoslijedu ro"enja.95 0.05 5.

08* .14** .00 .17** -.28** . pokazao se broj ponavljanja razreda ($=0. Rezultati su.03 -.40** .12** .08 -.226**).20** .05 -.10* -.17** .30** .01 . odgovorilo na osnovno pitanje ovog istraživanja Dodavši prvom bloku varijable vezane uz o odrednicama samopoimanja i samopoštovanja strukturu obitelji.09* .10* 7.14** .08 -.09* . eksternalnosti i samomotrenja.16** -.09* .07 -.27** . Formalna stigma.13** . zna ajnosti.12 -.12** 3.10* 10.44** -. Radni status oca 1 -.01 .06 -.03 .16** 13.05 66 .20** 20. Polaženje škole -.08 . pokazali da se odnosi me"u varijablama ne Zna ajan prediktor u ovom bloku je i dob ispita- razlikuju zna ajno od skupine do skupine.06 .14** -. 1 -.44** -.14** .317.01 -. Broj ponav.02 . Broj mjera 1 .20** .05 .12** -.02 -.03 .posebno za samopoimanje i posebno za ajno koreliraju s oba kriterija.24** .10** 14.16** .289 na 0.04 .27** .03 . samopoštovanje. socio-demografskih varijabli i varijabli stigmati- ve!im doživljajem neformalne stigmatizacije i zacije.03 9. kao i redoslijed ro"enja samostalno zna- analize .12** .06 -.04 .12** -.57** .30** . Procjena 1 -.16** .09* . (s obzirom na najvišu bivarijatnu korelaciju s kri- nosti me"u varijablama provedeno je zasebno za terijem).15** .17** -.16** -.04 6.11** . Samomotrenje 1 .62** -.01 . lizu zapo eli smo blokom varijabli vezanih uz poštovanja školovanje i dob.11** -.11** .01 .66** 21.12** -. ime nika ($=-0. Dob 1 .02 -.02 .).05 .18** .21** .14** .22** -. kako bi se poimanje lošije.03 .14** . O ekivano na ve!ini ispitivanih varijabli.07 -.01 .65** 18.09 .09* živi 5.24** .01 .16** .08* -.13** -.09* -.06 . Obrazovanje majke 1 .01 -.09* . koje zajedno objašnjavaju 7% S obzirom na dobivene razlike me"u skupinama varijance samopoimanja maloljetnika.06 .04 -.25** 17.12 .01 .36** .01 -.10** -.23** .21** .03 -.11** .06 pred sudom 15.13** .65** .10** -.13** -.06 .11** -.10* . eš!a nezaposlenost roditelja. koeficijent multiple regresije je maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja. Redoslijed ro!enja 1 .27** .07 -. ispitivanje poveza.01 .16** .09* -.17** . Broj prijava DO 1 .13** .04 .04 11.05 16. Samopoimanje 1 .285**).05 -.17** -.11** -.12** .12** .13** materijalnog stanja 12.08* .22** . Korelacijska matrica varijabli uklju"enih u model (N=272) Rb Varijable 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 1.09* .06 -.75** .26** .11 -.03 -.08* -.00 .23** .19** -.12** -. te trenutno bra no stanje i/ili kohabitiranje smo provo"enjem dvije hijerarhijske regresijske roditelja.00 -.08* -.12** -.06 .03 .22** . Bra no st.15** .06 . Neformalna stigma.02 .16** -.10 .15** .18** .10** .12** -.11** . najboljim prediktorom samopoimanja svaku skupinu maloljetnika.54** -.14* -.19** . no taj mali porast u U tablici 4 prikazana je matrica korelacija ispitiva. postotku objašnjene varijance nije dostigao razinu nih varijabli za cijeli uzorak.02 .18** . 1 -.14** .09* .02 .16** -.14** .00 2. me"u. Iako broj roditelja s kojima maloljetnik Relativni doprinos ispitanih varijabli utvrdili živi.29** .02 .05 .16** .12** 4.11** .16** .Marijana Majdak. to je njihovo samo- sudionicima iz obje skupine zajedno.10* -.15* .16** . Broj postupaka 1 .08 -.08* 8.03 .02 .06 -.15** . razreda 1 .11** -.27** -.54** -.26** .01 . Samopoštovanje 1 **p<0. Tretman CZSS 1 . u instituciju. Prediktori samopoimanja: Regresijsku ana- Mogu"nost predikcije samopoimanja i samo.06 -.28** .15** .10* -.21** .17** -. narastao sa 0.01 * p<0. Što su maloljetnici više puta je opravdano provo"enje regresijske analize na ponavljali razred i što su mla"i.27** .33** . Roditelji s kojima 1 . Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja (brojnije obitelji. Postupno smo uvodili blokove lošija procjena materijalnog stanja obitelji i sl.03 .71** . Obrazovanje oca 1 . tim.17** .15** . roditelja 1 .01 . Eksternalnost 1 .05 -. u ovoj kombinaciji Tablica 4.09* 19.04 .11** . Dobiveni lošijim samopoimanjem maloljetnika smještenih rezultati prikazani su u tablici 5. Radni status majke 1 .

055 .066 .420 Promjena R2 = .057 Broj ponavljanja razreda .248** Trenutni radni status oca -.01 * p<0.196 Promjena R2 = .033** **p<0.096 Stupanj obrazovanja majke -.011 -.057 Broj ponavljanja razreda .080 .090 -.066 .324** -.054 .144** Redoslijed ro!enja .017 Promjena R2 = .097 -. Polaženje škole .065 .176 -.037 -.026 .129 Trenutno bra no stanje i kohabitiranje roditelja -.168* Dob .168 Dob -.057 -.066 .122 .179** .246** .087 -.037 .151* Procjena materijalnog stanja vlastite obitelji -.231** .092 Trenutni radni status majke -.193** . Prikaz rezultata hijerarhijske regresijske analize pri ispitivanju mogu nosti predikcije samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika s izre"enim mjerama(N=272) Blok Prediktori Samopoimanje Samopoštovanje $ r kriterij $ r kriterij 1.027 -.047 .256** .151* Procjena materijalnog stanja vlastite obitelji -.05 67 .036 .076 -.066 -.090** 2.008 R= .458 R= .092 R= .012 -.073 R= .047 .074 .053** Promjena R2 = .043 .057 Broj ponavljanja razreda .108 -.095 -.024 3.009 Promjena R2 = . Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011.090 .115 -.069 .120 -.071 .132 -.226** .117 -.097 -.120 .144* Redoslijed ro!enja -.251** .137 -.033 -.092 Trenutni radni status majke .073 .097 -.317 Rc2 = .259** .220** -.472** -.324** .263** -.180** .174* Eksternalnost .541 Rc2 = .064 .251** .228** -.168* Dob .151* Procjena materijalnog stanja vlastite obitelji .087 Promjena R2 = .047 -.057 Broj ponavljanja razreda .085 -.220** -.708 Rc2 = .004 .144* Redoslijed ro!enja .005 .017 -.057 .188* .243** Broj roditelja s kojima živi -.085 .192** -.248** Trenutni radni status oca -.057 Broj ponavljanja razreda .338 Rc2 = .106 .129 Trenutno bra no stanje i kohabitiranje roditelja .066 .243** Broj roditelja s kojima živi .096 Stupanj obrazovanja majke -.001 Broj ranije pokrenutih postupaka pred sudom -.219** -.080 .066 -.097 -.013 .057 Broj ponavljanja razreda .263** .436** .387** -.185 -.097 -.007 .665 Rc2 = .112 .289 Rc2 = .011 .145* -.096 Stupanj obrazovanja majke -.263** .001 . 2.037 -.096 .080 .147* -.228** -.009 .117 .183** .132* -.174* -.273** .036 -.078 .300 Rc2 = .066 .293** Prethodni tretman obitelji u CZSS .243** Broj roditelja s kojima živi -.004 -.001 .051* 5.097 -.119 -.282** Neformalna stigmatizacija .143* -.714 Rc2 = .079 Broj prethodno izre enih mjera .431** -. str.390 Promjena R2 = .302** -.293** R= .049 .096 .080 .107 -.155* .160 Promjena R2 = .064 -.568** R= .568** Samomotrenje .228** -.078 -.038 .117 .010 .032 .390** R= .024 .129 Trenutno bra no stanje i kohabitiranje roditelja .293** Prethodni tretman obitelji u CZSS .139** Promjena R2 = .008 .068 .263** -.490 Rc2 = .180** .149* .273** .233** .175* Stupanj obrazovanja oca .007 -.057 .091 -.070 R= .238** .011 -.168* Dob -. Polaženje škole .181** -.431** -.387** -.189** -.092 Trenutni radni status majke .151* Procjena materijalnog stanja vlastite obitelji -.078 .007 .079 Broj prethodno izre enih mjera DO ili suda .010 -.092** 4. Polaženje škole .208** Promjena R2 = .085 -.175* Stupanj obrazovanja oca .084** Promjena R2 = .085 .343** Broj prethodnih prijava DO za kazneno djelo -.054 .026 -.034 -.240** .248** Trenutni radni status oca -. br.008 .010 .180** . Polaženje škole .293** Prethodni tretman obitelji u CZSS .690 Rc2 = .057 .058 -.410** .056 .066 -.078 .507 Rc2 = .282** Neformalna stigmatizacija .045 -.134* -.185** 6.607** -.096 Stupanj obrazovanja majke -.129 Trenutno bra no stanje i kohabitiranje roditelja .018 -.036 .011 .387** -.076 Promjena R2 = .080 .092 Trenutni radni status majke -.058 -.175* Stupanj obrazovanja oca .001 Broj ranije pokrenutih postupaka pred sudom -.220** -.168 .025 .180** .087 -.120 .168* Dob -.144* Redoslijed ro!enja -.454 Rc2 = .175* Stupanj obrazovanja oca -.008 Formalna stigmatizacija . Vol 47.176** .243** Broj roditelja s kojima živi -.092 .129 -.029* -.079 Broj prethodno izre enih mjera DO ili suda .105 . 58-72 Tablica 5.324** .198* .220** -.098 -.196 R= .168* Dob -.455 R= .117 .179** -.180** .087 -.016 -.084 -.193** -.088 .243** R= .012 .123 -.059 -.148* -.180** .343** Broj prethodnih prijava DO za kazneno djelo -.126 -.129 Trenutno bra no stanje i kohabitiranje roditelja .607** -.001 Broj ranije pokrenutih postupaka pred sudom -.121* .020 .050 -.045 .236 R= .220** -.030 .273** .419** -.132 .248** Trenutni radni status oca -. Polaženje škole .173* -.008 Formalna stigmatizacija .126 .220** -.243** Broj roditelja s kojima živi .036 -.112 -. Polaženje škole .144* Redoslijed ro!enja .343** Broj prethodnih prijava DO za kazneno djelo .273** .324** .085 -.192* -.228** -.047 .

broj roditelja obje uvedene varijable zna ajno pridonose objaš. prediktorom ($=0.251**) od broja ponavljanja Samopoimanje je lošije kod maloljetnika ija je razreda ($=-0. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja izabranih prediktora njihovi beta-ponderi ostaju maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja. te novouvedeni trenutni radni status tome da je samopoštovanje kodirano obrnuto od majke i trenutni radni status oca. Pritom se najboljim prediktorom pokazao rezultat Blok socio-ekonomskih prilika obitelji pove.256**). Varijabla dobi. pretaciji beta-koeficijenata treba voditi ra una o tori su dob. te oni koji su smje.176**). nutni radni status majke i trenutni radni status oca nalnost i samomotrenje u ovoj kombinaciji nisu nisu se pokazali zna ajnim prediktorima.što su maloljetnici više puta ponavljali razred i ponderi dobi i trenutnog radnog odnosa majke gube što su mla"i. dodat- varijance. dok drugi gube na zna ajnosti. usprkos zna aj. nosti i samomotrenja. te njihovim uvo"enjem nije Varijable vezane uz prethodne intervencije došlo do zna ajnog porasta u postotku objašnjene objašnjavaju. zna ajni prediktori još su i formalna sti- ponder varijable ponavljanja razreda se smanjuje gmatizacija ($=0. to je njihovo samopoštovanje niže. kod samo- novouvedenom bloku. postotak objašnjene varijance za 9%. Samopoimanje je samopoimanja. Smjer pondera ostao je isti obitelj prethodno bila u tretmanu CZSS-a.240**) i procjena materijalnog na 0. !ava koeficijent multiple regresije na R=0. varijable vezane Blok varijabli vezanih uz školovanje i dob uz prethodne intervencije. Me"utim. tre- nim bivarijatnim korelacijama s kriterijem. s kojima maloljetnik živi. objašnjavaju dodatnih objašnjava 8% varijance samopoštovanja malo- 5% varijance. za razliku od kriterija samopoimanja. #etvrti po redu uvedeni blok. statisti ki nezna ajni. uvedena U zadnjem smo bloku uveli varijable eksternal. 68 .251**). a ponavljanje razreda i trenutni radni Uvo"enje bloka varijabli vezanih uz strukturu odnos oca ak i na zna ajnosti. . najboljim prediktorom u kombinaciji postaje novo- hodnih blokova ostaje procjena materijalnog stanja uvedena varijabla procjene materijalnog stanja vla- obitelji. Beta. stigmatizacije. Jedini zna ajni prediktor iz pret.259**).251**). u prethodnom bloku. Kao i kod kriterija samopoima- postotku objašnjene varijance od ak 21%. me"utim. operacionalizi. ve!i rezultat na više kod onih maloljetnika iji su roditelji trenutno upitniku samopoštovanja uistinu ozna ava i ve!e zaposleni.45. te najboljim prediktorom u kombinaciji stanja vlastite obitelji ($=-0. i jedini zna ajan u ljetnika. ima ve!i beta-ponder ($=0. Isto kao i Lošije samopoimanje imaju maloljetnici koji na za kriterij samopoimanja.436**) Blok socio-ekonomskih prilika obitelji pove- od varijable formalne stigmatizacije ($=0. u jabla neformalne stigmatizacije. na visini. Pritom nja.Marijana Majdak. bolji prediktor u ovom koraku je i dalje procjena pno je objašnjeno 46% varijance samopoimanja materijalnog statusa vlastite obitelji ($=0. je prethodni tretman obitelji poštovanja se dob maloljetnika pokazala boljim od strane Centra za socijalnu skrb ($=0.183. naj- Hijerarhijskom regresijskom analizom uku. beta-ponder varijable upitniku postižu viši rezultat. Drugim rije ima.193**). zna ajni prediktori. Beta. na upitniku neformalne stigmatizacije ($=0. Ostali zna ajni predik. postaje novouvedena varijabla procjene materijal. zadržava razinu zna ajnosti. pri inter- imaju bolje samopoimanje. Prediktori samopoštovanja: U hijerarhijskoj nog stanja vlastite obitelji ($=-0. Me"utim. ekster. ponavljanja razreda se smanjuje ($=-0. ponderi novouvedenih varijabli.410**). a operacionalizirane kao smještenost u instituciju. pri emu vari. Za razliku od samopoimanja. stite obitelji ($=0. i/ili kohabitiranje roditelja i redoslijed ro"enja. Najbolji prediktor. Uz njega. nih 5% varijance samopoštovanja. a šteni u instituciju. trenutno bra no stanje njavanju varijance samopoimanja. ovoj kombinaciji prediktora ne dostižu razinu zna- rana kao ukupni rezultat na Upitniku neformalne ajnosti. kao i u slu aju samopoimanja.147**). obitelji ni kod kriterija samopoštovanja ništa zna- Blok stigmatizacije donosi najve!i porast u ajno ne mijenja. Me"utim. Oni koji regresijskoj analizi uveli smo identi ne blokove materijalno stanje svoje obitelji procjenjuju boljim kao i za kriterij samopoimanja. !ava postotak objašnjene varijance za 14%.134**). samopoštovanje.

Nadalje istraživa- Za razliku od slu aja kad je kriterij bilo samo. imanje i samopoštovanje maloljetnika. broj prethodno pokrenutih postupaka pred štovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog sudom za kazneno djelo ($=0.192**). i institucionalnim mjerama. Vol 47. te procjena manja. 1991.219**). ljivom ponašanju). iako u prakti ki nultoj vezi s kriterijem. Beta-ponder dobi u ovom i dob sudionika ($=0. prema Ricijaš. Pager. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011. Maruna. te mogu!e prediktore tizacije zna ajno pridonosi objašnjavanju varijance njihovog samopoimanja i samopoštovanja.. br.) govore o tome ble s kojom je u korelaciji. samo varijabla neformalne stigma. broj prethodno pokrenutih je niže kod maloljetnika ija je obitelj prethodno postupaka pred sudom za kazneno djelo ($=0. a sve sa samopoštovanja ($=-0. Hijerarhijskom regresijskom analizom ukupno Za razumijevanje samopoimanja maloljetnika je objašnjeno 42% varijance samopoštovanja malo. RASPRAVA I ZAKLJU%AK Peti po redu blok stigmatizacije i kod samopo.188*) bila u tretmanu CZSS-a.419**). Bonta. Me"utim. nije pokazalo zna ajnim pre. U tom smi- je gubi na snazi. uvo"enje šestog bloka rezultira stati. Maloljetnici upitniku neformalne stigmatizacije ($=-0. a sa poduzimaju prema maloljetnicima ne zna e samo supresorskom varijablom broja pokrenutih postu. po prvi zuju da u razumijevanju samopoimanja i samopo- puta. bloku gubi na visini. sti ki zna ajnim porastom u postotku objašnjene Braman. društveno neprihvatljivog ponašanja pokazalo se ljetnika. zna ajni prediktori su još i procje. Broj prethod.. a zatim na sma- malne stigmatizacije i samopoštovanja je još uvijek njenju stigmatizacije i na razvoju pozitivne slike o jaka..149*). 2004. razini neposrednog okruženja (obitelj) i šire okoli- varijabla zna ajno doprinosi objašnjenju varijance ne (stigmatizacija). Samopoštovanje obitelji ($=0. niz drugih elemenata koji su važni za daljnje ponašanje i život maloljetnika. a ponavljanje razreda na zna- ajnosti. ponašanja kojima su izre ene zakonske mjere treba no pokrenutih postupaka pred sudom za kazneno uzeti u obzir mogu!e prediktore koji se nalaze na djelo u ovom slu aju djeluje kao supresor varijabla. direktna veza nefor. za razliku od neprihvatljivog ponašanja s izvaninstitucionalnim samopoimanja. što zna i da možemo govoriti o slu rezultati dobiveni ovim istraživanjem govore u moderatorskom utjecaju eksternalnosti koja na prilog tome da op!enito treba preventivno djelovati sebe preuzima dio veze neformalne stigmatizacije na svim razinama kako do društveno neprihvatlji- i samopoštovanja. svrhom boljeg razumijevanja potreba maloljetnika nje imaju maloljetnici koji na Upitniku neformalne društveno neprihvatljivog ponašanja. Uz neformalnu stigmatizaciju. Pritom se. str. kognicija i usmjeravanju prema društveno prihvat- diktorom. najboljim prediktorom pokazao rezultat na materijalnog stanja vlastite obitelji. 2003. dakle mjere koje se zacije koja s kriterijem korelira u visini -0. Naime. Me"utim. Radi se o varijabli neformalne stigmati. Travis.179**).57. U ovom smo istraživanju ispitali samopoi- štovanja donosi najve!i porast u postotku objaš. stigmatizacije postižu niži rezultat.472**). procjena materijalnog stanja vlastite za socijalnu skrb ($=-0. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem poka- na materijalnog stanja obitelji i dob. manje i samopoštovanje maloljetnika društveno njene varijance (19%).21.. Integrativne teorije (Andrews i kriterija jer otklanja nevaljani dio varijance varija. 2006. ali i. promjeni kod samopoimanja. kriminalitetom u odrasloj dobi. Uvo"enjem zadnjeg stigmatizacije (formalne i neformalne) na samopo- bloka ponder varijable neformalne stigmatizaci. Ponder varijable Hirschfield. 2002. individualnoj razini maloljetnika (eksternalnost). a koja jest povezana s da su društvene intervencije u mladosti povezane s kriterijem. jedini zna ajni prediktor u novouvedenom Uz njega su zna ajni prediktori još i eksternalnost bloku je prethodni tretman obitelji od strane Centra ($=-0. 58-72 Tako"er.198*). kao ni sebi (stvaranju uvida u vlastito ponašanje. 2009. 69 . Samomotrenje se u ovoj kombinaciji.192*. 2001. nja unutar teorija etiketiranja (Kaplan i Johnson poimanje. 2. da veliki utjecaj ima stigmatizacija. formalnu stigmatizaciju ve! to vu e za sobom i paka pred sudom za kazneno djelo +0. vog ponašanja ne bi uop!e došlo..) govore o negativnim u incima eksternalnosti iznosi -0. Bernburg i Krohn 2003. Više samopoštova. prema varijance samopoštovanja od 3%... kao i kod kriterija samopoi. 2002.

Tako"er. koji su ve! ranije bili u postupku pred ali ne i osobu. koji materijalno stanje svoje obitelji opi- bale bi biti takve da osude/kritiziraju ponašanje. javnost o tome što mlade ljude vu e u delinkven.). u ponašanje. broj prethodno pokrenutih postupaka ka trebalo bi raditi na smanjenju stigmatizacije u za kazneno djelo pred sudom i dob.Marijana Majdak. postupke i reakcije u rizi nim situacijama. nastavnika. te obitelji. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja koji su smješteni u instituciju i ja e neformalno sti. Tako"er. Reakcije bliskih imbenicima na koje ne mogu utjecati (sre!a. jer se samopoštovanje ponašanja (naro ito maloljetnicima koji su insti. Da bi utjecali na samopoštovanje Takve reakcije ne bi bile stigmatiziraju!e ve! poti. suju lošijim. pozitivno. ali i S obzirom na navedene prediktorske varijable u eksternalnost. zatim koji svoje tno ponašanje. U razumijevanju samopoštovanja maloljetnika gmatizirani. Prema tome. važno je raditi na razvijanju internalnog i zalaganjem mogu sebi osigurati egzistenciju i lokusa kontrole i vlastite odgovornosti za svoje poboljšati svoje materijalno stanje. društvu op!enito u smislu osvještavanja javnosti o maloljetnici koji doživljavaju više stigmatiziraju!ih negativnim u incima stigmatiziranja. one bi trebale biti dane sudom za kazneno djelo i koji su mla"i imat !e niže u pravom trenutku i na pravi na in (s mjerom). može pove!ati i u grupi s društveno neprihvatlji- tucionalizirani) na boljem samopoimanju. bina i sl. procjena materijalnog stanja vlasti- smislu poboljšanja samopoimanja tih maloljetni. caj ima tako"er neformalna stigmatizacija. osvještavanju i motiviranju da vlastitim trudom Tako"er.). senzibilizirati reakcija od osoba iz okoline (roditelja. 70 . sud- osoba na društveno neprihvatljivo ponašanje tre. samopoštovanje. situaciju ili položaj pripisuju vanjskim školama i lokalnim zajednicama. raditi preventivno s obiteljima. ali i na vim ponašanjem koja podržava delinkventnost). vršnjaka. važan dobro što naprave (društveno prihvatljivo pona- je i rad s maloljetnicima društveno neprihvatljivog šanje. te koji materijalno stanje svoje obitelji društveno neprihvatljivog ponašanja veliki utje- procjenjuju lošijim imat !e lošije samopoimanje. susjeda…. zdravo. prijatelja. maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja cajne za maloljetnika da prilagodi svoje ponašanje na pravilan na in važno je podržati i pohvaliti sve u skladu s društveno prihvatljivim.

Adolescence. Pe!nik. Rathge. K. P. Prilog analizi Snyderova konstrukta. M. Snyder. O. www.J. LexisNexis Group. M. i Dolan. (2006): A Psychology of Criminal Conduct.T. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Ogresta. i Feri!. (2009): Pripisivanje uzro nosti vlastitog delinkventnog ponašanja mladih. (2004): Stigmatization or Normalization? The Declining Relevance of Labelling Theory in Disadvantaged Urban Communities.highbeam. Ostrov. Life Chances and Adult Crime: The Direct and Indirect Effects of Official Intervention in Adolescence on Crime in Early Adulthood. G.B. i Ray. Fourth Edition. Zagreb. Bernburg. International Journal of Forensic Mantal Health. (1990): Adolescent stress and self – esteem. i DeMatteo. C. (1989): Crime. R. R.. Z. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2011. str. L. 15 (1-2) 117-139. Annual Meeting of American Sociological Association in San Francisco. (2002): Kriminologija. Odsjek za psihologiju.. (1991: Negative Social Sanctions and Juvenile Delinquency: Effects of Labelling in a Model of Deviant Behavior. 2 (1) 7-18. Bezinovi!. shame and reintegration. U: Advances i experimental social psychology (ur. (2003): Labeling and Delinquency. Shame and Criminal Justice. Robertson. (1979): Self-monitoring Process. Mullis. MAYSI and YLS/CMI. (2003): Jednoroditeljske obitelji: Osobni doživljaj i stavovi okoline. Kaplan. Kamenov. 12. J.. Kov o-Vukadin. Studijski centar socijalnog rada. Offer.htm Andrews. Društvena istraživanja.com/ labeling and delinquency. 25 (98) 333-341. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu. Singer. D.) Berkowitz.. (2000): Što se krije pod pojmom „samomotrenje“. (2003): Predicting Juvenile Recidivism with the PCL: YV.. 12/02. Ž.. Helburn. i Krohn. Dacey. (2003): Labelling. br. Jastrebarsko: Naklada Slap. U: The development of self. L. Marczyk. 17. (2005: Psihologija adolescencije. N. Paper submitted for consideration for the 2004. 71 . Ž. Hirschfield.. Filozofski fakultet Sveu ilište u Zagrebu. P. R. i Kamenov. M. H. Fišer. N..R. 111/97. 85-128.. 41-53. Youngs. i Simi!. Majdak. Doktorska disertacija. Kriminologija i socijalna integracija. (2009): Stigmatiziranost i slika o sebi maloljetnih po initelja kaznenih djela. 27/98. M. S. 41 (4) 1287-1318... i Josipovi!.S. D. 62 (2) 327-346. Vol 47. N. M. Sveu ilište u Zagrebu: Pravni fakultet. S. N. Rosenberg. i Radat. 3 (1-2) 79-98. i Obradovi!.. M. J. C. Social Science Quarterly.. Cambridge: Cambridge University Press. i Bonta. Raboteg-Šari!. K. G. R. (1988): Samopercepcija osobne kompetentnosti kao vrednovanja vlastitog ja. Zakon o sudovima za mladež (1997): Narodne novine. K. Zagreb: Kasani! d. Lackovi! – Grgin. Braithwaite. Lander.. Veli!. i Cajner-Mraovi!. Gray-Ray. Ricijaš. (ur. Baši!.R. T. i Uzelac. M. J. Markovi!. CA. Doktorska disertacija. S. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji.D. J. J. (2007): „Za“ i „O“ jednoroditeljskim obiteljima. 58-72 LITERATURA Adams. (2004): Djeca i mladi u riziku – rizi na ponašanja. J. E. Orlando: Academic Press. Harris. I. i Johnson. N. J. (1994): Adolescent development. I. i Kenny. P.G..) Baši!. Koller-Trbovi!. K. A. Suvremena psihologija. V. Journal of Social Issues. 1. M. M. materinstva i mladeži. Boston: Brown&Benchmark.A. D. 72 (1) 98-123.o. (2006): Dohodak bra nih partnera kao odrednica bra ne kvalitete. (1985): Self concept and psychological well-being in adolescence.I. Howard. Criminology. 2. New York: Academic Press. U: Poreme!aji u ponašanju i rizi na ponašanja: pristupi i pojmovna odre"enja (ur. J. (2006): Reintegrative Shaming.) Leahy. i Mullis.o. M. #udina-Obradovi!. (1992): Offer Self-Image Questionnaire Revised. Los Angeles: Western Psychological Services Publishers and Distributors.

externality. the assessment of Þnancial status of the family. Offer’s revised questionnaire of self-image. Self-monitoring scale. self-esteem. juveniles with socially unacceptable behavior. A hierarchic regression analysis was conducted. with following blocks of variables: Þrst block connected to school status and age. Key words: self-image. In the research were applied Coopersmith’s questionnaire of self-esteem. Željka Kamenov: Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja DETERMINANTES OF SELF-IMAGE AND SELF-ESTEEM IN JUVENILES WITH SOCIALY UNACCEPTABLE BEHAVIOUR Abstract: The goal was to explore the contribution of socio-demographic variables. the number of former interventions by the court for criminal act and the age of juvenile. Externality scale. second block connected to number of parents and marital status. Included variables explained 46% of variance of self-image and 42% of variance of self-esteem of juveniles with socially unacceptable behavior. third block about education and employment of parents as well as the assessment of Þnancial status. The best predictors of self-image were formal and informal stigmatization and the assessment of Þnancial status of the family. stigmatization. Þfth block of formal and informal stigmatization and sixth block about self-monitoring and externality. Questionnaire for assessing the experience of stigmatization in juveniles with socially unacceptable behavior and assessed socio-demographic data. self-monitoring and externality in explanation of self-image and self-esteem of male juveniles with socially unacceptable behavior on whom were applied non-institutional (N=146) and institutional measures (N=126). fourth block about former interventions to family and juvenile. while in predicting the self-esteem the best predictors were informal stigmatization.Marijana Majdak. stigmatization 72 .