You are on page 1of 21

2.

UVOD U INFORMACIJSKE SUSTAVE

Informacijski sustavje sastavni dio svakog ciljno orijentiranog sustava.
Osnovna funkcija informacijskog sustava je permanentna opskrba potrebnim


informacijama svih razina upravljanja i odlučivanja u danom tehnološkom
odnosno organizacijskom obliku (Slika 2.1.).







Slika 2.1. Informacijski sustav kao sastavni dio cilino orijentiranog
sustava


2.1. Pojam sustava


Pojam sustava javlja se u prostoru tehnoloških, organizacijskih i
znanstvenih aktivnosti, kao i u neformalnom (prirodnom) govoru odnosno


jeziku. Govorimo o željezničkom, telekomunikacijskom i brojnim drugim
sustavima. Pojam sustava je moguće definirati npr. kao skup elemenata i
odnosa među njima ili određenu prostornu ili funkcijsku izolaciju jednog


dijela iz cjeline. Dio cjeline koji nije obuhvaćen sustavom nazivamo
okolinom sustava. Sustav je organizirani skup elemenata (ljudi, strojeva,
procesa, ...) koji djeluju radi ispunjavanja postavljenog cilja.


Karakteristika sustava, koji su predmet čovjekova praktičnog interesa, je
sposobnost njihovog djelovanja, tj. rezultat odnosa između elemenata je 

proizvod. Pomoću proizvoda (izlazne velične) i elemenata potrebnih za
njegovu proizvodnju (ulaznih velična) realni sustavi komuniciraju s 

Podaci odnosno informacije se najčešće zapisuju kao jedan sam broj. Moguće definicije pojma podatka i informacije glase: Podatak je iskaz dan (jednom) izjavnom rečenicom. 2. Ulazne i izlazne velične informacijskog sustava su podaci odnosno informacije. okolinom. Svaki ili gotovo svaki sustav je istovremeno podsustav većeg sustava. Pojam informacijskog sustava  Informacijski sustav nekog tehnološkog i/ili organizacijskog sustava je  onaj dio tog sustava koji stalno opskrbljuje potrebnim informacijama sve razine upravljanja i odlučivanja u sustavu. . Svrha djelovanja sustava jest produkcija  određenog izlaza (dobra). Djelovanje realnih sustava u pravilu se promatra sa stanovišta učinka (svrhe. Informacija je podatak koji primatelju posreduje neku relevantnu novost. Djelovanjem sustava razumijevamo transformaciju ulaznih veličina u izlazne veličine. cilja) toga djelovanja. koji nazivamo nadsustavom promatranog sustava.1.1.

Vrijednost informacije utvrđuje se na osnovi toga u kojoj mjeri ta informacija otklanja neizvjesnost kod primatelja. Tu vrijednost često puta nije moguće direktno odrediti.      Slika 2. obrada.  čuvanje i razdioba informacija/podataka (Slika 2. već se ona određuje prema rezultatima koje je informacija omogućila. znak ili pak ime. Aktivnosti informacijskog sustava Temeljne aktivnosti informacijskog sustava jesu: obuhvat.).2. 2. Međutim. svaki takav zapis (ili prikaz) popraćen je prethodno definiranom interpretacijom. Informacijski sustav  .1.2.2.

kao efikasniju kontrolu ispravnosti podataka.3. time se procesi obuhvata i unosa podataka ujedinjuju. .. . računski centar. Suvremena informatička tehnologija omogućava direktan unos podataka.) i pod kontrolom sustava. što omogućuje veću efikasnost djelovanja sustava. Obuhvat podataka podrazumijeva obuhvatanje (zapisivanje) podataka na nosioce podataka koji su za sustav čitljivi. Takve  izlazne veličine obično nazivamo rezultatima obrade.. Temeljna odlika takvog sustava za obradu  podataka jest da se podaci unose direktno sa mjesta njihova nastanka (željeznička postaja.  Obrada podataka (Slika 2.) općenito predstavlja proces transformacije ulaznih (unesenih) podataka (veličina) u izlazne podatke (veličine).

Memorirani podaci. kemijskih. Čuvanje podataka predstavlja bitnu aktivnost u okviru informacijskog  sustava. Podaci se memoriraju i radi dokumentiranja. budući je ljudsko pamćenje prilično  neprimjereno za neke vrste i količine podataka. dobiveni podatak može za primatelja biti relevantna novost samo tren. proces obrade  podataka ne mora stvarno transformirati ulazne podatke. već se samo na temelju njih pomoću logičkih i aritmetičkih operacija generiraju izlazne veličine odnosno  rezultati obrade.  . Nakon toga. memoriranje podataka predstavlja značajnu aktivnost informacijskog sustava.3.  Slika 2. Naime. Naime. npr. Međutim. podatak može još dugo biti relevantan. ali za tog primatelja ne više novost. mogu biti korišteni u kasnijim procesima obrade i/ili odlučivanja. Za razliku od standardnih procesa. bazama podataka. Sustav za obradu podataka. u  tzv. ti podaci se u toku proizvodnje izlaza ne moraju potrošiti.

pored toga što omogućuje izrazito povećanje efikasnosti rada. Time se povećava učinkovitost informacijskog sustava. Stoga se kao jedna od pozitivnih popratnih pojava uspješnog uspostavljanja kompjutorskog informacijskog sustava redovito javlja i opći porast profesionalnosti rada svih djelatnika u dosegu sustava. Razdiobom informacija/podataka moguće je ostvariti prisutnost podataka na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ukupnu korist koju informacijski sustav donosi cjelokupnom sustavu npr. hrvatskih željeznica.  Promatrajući s ekonomskog stajališta poželjno je da su ukupna ulaganja u razvoj i funkcioniranje informacijskog sustava manja od ukupne koristi koju informacijski sustav donosi. Ispunjenje tako postavljenog cilja predstavlja složeni organizacijski tehnički problem. Pritom treba posebno imati na umu da suvremena informatička tehnologija. zahtijeva i veću stručnost i točnost u radu. najčešće nije moguće  direktno utvrditi. . a to znači svih sudionika u poslovnom procesu. Stoga je pri procjeni ukupnih pozitivnih učinaka informacijskog sustava vrlo bitno uzeti u obzir njegove posredne učinke na  funkcioniranje i razvoj cjelokupnog tehnološkog odnosno organizacijskog sustava.

Okvirni prikaz jedne metodologije prikazuje slika 2. Suradnja stručnjaka iz područja za koje se sustav razvija i informatičara je neophodna. Prometni stručnjaci će se sve češće nalaziti u timovima koji rade na projektiranju informacijskih sustava. Osnove metodologije projektiranja informacijskih sustava Suvremena informatička tehnologija omogućava razvoj i primjenu raznovrsnih informacijskih sustava.4.       . 2.2. Za potpunije razumijevanje postupka projektiranja nužno je poznavanje  osnova izrade projekta informacijskog sustava.

1. ANALIZA POSTOJEĆEG SUSTAVA 2. modela podataka . Opis fizičke strukture sustava: podsustava. procesa. . Izrada fizičkog modela sustava  . tokova. Definicija problema .2 Izrada logičkog modela sustava .2. Definicija Iogičke strukture sustava: podsustava. Okvirni prijedlog sustava i dinamike rada  2. procedura. Definiranje ciljeva i granica sustava  1. tokova. Ocjena izvedivosti sustava . POČETAK RADA 1.1. Definicija zahtjeva koji se predstavljaju pred novi sustav 2. 1.

Definicija korisničkih procedura sa svim ulazima.1. prema zadanim ciljevima/zahtjevima i mogućnostima optimizacije postojećeg sustava .4. Metodologija projektiranja informacijskih sustava  . Izrada detaljnog projekta  . tokova. Inicijalizacija baze podataka  4.3. procesa i modela podataka.2. Definicija baze podataka i procesa/programa obrade podataka  4. Definicija Iogičke strukture novog sustava: oblikovanje podsustava. Izrada okvirnog projekta . 3. izlazima i načinima izvođenja pojedinih funkcija.2. Uvođenje sustava  Slika 2. Izrada i prihvaćanje prijedloga fizičkog modela novog sustava  zajedno s detaljnom specifikacijom potrebne informatičke opreme 3. REALIZACIJA SUSTAVA 4. PROJEKTIRANJE NOVOG SUSTAVA 3.4. modela podataka. Izrada programa 4. Izrada konačne dokumentacije 4. odnosno obrada  .1.

ni . ali pismenom obliku. Projektiranje informacijskih sustava izvodi se u vrlo širokom spektru problemskih prostora i situacija. Definicija problema Način definiranja problema i ciljeva novog informacijskog sustava nije  formalno definiran. POČETAK RADA Rad na projektu otpočinje definiranjem problema te ocjenom mogućnosti i načina njegova rješavanja tj. Probleme i ciljeve treba dokumentirati u neformalnom. već realno ostvarivi. Ciljevi nesmiju biti idealizirani. 1. te su forma i sadržaj  problema i ciljeva vrlo raznoliki. Međutim. Prilikom procjene realnosti ciljeva treba uzeti u obzir opću razinu razvijenosti tehnologije i organizacije u sredini u kojoj se informacijski sustav razvija. postoje preporuke za oblikovanje problema i ciljeva. Međutirn.  1. ocjenom izvedivosti sustava. Postavljanje ciljeva ispod te razine ne bi imalo smisla.1.

Otklanjanje tih slabosti može biti polazni cilj koji se postavlja pred novi sustav.  . ocjena treba predočiti  investitoru kako će sustav izgledati. tehnološke i financijske zahtjeve prepostavlja njegova realizacija. 1. slijedi analiza rnogućnosti i načina  njihova ostvaranja. Taj način oblikovanja ciljeva je posebno prikladan ako se u novom sustavu nastoji učiniti korak dalje.  Nije precizno definirano koje elemente i u kom obliku treba sadržavati ocjena izvedivosti sustava. otklanjanjem nekih slabosti uzora. te uvjeriti ga da će raditi. Generira se nekoliko okvirnih prijedloga. Okvirno se zadaje dinamika realizacije. pretjerano nadilaženje te razine u pravilu ne daje dobre rezultate. izgleda novog sustava. U praksi se ciljevi sustava često oblikuju po uzoru na druge postojeće  inforrnacijske sustave iz bliže ili dalje okoline.2 Ocjena izvedivosti sustava  Nakon definiranja ciljeva sustava. koliko će koštati. te koje organizacijske. Kao polazna osnova za definiranje problema odnosno ciljeva budućeg informacijskog sustava rnogu poslužiti vidljive slabosti postojećeg sustava. U svakorn slučaju. dok je efikasnost njegove primjene obzirom na ostvarene mogućnosti relativno niska. U tom slučaju su troškovi razvoja sustava relativno visoki. Rijetko se razvija potpuno novi  inforrnacijski sustav bez ugleda na neke već postojeće proizvode.

te način izvođenja pojedinih procedura ručno/automatski. Ocjena izvedivosti sustava može upozoriti na nove probleme ili  mogućnosti razvoja sustava. ona to nije. ocjena izvedivosti sadrži prikaz razložne strukture inforrnacijskog sustava. iako ocjena izvedivosti sadrži elemente analize sustava. Za utvrđivanje visine investicije potrebno je utvrditi koju opremu i u  kojim količinama treba nabaviti. okvirne performanse funkcije te okvirne troškove informacijskog sustava. 2. jer ne zalazi u detalje. Nadalje. definiraju se funkcije pojedinih podsustava. pokazujući na taj način  korisniku što će sustav raditi. i time utjecati na izmjenu prethodno postavljenih ciljeva. već postavlja samo osnovne konture sustava. Međutim. te dijagrame konteksta pojedinanih podsustava. odnosno kakve će ulazne podatke primati i izlazne informacije generirati. Dijagrami konteksta mogu sadržavati relativno dobro definirane ulazne i izlazne tokove podataka. te cijenu i dinamiku njena nabavljanja. Analiza postojećeg sustava . Radi utvrđivanja navedenih elemenata.

Izrada fizičkog modela sustava  Upoznavanje i prikaz fizičke strukture postojećeg informacijskog sustava izvodi se po metodi od vrha na dolje. ulaznih i izlaznih tokova podataka te spremišta podataka za svaki od procesa iz dijagrama toka  podataka generiranih detaljizacijom. Rezultat analize podataka postojećeg sustava je globalni model  . Proces analize informacijskog sustava definiran je preciznije nego što je to slučaj s početnim fazama rada na razvoju informacijskog sustava. Te dijagrame  prati neformalan opis procesa. u toj fazi rada koriste se standardna sredstva za prikazivanje strukture i pojedinih elemenata sustava. dijagrami dekompozicije. 2. Slijedi izrada dijagrama konteksta za svaki od podsustava. Za prikaz globalne strukture sustava koriste se tzv. Najprije se određuje globalna struktura informacijskog sustava. Prikaz procedura i tokova podataka ujedno izražava i strukturu temeljnih  podataka informacijskog sustava.  Dijagrami konteksta za podsustave zatim se detaljiziraju.1. Globalna struktura sustava opisuje se  dekompozicijom sustava na njegove podsustave. Ti podaci tvore bazu podataka postojećeg sustava bez obzira na koji način su ti podaci u određenom sustavu zapisani i održavani. Rezultat detaljizacije je detaljan opis postupaka obrade podataka. te pripadnih tokova podataka i spremišta podataka. Nadalje.

2. zanemarujući postupke. podataka za cjelokupni sustav. Logički model ističe procese. pruža pogodnu polaznu osnovu za projektiranje novog sustava. Sredstva i rezultati rada na definiranju logičkog modela sustava razlikuju . Globalni model oblikuje se integracijom pogleda tj. logički model sustava  prikazuje logičku strukturu elemenata susrava. ne zalazeći u načine odvijanja pojedinih procedura. 2. Definicija 1ogičkog modela informacijskog sustava čini svojevrsnu pripremu za izradu projekta novog sustava. zajedno s definicijom zahtjeva i ciljeva.  sredstva i zaduženja pojedinih subjekata postojećeg informacijskog sustava. pojedinanih spremišta podataka iz dijagrama toka podataka. Projektiranje novog informacijskog sustava započinje definiranjem njegove logičke strukture. S druge strane. Stoga logički model postojećeg sustava. jer se tim modelom direktnije slijede i opisuju postojeći postupci koji se odvijaju u danom informacijskom sustavu. Izrada logičkog modela sustava  Analizu je pogodno započeti izradom fizičkog modela sustava.

Dakle. dok projektom treba biti dan prijedlog novog sustava. kod analize postoji pouzdan kriterij uspješnosti rada: analiza je uspješno izvedena ako generirani model točno  opisuje postojeći informacijski sustav. uvijek postoji više naična oblikovanja i realizacije novog  informacijskog sustava. kao rezultata analize. ne postoji općeprimjenljiva ocjena najboljeg ili najprimjerenijeg prijedoga u danom tehnološko-ekonomskom kontekstu.  Projektiranje sustava polazi od logičkog modela generiranog u fazi analize. polazeći od danog fizičkog modela sustava. se od onih za fizički model samo utoliko što se u logičkom modelu procedure zamjenjuju procesima. već se na temelju fizičkog modela i zahtjeva.  Osnovni razlog je što analiza opisuje postojeći sustav. te od ciljeva i ograničenja istaknutih u fazi definiranja problema i ocjene  . S druge strane. PROJEKTIRANJE NOVOG SUSTAVA Izrada projekta sustava je složeniji postupak od same analize sustava. Pritom. U praksi se logički model postojećeg sustava često puta uopće ne izrađuje. kao i po cijeni koštanja  njihove realizacije.  3. Modeli se mogu međusobno razlikovati po tehničkim i operativnim svojstvima. Projektom može biti predloženo više različitih modela novog informacijskog sustava. odmah projektira logički model novog informacijskog sustava. Stoga. definiranje pripadnog logičkog modela u pravilu ne iziskuje velik posao.

1. Izrada okvirnog projekta Okvirni projekt sustava izrađuje se u dva koraka: definiranje logičkog  modela i definiranje fizičkog modela novog sustava. S druge strane.  3. Ako su to nedostaci nekog od procesa ili podsustava iz postojećeg sustava. definiranje logičke strukture novog sustava uputno je otpočeti rješavanjem onog  problema koji se najizrazitije nameće. ako dani ciljevi i zahijevi ukazuju na potrebu za opsežnijim preoblikovanjem sustava. onda izrada logičkog modela novog sustava može otpočeti definiranjem globalne strukture novoga sustava. U toj fazi utvrđuje se koji . Slijedi izrada fizičkog modela novoga sustava. onda se izrada okvirnog projekta novog sustava može započeti rješavanjem tog problema. kao i od operativnih zahtjeva postavljenih u toku analize postojećeg sustava. Projektiranje novog sustava obično se izvodi u dvije faze: izrade okvirnog projekta i izrade detaljnog projekta. izvedivosti. Općenito.

U fazi izrade okvirnog projekta sustava poželjno je predložiti nekoliko mogućih fizičkih modela sustava. Nadalje. potrebna za realizaciju predloženog sustava. 3. te  što korisnik treba činiti da bite funkcije bile izvedene. Korisnike procedure oblikuju se detaljnim prikazom elemenata iz fizičkog modela podsustava  . nužno je utvrditi i zahtjeve po fizičkim performansama (glavnih) elemenata sustava. definira se kompjutorska oprema. Okvirni projekt fizičkog modela sustava samo nadopunjava projekt logičkog modela. Detaljni projekt informacijskog sustava precizno definira sve tokove podataka. te na frekvenciju i brzinu izvođenja (za procese). definiranog i prihvaćenog u prethodnoj fazi rada. Projekt se upotpunjuje određivanjem granica automatizacije i  definiranjem potrebne kompjutorske opreme te procedura njena korištenja. se procesi (detinirani logičkim modelom) odvijati ručno. procesa obrade i struktura podataka. kao i načine njihove fizičke realizacije. Slijedi izbor jednog od tih prijedloga. koji  se zatim detaljno razrađuje (u slijedećoj fazi projektiranja).2 Izrada detaljnog projekta  Izrada detaljnog projekta polazi od prijedloga fizičkog modela novog  sustava. To se prije svega odnosi na količinu podataka te frekvenciju i brzinu pristupa (za spremišta). a koji će biti automatizirani. Pri definiciji potrebne opreme.  Projektiranje započinje definiranjem korisničkih procedura. Te procedure opisuju kako sustav izvodi pojedine funkcije odnosno obrade podataka.

a prema potrebi preoblikuje u fazi izrade okvirnog projekta informacijskog sustava. definiraju se procesi obrade podataka. Definicijom korisničkih procedura. Na temelju korisničkih procedura koje definiraju ulazne i izlazne tokove  podataka te logičkog modela baze podataka.  dijagramom objekti-relacije. Globalni model podataka se prevodi u logički model baze podataka orijentiran zapisima koji podržava sustav za upravljanje bazama podataka na  kojem će se informacijski sustav i realizirati. Zatim se svaki od modula detaljno opisuje pomoću tzv. strukture baze podataka i procesa obrade podataka dan je detaljan projekt informacijskog sustava. Definicija procesa se ovdje svodi na izradu detaljnih projekata programa. Logički model baze podataka se izgrađuje na temelju globalnog modela podataka za cijeli sustav. Oblikovanje opsežnijih programa započinje definiranjem strukture programa. 4. te mogu biti prikazane dijagramom toka podataka (zajedno s pripadnim opisima elemenata iz dijagrama). Globalni model podataka se prikazuje tzv. REALIZACIJA SUSTAVA . dijagrama akcija. (funkcije). Taj dijagram se definira u fazi analize.

a posebno onih djelatnika koji su neposredno vezani za rad informacijskog sustava. Rad starog informacijskog sustava neophodno je održavati sve dok novi  sustav i osoblje nije u stanju preuzeti te kvalitetno i pouzdano izvoditi njegove funkeije. Potpuna i ažurna dokumentacija sustava  neophodna je i za efikasno održavanje informacijskog sustava. To često implicira razdoblje paralelnog rada tih dvaju  sustava. Svaka komponenta sustava testira se neposredno nakon programske realizacije kako se posljedice grešaka iz jednog modula ne bi širile pri  razvoju na slijedeće module koji su s njime povezani. koji realiziraju tokove i procese obrade podataka. komuniciranju i  izvještavanju te znači nužan preduvjet za uspješan rad na razvoju opsežnih i složenih informacijskih sustava. Dokumentacija implicitno definira i standardnu metodologiju rada. prekid rada starog sustava prije nego se izvrši konverzija podataka na novi i provjeri  . i njenim inicijalnim punjenjem test podacima. punjenje baze stvarnim podacima te pokusni rad i uhodavanje sustava. Nakon razvoja svih komponenata sustava slijedi završno testiranje sustava kao cjeline. Zatim slijedi izrada programa.  Rad i rezultati rada na projektiranju i razvoju informacijskog sustava dokumentiraju se kroz sve faze životnog ciklusa sustava. Međutim. Realizacija sustava započinje fizičkom realizacijom logičkog modela baze podataka. što iziskuje dodatne napore kolektiva. Dokumentiranje sustava odnosno rezultata rada služi evidentiranju.

povećanjem raznolikosti i razvijenosti informatičke  tehnologije primjena geografskih informacijskih sustava nalazi svoje mjesto i u suvremenom željeznikom sustavu. analize i prikaza svih oblika informacija vezanih uz prostor (Slika 2. obrade.5. Osnove geografskih informacijskih sustava Smanjenjem cijena.3. geografskih podataka te osoblja s ciljem učinkovitog prikupljanja. . pohranjivana.). obnavljanja. kvaliteta novog sustava kao i osposobijenost kadrova za njegovu primjenu može bitno ugroziti funkcioniranje samog tehnološkog odnosno poslovnog procesa čiji se rad temelji na određenom informacijskom sustavu.  Geografski informacijski sustav (GIS) je moguće definirati kao organizirani skup sklopovske i programske opreme.  2.

Geografski informacijski sustaw (GIS). npr. Realni prostor pa tako i prostor vezan uz željeznički sustav sastavljen je  od različitih geografija koje je moguće prikazati nizom međusobno povezanih slojeva prostornih podataka. tlo. hidrologija. itd.     Slika 2.  signalizacijska mreža.5.  . građevinski objekti. željeznička mreža.

Npr.20 N 14.  Postaja Geograf. programi za obradu geografskih podataka raspolažu konstrukcijama za izražavanja prostornih operacija nad podacima.).  Tablica 1 prikazuje broj zaposlenog osobija na postajama hrvatskih željeznica u 1991. statistčkih obrada (Statgraphics) ili tehničkog crtanja (AutoCAD).48 N 15.30 E 60 Ogulin 45. Za razliku od ostalih široko korištenih kompjutorskih programa npr. tabličnog računa (Excel).20 N 14.58 E 210 Karlovac 45.30 N 15. Broj zaposlenog osobija na postajama hrvatskih željeznica u  1991. godini (Napomena: Podaci u tablici su približni. širina Geograf.30 E 196 . duljina Broj zaposlenih Zagreb 45.50 E 14 Rijeka 45.10 E 57 Delnice 45.10 N 15. Tablica 1.

Npr.. npr. Želi se pronaći mjesto ili  područje u prostoru koje zadovoljava određene uvjete.  unutar 200 metara pruge a s tlom pogodnim za izgradnju željezničke postaje?"...Pitanja vezana uz lokaciju: "Što se nalazi na .?". Pitanje koje ne zahtijeva upotrebu prostornih operacija nad podacima u bazi može glasiti: "Koliki je prosječan broj zaposlenih na svakoj postaji?". Lokaciju je moguće  opisati na različite načine.Pitanja vezana uz trendove: "Što se promijenilo od . Odgovor na navedeno pitanje ne koristi podatke o prostoru zapisane u bazi (geografsku širinu i duljinu postaja). "Koje se postaje nalaze ne međusobnoj udaljenosti od 50 km?" ili "Koji je najkraći put prolaza kroz sve postaje?"  moguće je dobiti tek upotrebom podataka o geografskoj širini i duljini navedenih postaja.  . poštanski broj ili geografske oznake . Podatke u Tablici 1 moguće je interpretirati kao sadržaj baze podataka o zaposlenom osoblju na postajama hrvatskih željeznica u 1991.. Pitanja na koja bi GIS trebao odgovoriti moguće je podijeliti u slijedeće  grupe: . Odgovore na pitanja "Koliko zaposlenih radi u postajama na pruzi Zagreb..Rijeka?"..?". koristeći naziv mjesta.godini. "Gdje postoji područje neobrađene zemlje površine 150 kvadratnih metara. .Pitanja vezana uz uvjet: "Gdje je .?". Traže se  promjene u prostoru tokom vremena.

Međutim uspostavljanje prostornih odnosa izrneđu podataka o prostoru predstavlja osnovni zadatak  GISa. GIS može nacrtati karte u različitim mjerilima. Npr.?". Informacije se pohranjuju kao svojstva grafički prikazanih  objekata. Primjer primjene računala u željezničkom prometu Posljednjih deset godina donijelo je važne promjene u metodama i . 2. Odgovor na takvu grupu pitanja zahtjeva od GIS-a uz geografske podatke raspolaganje i matematičko logičkim modelima promatranog  prostora. Na temelju podataka o prostoru pohranjenih u bazi.Pitanja vezana uz modeliranje: "Što ako .4. "Kako će se odraziti izgradnja nove pruge na promet u postojećoj željezničkoj mreži?”. GIS povezuje prostorne podatke s geografskim informacijama objekata na karti.. projekcijama i bojama.. Npr. . željezničku mrežu je moguće prikazati središnjom linijom pruge pri čemu grafički prikaz pruge neće pružiti dodatnih informacija.

Za složeni prometni sustav takav pristup optimalizaciji je moguć.  Štoviše. donositelja odluka i operatora često kontradiktorna. nego u prošlosti. zadovoljavaju prisile i najbolje odgovaraju  svrhama. ukoliko  upotreba računala nije pravilno shvaćena kao obična pomoć planerima koji zadržavaju potpunu kontrolu procesa planiranja. određivanje planiranja je dalo stil planiranja koje je djelomično i prilagodljivo. tj. graditelje i operatore da razviju brojne opcije i svaku  detaljno procijene. jer je svrha činilaca. Istraživanje. daljnje predviđanje u budućnosti sve više je sklono greškama.   . Da bi izašli na  kraj s neizvjesnostima. s obzirom na brze društvene promjene. osim ako iskustvo praktičara nije kombinirano s razvojem snage računa1a. Planiranje je postalo: . da bi našli takva koja su najprikladnija. planeri moraju istraživati šire područje rješenja. Ti donositelji odluka mogu tako izabrati opcije koje obećavaju najbolje rezultate. Predložene strategije i akcije često nemaju nikakve šanse osim ako nisu razvijene kroz savjetovanje i ako odluka nije prilagođena institucionalnom kontekstu.djelomično. sredstvima koja koriste planeri prometnih sustava. ograničeni resursi i rastuća potražnja za povratkom na ulaganje prisilili su planere. .prilagodljivo jer. Ovo ulaganje ljudskih i tehničkih resursa ne može biti korisno.

njihovo analiziranje  mora uzeti u obzir raznolikost pojave u vremenu i prostoru i objasniti dinamiku sustava na sljedeći način: .značajki prometnog tržišta. . potražnje. količina potražnje i reagiranje na razine usluga i .određivanje prometne ponude.1. Planeri stoga moraju razumjeti interakcije izmedu tržišta.) općenito uključuje kvalitativnu i kvantitativnu analizu sljedećih faktora:  .).4.razvijajući dugoročne strateške opcije za strukturu i funkciju mreže na temeljima scenarija na društveno-ekonomskim promjenama u budućoj . 2.Osim toga. Proces planiranja pomoću računala Proces za tehničko i ekonomsko proučavanje prometnog sustava (slika 2. odnosno njena  elastičnost i kako reagira na potražnju. njezinih veličina.6.pročtivajući prošla i sadašnja stanja da bi dijagnosticirali kako sustav radi i odredili ciljeve.trgovine. .6. tj. tj. ponude obavljanja transporta (vidi sliku 2.

proces određivanja  . . potražnji i. Planeri će se stoga bolje pripraviti za neočekivano. ako prihvate rješenja koja ostavljaju otvorena veća područja za kasnije akcije. razvijajući slobodni izbor za akciju u kratkim i srednjim razdobljima i procjenjujući kako će svaka opcija utjecati na djelovanje transportnog sustava.i konačno. periodičko određivanje tijeka akcija koje će zadovoljavati potrebe svake dolazeće faze s prihvatljivim  troškom. Ovo znači.6. PROMETNO PLANIRANJE TRANSPORTNO TRŽIŠTE  POTRAŽNJA PROIZVODNOST PONUDA   Slika 2. Obzirom na njihovu kombinatoričku prirodu. Takav znanstveni pristup osnovan na metodama istraživanja novih opcija iznosi na  svjetlo one tijekove akcije za poboljšanje transportnog sustava koji najviše obečavaju. Komponente i interakcije  Neminovne promjenljivosti u trendovima prometnih potreba i resursa zahtijevaju neprekidno planiranje.

2.2. gradske i prigradske autobuse i brodove. pruga i postaja.4. Slijedeća sekcija se bavi s tri računarska modela. opcija je težak bez pomoći računarskih sredstava koja dopuštaju planerima pregled kako će akcije unutar jednog sektora utjecati na cijeli sustav i njihove komponente. uključujući ostale  razvijene i one u razvoju. Sustav sredstava za pomoć planerima 2. koji su razvijeni kao  pomoć planerima željezničkih mreža. uključujući željezničke.1.4. .  2. Ciljevi Putnička prometna mreža obuhvaća mnoštvo vrsta javnog prometa. Predstavljanje ovih sredstava pomaže ilustraciji procesa planiranja pomoću računala. podzemne željeznice. Stvoreni u posljednjih nekoliko godina. ovi paketi računarskih programa su testirani i opsežno primijenjeni u Švicarskoj i drugim zemijama. osobne automobile.

regionalnih i nacionalnih sustava. brzo razvijanje opcija za  budueće djelovanje i da objektivno procjenjuju efekte tih djelovanja oblikovanih po uzoru na cijeli sustav.   .uspostavljaju ili unaprijeđuju veze između prometnih grana ili . željezničkog voznog parka ili reda vožnje.odrediti koje su promjene potrebne u kratkom i srednjem razdoblju u sustavu elemenata. tako da nudi ciklički red vožnje ili jedinstveno regionalno određivanje cijena. Ova su sredstva dizajnirana kao  pomoć planerima čija je odgovornost: .  .razviti i procijeniti ciljanu uslugu strategija u mreži prometne potražnje. omogućuju planerima delikatno analiziranje izvedbe postojećih gradskih.  . Obavljanje takvih multimodalnih sustava mora biti konstantno prilagođeno zadovoljenju prometnib potreba.definirati faze za izvršenje plana tako što ograničavaju troškove i najbolje koriste postojeće instalacije.integriraju u postojeći sustav nove elemente za mrežu.modificiraju djelovanja i obrade tržište. Najveći dio vremena planeri provode tako što: . uvođenje i opremu pruga i postaja. za bolje prilagođenje. pruge ili postaje .obnavljaju ili povećavaju vozni park.  Paketi računarskih programa. razvijeni naročito za javne transportne studije. .

2. ponavljanjem. tri software paketa su razvijena  za upotrebu u procesu studiranja faza za fazom. upotrebljava algoritme u obradi ovih podataka i prikazuje ulazne podatke u alfanumeričkom ili grafičkom obliku.  postaje ili kolodvore. pruge. jedan poslije drugoga. .2. upravljajući informacijom u bazi podataka. u razvoju rješenja koja su kompatibilna u pogledu tehnike i izvođenja planova za mrežu. Planer može u bilo kojem trenutku odrediti koju fazu računanja će izvesti. Prema tome. veće poboljšanje možemo i moramo očekivati u točnosti ulaznih podataka. Svojstva paketa Ovi ciljevi obuhvaćaju planove čiji se vremenski horizonti mogu kretati - ovisno o opsegu promjena koje oni imaju za nužnu posljedicu .2. razini detalja i pouzdanosti rezultata. Što smo bliže datumu početka za plan. Potpuno uzajaman i grafički. Planeri mogu upotrijebiti ove pakete neovisno. svaki od ovih modela je integrirani komplet programa koji vodi dijalog između planera i računala.4.od nekoliko  tjedana do mnogo godina.

Slično tome. on može obogatiti bazu podataka opisom novih opcija u planiranju i pohraniti rezultate.3. model RAILNOBTS uzima u obzir sve informacije potrebne za analizu rada mreže (uključujući kretanje vlaka i ponašanje putnika) za svaku opciju  . Ovo je učinjeno mogućom  konverzacijskom prirodom programa i njihovim neposrednim prikazivanjeni kao rezultata.kao odgovor na kvantitetu i kvalitetu danom  pokazatelju putničke potražnje. 2. upoznaje ih s radom složenog sustava te proučavanjem ih usmjerava prema efektivnim  rješenjima. dakie. paketa programa. obogaćena i osuvremenjena. Funkcije paketa  Tri.4. neprekidno operativno  planiranje. Koristeći ovu vrstu programa. Opcije koje se razvijaju i proučavanje njihovih efekata na prometni sustav imaju naizmjence iduktivan i deduktivan pristup. Proces potiče učenje i kreativnost u planerima.npr. donosioci odluka. On tada može procijeniti te rezultate. koje operacije izvršiti. dozvoljavaju razvijanje.2. Otuda je utemeljena baza podataka. više rukovodstvo i čak zainteresirane grupe mogu sudjelovati direktno u procesu planiranja. puta vožnje. vlakova. što je također od očigledne vrijednosti za tekuće. uspoređivati ih i tražiti bolja rješenja bez prekidanja ispitivanja. koje podatke upotrijebiti i u kojem obliku bi rezultati trebali biti isporučeni za analizu.transportne ponude na razini mreže . strukture reda vožnje . gore navedena. oblika faza za fazom:  . Za ovu fazu.

.3.4. 2. razine usluga i troškove. signalizaciji i vagonima. Modul RAILNET II obrađuje ulazne  podatke na prugama.  kretanjima drugog vlaka i sastavom svakog vlaka.  uključujući smjerokaze za ulaz i izlaz i određivanje kolosiječnih perona. Takvi planovi moraju odražavati ograničenja izazvana instalacijama.pružnih operativnih planova koji su u skladu s različitim poravnanjem ili alternativnom opremom. . izračunava protok putnika. Primjer modula RAILNETII Pake tprilagođen pristupu planera . da bi izračunao vrijeme vožnje vlaka. razvio i procijenio red vožnje i odredio promjene koje bi se trebale učiniti na fiksnim instalacijama.operativnih planova za vlakove i skretanje u glavnim kolodvorima. prihode. djelovanja koju planer razvija. Modul AFAIG dozvoljava planeru rješavanja problema cijelog viaka i ispituje rješenja koja nude najbolju stabilnost reda vožnje. Cijelo vrijeme ovog procesa model provjerava potivanje svih ograničenja.

tj. On ga oslobađa ponavljajućih dosadnih zadataka koji su lako automatizirani. Modul RAILNET II je predstavnik software-a koji podržava gore opisani proces planiranja. proces faza za fazom koji napreduje unutar tri petlje: . geometnijskih karakteristika pruga.razvoj ravnanja. osuvremenjuje i prikazuje podatke i.razvoj plana kolosijeka i opreme. dok mu je ostavljena potpuna sloboda za odabiranje opcija. Model ubrzava i olakšava posao planera. Dakle. tj. planiranje jedne ili više željezničkih pruga ili čak cijele  sekcije mreže.  Premda ih planeri ispituju u nizu. kako radi sustav koji se proučava.  . za ostvarivanje rješenja i za poštivanje pravila. potanki plan i  instalacije ne mogu biti izvedene ako se ne uzme u obzir operativni plan. . Ovo proučavanje faza znači planerima da se moraju vratiti natrag i učiniti  . ove faze su u stvari međuovisne - detaljno poravnanje ovisi o planiranim instalacijama. itd. Najveći dio software-a obavlja. brine o tome koji su bitni zadaci vođenja tehnologije. je iterativan.definicija operativnog plana za pruge i glavne postaje.  Kako računalo pridonosi projektu planiranja Proučavanje. prema tome. algoritamski dio RAILNET-a II je relativno malen: ograničen je  do izvježbanosti za izračunavanje vožnje vlakova.

4. Prema tome. ubrzati određene faze planiranja i automatski upravljati ažuriranjem podataka u cijelom projektu. U ovom kontekstu važno je opskrbiti planera sredstvima koja mogu  olakšati njegov zadatak.. prijašnje ispravke i prilagoditi posao u završnoj fazi s obzirom na opcije koje uvode kasnije u projekt planiranja. od kojih svako može biti optimalno unutar jedne od petlji u planiranju. a može voditi do niza rješenja ispod optimuma. 2. Funkcije i struktura modula REILNET II Modul RAILNET II uključuje: . Proučavanje tada može  postati zaista iterativno i prema tome omogućuje planeru da pronađe rješenja koja su bliže optimalnom. uvođenje posebnog detaljnog plana može natjerati planere da ponovno razmisle o određenim detaljima poravnanja koje je već bilo sastavljeno i možda službeno  potvrđeno.3. npr.1. Ručno izvoden. ovaj proces je glomazan i skup.

.razvija operativni plan i/ili potanki plan kompatibilne pruge. podataka.  .za pravila kretanja vlaka. glavne funkcije modela su: .skup programa koji obavljaju funkcije svakog od modela. Baza podataka je podijeljena na podatke: .)  . određivanje željezničkog voznog parka (vozila za vuču.  . .za organizaciju djelovanja .upravljanje bazom.) je potrebno za dobar proračun. planer uvodi automatski u ovu bazu podataka glavne opcije. Ovim dvjema funkcijama mora-biti dodana i treća:  . model dozvoljava alternative za različite usporedbe: . U skladu s procesom planiranja.za najvažnije rezultate već postignute za vrijeme rada s bazom podataka (vremena vožnje.. .bazu podataka koja opisuje željeznički sustav na temelju proučavanja. To znači npr. garnitura vlaka itd.za željeznički vozni park.za željeznička stabilna postrojenja. upotreba energije.  .izračunavanje vožnje vlakova  . opisanim ranije. U toku proučavanja.razvoj pružnog voznog reda.procijenjuje primjerenost između proračuna i željezničkog voznog parka. Dakle. vozni red itd. da je svako provjeravanje općenitih karakteristika  proračuna prilagođeno onim u raspoloživom željezničkom voznom parku ili obratno.

. Interaktivnost modela zajedno su grafičkim prikazom odgovarajućih  podataka rezultata olakšava vrlo brzu i sveobuhvatnu analizu. RAILNET II daje planerima elastičnost u tome kako organizirati i izvršiti svoj posao. koji su što je moguće sličniji uobičajenim dokumentima u željezničkim sekcijama. algoritamski dio RAILNET-a II je namjerno  napravljen jednostavnim. 2.  Jednostavni model.. Prateći slike (slike 2.8. 2.9.2.10. Ovo potječe od želje tvoraca modela . 2.4. jedina uloga računala je da vodi brigu o operacijama za koje je on sposobniji.. složeni software Kao što je već istaknuto. Primjer iprikaza ulaznih podataka i rezultata. U cilju oslobođenja planera ponavljajućih zadataka.3.) objašnjavaju grafičku kvalitetu tih prikaza.ne miješati se sastvaralačkim dijelom procesa planiranja. 2. Model pristaje u dobro definiranu filozofiju planiranja. ali dozvoljava planeru uvođenje njegovog vlastitog tijeka operacija i njegovog uobičajenog načina rada. Planer ostaje gospodar .7.

7. domena gdje njegova intuicija. kreativnost i iskustvo mogu biti uzete u obzir samo vrlo djelomično u unaprijed definiranom kompjuteriziranom okviru. Profll pruge detaljni plan pruga i postaja   .8.      Slika 2. Shematski dijagram za Slika 2.

troškovi održavanja mogu biti sadržani unutar prihvatljivih granica.  Štoviše. Samo podrobnom ustrajnošću kod preciznih programskih osnova za vrijeme razvoja.veličinu problema koji je predviđen za rješavanje . RAILNET II je prema tome neopterećen jezikom naredbi  specifinim za taj model dozvoljava praktičaru da izbjegne učenje apstraktnih komandi čije mu značenje može izmaknuti. . U usporedbi s ovom jednostavnošću. profesionalna pojava koja je trebala za grafički prikaz. model RAILNET II uključuje moćni korisnički uređaj koji dozvoljava rad planerima s minimumom prethodnog iskustva s računalom. adaptacijama. s terminima koji su mu poznati. dajući: .  Osim toga. poboljšanjima i proširenjima. Program koristi popise i pitanja adresirana na planera.pažnju koju su oni koji su ga razvili dali korisnicima uređaja. vođena je prema ekstenzivnom razvoju korisnosti software-a. software RAILNET-a II je relativno složen. već u održavanju otklanjanju smetnji. Iskustva u razvijanju software-a ove vrste je pokazalo da trošak kompleksnosti smještaja nije tako velik u razvoju. Ovo je osnovni uvjet za opstanak bilo kojeg software-a u srednjoročnom razdoblju.

     Slika 2.10. Vrijeme vožnje. brzina. Slika 2. Grafikon reda vožnje vučni napor i upotreba energjje   .9.

prirodnim strahom od inovacija.3.da je sredstvo kao i svako drugo tj. metode istraživanja su sada često viđene kao jedini način vođenja poboljšanja u složenim sustavima. . kao razlog navedenog određenog  skepticizma koji ima korjene u: . ne uvijek dobro prilagođenih potrebama.4. alat.lošim iskustvima u prošlosti sa sofiware-ima. Štaviše. kao i širenje mikroračuna1a.tendencijom novih metoda planiranja da postavljaju pitanje načina posla .3. Mnoštvo uspješnih primjena je u porastu. pomoglo je otkrivanju računala i njegovom donošenju na njegov pravi status .  Rastuća upotreba računala u raznim područjima.planiranja i organizacije ljudi zaduženih za planiranje  . Ovo je osobito važno u slučaju kada u kontekstu ograničenih resursa: . 2. Zaključci i perspektive Ako je do sada upotreba računala u području željezničkog planiranja bila ograničena i podijeljena na sektore. a izvorna skeptičnost postupno nestaje.

obuhvatiti grupu međusobno spojenih uređaja i ne samo jedan software-ski paket. a ti uređaji bit će izgrađeni na temelju napretka u izračunavanju. Planeri stoga moraju imati u svojoj nadležnosti pravi sustav sredstava koji je prilagođen procesu planiranja i tipologiji situacija s kojima radi. Ovaj sustav mora. jer pouzdanost ulaznih podataka. razina detalja pročuavanja i željena točnost rezultata jako varira odslučaja do slučaja. osim toga.i stoga kontinuirani .rješenja poprimaju visoko kombinatorički karakter ili . prirodno.  Poticanje ljudskih i tehničkih resursa jasno povečava djelotvornost planiranja istovremeno podržava njegov sudionički i prilagodljiv . voditi do sijedeće generacije  uređaja koji pomažu planerima.moraju biti opravdani s ekonomskog i političkog aspekta. .karakter.      . Ovo će. osobito u području umjetne inteligencije.