You are on page 1of 13

O EKONOMSKIM ZNANJIMA U POSLOVANJU

 Učinkovitost poslovanja uvelike ovisi o KVALITETI ODLUČIVANJA.
 Jedna je od važnih komponenata uspjeha

KOMUNIKACIJA PODUZEĆA S TRŽIŠTEM ULAGANJA, RADNE SNAGE, OPREME I
TEHNOLOGIJE, SIROVINA I POLUPROIZVODA I SL.
 Neprestana je i potreba PRONALASKA I PRODORA NA NOVA TRŽIŠTA
(KONKURENTNOST)

INŽENJERSKA EKONOMIJA (POJAM)
 izučava metode i tehnike za donošenje dugoročnih investicijskih odluka
 izučava metode i tehnike za ocjenu investicijskih projekata, (STUDIJE
PODOBNOSTI)
DIO JE EKONOMIKE PODUZEĆA (OSNIVANJE I RAZVOJ PODUZEĆA TEMELJI SE
VELIKIM DIJELOM NA INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA)

Mjesto građevinarstva u zakonodavstvu Republike Hrvatske
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. – koja se primjenjuje u
statističkom sustavu Republike Hrvatske od 1. siječnja 2008., objavljena je u NARODNIM
NOVINAMA br. 58/07.

NKD propisuje:
 PODRUČJA - A – U (21)
 ODJELJCI - 01 – 99 (88)
 SKUPINE - 01.1 – 99.0 (272)
 RAZREDI - 01.11 – 99.00 (615)

Inženjerska ekonomija - osnovni pojmovi –
• Gospodarstvo pojedine zemlje, poslovanje poduzeća, život domaćinstva uvelike ovisi
o kvaliteti poslovnih odluka koje se donose.
• Sve poslovne odluke temelje se na ekonomskim zakonitostima.
• Pojam ekonomija antičkog je podrijetla, s korijenom u grčkim riječima „oikos“
(kuća,kućanstvo) i „nomos“ (zakon, pravilo, red), pa se pod tim pojmom označavalo
praktično znanje vođenja kućanstva.
• Ujedno, grčka riječ „oikonomia“ znači gospodarstvo ili privredu, odnosno upravljanje
gospodarstvom ili privredom.
• Ekonomija, dakle, proučava kako se ljudi koriste ograničenim proizvodnim resursima
za zadovoljavanje različitih potreba.
• Ekonomija, kao znanstvena disciplina može se podijeliti na makroekonomiju i
mikroekonomiju.

MAKROEKONOMIJA
• je dio ekonomije koji izučava ponašanje gospodarstva u cjelini te analizira cijene,
proizvodnju i zaposlenost i to kroz:
• gospodarski rast zemlje
• međunarodne gospodarske odnose
• investicije na nivou zemlje itd.
• Za razliku od mikroekonomije, makroekonomija se bavi narodnim
gospodarstvom kao dijelom društvenog sustava.

poduzeća i svih drugih subjekata koji se javljaju na tržištu ponude i potražnje. sirovine. cijelu svoju vrijednost prenose na novi učinak (materijalno i vrijednosno). prenose samo dio svoje vrijednosti (vrijednosno. INŽENJERSKA EKONOMIJA • je ekonomska disciplina koja izučava principe i tehnike donošenja dugoročnih INVESTICIJSKIH ODLUKA. cement. POJAM I PODJELA POSLOVNIH SREDSTAVA – 1. zgrada. PODJELA TROŠENJE SREDSTAVA 1. . rad – PLAĆA – ulazi u vrijednost novog proizvoda samo vrijednosno.). ali ne i materijalno) na novi proizvod (npr. POSLOVNA SREDSTVA PODUZEĆA • Kratkoročni cilj poduzeća = PROFIT • Dugoročni cilj poduzeća = RAZVITAK. poslovnosti. AMORTIZACIJA = vrijednosni izraz pretpostavljenog trošenja. 2. JAČANJE i sl. KORISTEĆI SREDSTVA I RAD ORGANIZACIJOM SE DJELUJE NA PREDMETE RADA PRI STVARANJU NOVE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI (opeka.MIKROEKONOMIJA • je dio ekonomije koji izučava ponašanje pojedinih dijelova gospodarstva zemlje. 3. projektna dokumentacija itd. energija). • je dio gospodarske znanosti koji proučava ekonomsko područje djelovanja poduzetništva. predmeti rada – u proizvodnom se procesu troše ODJEDNOM (npr. oprema). sredstva za rad – u proizvodnom se procesu troše POSTEPENO. • Koristi se pri ocjeni investicijskih projekata (studije podobnosti projekata).

krupni alat. uređaji i instalacije. …)  OSNIVAČKA I DRUGA ULAGANJA . energetskih prijenosa i veza. 73/08. 114/11. instrumenti.  ZEMLJIŠTA za privredne svrhe . perad. ŠUME  GRAĐEVINSKI OBJEKTI (hidrogradnje. …)  DUGOGODIŠNJI NASADI (voćnjaci.500. PODJELA Dugotrajna imovina – OSNOVNA SREDSTVA Kratkotrajna imovina – OBRTNA SREDSTVA OSNOVNA SREDSTVA  nenovčana sredstva koja se samo novčano (vrijednosno) izražavaju KOLIČINA x CIJENA = VRIJEDNOST  ostaju u poduzeću i traju duže od godinu dana  postepeno se troše i umanjuje im se vrijednost koja se unosi u vrijednost novog učinka (proizvodi i usluge). ako su njihove nabavne cijene. odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 3. laboratorijska oprema.POJAM I PODJELA POSLOVNIH SREDSTAVA – 2. svinje. odnosno vijeka trajanja dulje od godinu dana  MATERIJALNA PRAVA (patenti. …)  OSNOVNO STADO (ovce. Zakon o porezu na dohodak pročišćeni tekst zakona NN 177/04. ribe. transportna sredstva.00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. …)  SREDSTVA ZA RAD iznad zakonom propisane vrijednosti. gospodarske zgrade. 22/12 Članak 24. vinogradi. licence. (1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava. …)  OPREMA (strojevi. u procesu reprodukcije ne mijenjaju svoj pojavni oblik. 80/10 . pčele.

 OSTALA OSNOVNA SREDSTVA Osnovna sredstva koja poduzeće ne koristi može:  RASHODOVATI – odstranjuju se iz evidencije sredstva koja se više ne koriste – ona koja su u potpunosti amortizirana. usluge . ali i ona koja imaju još neku neotpisanu vrijednost (likvidacija sredstva).  DATI U NAJAM – ako se ne može prodati ili ako je isplatljivije. Ukupan prihod = količina učinaka x jedinična prodajna cijena  količina učinaka-proizvodi. stvari i prava koji u jednoj godini mijenjaju svoj pojavni oblik  (N – R –N’) – obrću se  NOVAC U BANCI ILI BLAGAJNI  ZALIHE MATERIJALA  NEDOVRŠENA PROIZVODNJA I POLUPROIZVODI  GOTOVI PROIZVODI  POTRAŽIVANJA KOJA DOSPIJEVAJU DO GODINE DANA  FINANCIJSKA IMOVINA KOJA SE MOŽE UNOVČITI DO 1 GODINE DANA Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava (KOB) i dani vezivanja Pokazuje koliko se puta obrtna sredstva obrnu tijekom jednog vremenskog razdoblja. Smanjuju se troškovi održavanja. OBRTNA SREDSTVA  u jednom reprodukcijskom ciklusu se potpuno troše i svu svoju vrijednost prenose na novostvoreni učinak  novčana sredstva koja su naizmjenično u novčanom i robnom obliku  imovina s kojom se raspolaže do godinu dana – novac. Iznos najma mora biti barem toliki da pokrije troškove koje sredstvo uzrokuje. osiguranja. amortizacije.…  PRODATI – kada se sredstvo više ne koristi ili se opravdano želi nadomjestiti drugim sredstvom. Smanjuju se troškovi.

118/03)  Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u SUDSKI REGISTAR (Zakon o sudskom registru.000. .d. čovjek – nositelj prava i obveza (npr..00 Kn.000. i 52/00. KOB(1) = 12. 34/99. trgovačko društvo .) DRUŠTVO KAPITALA – dioničko društvo (d.000. 34/99. Pravilnik o načinu upisa u sudski registar) TVRTKA je IME pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu PREDMET POSLOVANJA može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti..d.o. i 52/00. a utvrđuje se: – izjavom o osnivanju – društvenim ugovorom.000..000.000.t.) – trgovac pojedinac DIONIČKO DRUŠTVO . ISKORISTILO JE UKUPNO 3.d.00 = 5 Dani vezivanja (1) = 365/4 = 91 dan Dani vezivanja (2) = 365/5 = 73 dana √ Osnovni pojmovi Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93.000.000.000.o.d.d.) – komanditno društvo (k.600. TRGOVAČKO DRUŠTVO  PRAVNA OSOBA čije su osnivanje i organizacija utvrđeni Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93.00 / 3.000. A OSTVARENI UKUPNI PRIHOD IZNOSIO JE 18..PRIMJER PODUZEĆE JE U JEDNOJ GODINI OSTVARILO 12.00 Kn PROSJEČNO ULOŽENIH OBRTNIH SREDSTAVA.poduzeće). U IDUĆOJ GODINI BILA SU OBRTNA SREDSTVA POVEĆANA NA 3.600.000.00 / 3.000. Iva Ivić)  PRAVNA OSOBA – skupina ljudi organizirana u instituciju koja je nositelj prava i obveza (npr.000.00 Kn.00 = 4 KOB(2) = 18.) – društvo s ograničenom odgovornošću (d.00 Kn UKUPNOG PRIHODA. ili – statutom trgovačkog društva VRSTE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA DRUŠTVO OSOBA – javno trgovačko društvo (j.118/03) PRAVNA I FIZIČKA OSOBA – POJAM  FIZIČKA OSOBA – pojedinac.000.

Mjesto registracije: Trgovački sud .00 kn .000 kuna) • Vrsta trgovačkog društva koje je u vlasništvu dioničara.000 kn za d.Temeljni kapital: 20.) • Društvo s ograničenom odgovornošću (d.000. Pismena prijava 2. 49/03) . • Temelji se na ugovoru. Zahtjev 3. 1. 200.o.o. • Sve dionice mogu biti vlasništvo samo jednog člana ili više njih.Troškovi osnivanja: cca 6. mjesto i adresa (uprave)  Predmet poslovanja – djelatnost (u skladu sa zakonom i moralom)  Osobe ovlaštene za zastupanje (ime i prezime . ovlasti i ograničenja) TRGOVAČKO DRUŠTVO . skraćena tvrtka odnosno naziv (određuje STATUT)  Sjedište.d.OIB.o. • Članovi odgovaraju obvezama razmjerno svom uloženom kapitalu.Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: 40 dana . • Ukupna vrijednost svih emitiranih (izdanih) dionica čini temeljni kapital dioničkog društva.Odgovornost: Visinom temeljnog kapitala .o. DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.) je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice(temeljni kapital 200. Na skupštini se odluke donose glasovanjem.. .o. • Dioničko društvo (d.000 kn za d.000 kuna) • Vrsta trgovačkog društva koje osnivaju jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba (ne odgovaraju svojom imovinom) • Svaka osoba ulaže kapital koji je dio temeljnog kapitala.Plaćanje poreza na dodanu vrijednost: Temeljem izdanih računa OBRT (Zakon o obrtu zakon o obrtu N.) je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.Temeljni kapital je kapital koji se ulaže u trgovačko društvo.N. Izdaje se Rješenje o upisu u sudski registar PODACI KOJI SE UPISUJU U SUDSKI REGISTAR:  Matični broj  Tvrtka.Zaposleni: Nema ograničenja .Knjigovodstvo: Dvojno knjigovodstvo (Zakon o računovodstvu) . • Najviši je organ dioničkog društva skupština koju saziva uprava.d. • Udjel u vlasništvu odgovara vrijednosti dionica koje ima svaki pojedini član društva. (temeljni kapital 20. Članovi skupštine imaju pravo glasa razmjerno njihovom udjelu u vlasničkoj strukturi.

osim one uložene u obrt. Sigurno je da to neće činiti obrtnici koji ostvaruju prihod manji od 2000000 eura godišnje.  Njegova imovina uložena u posao nije odvojena od ostale imovine. – vezani obrti .nije potreban ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit.  Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je tako da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. – slobodni obrti . TKO JE TRGOVAC POJEDINAC?  Trgovac pojedinac fizička je osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. 34/99.  Prvi kriterij je da fizička osoba MOŽE zatražiti upis u trgovački registar kao trgovac pojedinac.  Obrtnik koji ispunjava određene uvjete može se upisati u sudski registar kao trgovac pojedinac. POJMOVNIK  DIONICA – vrijednosni papir koji prikazuje vlasnički udjel u nekom dioničkom poduzeću. ako njegov godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 2 000 000 eura. čija je najniža svota temeljnog kapitala 2500 eura. 52/00 Odluka Ustavnog suda RH.  Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/93. prometom ili pružanjem usluga na tržištu. koja se ostvaruje proizvodnjom. 118/2003) Postavlja se pitanje zašto bi obrtnik koji ne odgovara svojom imovinom. nego se upisati u trgovački registar kao trgovac pojedinac i odgovarati svom svojom imovinom. od koje u trenutku osnivanja društva mora biti uloženo barem 1200 eura.  Drugi kriterij je da obrtnik MORA zatražiti taj upis i postaje trgovac pojedinac htio on to ili ne. ako njezin godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 250 000 eura. Imatelj dionica izravno sudjeluje u podjeli dobiti ili rizika mogućeg . postao trgovac pojedinac koji za svoje obveze odgovara osobno cijelom svojom imovinom? Kada obrtnik dođe u situaciju da mora zatražiti upis u trgovački registar i odgovarati svom svojom imovinom. Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom. bolje mu je otkazati obrt i osnovati društvo s ograničenom odgovornošću.  Obrtnik se može upisati u registar kao trgovac pojedinac. i ne odgovarati za obveze društva.potreban ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (definira Ministarstvo gospodarstva)  Obrtnik odgovara unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti.

Mogu biti serije A (imatelj dionice ima pravo glasa pri odlučivanju skupštine dioničkog društva) i serije B (bez prava glasa pri odlučivanju)  DIONIČAR – fizička ili pravna osoba koja je imatelj dionice/a. Vlasnik je kapitala dioničkog društva razmjerno vrijednosti dionica koje posjeduje. a preko kojeg se obavlja plaćanje dugovanja i naplata potraživanja. vlasnička glavnica.  DILER (engl. a u koju su upisani svi podaci osnovanih trgovačkih društava (poduzeća). općine.  OSNIVAČKE DIONICE – prve dionice emitirane kod osnivanja dioničkog društva.  OSNIVAČKA DOBIT – financijska sredstva koja osnivači dioničkog društva stječu prodajom dionica.  ŽIRO-RAČUN – račun koji fizičke i pravne osobe otvaraju i vode u (poslovnoj) banci.  KAPITAL – ukupna vrijednost: a) fizičke.  OSNIVAČKE DIONICE – prve dionice emitirane kod osnivanja dioničkog društva.  DIVIDENDA – dobit po dionici. grada).  POVLAŠTENE DIONICE – dionice koje imaju bolji položaj u vlasničkoj strukturi od drugih.  STATUT DIONIČKOG DRUŠTVA – akt dioničkog društva koji uređuje ustrojstvo i odnose u društvu.  JAVNO PODUZEĆE – poduzeće u vlasništvu države ili manjih lokalnih jedinica (županije.  TRGOVAČKI REGISTAR – službena evidencija koja se vodi u trgovačkom sudu. prva emisija dionica. TROŠKOVI Učinci građevinskog poslovanja (nastaju trošenjem sredstava – troškovi proizvodnje)  GRAĐEVINSKI PROIZVODI . Dionica može glasiti na donositelja ili na ime. b) financijske i c) intelektualne imovine koja je u vlasništvu poduzeća. prva emisija dionica.  OSNIVAČKA DOBIT – financijska sredstva koja osnivači dioničkog društva stječu prodajom dionica. dealer) – fizička ili pravna osoba koja kupuje i prodaje vrijednosne papire radi zarade na razlici u cijeni. gubitka.

Svaki izdatak nije trošak.) i radne snage (čovjek i njegov rad i znanje). .višak prihoda nad rashodima  Prihod . Troškovi proizvodnje nastaju tijekom proizvodnje određene količine učinaka. uređaji. a svi ostali troškovi (naknade.) . RASHODI (kuna. alata i sl. a troši se tijekom proizvodnje (količina .  GRAĐEVINSKE USLUGE Troškovi poslovanja jesu izdatci koji nastaju poslovanjem poduzeća. oprema.Novčana davanja obveza . doprinosi i druge financijske obveze) smatraju se troškovima poslovanja. . plaćanje usluga i raznih drugih . sati rada.u širem smislu – svako smanjenje vrijednosti imovine poduzetnika neovisno o razlogu smanjenja. ukalkulirani trošak koji je namijenjen stvaranju novog učinka) i izvanredni (nije povezan sa stvaranjem novog učinka . UTROŠCI X JEDINIČNE NABAVNE IZDACI CIJENE =za nabavu . ali još nije plaćen dobavljaču . u skladištu.u užem smislu – smanjenje vrijednosti imovine koje je neplanirano i neočekivano ili m2koje . energije.višak rashoda nad prihodima  Dobit (ak) .kom. strojevi. . Trošak nastaje prije izdatka – primjer . objekti. manjkovi u blagajni.m nije 3 .npr. m. …) redoviti (tzv. t. sitnog inventara. zemljište) predmeta rada (sirovine. gradiva i sl. Izdatak nastaje prije troška (češće) – primjer – stroj je nabavljen i plaćen (izdatak). PODJELA TROŠKOVA Troškovi proizvodnje Materijalni troškovi = utrošak x nabavna cijena materijala (troškovi osnovnog i pomoćnog materijala. može biti euro.ISPLATE TROŠKOVI sredstava za proizvodnju.) kwh. postrojenja. Troškovi su u novcu izražena količina utrošenih: sredstava za rad (alati. …) stvaranju novog proizvoda namijenjeno  Gubitak . štete zbog nepogoda i sl.materijal je nabavljen i utrošen u proizvodnji.nastaje prodajom proizvoda (ranije je objašnjeno) 1. ambalaže. Ovo su troškovi proizvodnje.

dnevno. Troškovi osnovnih sredstava = količinski izraz potrošnje osnovnog sredstva (npr.doprinosi Trošenje materijala (predmeta rada) Materijalni troškovi (kratkotrajna imovina) Materijal se troši odjednom u proizvodnom procesu. plaća ili nadnica mjesečno.isplate za uloženi ljudski rad – plaće ili nadnice Za svaki trošak treba utvrditi KOLIČINU i CIJENU. tehničko održavanje i sl.  vrijednosni izraz pretpostavljenog trošenja sredstava za rad  sredstva za rad prenose na novi materijalno ne ulaze u novi proizvod PLANIRANA KOLIČINA  uzroci smanjenja vrijednosti osnovnih sredstava: o EkonomskoUČINAKA o Fizičko trošenje zastarijevanje METODE AMORTIZACIJE VREMENSKA pretpostavlja se da trošenje sredstava ovisi o vijeku njegova trajanja FUNKCIONALNA temelji se na pretpostavci da se sredstva troše ovisno o intenzitetu njihova korištenja VREMENSKA METODA AMORTIZACIJE a) proporcionalna (linearna) amortizacija b) progresivna amortizacija . sati strojnog rada) x cijena trošenja osnovnog sredstva (npr. nabavna cijena po satu rada stalnog sredstva) + amortizacija. OSTALI TROŠKOVI PREMA PORIJEKLU .kamate .premije osiguranja . Troškovi rada = količina potrošenog rada (npr.porezi . MATERIJALNI TROŠAK = NORMATIV (potrebna količina materijala za Planski i stvarni trošak materijala Troškovi osnovnih sredstava (dugotrajna imovina) A) AMORTIZACIJA jedinicu učinka) x proizvod dio po dio svoje vrijednosti.troškovi usluga . na sat ili po učinku) . dani ili sati ljudskog rada) x cijena rada (npr.

(osobito važno za sezonske strojeve)  tekuće – mali popravci i male zamjene . rad nedjeljom i blagdanima (u cijeni koštanja je opći trošak) 3. bolovanja i sl. (u cijeni koštanja je opći trošak) Podjela troškova Sa stajališta mogućnosti raspoređivanja troškova na nositelje: • DIREKTNI troškovi • INDIREKTNI (opći) troškovi NOSITELJI TROŠKA • Pojedini ostvareni učinci (proizvodi i usluge) MJESTO NASTANKA TROŠKA (Mjesto troška) . provjera ispravnosti itd. čišćenje. noćni rad. Izvršeni rad (količina rada x cijena rada) 2. a amortizacija se obračunava na početku vijeka trajanja u manjem iznosu. podmazivanje. c) degresivna amortizacija METODA LINEARNE (PROPORCIONALNE) AMORTIZACIJE  pretpostavlja se da se sredstvo ravnomjerno troši kroz svoj cijeli predviđeni vijek trajanja  utvrđuje se godišnja stopa otpisa (amortizacije) tako da se 100 podijeli s predviđenim vijekom trajanja (broj godina)  pretpostavlja se da se sredstvo ravnomjerno troši kroz svoj cijeli predviđeni vijek trajanja  utvrđuje se godišnja stopa otpisa (amortizacije) tako da se 100 podijeli s predviđenim vijekom trajanja (broj godina) METODA PROGRESIVNE AMORTIZACIJE  pretpostavlja se da je vijek trajanja također predviđen. godišnji odmor. a zatim progresivno –  svake godine sve više TROŠKOVI ODRŽAVANJA  preventivno – pranje. zaštita od korozije. Dodaci na plaću – prekovremeni rad. otežani uvjeti rada.mali troškovi  investicijsko – manji broj većih popravaka i zamjena (generalni remont) – veći troškovi i više potrebnog vremena Trošenje radne snage (nadnica ili plaća) Koliko nas košta radnik? BRUTO PLAĆE Plaća za 1. Naknade plaće – isplata za neizvršeni rad – blagdani.

.Pojedini su dijelovi poduzeća u kojima troškovi nastaju. DIREKTNI TROŠKOVI JESU: • Materijal za izradu • Plaće direktnih radnika • Amortizacija obračunata po funkcionalnoj metodi Indirektni troškovi (posredni. opći. CIJENA KOŠTANJA (ukupni troškovi) • ukupnog obujma proizvodnje (poslovanja) • jedinice učinka Struktura cijene koštanja (ukupni troškovi) Opći troškovi izrade (pogonska režija) ZAJEDNIČKI SU ZA VIŠE UČINAKA. Čine ih OTI i OTUP. zajednički)… . NEPOSREDNI) • Mogu se direktno rasporediti na mjesto nastanka i na nositelje troška.. Primjer u graditeljstvu – podjela poduzeća prema: • fazama procesa proizvodnje ili građenja • vrsti proizvodnje ili građevina • pojedinom projektu i slično DEREKTNI TROŠKOVI (IZRAVNI. A U SVEZI SU S IZRADOM • plaće administrativnog i pomoćnog osoblja • održavanje sredstava za rad • čišćenje • HTZ • gorivo i mazivo • voda • električna energija • plaće rukovodećih radnika • troškovi popravaka drugih • kamate na kredite za osnovna sredstva Opći troškovi uprave i prodaje (prodajna režija) . raspoređuju se na nositelje po ključu ili faktoru.

• plaće administracije • kancelarijski materijal • putni troškovi • PTT troškovi • troškovi reklame • najamnine i zakupnine • troškovi novčanog i platnog prometa • troškovi reprezentacije • kamate na kredite za obrtna sredstva .