Ante Vrankovi Opinski kazneni sud u Zagrebu

Domjanieva 15 Posl. br. 33 K : K-20/2017

10380 Sveti Ivan Zelina Ilica 207 10 000 Zagreb
POURNICA I PODNESAK
2*
Nastavno na moj Odgovor na privatnu tubu 1 i na podneske od 13. oujka 2017.2 i 15. oujka 2017. 3
uvodno valja kazati da su svih 20 s moje strane u ovom predmetu do sada predoenih dokaza (ni tuiteljica ni
njezin punomonik do sada nisu priloili niti 1 dokaz!) ve bili predoeni Prekrajnom sudu u Hvaru, Visokom
prekrajnom sudu u Zagrebu, Opinskom sudu u Novom Zagrebu i upanijskom sudu u Velikoj Gorici, izuzev
mojeg lanka u knjizi magistra politologije Darka Petriia Pravosudna i policijska mafija, Zagreb, 2016., koji
je uostalom priloen samo zbog razumijevanja opih okolnosti cijelog sluaja Navedeni sudovi su presudili
pravomono u korist moje svjedokinje med. sestre Marice Gagi te u moju korist, kako je razvidno iz presuda.
Tim su sudovima bili predoeni i Dokazi 21-30 koje predlaem uz ovaj podnesak, a koje do sada u
urbi nisam priloio, nadajui se da e ovaj sud uzeti u obzir da se od 16. veljae 2017. nalazim u trajku glau,
o emu sam ovaj sud izvijestio jo u svojem Odgovoru na tubu od 1. 3. 2017., ali je sud tu okolnost tj. zateeno
stanje -- injenicu da se u trajku nalazim od 16. veljae, tj.10 prije nego li sam dobio obavijest (broj
preporuene poiljke: RC626600564HR) da je protiv mene pokrenut kazneni postupak --- naalost posve
ignorirao, sazvavi na roitu u petak 24. 2. idue roite tek za vie od 2 mjeseca, tj. za 29. 5. 2017., kada je
mogue, pa i vjerojatno - da ja ili uope neu biti iv, ili neu biti u stanju u kojem bih na ikakav, a kamoli na
zadovoljavajui nain mogao iznijeti svoj obrambeni iskaz. To sve naalost zasada ukazuje da je tuiteljica bila u
pravu kada mi je jo 1994. rekla da e pravosudni djelatnici postupati na upravo takav nain, a to sam izrijekom
naveo jo u svojem podnesku od 13. oujka 2017. 5. odlomak.
Da je tome tako, potvruje i gotovo svo moje dosadanje iskustvo s naim sudovima, za to u ovdje
navesti samo 1 primjer: ovdje privatna tuiteljica tuila me za verbalni napad putem tiska, prekraj koji uope
ne postoji u Prekrajnom zakonu, te sam po njezinoj tubi pravomono osuen uvjetno na 45 dana zatvora(!).
Donedavna glavna urednica Veernjeg lista, Ruica Cigler, tu je presudu sutkinja Maje Matkovi
(Prekrajni sud u Hvaru) te Branke igante ivkovi, Goranke Ratkovi i Ane orluka (Visoki prekrajni sud u
Zagrebu)4 u Veernjem listu, broj od 10. 6. 2012. prokomentirala rijeima:
a sestra se oigledno posluila utjecajem u odvjetnikim
ali i sudakim krugovima i bratu osigurala 45 dana zatvora
Nakon toga, ista tuiteljica me iznova tuila na istome sudu u Hvaru za isti nepostojei i realno
nemogui prekraj, smatrajui oito sutkinju Matkovi (sada Matkovi oi) potpunim idijotom koji e joj opet
nezakonito pomagati u njezinim planovima (sutkinja Matkovi mi je u lice kazala da je svjesna da tuiteljica na mene
radi pritisak koji moe zavriti samoubojstvom i svejedno joj je u tome nezakonito pomagala!), unaprijed znajui da e
javnost to doznati. Meutim, sutkinja Matkovi vjerojatno samo radi bojazni od odjeka takve presude u
medijima u drugom postupku nije nezakonito presudila u korist ovdje i u tom sluaju tuiteljice, ali joj je ipak,
pravniki kolegijalno, pomagala u njezinom vrenju materijalnog i psihikog pritiska na mene (s ciljem navoenja na
samoubojstvo - to ovdje tuiteljica nije nikada ak niti proforma negirala vidjeti podnesak od 13. 3. 2017, odlomak 7) na nain
odugovlaenja, kojima je prekrila zakon. Tako je izmeu 1. roita i izricanja pravomone presude u prvom
postupku protiv mene prolo svega 9 mjeseci (2. 9. 2011. -8. 6. 2012.), dok je u drugom, kada su isti sudovi
izricali presudu u moju korist, za to trebalo 2 godine (10. 10. 2013. - 19. 10. 2015.) tj. vie od DUPLO due(!).
Sve to ovdje navodim, u nadi da ovaj sud u daljnjem tijelu postupka nee postupati na opisani nain i da
ovaj predmet nee kolegijalno biti guran u zastaru, jer je u ovome asu ta bojazan, naalost, posve opravdana!
to se ovdje priloenih dokaza tie, oni samo dodatno potvruju tonost mojih ranije u ovom postupku
ve iznesenih navoda: Dokazi 21 A i B tekstovi razglednica koje sam poslao majci Anici dana 4. 1. 1982. i 14.
1. 1982. dokazuju da je tona tvrdnja da sam majku volio i da sam zato odbio dati protiv nje lani - negativan
iskaz, nakon to je to uinila ovdje tuiteljica, ime ju je navela na samoubojstvo (Dokaz 3, 8-10) iz razloga
koristoljublja (Dokaz 13-16). Iz majinog zapisa od 29. sijenja 1982. (Dokaz 22) vidi se njezina ljubav prema
ivotu. S druge pak strane, pismo ovdje tuiteljice od 1. veljae 1982. (Dokaz 23) pokazuje njenu aroganciju i
drskost prema majci, ime ju je i navela na samoubojstvo (Dokaz 3, usporediti i Dokaz 25), pokuavajui sada
to na slian nain uiniti i ovim postupkom, to, kako je to ve istaknuto, ona uope i ne negira!
Nakon majine smrti moja je ljubav prema njoj ostala, to se vidi iz mojih tekstova o njoj i izloaba
koje sam organizirao (Dokaz 26-30), a koje je neposudbom majinih radova i nedolascima tuiteljica minirala.
Radi opisanog pritiska te mog zdravstvenog stanja (trajk glau) molim ovaj sud za ubrzano postupanje!
Sveti Ivan Zelina, 27. oujka 2017. ___________________________________

1
Odgovor je dostupan na linku: https://www.scribd.com/document/340902564/Odgovor-na-kaznenu-tu%C5%BEbu-1-3-2017
2
Podnesak je dostupan na linku: https://www.scribd.com/document/342176152/Podnesak-13-3-17
3
Podnesak je dostupan na linku: https://www.scribd.com/document/343120707/Podnesak-15-3-17
4
itava dokumentacija ukljuujui i presude je na linku: https://www.scribd.com/search?page=1&content_type=tops&query=prekr%C5%A1ajni%20postupak%20cjelokupna%20dokumentacija
DOKAZ 21
A

B
DOKAZ 22
DOKAZ 23
DOKAZ 24
DOKAZ 25
DOKAZ 26
DOKAZ 27
DOKAZ 28
DOKAZ 29
Anica Vrankovi
Anica Vrankovi (ro. Markui) (Varadin, 14. veljae 1939. - Sveti Ivan Zelina, 1.
oujka 1982.), hrvatska je slikarica, primijenjena umjetnica i zasluna likovna pedagogica.

Anica Vrankovi: Mrtva priroda, 1967.

Anica Vrankovi roena je u Varadinu, gradu iji su slikoviti barokni ambijenti ve zarana pobudili uroenu joj sklonost
slikarskom likovnome izriaju. Nakon gimnazijske mature u rodnome gradu 1959. se upisala na tek otvoreni Pedagoki odjel
zagrebake Akademije likovnih umjetnosti, gdje su joj predavali profesori Ivo ebalj (mentor),Ivo Reek, Branko
Rui, Vjekoslav Ruklja, Raul Goldoni, Zorislav Horvat, Matko Pei i drugi, te na kojem je diplomirala 1963. kod prof. ebalja
kao jedan od najboljih studenata u klasi.

Anica Vrankovi: Zima, 1968.

Slikarski opus[uredi VE | uredi]

Skupno izlagati je poela ve na drugoj godini studija, sudjelujui na XIV izlobi slikara i kipara Hrvatskoga Zagorja i Meimurja,
te e svojim redovitim sudjelovanjem na toj najvanijoj godinjoj smotri likovnosti rodnoga kraja tijekom idua puna dva
desetljea (1960. 1980.) iskazivati svoju trajnu emocionalnu povezanost s okrujem i tlom iz kojega je ponikla. Sredinim i
koncem ezdesetih sudjeluje na izlobama Udruenja likovnih umjetnika Hrvatske (1965., 1968., 1969., 1970.) te na Salonu
mladih (1968.). Istodobno je u Svetom Ivanu Zelini, u kojoj je s obitelji ivjela i djelovala, priredila tri samostalne izlobe (1968.,
1969., 1970.) na kojima se predstavila svojim uglavnom koloristikim istraivanjima klasinih slikarskih tema prigorskih
pejsaa i rustinihmrtvih priroda, zelinskih veduta, te s nekoliko aktova, portreta i autoportreta.

Anica Vrankovi: Gdje je zemlja i gdje je nebo, naslovnica zbirke pjesama Katarine Pak, 1980.
No, njezina moda najzanimljivija slikarska ostvarenja nastala su 1979. kada u novoj varadinskoj poslovnici Ljubljanske banke
izvodi ciklus monumentalnih ulja posveenih nadolazeoj osamstotoj obljetnici grada Varadina. Odabravi za svoje likovno
polazite tlocrtne konture renesansnog varadinskoga burga, te planove baroknog i suvremenoga grada, ekspresivnim koloritim
i svojim uistinu virtuoznim linearizmom, Anica Vrankovi je stvorila posve neobinu, izvornu i harmoninu simbiozu inae
uglavnom sueljenih svjetova slikarstva geometrijske apstrakcije i apstraktnoga ekspresionizma. Na krilima istog kreativnog
zamaha (iako voena poneto drukijim likovnim zamislima), poetkom 1980. je s 36 svojih crtea ilustrirala i opremila zbirku
pjesama Gdje je zemlja i gdje je nebo varadinske pjesnikinje Katarine Pak. Osvrui se na te ilustracije, poznati je hrvatski
knjievnik, povjesniar umjetnosti i akvarelist Matko Pei u svojoj recenziji meu ostalim naglasio: "U povijesti naeg
modernog likovnog ilustriranja, ova bi knjiga mogla posluiti kao primjer dobre suradnje pjesnika i slikara."
DOKAZ 30
U razdoblju prije svoje prerane smrti koncem zime 1982., Anica Vrankovi je nainila nekoliko veih ciklusa akvarela i crtea u
tehnici tu pera i tu pera s laviranjem, koji su sve do objave nekoliko od tih radova u zbirci pjesama Zeleni bregi Zeline
2002. naoj javnost bili gotovo posve nepoznati. Naime tek je par od preko stotinu tih vrsnih crtea i slika bilo izloeno na maloj
komemorativnoj izlobi prireenoj 24. oujka 1982. povodom autoriine smrti u prostorijama Pedagoko obrazovnoga centra u
Zagrebu.
Osim tom prigodom posthumno su joj djela bila izlagana i na dvije vanije retrospektivne izlobe: Djela slikarica iz fundusa
Gradskog muzeja u Varadinu (Varadin, 1984.), te Umjetnost u okruju grada Sv. Ivana Zeline (Sv. Ivan Zelina, 1998.).

Anica Vrankovi: Proljee, dio kvadriptiha "etirigodinja doba", 1978.

Pedagoko djelovanje[uredi VE | uredi]
Ono po emu je Anica Vrankovi naoj javnosti do danas bila mnogo bolje poznata njeno je likovno pedagoko djelovanje.
Odmah po zavretku Akademije zaposlila se na mjestu profesora likovnoga odgoja na Osnovnoj koli Dragutin Domjani u
Zelini, i ona e u taj poziv tijekom idua dva desetljea ulagati glavninu svoje ivotne energije i kreativnoga ara. Stoga se ve
nakon nekoliko godina pokazalo da je kola njezinim dolaskom dobila vrsnog likovnoga pedagoga, koji je svoj misaoni i radni
entuzijazam znao prenjeti kako na uenike, tako i na kolege nastavnike. Na svojim se satovima trudila da uenici to slobodnije i
nezavisnije od bilo kakvog utjecaja donose svjeinu svog doivljaja i iskrenost vlastitig likovnog gledanja, kako je to jednom
prigodom sama zapisala. Takvim je pristupom tijekom godina s mnogim uenicima izgradila neposredan odnos, pomaui im da
razviju svoje kreativne i ljudske potencijale. Plod toga bili su brojni kvalitetni ueniki radovi izlagani na regionalnim, republikim,
tadanjim saveznim, te svjetskim izlobama na kojima su redovito bili zapaeni, a esto i nagraeni. S mnogo uspjeha vodila je
Likovnu grupu slobodnih aktivnosti, te je likovno ureivala kolski list Mladost koji je izlazio u razdoblju 1968. 1980.
Na strunim savjetovanjima likovnih pedagoga odrala je niz predavanja i referata, a nekoliko je svojih ogleda i polemika
vezanih uz probleme praktine nastave likovnoga odgoja objavila u kolskim novinama i drugim strunim publikacijama. Na
poziv urednitva TV u koli napisala je scenarij prema kojem je na njezinom satu snimljen obrazovni film za nastavnike
likovnoga odgoja "Boje nam govore" (1970.). No, o visini njezinih strunih postignua moda ipak najrjeitije govori injenica da
je bila najmlaim lanom strune skupine koja je 1971. izradila novi nastavni plan i program nastave likovnoga odgoja u
hrvatskim osnovnim kolama.
Za svoja je radna postignua 1972. proglaena Zaslunim pedagogom Hrvatske, a 1978. i tadanje Jugoslavije. Treba tekoer
spomenuti da je suraivala u radu europskih seminara INSEA (Meunarodno udruenje za odgoj putem umjetnosti pri
UNESCO-u) u Milanu 1970. i Helsinkiju 1971., svjetskog simpozija INSEA u Zagrebu 1969., i svjetskih kongresa INSEA u Pragu
1968. i Zagrebu 1972.
Bila je lan Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, Udruenja likovnih umjetnika Hrvatske, struni suradnik tvornice Karbon za
izradu opreme i boja za nastavu likovnoga odgoja, kao i urednitva TV u koli, te lan strunoga kolegija za nastavu likovnog
odgoja pri Zavodu za unapreenje osnovnokolskog obrazovanja Hrvatske i lan Centra za vizuelnu kulturu mladih Saveza
likovnih pedagoga Hrvatske.
Literatura[uredi VE | uredi]
Naa osnovna kola, 2. neizmijenjeno izdanje, Zagreb, 1974., str. 250-268, 384
Ante Vrankovi: Anica Vrankovi, XXI. recital suvremenog kajkavskog pjesnitva "Dragutin Domjani" Zelina 2002.,
katalog recitala i izlobe, Sv. Ivan Zelina, 2002.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Otvorenje izlobe Anice Vrankovi u Svetom Ivanu Zelini 2002. godine
Anica Zrankovi: Prema slobodi transcedentalne forme

IZVOR:
09:23, 14. veljae 2014. Ante Vrankovi (razgovor | doprinosi . . (6.948 bajtova) (+6.948) . . (Nova stranica: '''Anica
Vrankovi''' (ro. Markui) hrvatska je slikarica, primijenjena umjetnica i zasluna likovna pedagogica. Datoteka:Anica
Vrankovi - Mrtva priroda, 1967..jpg|mini
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Anica_Vrankovi%C4%87
Povratnica