You are on page 1of 35

ET-TEDVID

Rije et-tedvid u jezikom smislu znai dotjerivanje,


uljepavanje. Izvedena je od glagola devvede-
judevvidu koji znai dotjerati,uljepati, poboljati. Ova
rije bila je poznata u vrijeme ashaba. Abdullah ibn
Mes'ud r.a. je rekao: "Poboljavajte kvalitet uenja
Kur'ana!"
U terminolokom, tedvidskom smislu treba rei da
Kur'anski glasovi, slova imaju odreene izlaze koje
prilikom izgovora trebamo znati,kako bismo ih ispravno
izgovorili da ne bi dolo do njihove meusobne zamjene
ime se mijenjaju i znaenja Kur'anskih rijei,to je sa
islamskog stanovita nedopustivo.
Slova,harfovi, posjeduju stalna i nestalna svojstva koja se
manifestuju kad su harfovi u uzajamnoj vezi.

Definicija tedvida, koju je postavio Alija r.a. glasi: "Tertil


(tedvid) je pravilno i precizno izgovaranje glasova,
te poznavanje i praktina primjena pauzalnih formi."

Dokazi o nastanku tedvidske znanosti su u Kur'anu,u


4.ajetu sure El Muzemmil, gdje Allah d..nareuje:
"Izgovaraj Kur'an paljivo(tertilom)!" a u sunnetu je
dokaz hadis od Abullaha ibn Mes'uda koji prenosi da je
Poslanik s.a.v.s. rekao:"Ko proui jedan harf iz Allahove
1
Knjige ima jedno dobro djelo, a jedno dobro djelo je
kao deset takvih" (Et-Tirmizi)

Sva islamska ulema saglasna je da se Kur'an treba uiti po


tedvidu s tim da ima mala razlika u pogledu greki
prilikom uenja, tako da postoje 2 vrste najeih greki, a
to su lehn delijj i lehn hafijj.

Lehn delijj su greke koje mijenjaju znaenje


ajeta,npr.ako zamijenimo mjesta hareketima,izgovorimo
neki harf sa duinom ili ga skratimo,izbacimo neki harf ili
umjesto tankog izgovorimo krupni harf. Sve to mijenja
znaenje rijei i zato je zabranjeno. Ako osobe zbog
starosti ili neke druge smetnje ne mogu pravilno
izgovarati bitno je da barem El-Fatihu naue ispravno.

Lehn hafijj su greke u tedvidu kad jedno tedvidsko


pravilo zamijenimo drugim,to ne mijenja znaenje rijei,
ali je ipak bolje da se ui ispravno po tertilu.

UENJE ISTIAZE I BESMELE

2
Istiaza je terminoloki naziv za euzu billahi
mineejtanirradim to znai:Utjeem se Allahu od
prokletog ejtana. Uenje istiaze nareeno je u Kur'anu u
98.ajetu sure En Nahl: "Kada hoe uiti Kur'an zatrai
od Allaha zatitu od ejtana prokletog!"
Veina uleme smatra da je uenje istiaze mustehab, znai
lijepo je prouiti s tim da nije grijean ko je ne proui. Ako
smo sami, uimo istiazu u sebi,a ako smo u halki dovoljno
je da onaj prvi proui, a ostali nisu duni. Uenje istiaze
prije poetka uenja Kur'ana uva jezik od nepotrebnog i
runog govora prije uenja.

Besmela je terminoloki naziv za


bismillahirrahmanirrahim. Znai, spoj dvije rijei iz
Allahovog imena Er-Rahman i Er-Rahim. Besmela se na
poetku sure ui. U Kur'anu je spomenuta 114 puta,od
toga 113 puta na poetku sure, a 114.put se spominje u
3
suri En Neml,30.ajet. Besmela se ne nalazi napoetku sure
Et-Tevbe,u toj suri spominje se krvoprolice i zveckanje
sablji pa ne prilii da se tu spominje milost.

Postoje 4 naina uenja istiaze:

-prouimo istiazu pa napravimo pauzu, pa prouimo


besmelu pa napravimo pauzu, pa ponemo sa surom
-prouimo istiazu pa napravimo pauzu, onda spojimo
besmelu sa poetkom sure
-prouimo istiazu i besmelu zajedno, pa naravimo pauzu,
pa ponemo suru
-prouimo spojeno istiazu i besmelu i suru.
Uobiajan je prvi nain uenja. Istiazu uimo bez obzira da
li poinjemo sa poetka ili sa sredine sure, a besmelu
samo na poetku sure.
Postoje 4 naina uenja besmele:

-zavrimo uenje prethodne sure i napravimo pauzu, pa


prouimo besmelu pa napravimo pauzu, pa uimo
slijedeu suru
-zavrimo uenje prethodne sure i napravimo pauzu, pa
spojimo besmelu sa poetkom slijedee sure
-spojimo uenje prethodne sure sa besmelom i sa
slijedeom surom

4
-prouimo zadnji ajet prethodne sure i spojimo sa
besmelom pa napravimo pauzu, pa ponemo novu suru
ovaj nain je zabranjen jer se besmela ui na poetku, a
ne na kraju sure, tako da neko moe pomisliti da je zadnji
ajet sure, a to nije dozvoljeno.

Strogo je zabranjeno spojiti istiazu sa Allahovim


imenom, tako da ne moemo uiti spojeno sa istiazom
nego moramo napraviti pauzu izmeu uenja,npr
euzubillahi minessejtanirradzim, pa pauza, pa Allahu la
illahe illahu..itd
Izmeu sura El Enfal i Et Tevbe moemo uiti stajanje,ili
utnju,ili spajanje jer se besmela ne ui izmedju ove dvije
sure.

NAZIVI ARAPSKIH SLOVA

Elif, hemze, ba, ta, sa (mehko), dim, ha


srednje, ha hrapavo, dal-nase d, zal-mehko z, ra-nase
r, zaj-nase z, sin-nase s, in-nase , sad-krupno s,
dad-krupno d, ta krupno, za krupno, ajn, gajn,
fa-nase f, kaf-krupno, kaf-mehko, lam-nase l,
mim-nase m, nun-nase n, ha nase h, vav, ja-nase j.

Trebamo nauiti naziva ovih slova kako ne bismo govrili


d,z, f, itd..nego dal,zaj,fa, itd..

5
ISHODITA HARFOVA - MEHARIDUL HURUF

Jeziko znaenje rijei mahred(jednina), odnosno


meharid(moina) jeste ishodite,mjesto izlaska harfa.
Terminoloki ova rije oznaava mjesto izlaska
slova(harfa) tokom njegovog izgovaranja i isticanje razlike
meu slovima u njihovom izgovoru i ishoditu.

Jeziko znaenje rijei harf(jednina), odnosno


huruf(mnoina) jeste ivica,rub.
Terminoloki ova rije oznaava glas koji se uje izlazei iz
tano odreenog ili neodreenog ishodita.

Po miljenju Ibn Dezerija postoji 17 ishodita koji se


svrstavaju u 5 grupa:

1. El devf- upljina grla i usta


2. El halk-grlo
3. El lisan-jezik
4. E-efetejn-usne
5. El hajum-nosna upljina

1. El devf-iz ovog izlaza izlaze dugi vokali a,u, i.Nije


ishodite ni za jedan harf nego samo prolaz za izlazak
vokala, a ovi vokali slue za duine-dugo a,dugo i,dugo
u.

2. El halk- iz ovog ishodita izlazi 6 harfova podijeljenih u


3 grupe:

6
-najdublji dio grla :nae ha i hemze
-sredina grla :stisnuto ha i ajn
-vrh grla :hrapavo ha i gajn.

3. El lisan- iz ovog ishodita izlazi 18 harfova:

-krupno kaf-kraj jezika nasuprot mehkom nepcu i resici


-mehko kaf- malo ispred ishodita krupnog kaf,blizu
sredine jezika i nasuprot mehkog nepca
-ja,in, dim-sredina jezika nasuprot tvrdom nepcu
-lam-vrh jezika i prednji dio tvrdog nepca
-nun- samo malo ispod ishodita za lam,vrh jezika i prednji
dio tvrdog nepca
-ra- vrh jezika, njegov leni dio i prednji dio tvrdog
nepca,malo ispod nuna
-krupno ta,mehko ta i dal (nae d)-vrh jezika i korijen
gornjih sjekutia
-mehko sa,zal, krupno za-vrh jezika na vrh gornjih
sjekutia
-sin,zaj, sad-vrh jezika i sredina donjih sjekutia
-dad- bona strana jezika priljubljena uz gornje kutnjake,
moe sa obje strane, sa koje je lake za izgovoriti

4. E-efetejn- iz ovog ishodita izlaze 4 harfa:

-fa- gornji sjekutii i unutranjost donje usne


-vav- blago zaokruene usne,zubi ne dodiruju usne u toku
izgovora harfa
-mim,ba-blago spojena gornja i donja usna

5.El hajum- nije ishodite ni za jedan harf nego za


gunneh.
7
Jeziki gunneh znai glas koji ima svoje zvuanje u nosnoj
upljini, a terminoloki znai- lijepi zvuk(glas) sastavljen
od nun i mim tokom izgovora, s tim da jezik nema
nikakvog sudjelovanja u izgovoru gunneta.

SVOJSTVA HARFOVA- SIFATUL HURUFI

Jeziki rije sifet(jednina), odnosno sifatu(mnoina) znai


svojstvo.
Terminoloki oznaava stalne i nestalne osobine slova, a
one se ispoljavaju u toku izgovora slova.

Prema miljenju Ibn Dezerija imamo 17 svojstava koja se


dijele na:

1. stalna svojstva (stalna svojstva su ona svojstva koja se


stalno bez ikakve izmjene ispoljavaju u toku izgovora
harfa.)
2. nestalna svojstva (nestalna svojstva su ona svojstva
koja nisu stalno uz harf.)

Prva grupa koju smo uili su svojstva koja imaju svoje


parnjake tj. svojstva suprotnosti, to znai, ako harf
posjeduje jedno svojstvo, ne moe posjedovati istovremeno
i drugo svojstvo iz para, a to su:

1. El hemsu i El dehru
2. E-idde i Er-rehave, a uz njih je i Et-tevessut
3. El istiala i El istifal
8
4. El itbaku i El infitah
5. Ez-zelak i El ismat

Svih 28 harfova ima 5 stalnih svojstava, a najvie 7


nestalnih svojstava, to znai, ako jedan dio iz para ima
jedno svojstvo ostali dio iz para ne moe imati to svojstvo.

Definicije svojstava:

-El hemsu- jeziki znai aputanje


Terminoloki(tedvidski) znai izlazak vazduha pri
izgovoru slova. Najvie je izraeno kad je harfsa sukunom.
Slova koja imaju svojstvo aputanja sadrana su u
slijedeim rijeima:

fehasehu ehsun seket

a to su harfovi:
fa,srednje ha,mehko sa,nase ha,in,hrapavo
ha,sad,sin,mehko kaf, mehko ta ( radi lakseg pamenja ovi
harfovi se spoje u rije s hareketima tako da fa sa fethom
zvui fe i tako redom).

-El dehru- jeziki znai ujnost,glasnost, zvunost


Terminoloki znai zaustavljanje protoka vazduha tokom
izgovora slova.
Svojstvo ujnosti je suprotno od svojstva aputanja to
znai da svih preostalih 18 harfova koji nisu u el hemsu
imaju svojstvo el dehr.

-E-ide -jeziki znai snaga, jaina


Tedvidski znai zaustavljanje protoka glasa tokom
9
izgovora slova.
Slova koja imaju ovo svojstvo sadrana su u rijeima

edid kat beket

a to su harfovi elif,dim,dal,krupno kaf,krupno


ta,ba,mehko kaf,mehko ta.

-Er-rehave- jeziki znai mehkost, labavost


Tedvidski znai protok glasa prilikom izgovora slova iz
razloga to taj harf ima slabo izraeno ili ne izraeno
ishodite.
Ovo svojstvo ima 15 slova koja preostanu u paru nakon to
nabrojim 5 iz et-tevessuta (ovaj par ima 3 lana : e-ide
snaga, er-rehave mehkoa I et-tevessut a on je
umjerenost izmeu ova dva) pa zato raunajte 8 plus 5, a
ostali su u er-rehave.

-Et-tevessut- jeziki znai umjerenost


Terminoloki znai umjerenost glasa prilikom izgovora
slova, jer se glas ne prekida potpuno kao kod e-ide,a i ne
prolazi kao kod er-rehave, znai sredina izmedju njih.
Ovo svojstvo imaju slova sadrana u rijei

lin umer

a to su harfovi lam,nun,ajn,mim,ra.

-El istiala-jeziki znai krupnost,povienost


Tedvidski znai podizanje najveeg,zadnjeg dijela jezika
prema nepcu tokom izgovora slova i time emo povisiti i

10
ukrupniti ton pa su zato ova slova dobila naziv krupna
slova.
Sadrani su u rijeima:

husa dagtin kiz

a to su harfovi hrapavo ha,sad,dad,gajn,krupno ta,krupno


kaf,krupno za.

-El istifalu- jeziki znai tankost


Tedvidski znai sputanje jezika do dna usne upljine
tokom izgovor slova koja imaju ovo svojstvo, a to su
preostala slova koja nisu u el istiala.

-El itbaku-jeziki znai poklapanje


Terminoloki znai lijepljenje najveeg dijela jezika sa
gornjim nepcem i zatvaranje protoka glasa izmeu njih.
Ovo svojstvo imaju samo 4 harfa: saad,dad,krupno
ta,krupno za.
Postoji jedno tedvidsko pravilo koje kae da svako
poklapanje moe se smatrati krupnou,ali svaka
krupnost se ne moe smatrati poklapanjem.

-El infitah-jeziki znai otvaranje


Terminoloki znai odvajanje jezika od gornjeg nepca to
znai sputanje jezika prema dnu usne upljine, ali ne
potpuno kao kod tankosti.

Razlika izmeu tankosti i otvaranja je u tome to se kod


tankosti jezik sputa do dna usne upljine, a kod
otvorenosti se jezik malo odmakne od dna usne upljine.

11
Svako tanko slovo je i otvoreno,ali svako otvoreno
nije i tanko.
Svojstvo otvaranja imaju svi preostali harfovi koji nisu u
poklapanju.

Ovaj slijedei par spomenut je samo da znamo da


postoji,ali se ne primjenjuje u praksi, tie se arapskog
jezika.

-Ez-zelaku- jeziki znai rjeitost, govornost


Terminoloki znai brzina,lagahnost jezika prilikom
izgovora slova, zbog toga to slova koja imaju ovoj svojstvo
izlaze sa vrha jezika ili sa usana. Slova koja imaju ovo
svojstvo sadrana su u rijeima:

fira min lubin


a to su harfovi fa,ra,mim,nun,lam,ba.

-El ismatu -jeziki znai zabrana, utnja


Terminoloki znai teina pri izgovoru slova, jer su ova
slova daleko od vrha jezika i usana. Slova sa svojstvom
zabrane ne mogu tvoriti rijei koje u korijenu imaju 4 ili 5
slova, jer jedno od tih slova mora biti iz svojstva

NESTALNA SVOJSTVA HARFOVA ( SVOJSTVA KOJA


NEMAJU SVOJE PARNJAKE)

12
1. EL KALKALA

Jeziko znaenje: odskakanje,praskanje,vibracija.


Tedvidsko znaenje:vibriranje tona tokom izgovora slova
tako da se uje jedan poseban,jak zvuk.tokom izgovora
slova jezik se jako i vremenski kratko pritisne uz nepce i
onda sputa. Uslov kalkale je da harf bude sa sukunom ili
tedidom. Slova kalkale sadrana su u rijeima:

kutbu ded- krupno kaf,krupno ta,ba,dim,dal.

2.ET TEFEI

Jeziko znaenje:proirivanje.
Tedvidsko znaenje: proirivanje zraka u ustima tokom
izgovora. Najvie se istie kad je harf sa sukunom.
Svojstvo et tefei ima samo harf in.

3.EL LINU

Jeziko znaenje:mehkost,lahkost.
Tedvidsko znaenje:izlazak slova bez ikakvih prepreka i
poteskoa. Uslov za ovo svojstvo je da slovo bude sakin, a
prije njega harf sa fethom, a poslije njega da se staje.
Lakoa je u tome to sputamo jezik i tako prelazimo iz
jednog mahreda u drugi. Ovo svojstvo imaju harfovi vav i
ja. Primjer je rije bejt i hauf kada ucimo sa duzinom od
2,4 ili 6 pokreta pa bude bejjjjjjt ili hauuuuuuf.

4.EL ISTITALE

13
Jeziko znaenje: produavanje, odugovlaenje.
Tedvidsko znaenje: produavanje ili odugovlaenje tona
duinom mahreda, tako da ne putamo jezik, a putamo
glas. Ovo svojstvo ima harf dad.

5.EL INHIRAFU

Jeziki znai:skretanje.
Tedvidski znai:skretanje slova prilikom izgovora tako da
se uini da pree u drugo ishodite. To se prirodno deava
prilikom izgovora harfova lam i ra. Kod lama zvuk se
moe vratiti nazad, a kod ra izae sa strane. Ovo svojstvo
imaju harfovi lam i ra.

6.ET TEKRARU
Jeziko znaenje:ponavljanje neke stvari.
Tedvidsko znaenje:vibriranje jezika tokom izgovora
slova. Ponavljanje je uvijek prisutno kod slova ra, a mi
moramo paziti da ne doe do pretjeranog ponavljanja.
Najlake je da se jezik pripoji za tvrdo nepce. Znaci slovo
ra ima svojstvo ponavljanja koje moramo izbjegavati.

7.ES SAFIRU

Jeziko znaenje:itanje,zvizduk.
Tedvidsko znaenje:dodatni, jaki glas koji se uje tokom
izgovora slova. Ovo nastaje zbog uskog prostora izmeu
gornjih i donjih sjekutica i izraeno je kad je na slovu
sukun. Svojstvo zvidanja imaju slova sad,sin i zaj.

14
8.EL GUNNEH

Jeziko znaenje:glas koji ima svoje zvuanje u nosnoj


upljini.
Tedvidski znai:lijepi glas sastavljen od nuna i mima
tokom izgovora, najvie je izraeno kad je slovo sa
tedidom.

ET TEFHIM I ET TERKIK

Ova dva tedvidska pravila vrlo su vana pri izgovoru


svakog harfa.

Et tefhim-krupan glas,ukrupnjenje prilikom izgovora


glasa

Et terkik-tanak glas,utanjenje prilikom izgovora glasa

U pogledu ovog svojstva svi harfovi dijele se na 3 grupe:

1.uvijek krupni harfovi(koji imaju svojstvo el istiala-


husadagtinkiz)

2.uvijek utanjeni harfovi(koji imaju svojstvo el istifalu)

3.harfovi koji mogu biti i krupni i utanjeni.

1.uvijek krupni harfovi se opet dijele na 2 grupe:


15
a. krupni sa poklapanjem: krupno ta,krupno za,sad,dad

b.krupni sa otvaranjem: krupno kaf,gajn,hrapavo ha

Prema stepenu krupnoe najkrupniji je harf krupno ta,


zatim malo manje krupan dad, pa krupno za, pa sad(iz
prve grupe), a zatim krupno kaf, pa gajn, pa hrapavo ha(iz
druge grupe).

Zavisno od hareketa koji ima na sebi, jedan te isti harf


moe biti razliite krupnoe:

-najkrupniji je harf kad je na njemu fetha i elif koji tvori


duinu (dugo a)

-manje krupan je sa fethom

-manje krupan je sa dammom

-manje krupan je sa sukunom

-najmanje krupan je sa kesrom.

2.uvijek tanki su svi harfovi koji imaju svojstvo el


istifalu,osim harfova elif,lam i ra.

3.harfovi koji mogu biti i ukrupnjeni i utanjeni su harfovi


elif za duinu,lam i ra.

16
-elif za duinu-elif koji nema na sebi nikakav znak je elif za
duinu, on nema svog mahreda, nego izlazi iz devfa. Elif
za duinu slijedi harf koji se nalazi prije njega,ako je prije
njega tanki harf i on se priklanja i bude tanak,a ako je
prije njega krupan harf onda se i on ukrupnjava. Ima samo
dehr i er-rehavu od svojstava.
-lam- inae ima svojstvo el istifalu, ali ima sluajeva kada
je krupan i tada ga moramo tako prouiti. Takav je sluaj
prilikom izgovora rijei Allah. Ako je ispred rijei Allah
harf sa fethom ili dammom tada se lam ita ukrupnjeno
npr. nakateAllahi, nesrullahi. A ako se ispred rijei Allah
nae harf sa kesrom onda ce ita utanjeno. U rijei Allah
postoji elif za duinu koji se ne pie, ali se izgovara i prati
lam,ako krupan i on ide krupno, ako je utanjen tanko.
-ra-inae ima svojstvo el istifalu, ali najvie je krupan.
Navest emo situacije kako i kad se izgovara harf ra:
1.ako je harf ra sa kesrom izgovara se utanjeno.
2.ako je harf ra sakin, a prije njega harf sa kesrom (sakin
se rauna i kad stajemo na kraju rijei)izgovara se
utanjeno. npr.fezekir,muzekir.
3.ako je harf ra sakin, a prije njega harf sa kesrom a
poslije njega harf od krupnih harfova sa fethom, tada se
harf ra ui krupno. Imamo 5 takvih primjera: mirsada,le
bil mirsad,kirtas,firka,we irsada.

Ponovljeno i kompletirano o harfu ra:

Ima nekoliko situacija kada se harf ra izgovara utanjeno,a


to su:

1.ako je harf ra sa kesrom


17
2.ako je harf ra sakin, a prije njega harf sa kesrom (sakin
se smatra i ako stajemo na harfu ra bez obzira koji je
hareket na njemu)
Ovdje imamo napomenu ili izuzetak:
2.a. ako je harf ra sakin, a prije njega harf sa kesrom, a
poslije njega jedan od krupnih harfova sa fethom tada se
harf ra uci krupno,imamo 5 primjera u Kur'anu: mirsada,le
bil mirsad,kirtas,firka,ve irsada.
2.b. ako je harf ra sakin, a prije njega harf sa kesrom, a
poslije njega krupni harf sa kesrom na nama je da
odaberemo da li da ga uimo ukrupnjeno ili utanjeno,samo
je jedan primjer u Kur'anu u suri uara: firkin.
3.ako je harf ra sakin, a prije njega neki krupni harf koji je
sakin, a prije njega harf koji je sa kesrom, u tom sluaju
moemo odabrati da li da uimo ukrupnjeno ili
utanjeno,imamo 2 primjera u Kur'anu: misr, i u suri Sebe
kizr.
4.ako je harf ra sakin, a prije njega harf ja sakin tada se
harf ra ita utanjeno npr. kadir,tajr,la dajr i pritom pazimo
na el linu. Ovaj harf ja je u osnovi sakin, ali radi olakice
kaemo dugo i.

Znakovi za stajanje i poetak uenja ajeta: El vakf i


El ibtida

Od sunneta je da se staje na krajevima ajeta. Meutim


desi se da u toku uenja ajeta imamo potrebu da
zastanemo radi gubljenja daha,kihanja ili sl. Zato trebamo
poznavati mjesta na kojima moemo zastati i nastaviti sa
uenjem, a oni su oznaeni znakovima.

18
1. sila (pie se sad,lam, ja)- na ovom mjestu moemo
zastati, ali je bolje da se spoji,ako stanemo idemo dalje bez
ponavljanja jer je znaenje prouenog dovoljno razumno i
ne mijenja znaenje ajeta i inae spada u vakf kafi-
dovoljno stajanje.
2. dim (pie se samo harf dim)- moemo stati, a
moemo i spojiti, ne mijenjamo znaenje kako god da
izaberemo jer je i to u vakf kafi-dovoljno stajanje.
3. kila (pie se krupno kaf,lam,ja)- ovdje se ukazuje da je
vadib stati, neki smatraju obaveznim, a neki smatraju da
se moe i spojiti, s tim da je bolje stati jer se ovdje radi o
potpunom stajanju vakf ettam, znai potpuna je cjelina
znaenja tog dijela ajeta i zato je bolje da se stane.
4. mim (pie se samo harf mim sa repiem na lijevu
stranu)- ovaj znak ukazuje na obavezno stajanje, jer ako se
ne stane mijenja se znaenje ajeta, primjer je u suri El
Bekare,26.ajet
5. la (pie se lam i elif)- ovaj znak upuuje na obavezno
spajanje,ne smijemo stati jer mijenjamo znaenje ajeta.
6. znak sa takicama kao na harfu mehko sa. Zove se
alame teanuk i budu dva znaka i tu imamo 3 mogunosti:

1.izbor je da se stane na prvom znaku i uimo dalje i ne


stajemo na drugom znaku
2.izbor je da preemo prvi znak i stanemo na drugom
znaku
3.izbor je da ne stajemo ni na jednom znaku,sve spojimo.

Od sunneta je stati na kraju ajeta meutim ima ajeta na


kojima ne smijemo stati u smislu da zavrimo sa uenjem
nego smo duni da spojimo sa slijedeim ajetom i tek onda

19
zavrimo sa uenjem. Dva su primjera u Kur'anu:

1. 219.ajet sure El Bekare (znaci spojimo 219 I 220


ajet)
2. 4.ajet sure El Maun. (znaci spojimo 4 I 5 ajet)

7.sin je znak za sektu, a sekta znai da stanemo na mjestu


gdje se staje,ne uzimamo vazduh i odmah nastavljamo sa
uenjem. Razlika izmeu el vakfa i sekte je to vakf
oznaava stajanje sa uzimanjem vazduha, a sekta
oznaava stajanje bez uzimanja vazduha. Primjera za
sektu ima 6,od toga su 4 vadib,1 je daiza(dozvoljena) i 1
je bez oznake na sebi,izmeu sura El Enfal i Et Tevbe.

1.primjer : u suri El Kehf,na kraju 1. ajeta, ako spajamo sa


iduim ajetom onda nam je sekta vadib, a ako neemo da
stanemo neemo uiti sektu.
2.primjer : u suri Ja-sin,52.ajet,tu imamo dvije oznake,kilu
i sektu pa ako emo stati, onda uimo kilu, a ako emo
spojiti uimo sektu.
3.primjer : u suri El Kijameh,27.ajet, ovdje imamo
napomenu da ako je na harfu nun sukun onda se ne uklapa
nego se ita kao sekta.
4.primjer : u suri El Mutafiffin,14.ajet. isto napomena ako
je na lamu sukun ne uklapa se nego je sekta.
5.primjer : u suri El Hakka, 28.ajet. Ovdje imamo 3
mogunosti:

1.moemo stati
2.ako spajamo: 1.moemo uiti sektu ili
2.uklapanje .

20
imamo 3 mogucnosti, ali bolje je uiti sektu jer je
oznaena i daiza(dozvoljena).

6.primer: sekta koja nema znaka na sebi, a nalazi se


izmeu sura El Enfal i Et Tevba,znamo da tu ne uimo
besmelu, a imamo 3 mogunosti:
1.stati
2.ako spajamo: 1.iklab
2.sekta.

PRAVILA NUN SAKINA I TENVINA

Postoje 2 vrste nuna sakina, jedna se pie,druga se ne


pie. Nun sakin na tenvinu se izgovara, ali se ne pie, npr.
kufuven - ovo en na kraju je tenvin i nun se izgovori, ali se
ne pie sa sukunom,a standardni nun sa sukunom znamo
kako izgleda. Moemo jo rei nun sakin je vidljivi nun, a
nun na tenvinu nevidljivi nun sakin.

EL IZHARUL HALKI - GRLENI IZHAR

Izhar u jezikom smislu znai isto, jasno izgovaranje


harfa. U terminolokom smislu znai kada poslije nun
sakina ili jednog od tenvina doe jedan od 6 grlenih
harfova(hemze,ha,ajn,stisnuto ha,gajn,ili hrapavo ha) tada
se primjeni pravilo izhar,znai izgovorimo istio, jasno
pazei da ne odskoi nun. Kod izhara uvijek bude napisan
sukun.

Tedvidsko pravilo IDGAM to znai uklapanje jeziki.


21
Terminoloki znai da kada iza nuna sakina ili bilo kojeg
tenvina doe jedan od est harfova sadranih u rijei
jermilun, a to su harfovi ja,ra,mim,lam,vav, nun tada
vrimo uklapanje nuna sa gunnom ili bez gunne.

Harfove ja,mim,vav i nun uklapamo sa gunnom, a hafrove


lam i ra uklapamo bez gunne.
Oznaka za uklapanje je tenvin koji nije paralelan nego su
crtice malo kao ukoso.
Uklapanje vrimo tako to harf koji dolazi izgovaramo kao
da na njemu ima tedid, a putamo gunnu kroz nos i idemo
dalje sa slijedeim hareketom, a kod idgama bez gunne
samo preemo na slijedei harf, nun se uopte ne uje jer
nema gunne.

Vezano za idgam spomenuli smo idgam tam i idgam


nakis

Tam znai potpun,nakis znai nepotpun,sa nekom


falinkom.
Od 6 harfova idgama koji su sadrani u rijei jermilun 4
harfa imaju tam, a 2 imaju nakis.
Harfovi koji imaju idgam tam su nun,mim,lam i ra.
Harfovi koji imaju idgam nakis su ja i vav.
Harfovi koji ne posuuju svojstvo nuna se potpuno
uklapaju zato se i zove idagm tam,znai lam i ra nemaju
gunu i ne posuuju je od nuna,nun i mim svakako imaju
gunu i ne posuuju je od nuna tako da se oni potpuno
uklope ne posuujui svojstvo od nuna.
Harfovi koji posuuju svojstvo od nuna, znai posuuju
gunu od nuna spadaju zbog toga u idgam nakis,jer ja i vav
nemaju gunu, a posuuju je od nuna tako da se itaju kao
22
da je na njima tedid i zbog toga su krnjavi,nepotpuni
(misli se prilikom uklapanja, a idgam znai uklapanje).

IKLAB ili KALB

Jeziki potie od rijei kalb-jukalib to znai prevrati,


ono to se prevre.
Terminoloki znai da se harf nun prevre u mim, znai
kada poslije nuna sakina ili bilo kojeg tenvina doe harf
ba, tada dolazi do iklaba, znai prevre se nun u mim,u
smislu da se izgovara mim sakin sa gunom bez tedida.npr
u rijei minbeadi vidimo mali mim sa repiem i to nam je
oznaka za ikalb i itamo mimbeadi. Harfovi mim i ba su
na istom ishoditu i harf ba je uzrok prevrtanja
mima.izgovara se zatvorenih usana, moe i malo
otvorenih.

EL IHFAU ili IHFA

Jeziki znai skrivanje, a terminoloki znai kada poslije


nuna sakina ili tenvina doe neki od 15 harfova ihfaa,
onda izgovaramo samo gunu nuna pripremajui se za
slijedei harf. Ako je harf koji dolazi tanak ihfa se ui
tanko, a ako je krupan ui se krupno. Harfovi ihfaa su svi
harfovi koji nisu u pravilima izhar,iklab i idgam.
Zbog blizine ishodita harfova krupno ta, dal i ta sa
ishoditem nuna onda jezik malo odmaknemo da ne bi
izgovorili isto nun, tanije spustimo jezik prema dole, u
usnu upljinu.

AHKAMU MIMA ILI PRAVILA MIMA

23
1. EL IDGAM MISLEJN SAGIR

Kada doe harf mim sakin, a poslije njega mim sa


hareketom tada se prvi mim uklapa u drugi,tako da
dobijemo mim sa tedidom, a uje se gunna mima.
Moemo rei jo i uklapanje dvoje istih harfova. Mim sakin
nema sukuna na sebi, a slijedei je tenvin.

2. EL IHFAU EFEVIJJ

Kada poslije mim sakina doe harf ba uimo gunu mima i


prelazimo na harf ba,ne stavljamo tedid.

3. EL IZHARU EFEVIJJ

Kada poslije mima sakina doe bilo koji harf osim mima i
ba svi se izgovaraju isto, jasno. Znai i mim i slijedei
harf, i pazimo da mim ne odskoi.

EL KASRU VEL MEDD

-El kasr-duina od 2 hareketa, praktino dugo a,dugo


i,dugo u.

-meddun ma-krae od kasr,trajanje oko 1,5-2 pokreta,


skoro duina 2 pokreta, npr. bejjjt

-Medd-duina,sve due od 2 pokreta.

U naem narodu kae se duina, a tedvidski se kae


pokret ili hareket, tako da je jedna duina 2 pokreta

24
tedvidski.

-Huruful meddu ve linu- harfovi medda i lina- sadrani


su u rijei nuhiha, a to su harfovi :
vav sakin, a prije njega, harf sa dammom
ja sakin, a prije njega, harf sa kesrom
elif sakin, a prije njega, harf sa fethom
Oni su pomonici u tvorbi dugih harfova,nemaju svog
mahreda, izlaze iz devfa. Nemaju sukuna na sebi.

-Harfan lin- harfovi lina su harfovi vav i ja, kao to je ve


spominjano u svojstvu el linu, znai uslov je da harfovi
budu sakin, a prije njih harf sa fethom, i da se staje na
kraju rijei. Oni na sebi imaju sukun i ne smijemo ih
mijeati zbog naziva sa harfovima medda i lina, jer ovo su
posebna skupina harfova, poto su samo 2 kae se
harfan,dva harfa lina.

-Medd(duina,produivanje) - mi ne moemo
samostalno odreivati jer je ve precizno preneseno od
naeg Poslanika s.a.v.s. Medd ima svoje uzronike, a to
moe biti sukun ili hemzetul kataa (malo hemze na elifu,
ubudue emo ovako zvati). Znai kada poslije obine
duine (kasra) doe sukun ili hemzetul kataa onda uimo
medd.

1. Medd munfesil ili odvojeni medd

Kada na kraju jedne rijei dou harfovi meda i lina, a na


poetku slijedee rijei doe hemzetul kataa tada dolazi
do medda munfesila. Munfesil znai odvojeno,u 2 rijei.

25
Po naem kiraetu hafs an asim uimo 4 pokreta. Npr
.tebbet jedaaaa ebi leheb

MEDU SILE EL KUBRA

Uzronik mu je hemzetul kataa. Kada prva rije zavrava


sa ha el kinaje(okruglo ha, ako doe kao jednina, mukog
roda i odsutan), a slijedea rije poinje sa hemetul kataa
tada uimo 4 pokreta. Moe biti i za enski rod
hazihi(izuzetak). Harfovi koji mogu imati ovaj med su vav i
ja,i oni su napisani kao pomagalo pored oznake za med.

MEDU SILE SUGRA

Ako nakon ha el kinaje doe bilo koji harf osim hemzetul


kata, onda uimo 2 pokreta. Nema oznake za med.

MEDU EL MUNTESIL

Uzronik mu je hemzetul kataa. Kada poslije harfova


duine (harfova meda i lina) doe hemzetul kata, ali u istoj
rijei tada se obavezno ui 4-5 pokreta,obavezno, vadib.
Ako inae uimo na kraju ajeta 6 pokreta moemo
produiti na 6.

MEDOVI KOJE UZROKUJE SUKUN

Postoje2 vrste sukuna:sukun daim i sukun arid.

Sukun daim je uvijek prisutan na harfu,bez obzira da li


26
stajemo ili spajamo,napisan je,zove se i sukun lazim-
obavezni,stalni.
Sukun arid nije napisan, ako spajamo rijei bude sa
hareketom, a ako stajemo onda stajemo kao da je na
njemu sukun.

MEDOVI KOJE UZROKUJE SUKUN LAZIM

Sukun lazim moe biti unutar jedne rijei(kelimi) ili unutar


harfa(harfi),misli se na harfove koji se nalaze na
poetcima sura elif,lam,mim itd.

MEDU LAZIM KELIMI

1.Kada poslije harfova meda i lina doe harf sa tedidom


tada se ui 6 obaveznih pokreta i ovaj med se zove
MEDU LAZIM KELIMI MUSEKAL.

Harf sa tedidom u osnovi ima 2 harfa,prvi sa


sukunom, a drugi sa hareketom tako da ne bude
zabune odakle sukun, a spominje se tedid.

2. Kada poslije harfova meda i lina doe sukun tada uimo


6 pokreta koje se zovu MEDU LAZIM KELIMI
MUHAFEF. Samo su 2 primjera za ovaj med u suri
Junus,u 51. i 91. ajetu.

MALI ZNAK SIN

U Kur'anu ima znak mali sin ispod ili iznad harfa


sad,pazimo da ne mijeamo sa sektom,ovaj znak je tano
iznad ili ispod harfa sad.
27
Ako je ispod sada onda moemo uiti oboje,ali bolje
je,poznatije, da uimo sad.
Ako je iznad sada onda mijenjamo sad u sin,vadib.

MEDU LAZIM HARFI

Deava se unutar harfa. Harfovi na poetcima sura


nazivaju se el huruful mukataa. Uimo obaveznih 6
pokreta, a najlake se orijentisati ako na harfu ima oznaka
za med tada uimo 6, a ako ne onda 2 pokreta.
Kada gledamo harf ralanimo njegovo ime na harfove,
npr. lam pie se l,dugo a,mim i vidimo da imamo uzronik
za duinu dugo a i imamo na mimu sukun isto uzronik za
duinu. Isto tako kod mim pie se mim,ja (harf duine) i
opet mim sukun.
Kada uimo elif lam mim uim elif laaaaaa(6 pokreta) i ovo
je medu lazim harfi muhafef, ako stajemo na mimu sa
sukunom.
Meutim ovaj mim sa sukunom uklapamo u slijedei mim
sa hareketom tako da to doe kao mim sa tedidom i onda
se taj med zove medu lazim harfi musekal.
Znai elif laaaaaammiiiiiim..elif 2,lam 6, uklapamo mim i
miiiiiim 6.

EL MEDU EL ARID LI SUKUN

Med koji uzrokuje sukun arid (prinueni sukun,nema ga


na harfu, ali kad stajemo onda stajemo kao da je na njemu
sukun)
Uestvuju harfovi meda i lina i harfovi lina.

28
Primjer je u suri El Fatiha>alemine-ako stajemo nun
itamo bez fethe, a poto je prije njega dugo i onda
primjenjujemo ovu duinu. Dato je uau na izbor da li eli
da ui 2,4 ili 6 pokreta s tim da kako pone tako ui hatmu
do kraja, nema mijenjanja duine u meuvremenu.
Preferira se uenje od 4 pokreta.
Ako postoje uslovi za med, a dou harfovi lina onda
dobijamo MEDU LIN LI SUKUNIL ARID. Primjer je u
suri Kuraj 1. ajet.

HEMZETUL VESL -hemze za spajanje

Radi usporedbe sa hemzetul kataa kaemo da hemzetul


kataa piemo kao malo ajn,on je od harfova abecede,ima
svoj mahred, moe biti na elifu,vavu, jau itd.,moe biti sa
hareketima, ita se uvijek.

Hemzetul vesl nije harf od abecede, nema svog


mahreda,njegova uloga je da spaja dvije rijei. Hemzetul
vesl se ne izgovara kad spajamo rijei, a ako poinjemo sa
njim onda se ita. Uslov je da poslije njega bude rije sa
sukunom. Poznajemo ga po elifu i "rasu sad" u prevodu
malo sad jer izgleda kao poetak harfa sad bez onog
velikog kruga, samo onaj poetak harfa sad. Ako
poinjemo da njim onda veinom gledamo hareket na
treem harfu raunajui i hemzetul vesl, a ima i par
izuzetaka.
-ako rije poinje sa hemzetul veslom, a poslije njega doe
harf lam onda se izgovara sa fethom, npr.ellezine

29
-ako je trei harf sa dammom aslijom
(originalnom,stalnom) tada ga uimo sa dammom, ali ako
je damma arida, onda imamo posebne primjere
-za sve ostale primjere uimo kesru (ako je na 3. harfu
fetha ili kesra,uimo kesru).

Primjera za dammu aridu ima 5,a to su:

- suraJunus,71. ajet-ako stanemo iz nekog razloga pa


poinjemo sa hemzetom vesl onda nije summekdu, nego
ikdu znai kesra na hemzetul veslu
-suraKehf,21. ajet -ibnu
-sura Hidzr,65. ajet -imdu
-sura Sad,6. ajet -imu
-sura Ta-ha,64. ajet - itu

Kada ispred hemzetul vesla dou duine gube se, samo


spajamo sa slijedeom rijei,npr.ja ejjuhel insanu.

IDGAM MUTEMASILEJN ILI MUTEMASILAN

Misl- znai isto,Mutemasilejn- znai 2 ista


Kada dou 2 ista harfa,prvi sakin, a drugi muteharik oni se
uklapaju i dobijemo 1 harf sa tedidom.
Izuzetak je ellezii juvesvisu, tu uimo kako pise.

IDGAM MUTEDZANISAN ILI MUTEDZANISEJN

Kada dou 2 harfa srodna po mahredu, a razliitih


svojstava tada dolazi do potpunog idgama.
30
-kada poslije mehokog sa doe mehko zal
-kada poslije mehkoh zal doe krupno za
-kada poslije ba doe mim
-kada poslije dal mehko doe ta mehko
-kada poslije ta mehko doe dal mehko
-kada poslije ta mehko doe ta krupno
-kada poslije krupno ta doe mehko ta, a nema tedida na
mehko ta onda uzimamo svojstvo prethodnog harfa istiala,
podiemo zadnji dio jezika, ali izgovaramo tako ta,to je
idgam nakis.

IDGAM MUTEKARIBEJN ILI MUTEKARIBAN

Karib- znai blizu, priblina svojstva i mahredi.

-Kada poslije krupno kaf doe mehko kaf moe se uiti i


nakis, ali preferira se tam kad ve ima tedid-mehlukkum
-harf ra i nun,ako je prvo nun pa ra pratimo sukun pa
znamo je li izhar ili uklapanje.
-kada doe lam poslije ra pratimo sukun. Bel rane ovdje
ima sekta, u suri Nisa 138 ajet nema sukuna na lamu pa se
uklapa potpuno.

IMALA-znak baklavice

Meil-znai naginjanje.
U suri Hud, 41.ajet medreha, medriha,ovdje fetha
naginje ka kesri pa se ita kao tanka fetha na ra.

31
IMAM- u suri Jusuf,11. ajet, la te*menna,kad prelazimo
na nun brzo stavimo usne u poloaj damme i vratimo ih
nazad.

Znakovi na elifu:

Ako je okrugli znak kao nula znai nepostojanje izgovora,


moe biti na elifu,vavu ili ja,znai ne izgovaramo harf.
Ako je ovalni kao jaje,vei je od kruga i pie se samo iznad
elifa, oznaava nam da je tu elif ako stajemo, a ako
spajamo kao da elifa nema.

TESHIL- olakavanje

Primjer je u suri Fusilet, 44.ajet, kada dou 2 hemzeta


jedno pored drugog tada prvo hemze izgovarao onako
kako i jeste sa svojstvom idde, a drugo hemze izgovaramo
duaf to znai slabano, mehko. Moemo rei prvo hemze
izgovorimo otro, a drugo mehko EeADZEMIJ.
Pazimo da ne ide ha poslije hemzeta.

KADA DODJU HEMZETUL VESL I HEMZETUL KATAA


JEDNO DO DRUGOG

Hemzetul vesl- nosa mu je elif, spaja rijei, ne ita se


prilikom spajanja
Hemzetul kataa-harf od abecede, ita se uvijek, nosa
mu je elif, vav ili ja a moe i samostalno.

Ako poslije h.vesla doe elif lam onda se ita fetha,ako je


3. harf damma aslija (originalna, uvijek prisutna), onda i

32
h.vesl poprima damu, a sve ostalo poprima kesru ak i ako
je na 3. harfu iznuena damma (arida).

Kada poslije h.vesl doe h.kataa:

Ako spajamo onda se h.vesl ne ui


Ako poinjemo sa h.vesl- ako je 3. harf damma ita se
damma, ako je 3. harf kesra ili damma arida, ita se kesra.

Kako se izgovara h.kataa nakon h.vesla:

Primjer sura Earaf, 77.ajet- ako spajamo ne itamo


h.vesl,ako poinjemo sa h.vesl ita se dugo ii (iitina).
h.vesl mijenja se u harf duine tako to se pribliava
hareketu na treem slovu i tako dobijemo ja za duinu u
ovom sluaju. Skraeno, gledamo nosa ispod hemzetul
kataa.
Primjer sura Tevba,49.ajet - iizelli
Primjer sura El Ahkaf,4.ajet - iituuni

Napomena: Skripta je pisana po uzoru na predavanja


sestre ummu Lina, Allah da je nagradi najljepim
nagradama na oba svijeta i uvede u Dennet Firdews bez
polaganja rauna. Amin
Allah da nagradi Dennet Firdewsom bez polaganja
rauna i sestru ejlu, koja nam je i ovim putem prenijela
znanje. Amiin

33
SADRAJ

--------------------------------------------------------------------------------------

ET-TEDVID1
UENJE ISTIAZE I BESMELE .2
NAZIVI ARAPSKIH SLOVA.4
ISHODITA HARFOVA - MEHARIDUL HURUFI.
.5
SVOJSTVA HARFOVA- SIFATUL
HURUFI.7
Definicije svojstava.7
NESTALNA SVOJSTVA HARFOVA ( SVOJSTVA KOJA
NEMAJU SVOJE PARNJAKE)
..10
Ponovljeno i kompletirano o harfu
ra16
Znakovi za stajanje i poetak uenja ajeta: El vakf i
El ibtida17
PRAVILA NUN SAKINA I TENVINA
19
EL IZHARUL HALKI - GRLENI
IZHAR......19
IDGAM.19
IKLAB ili KALB..20
EL IHFAU ili IHFA...21
AHKAMU MIMA ILI PRAVILA
MIMA.21
34
MEDU SILE EL KUBRA.23
HEMZETUL VESL .25
IMALA28
IMAM- .28
TESHIL.28
KADA DODJU HEMZETUL VESL I HEMZETUL KATAA
JEDNO DO
DRUGOG.28

35