You are on page 1of 10

Homo ludens:

O podrijetlu kulture u igri


JOHAN HUIZINGA
Homo ludens = ovjek koji se igra

1. BIT I ZNAENJE IGRE KAO POJAVE KULTURE


- igra je starija od kulture
- kultura pretpostavlja ljudsko drutvo, a igra prisutna i kod ivotinja
- igra nadilazi granice fizikog djelovanja ona je smislena funkcija, svaka
igra neto znai
NEDOSTNOST DOSADANJIH DEFINICIJA IGRE
- svim definicijama igre zajedniko je da polaze od pretpostavke da igra
postoji radi neeg drugog (ivo bie slua svoj uroeni nagon za
oponaanjem, zadovoljava strast za nadmetanjem s drugima, zatomljuje
tetne nagone, zadovoljava elje neispunjive u stvarnosti, itd.)
- bit igre lei u njezinom intenzitetu (pitanje: u emu je vic igre npr. zato
utakmica dovodi mnotvo do ludila?)
- igru moramo promatrati i vrednovati u njezinoj cjelovitosti
- ona ne poiva na racionalnome (jer bi se ograniila samo na svijet ljudi)
- igrom spoznajemo duh - igramo se i svjesni smo toga
IGRA KAO INILAC KULTURE
- igra je (smislen) oblik djelatnosti i drutvena funkcija igra kao drutveni
ustroj. Gotovo sve znaajne iskonske djelatnosti ljudskog ivota protkane
su igrom (govor metafore, mitovi i kult iz njih izviru pravo i poredak,
obrt i umjetnost, pjesnitvo, znanost...)
IGRA KAO SAMOSTALNA KATEGORIJA
- igra je suprotstavljena zbilji, ali ne moemo rei da je neozbiljna. Igru je
teko odrediti povezana je sa smijehom, razonodom, alom, kominim,
ludou, i ljepotom, meutim ne moe se poistovjetiti ni s jednim od
navedenih pojmova.
FORMALNA OBILJEJA IGRE
Autor se ograniava na vie oblike igre, tj. na drutvene igre.
1. Svaka je igra prije svega slobodan in. Igra na zapovijed vie nije igra,
iako moe biti narueno ponavljanje igre.
2. Igra nije obini, a niti pravi ivot. Igra je prije svega izlaenje iz
tog ivota u neku privremenu sferu djelatnosti s nekom vlastitom
tenjom. To neto, to nije obini ivot, stoji izvan procesa neposrednog
zadovoljenja nude i prohtjeva, ono dapae taj proces prekida. Uklapa se
u njega kao povremeno djelovanje. Igra je neophodna kao funkcija
kulture. Ciljevi kojima ona slui lee izvan neposrednog materijalnog
interesa, ili individualnog zadovoljenja ivotnih potreba.

1
3. Zavrenost i omeenost igre ona se odigrava unutar odreenih
granica vremena i prostora.
4. Ponovljivost
5. Ispunjena je ritmom i harmonijom ona stvara red, ona jest red.
6. Sadri element napetosti (neizvjesnosti).
PRAVILA IGRE
- Svaka igra ima njoj svojstvena pravila. Igra koji im se suprotstavlja jest
prekritelj. On katkada stvara novu zajednicu s novim pravilima.
Zajednica igraa tei postojanju i nakon zavretka igre, zato se uz igru
vee i pojam kluba
POSEBNI SVIJET IGRE
- Zakoni i obiaji svakodnevnog ivota nemaju za podruje igre nikakve
vrijednosti. Tako se u ivotu djece obini ivot privremeno gotovo
sasvim ukida, a to ukidanje nalazimo i u velikim igrama dananjih
naroda, npr. za vrijeme karnevala.
- igra: dobrovoljna radnja ili djelatnost, koja se odvija unutar nekih
utvrenih vremenskih ili prostornih granica, prema dobrovoljno
prihvaenim, ali i beziznimno obaveznim pravilima (tj. odvija se u
jednom vidljivom redu), kojoj je cilj u njoj samoj (odvija se izvan podruja
materijalne nude ili korisnosti), a prati je osjeaj napetosti, radosti i
ushienja, svijest da je ona neto drugo nego obini ivot, te ona
sama donosi vedrinu i oputanje.
IGRA KAO BORBA I PREDSTAVA
- igra je borba za neto ili predstavljanje neega. Te dvije funkcije mogu se
ujediniti: igra predstavlja borbu za neto, ili pak natjecanje u kojem
dolazi do izraaja koliko netko moe neto najbolje.
IGRA I KULT
- I kult je predstava, dramska izvedba, prikazivanje u slikama, zamjena zbilji.
U oblicima kultne igre pojavljuje se i sam njihov drutveni poredak i
njihov primitivni drutveni ustroj. Drevna zajednica igra se kao to se
igra dijete i kao to se igra ivotinja. Njena se igra od samog poetka
sastoji od elemenata koji su joj i svojstveni: red, napetost, pokretljivost,
sveanost i oduevljenje. Tek u kasnijoj fazi drutvenog razvoja vezuje se
uz igru i misao da se njome neto i izraava: predodba ivota. to bijae
neko nijema igra, sada poprima pjesniki oblik, a postepeno u igru
prodire i znaenje posveene radnje. Na igru se nakalemljuje kult, ali igra
po sebi ostaje prvotna.
SVETA OZBILJNOST U IGRI
- I prava i spontana razigranost moe biti duboko ozbiljna. Igra se igri moe
predati svim svojim biem. Svijest da je to samo igra moe se potpuno
potisnuti. Radost, koja je s igrom nedjeljivo povezana, pretvara se ne
samo u napetost nego i uzvienost.

2
- Sveanost i igra u najtjenjem su odnosu (bliska veza izmeu blagdanskog
raspoloenja i raspoloenja u igri). Meutim, razlika je u tome to igru
karakterizira i svijest da se neto obavlja tek tako, pa makar ta svijest
bila i potisnuta. Pitanje je moe li se tu svijest povezati sa svetim inom
koji se obavlja u predanosti.

3
VJEROVANJE, MISTERIJ I IGRA
- Posveena igra, optereena uvidom u kozmos i drutvenim razvojem,
potrebna je za dobrobit zajednice, ali ona je jo uvijek tek igra, in koji se
protee izvan i onkraj podruja trijeznog ivota nude i ozbiljnosti (=>
Platonska koncepcija igre). Platon smatra da je dunost ovjeka
najvema se u ivotu predati igri posveenoj boanstvu. Posveena
radnja obuhvaena je jednom svojom vanom osobinom u pojmu igre, no
tim podreenjem nipoto nije oduzeto priznanje njenoj svetosti.

2. SHVAANJE POJMA IGRA I NJEGOVO IZRAAVANJE U


JEZIKU
- Svi se narodi igraju, i igraju se neobino slino, pa unato tome, svi jezici
ne izriu pojam igre jednom jedinom rijeju tako vrsto i tako iroko kao
moderni europski jezici.
IGRA I BORBA
- U svim germanskim jezicima, i ne samo u njima, rije za igru redovito slui
i za najozbiljniju borbu orujem. U prastarim se kulturama kategorije igre
i borbe ne dijele.
ZNAENJE POJMA IGRA U GLAZBI
- ovjek je sklon svrstati glazbu u podruje igre. Sviranje gotovo oduvijek
nosi sve formalne oznake igre: odvija se na ogranienom podruju,
ponovljivo je, postoji kao red, ritam i pravilno izmjenjivanje, a sluaoca i
izvoaa iz sfere svakodnevnosti prenosi u neko vedro raspoloenje,
meutim najbitnija je dodirna toka pojam brzoga, okretnog i pravilnog
pokreta.
ZNAENJE IGRE U EROTICI
- Tu se pod igrom ne podrazumijeva biologijski in parenja, meutim
priprema ili put do njega jest protkan motivima igre, osobito u
sluajevima kad jedan spol izaziva drugi na parenje.
RIJE I POJAM ZBILJA
- Pojava oznake za zbilju znai da je skup pojmova igra dopro do svijesti
kao samostalna opa kategorija.
- Igra je pozitivna, zbilja je negativna. Sadraj pojma zbilja odreuje se i
iscrpljuje negacijom igre: zbilja jest ne-igra, i nita drugo. Naprotiv,
sadraj pojma igra ne odreuje se i ne iscrpljuje ni u kojem sluaju ne-
zbiljom: igra je neto samosvojno. Pojam igra viega je reda od pojma
zbilja. Jer zbilja igru pokuava iskljuiti, dok igra moe u sebi sasvim
dobro ukljuiti zbilju.

3. IGRA I NATJECANJE KAO FUNKCIJA U STVARANJU


KULTURE
KULTURA KAO IGRA A NE KULTURA IZ IGRE

4
- Izraz element igre u kulturi ne znai da meu razliitim djelatnostima
kulturnog ivota igranje zauzima vano mjesto, ne znai ni da je neto
to je isprva bilo igra poslije prelo u neto to vie nije igra, a to
zovemo kulturom. Taj izraz znai da po svom obliku kultura nastaje iz igre
i da se kultura ve u poetku igra (npr. lov), tj. ona se i oblikom i
raspoloenjem javlja kao igra. Natjecanje i predstavljanje dakle ne
proizlaze iz kulture, nego joj naprotiv prethode.
ANTITETIKI ZNAAJ IGRE
- Zajedniko igranje najee se odigrava izmeu dviju strana. To,
meutim, nije neophodno potrebno. Neki ples moe se odvijati sasvim
dobro, a da ne posjeduje taj suprotstavljajui znaaj.
- Jedno od bitnih obiljeja igre, element napetosti i neizvjesnosti s obzirom
na uspjeh, najvei svoj stupanj dosie suprotstavljanjem u agonalnim
igrama. to je igra tea, to je u gledalaca vea napetost.
- Meutim i ah prikriva pozornost promatraa. Ako je igra lijepa za
gledanje, samim tim ona ima i kulturnu vrijednost, ali postanju kulture
takva estetika vrijednost nije neophodno potrebna. Igru mogu do
kulture isto tako uzdii i njene fizike, intelektualne, moralne ili duhovne
vrijednosti. to je ona podobnija da pojaa nekom pojedincu ili skupini
intenzitet ivota, to se vie uzdie prema kulturi.
NATJECANJE JEST IGRA
- Kao i svaku drugu igru, i natjecanje do nekoga stupnja moramo oznaiti
kao nesvrhovito. To bi znailo: ono se odvija u sebi samome, a njegov
ishod nema nikakva udjela u nunim ivotnim procesima neke skupine.
Drugim rijeima, radnja je upravljena prema cilju prije svega time to se
odvija sama po sebi, bez neposrednog odnosa prema onome to slijedi.
Ishod igre po sebi i za sebe, kao objektivna injenica, nebitan je i
nevaan.
- Radi se o neemu: tom je reenicom najsaetije izraena bit igre. To
neto, meutim, nije materijalni ishod igre, ve idealna injenica, da je
igra uspjela i odrana. Igrau ta uspjenost donosi smirenje, koje moe
trajati due ili krae vrijeme. Za svaku je igru bitno to da se igrai pred
drugima mogu pohvaliti uspjehom.
POBJEDA
- Dosei cilj u pojedinanoj igri jo uvijek ne znai i pobijediti. Taj se pojam
javlja tek u igri protiv nekoga drugoga. Pobijediti znai: ishodom neke
igre dokazati svoju nadmo (biti prvi, te kao takav biti cijenjen). Ta
dokazana nadmonost sklona je poprimiti privid nadmonosti uope. A
time dobitak postaje vei od pobjede u samoj igri. Pobjednik stjee ugled
i ast koji redovito koriste itavoj skupini kojoj pripada dobitnik. Vano
svojstvo igre: uspjeh to ga je u igri postigao pojedinac u velikoj se mjeri
moe prenijeti i na skupinu.
NAGRADA, ULOG, DOBITAK

5
- Borimo se ili igramo za neto (pobjeda: ast, ugled, uvaavanje). U igru
se stavlja i neki ulog, a vrijednost mu moe biti ili simbolike ili
materijalne naravi, premda ona moe biti i iskljuivo idealna. Odvanost,
nesiguran ishod i napetost, bitni su za ponaanje u igri. Napetost utjee
na svijest o vanosti i vrijednosti igre, i kad dosegne vrhunac, ona utjee
na igraa tako da on zaboravlja da igra.
- Prijevara je postala gotovo sastavni dio natjecanja. Varalica nije prekritelj
igre. On se naoko dri pravila igre i u njoj sudjeluje sve dok ne bude
otkriven.

AST I VRLINA U IGRI


- Tenja biti cijenjen i hvaljen za vlastite vrline pokazuje se najmonijim
poticajem za usavravanjem i pojedinca i njegove skupine. Ljudi bi za
svoje vrline htjeli asti, zadovoljtinu zbog dobro izvrena ina, a neto
uiniti dobro, to znai neto uiniti bolje od drugih, tj. dokazati svoje
prvenstvo, iskazati se kao prvi tomu slui nadmetanje i natjecanje.
AGONALNO NAELO KAO INILAC KULTURE
- Agon pokretna snaga, poriv za natjecanjem, strast za suparnitvom
pobijediti
- Tenja za au, dostojanstvom, nadmoi i ljepotom sjedinjuje se sa
smislom za igru. Kultura se ne zainje kao igra, niti iz igre, ve prije
svega u igri. Antitetiki i agonalni temelji kulture javljaju se u igri, koja je
starija i iskonskija od svake kulture.
- to je sadraj kulture postajao zamreniji i raznovrsniji, nad igrom se
taloio sloj normi, znanja i obiaja koji je, ini se, izgubio svaki doticaj s
igrom. Kultura se sve vie uozbiljuje, te igri dodjeljuje samo sporednu
ulogu.
- Meutim, po cijelom je svijetu ivotom ranih zajednica ovladao sustav
potpuno istovrsnih predodaba i obiaja agonalne naravi koji nastaju
neovisno o vjerskim predodbama. Te se istovrsnosti mogu objasniti
samom ljudskom naravi, koja vjeno tei k viemu, pa bilo to vie tek
ast zemaljska i prevlast, ili pak pobjeda nad zemaljskim. A uroena
funkcija kojom ovjek tu tenju ostvaruje jest upravo igranje.

4. IGRA I PRAVO
SUDSKI PROCES KAO NATJECANJE (NATJECANJE ZA PRAVDU)
- S obzirom na to da je zbiljskom vrenju pravde, tj. suenju uvelike
svojstven natjecateljski znaaj, tada pravo i igra mogu biti srodni.
Rasprava stranaka pred sudom zbiva se u Grka kao agon, kao
nepovrediv oblik borbe podlone pravilima. Raspravu moemo smatrati
ili igrom na sreu, ili natjecanjem, ili borbom rijeima (agon se ovdje
oituje gotovo iskljuivo tenjom da se suparnici meusobno nadmae
to probranijim pogrdama, te da nastoje ostati nadmonima).

6
5. IGRA I RAT
BORBA PREMA PRAVILIMA JEST IGRA
- Svaka borba, vezana pravilima koja je ograniuju, posjeduje ve samim tim
ozakonjenim redom bitna obiljeja igre, pa se ak i oituje kao osobito
intenzivan, energian, a u isto vrijeme i zaista stvaran oblik igre.

SAKRALNI I AGONALNI ZNAAJ DREVNOG RATA


- Rat se promatra u svjetlu svete dunosti i asti, te se do odreenog
stupnja u tom obliku i odvija.
- Iz shvaanja rata kao plemenite igre za ast potjee i obiaj koji se zadrao
sve do danas kada se rat vodi neovjeno, obiaj uzajamne udvornosti
prema neprijatelju. U tome razabiremo odreeni satiriki prizvuk, koji jo
jae izraava igrako znaenje tog obiaja. Uglavljivanje vremena i
mjesta bitke najvanije je obiljeje ratovanja kao asnog natjecanja.
GRANICE DO KOJIH SE PROSTIRE PRINCIP AGONA
- Za sva vremena ljudi su sauvali ideal da se esto bore za neko dobro. Ali
u gruboj se zbilji taj ideal od samog poetka osakauje. Volja za
pobjedom uvijek je jaa od samosvladavanja to ga namee osjeaj
asti. Uroena strast: biti prvi, tjera skupine da se i dalje sukobljavaju.
IDEALNA PREDODBA O JUNAKOM IVOTU
- Tenja da se natjecanjem dokae vlastito prvenstvo bijae u poecima
kulture bez sumnje stvaralaki i oplemenjujui imbenik. Iz tog
neprekidnog agonalnog djelovanja izrastaju i sami oblici kulture,
razgranjuje se struktura drutvenog ivota. Misao plemenite borbe
odjednom postaje jednim od najsnanijih poticaja kulture.
PRECJENJIVANJE KULTURNE VRIJEDNOSTI RATA
- Izvan svake je sumnje, da je ideal vitetva, vjernosti, odvanosti,
samosvladavanja i svijesti o dunosti u temelju oplemenjivao kulture koje
su ga njegovale (epski i lirski izraz plemenitih sadraja, lijepi
ceremonijalni oblici...). U javnom je ivotu poveavao osobnu vrijednost i
uzdizao etiku razinu. Neposredno iz podruja aristokratskog i agonalnog
ivota prolih epoha, izrasla je vrlina: vjernost ponaanje koje ima
mnogo zajednikoga s biti igre (predavanje nekoj osobi, stvari ili ideji, a
da se o razlozima te prednosti dalje ne raspravlja ili se njena stalna
obveznost ne dovodi u sumnju).
- Meutim, temi se rata kao vrline esto pristupalo nepromiljeno.

6. IGRA I ZNANJE
- u poetku svakog natjecanja je igra tj. sporazum prema kojem se unutar
nekih prostornih i vremenskih granica te po odreenim pravilima i u
odreenom obliku ima izvriti neto to uzrokuje razrjeenje napetosti, te
je izvan uobiajenog ivotnog toka

7
- natjecanje u nauku i znanju nalazi se u temelju duhovnog i drutvenog
ivota ovjeka
- primjeri natjecanja u znanju: pitalice, razgovor u obliku pitanja, igra
gonetanja

7. IGRA I PJESNITVO
- pjesnitvo je roeno u igri i kao igra, predstavlja funkciju igre, to je pojava
koja se nalazi najblie istom pojmu igre, ono je onkraj ozbiljnoga
- pjesniki oblici uvijek su oblici igre, pjesniki jezik je jezik igre
- postoji natjecateljska praksa pjesnitva (npr. u starom pjesnitvu borbe
mistinim i otroumnim zagonetkama)

8
8. FUNKCIJA PJESNIKOG OBLIKOVANJA
- bit pjesnitva: netjelesno i beivotno prikazati kao neku osobu, preobraaj
opaenog u predodbu o neemu to ivi i kree se
- apstraktni pojmovi se personificiraju
- elementi pjesnitva (mjera, ritam i sl.) funkcija su igre
- pjesnitvo nastaje samo dok drutvo igra tu joj je smisao, zadaa i
vrijednost, a gubi ih onda ako ta drutvena igra gubi znaaj kulta ili
sveanosti
- lirika i epika su izgubile vezu s igrom (ne izvode se na sveanostima,
izvode se bez glazbe)
- jedino je drama ostala vrsto povezana s igrom (od svojih poetaka
dionizijske sveanosti), a time i s natjecanjem (pjesnici-rivali)

9. IGRAKI OBLICI FILOZOFIJE


- sofist u njemu se oituju dvije pokretne sile drutvene igre: tenja za
predstavljanjem i za javnom pobjedom nad rivalom, njegova igra je igra
otroumlja
- filozofski dijalog igraki oblik filozofije (igra pitanja i odgovora)
- diskusija drugi igraki oblik filozofije (poput govornikog dvoboja)

10. IGRAKI OBLICI UMJETNOSTI


- povezanost glazbe i igre glazba je, kao i igra, onkraj razumnosti
praktinog ivota, onkraj sfere nude i koristi
- povezanost plesa i igre ples je najistiji i najsavreniji oblik igre
- likovna umjetnost

11. KULTURE I RAZDOBLJE SUB SPECIE LUDI


- kultura (pjesnitvo, pravo, glazba, ples i sl.) se razvija u igri i kao igra
- igra u starom Rimu Kruha i igara! to je ono to je narod zahtijevao od
drave, cirkusi, kazalita, knjievni i umjetniki oblici
- igra u srednjem vijeku ivot srednjeg vijeka ispunjen igrom (viteke i
puke igre, turniri)
- igra u renesansi ivot se pokuava shvatiti u sklopu savrene umjetnike
igre (tenja za lijepim i plemenitim oblikom)
- igra u baroku potreba za pretjerivanjem, radost zbog arenih boja i
bujnih oblika
- igra u rokokou rokoko ne moe postojati bez igre (najvea povezanost
igre i umjetnosti)
- igra u romantici na prvi pogled, igra je odsutna, prevladava tmurna
ozbiljnost, ali igra je i dalje prisutna (knjievnost)
- igra u 19.st. prevladava ozbiljnost (rad, proizvodnja), uozbiljenje kulture,
igra potisnuta u pozadinu

9
12. ELEMENT IGRE U DANANJOJ KULTURI
- sport natjecanje u spretnosti, snazi i izdrljivosti od davnina je povezano
s igrom i sveanostima
- krajem 19.st. sport se razvija u smislu sve ozbiljnijeg shvaanja igre
(stroga pravila, pojedinosti), podjela igraa na profesionalce i amatere
- ponaanje onih kojima je igra poziv vie nije pravo igrako ponaanje
(nema spontanosti i bezbrinosti)
- neatletike igre kao sport (igre na ploi) imaju odreeni element
ozbiljnosti, gubitak pravog igrakog raspoloenja
- poslovni ivot ozbiljan posao koji se izrouje u igru, ali i dalje ostaje
neto ozbiljno
- tehnika, publicitet i propaganda potiu na javna natjecanja, natjecateljski
duh potiu i velike tvrtke
- moderna umjetnost postala javnom svojinom, a ljubav prema
umjetnosti znakom vladanja, umjetnik se vidi kao vie bie, snobizam,
grevita tenja za originalnou
- s jedne strane, gubi svoj igraki znaaj (stvaranje za trite, sredstva
tehnike), a s druge strane jaa svoj igraki znaaj (ezoterinost iziskuje
da postoji zajednica igraa)
- suvremena znanost slabo joj pristaje obiljeje igre (egzaktnost, dodir
sa zbiljnou, pravila nisu vrsta)
- puerilizam rije koja nain ponaanja u pretpubertetskoj dobi
predstavlja kao mjerodavan duhovni stav i koja izraava neto izmeu
djetinjastosti i mladenake neuravnoteenosti (npr. strast za grubim
senzacijama, uivanje u masovnim predstavama)
- on nema svojstvo igre dijete koje se igra nije djetinjasto, ono je takvo tek
onda kad mu je igra dosadna i kad ne zna kako da se igra
- politika npr. debata u parlamentu esto lii na igru, u njoj prevladavaju
osobne natjecateljske pobude, elementi igre postoje i u meunarodnoj
politici
- moderni rat izgubio svaku vezu s igrom, ali postoji jo uvijek dilema:
rat-igra ili zbilja?

10