Prirodnomatematiki fakultet Univerziteta u Sarajevu

Odjek: Matematika (nastavni)

Seminarski Rad
iz
Psihologije

Tema: Emocije i stres

Brko, april 2017. godina Adis Osmi

 Emocije

Emocije su relativno kratko svjesno iskustvo karakterizirano po intenzivnoj mentalnoj

aktivnosti i veliki stepen zadovoljstva i nezadovoljstva.

Nauni diskurs su odlutale na druga znaenja, pa ne postoji neka opta saglasnost za

definiciju emocije. Emocije su esto prepletena raznim raspoloenjima, temparamentima,
linostima, naravima i motivacijama. U nekim teorijama, spoznavanje je vaan pogled
emocije. Osobe koje se ponaaju u skladu sa trenutnim emocijama se smatraju kao da ne
razmiljaju, ali su ustvari svjesni svog okruenja. Npr. nae razmiljanje o tome da smo u
nekoj opasnoj situaciji i uzbuenje naeg nervnog sistema (bri otkucaji srca i disanje,
znojenje, zategnuti miii) je sastavni dio osjeaja uplaenosti. Meutim, druge teorije tvrde
da za emocije, nije toliko vano spoznavanje okoline.

Emocije su takoer stanje spoznavanja fizikih i fiziolokih promjena koje utiu na

nae ponaanje. Fiziologija emocija je usko vezana za uzbuenje tijela. Emocije su takoer
vezane za tendencijom ponaanja. Ekstrovertne osobe su vie drutvene i izraavaju svoje
emocije, dok itrovertni ljudi su manje drutvene i prikrivaju svoje emocije.

Koponente
Po Schererovim1 komponentima modeliranja emocija, postoji pet kljunih elemenata
emocija:

Kognitivna procjena: prua procjenu dogaaja;

Tjelesni simptomi: fizioloka komponenta emocionalnog iskustva;
Tendencija: motivaciona komponenta za pripremu motorike;
Izraza: izrazi lica ili vokala skoro su uvijek prisutni emocionalnom stanju;
Osjeanja: lino iskustvo emocionalnog stanja kada se desi.

Klasifikacija
Paul Ekman2 podrava da su emocije diskretne, izmjerljive i fizioloki razliite. Istraivanje je
pokazalo da su uesnici grili miie lica u jasnu facijalnu ekspresiju (npr. gaenje). Njegovo

1 Klaus Scherer (1943. Profesor psihologije i direktor Swiss Center for Affective Sciences u
enevi)

2 (Februar 15. 1934. ameriki psiholog. Poznat kao najbolji detektor lai na
svijetu)
istraivanje ga je dovelo do est osnovnih klasifikacija emocija: ljutnja, gaenje, strah,
srea, tuga i iznenaenje.

1. Ljutnja

Ljutnja je intenzivan emocionalni odziv. Ona sadri jak neugodan i

emocionalan odziv na provokaciju, bol ili prijetnju. Ljutnja se moe javiti kada
osoba ima osjeaj da je njegova lina granica naruena.

2. Gaenje

Gaenje je emocionalni odziv na neto smatrano uvrjedljivim, neprijatnim

ili neukusnim. Gaenje je osjeaj koji se odnosi na neto odvratno. Ono je najvie
prisutno kod ula okusa, pa onda tek kod ostalih ula, koji uzrokuju slian osjeaj.

3. Strah

Strah je osjeaj koje je inducirano pri doivljavanju opasnosti ili prijetnji

koje se desi odreenim tipovima organizma, koji uzrokuju promjenu u
metabolizmu i funkcije organa i na kraju promjenu u ponaanju (bjeanje,
skrivanje, smrzavanje).

4. Srea

Srea je mentalno ili emocionalno stanje blagostanja, defonisano po

pozitivnim ili prijatnim emocijama, u rasponu od zadovoljstva do intenzivne
radosti.

5. Tuga

Tuga je emocionalna bol asocirana, ili karakterizirana, sa osjeajem nedostatka,

gubitkom, oaj, alost, bespomonosti i razoarenjem. Individualac u iskuenju tuge
moe postati utljiv i letargian.

6. Iznenaenje

Iznenaenje je kratko mentalno i fizioloko stanje, preplaen odgovor iskueno

od strane ivotinja i ljudi kao rezultat neoekivanog dogaaja. Ono moe imati bilo
kakvu valenciju: neutralno, ptijatno, neprijatno, pozitivno ili negativno.

Postoji jo vrsta emocija, kao sto su depresija, dosada, nervoza, uzbuenost, oputenost... ali
se one mogu smatrati kao neke podgrupe ovhi 6 osnovnih emocija.
Teorije
Tokom razvoja ovjeanstva, postavljene su razne teorije o emocijama, kao to je Darwinova 3
teorija, gdje je on tvrdio da emocije ustvari imaju neku svrhu ljudima, u komunikaciji, kao i u
njihovom preivljavanju. Stoga, tvrdio je da su emocije prirodno evoluirale.

Postoji takoer Somatska teorija, koja tvrdi da je govor tijela, naspram kognitivne
interpretacije, sutina emocija.

Stres

3 Charles Darwin (12 February 1809 19 April 1882 engleski naturalista, geolog i biolog)