Struni skup za vjerouitelje u osnovnim i srednjim kolama Rijeke metropolije

Nadbiskupski ordinarijat (Ivana Pavla II. 1) Rijeka

4. svibnja 2013.

KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE ISHODA UENJA,

NASTAVNIH METODA I PROCJENJIVANJA

Vesna Kova
vkovac@ffri.hr

SADRAJ O KOJEM E BITI RIJE:

to su ishodi uenja?
Pravilno formuliranje ishoda uenja
Razine postignua
Podruja znanja
Konstruktivno povezivanje ishoda uenja i ostalih elemenata nastavnog programa
Zakljuak: ishodi uenja ove nastavne cjeline su?

ISHODI UENJA SU

iskazi kojima se izraava to student/uenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju
demonstrirati nakon odreenog perioda uenja

Prilikom formuliranja ishoda uenja vano je precizno izraziti eljenu aktivnost uenika
kojom e demonstrirati steeno/usvojeno znanje ili vjetinu

Radi se upravo o onim aktivnostima koje e se mjeriti odnosno pratiti i na temelju koje e
nastavnik ocijeniti postignue uenika

O OPSEGU, DOSEGU I AMBICIOZNOSTI FORMULIRANJA ISHODA:

Vano je odrediti i razlikovati vremenski doseg i provjerljivost ishoda uenja u tom
vremenu:

Nakon zavretka obrazovanja (vizija nastavnog programa)

Nakon perioda predvienog za realizaciju odreenog nastavnog predmeta (detaljni
izvedbeni nastavni program kolegija (DINP))
Nakon jednog nastavnog sata tog predmeta (planiranje nastavne pripreme)

1
 Potrebno je voditi rauna o realizaciji svih ishoda uenja u predloenoj vremenskoj
vertikali

1. PRAVILNO FORMULIRANJE ISHODA UENJA UENIKA CONDITIO SINE QUA

NON ZA ADEKVATNU PRIMJENU PRISTUPA STUDIJU TEMELJENOM NA
ISHODIMA UENJA

DVIJE (JEDNOSTAVNE) UPUTE ZA PRAVILNO FORMULIRANJE ISHODA UENJA:

Fokusirati se na ono to e uenik moi/biti u stanju napraviti nakon odreenog perioda

kolovanja
Pri tom koristiti jasne, konkretne i precizne (mjerljive) aktivnosti - ishode uenja

I OVO MOE POMOI:

Zaponite definiranje oekivanih ishoda uenja ovako:
Nakon odreenog perioda studiranja/uenja uenici e biti sposobni uiniti sljedee:

Jasno definirani ishod uenja govori:

to e uenici biti u stanju napraviti
U kojim okolnostima e to napraviti
Koliko uspjeno to mora uiniti.

PRIMJERI ISHODA UENJA:

KOLEGIJ DIDAKTIKA (NASTAVNIKI STUDIJI)

4 ECTS-a

Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita iz kolegija Didaktika (4 ECTS) mogu:

Pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove didaktike;

Objasniti i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele;
Provesti i analizirati razliite didaktiko-metodike odluke u praktinim situacijama niza
odgojno-obrazovnih procesa:
izraditi i analizirati nastavni plan i program;
osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode,
izraditi materijal za samostalno uenje
koristiti i obrazloiti izbor nastavne tehnologije;
osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanje i ocjenjivanja postignua uenika
Provesti i interpretirati jednostavnije istraivake zadatke iz podruja didaktike

I OVO MOE POMOI GLAGOLI!

2
 PRECIZNI
Analizirati
Opisati
Definirati
Napraviti
Usporediti
Razlikovati
Argumentirati

Nastavnici esto formuliraju ishode uenja tako da iskau svoja oekivanja u terminima
poput studenti e nauiti, usvojiti, razumjeti, znati i sl.

Iako su to u naelu sasvim logina oekivanja, potrebno je uiniti korak dalje u

operacionalizaciji ovako postavljenih ishoda

Nastavnik mora obznaniti svoja oekivanja o tome to e studenti morati demonstrirati

kako bi potvrdili da su neto nauili, razumjeli, usvojili, osvijestili i sl.

Na primjeru Didaktike nedovoljno precizan ishod uenja mogao je glasiti: studenti e

upoznati osnovne didaktike teorije, kole i modele.

Iz ovakve formulacije nije jasno to student mora demonstrirati kako bi dokazao da je

upoznao osnovne didaktike teorije, kole, modele.

2. O ELJENIM RAZINAMA ISHODA UENJA UENIKA

U svijetu je najrairenija primjena Bloomove taksonomije obrazovnih postignua koja je

uinjena (kasnije i revidirana) na temelju opsenog istraivanja procesa nastave i uenja

U spomenutoj taksonomiji predstavljeno je est temeljnih razina postignua uenika koje

se kreu od najniih (za uenike najmanje zahtjevnih, onih koje pretpostavljaju jednostavnije
pristupe uenju) prema viim (zahtjevnije za uenike, pretpostavljaju koritenje sloenijih
pristupa uenju)

Nastavnik autonomno odluuje - a s obzirom na prirodu predmetu i njegovog poloaja u

cjelokupnom nastavnom programu - do koje razine eli dovesti uenika u odreenim segmentima
programa

ZATO RAZMILJATI O RAZINAMA ISHODA UENJA?

eljena razina postignua uvjetovat e ne samo izbor sadraja, ve i

eljenu vrstu aktivnosti uenika (u nastavi i izvan nastave),

aktivnosti nastavnika (u nastavi i izvan nastave)

3
 naine praenja i procjenjivanja postignua ishoda uenja
promiljanje o optereenju uenika i nastavnika u odreenom predmetu

PREMA KOJIM KRITERIJIMA NASTAVNIK ODLUUJE O RAZINI?

Razini obrazovanja (veza s kvalifikacijskim okvirom)

Zahtjevima trita rada
Zahtjevima vezanim uz nastavak obrazovanja

6 RAZINA (OBRAZOVNIH) POSTIGNUA

POZNAVANJE INJENICA (sposobnost prizivanja injenica, klasifikacija, definicija,

teorija)
RAZUMIJEVANJE (sposobnost transfera podataka iz jednog oblika u drugi; interpretacija
vanosti podatka)
PRIMJENA (sposobnost primjene znanja, iskustva i vjetine u novoj situaciji)
ANALIZA (sposobnost razdvajanja informacija na razliite dijelove)
VREDNOVANJE (sposobnost davanja procjena, argumenata, kritika)
SINTEZA/STVARANJE (sposobnost stvaranja novih informacija ili uradaka na osnovi
prikupljenih podataka)

PRIMJERI RAZINA POJEDNIH ISHODA UENJA ZA KOLEGIJ DIDAKTIKA

Ishodi uenja iz kolegija Didaktika odlukom predmetnog nastavnika usmjereni su na sljedee

razine:

Pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove didaktike (RAZINA

RAZUMIJEVANJA);
Objasniti i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele (RAZINA
RAZUMIJEVANJA);
Izraditi i analizirati nastavni plan i program (RAZINA PRIMJENE);
Izraditi materijal za samostalno uenje (RAZINA STVARANJA);

KOMENTARI
Odreivanje odnosno izraavanje eljene razine postignua postie se uporabom aktivnih
glagola.

Rezultati istraivanja omoguili su izdvajanje popisa najeih glagola kojima se

izraavaju oekivane aktivnosti studenata karakteristine za odreene razine postignua.

Ovdje jasnije dolazi do izraaja nepreciznost ishoda uenja izraenog u terminima

4
studenti e nauiti, osvijestiti, upoznati.

RAZINE ISHODA UENJA I PRISTUPI UENJU

Iznimno je vano osvijestiti i kakve kognitivne procese valja poticati kod uenika kako bi
realizirali ishode razliitih razina.

Na ovaj nain nastavnik poinje razmiljati o tome kako e uenici pristupiti uenju koje
e rezultirati postignuem odreenog ishoda.

Nastavnik poinje razmiljati o tome kako e osmisliti nastavnu situaciju i individualne

aktivnosti uenika koje e ih uinkovito dovesti do eljenog ishoda uenja.

3. O PODRUJIMA ZNANJA

TO SU PODRUJA ZNANJA?
Razliite vrste oekivanih znanja i vjetina koje e uenici postii tijekom kolovanja
(injenice, teorije, formule, postupak, strategija)

Razliite vrste odnosno podruja znanja zahtijevat e razliite pristupe u nastavi, razliite
metode procjenjivanja
PODRUJA ZNANJA

A. INJENINO ZNANJE - osnovni elementi koje uenici moraju znati kako bi

upoznali predmet ili rijeiti problem
A.a Poznavanje terminologije
A.b Poznavanje pojedinih detalja i elemenata

B: KONCEPTUALNO ZNANJE - meusobna povezanost izmeu temeljnih elemenata

vee strukture koja im omoguuje zajedniko funkcioniranje
B.a Poznavanje klasifikacija i kategorija
B.b Poznavanje principa i generalizacija
B.c Poznavanje teorija, modela i strukture

C: PROCEDURALNO ZNANJE - kako neto uiniti, metode ispitivanja, kriteriji za

koritenje, algoritmi, tehnike, metode
C.a Poznavanje vjetina i postupaka vezanih uz pojedini predmet
C.b Poznavanje tehnika i metoda
C.c Poznavanje kriterija za odluivanje o primjeni odreenih postupaka

D: METAKOGNITIVNO ZNANJE - poznavanje kognicije i svijest o poznavanju

vlastite kognicije

5
 D.a Poznavanje vlastitog naina uenja
D.b. Poznavanje znaajki sadraja koji treba usvojiti
D.b Poznavanje strategija za uenje sadraja
D.c Vjetine samonadgledanja i samoregulacije uenja

PRIMJER ODREIVANJA/PREPOZNAVANJA PODRUJA ZNANJA IZ

FORMULIRANIH ISHODA

Iz ishoda uenja se uoavaju podruja znanja iz onog dijela koji slijedi nakon upotrijebljenog
glagola:

Pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove didaktike; (injenino znanje)

Objasniti i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele;
(konceptualno znanje)
Izraditi materijal za samostalno uenje); (proceduralno znanje - naime materijal za
samostalno uenje predstavlja niz osmiljenih postupaka (algoritama) koji usmjeravaju osobu
koja ui pomou njih)

POKUAJMO ODREDITI KOMBINACIJU RAZINE I PODRUJA ZNANJA ZA

FORMULIRANE ISHODE UENJA!

KOMENTAR
Analizirajui ishode uenja s obzirom na razinu postignua i podruje znanja na koje se
odnosi, nastavnik osvjetava to zapravo eli postii sa studentima: zapamivanje injeninog
znanja (1A), razumijevanje proceduralnog znanja (2C), primjenu proceduralnog znanja (3C) i sl.

Nastavnik e zasigurno osmisliti drugaiji nastavni proces i potaknuti razliite aktivnosti

studenata u nastavi ili izvan nastave eli li potaknuti zapamivanje injeninog znanja,
razumijevanje proceduralnog znanja ili primjenu proceduralnog

PRIMJER ISHODA UENJA IZ DIDAKTIKE

Oekivani ishodi iz Didaktike mogu se sada promatrati kao:

Pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove didaktike; (razumijevanje injeninog

znanja)
Objasniti i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele; (razumijevanje
konceptualnog znanja)
Izraditi materijal za samostalno uenje (primjena proceduralnog znanja)

6
 4. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE ISHODA UENJA I OSTALIH ELEMENATA
NASTAVNOG PROGRAMA

TO JE KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE?
Postignuti stupanj podudarnosti izmeu definiranih ishoda uenja, planiranih aktivnosti
uenika, naina pouavanja i naina procjenjivanja/ocjenjivanja.

Unutarnja kohezivnost izvedbenog nastavnog programa kolegija

ISHODI UENJA I METODE POUAVANJA

Vaan je odabir one metode ija primjena osigurava uinkovito postizanje odreenog
ishoda.
Ako se ishod uenja odnosi na zapamivanje injeninog znanja, nastavnik najee
organizira predavanja ili upuuje studente na samostalno prouavanje literature
Ako se ishod uenja odnosi na razumijevanje injeninog znanja, nastavnik e biti skloniji
organizaciji grupnih rasprava na kojima e potaknuti studente na razmjenu miljenja o
proitanom tekstu
Ako se ishod uenja odnosi na stvaranje proceduralnog znanja, tada e student morati
samostalno osmisliti i izvesti odreeni postupak ili tehniku - a nastavnik osigurati nastavne uvjete
u kojima e se to ostvariti.

Ako je jedan od ishoda uenja

izraditi materijal za samostalno uenje

nastavnik mora osmisliti nastavnu situaciju u kojoj e studenti samostalno izraivati materijal
za samostalno uenje prema dobivenim uputama. Nastavnik e vjerojatno najprije organizirati
predavanje ili osigurati pisane upute o tome kako se izrauju materijali za samostalno uenje,
no potom mora osigurati sve nune uvjete u kojima student moe izraivati i kasnije
eventualno prezentirati takve materijale. Za postizanje ovog ishoda, nastavnik e vjerojatno
osigurati individualne ili grupne vjebe odnosno praktikume.

PRIMJER NESKLADA IZMEU ISHODA UENJA I METODE POUAVANJA

Ako je jedan od ishoda uenja

izraditi materijal za samostalno uenje;

a nastavnik ne osigura uvjete u kojima e student taj materijal izraditi - ve, primjerice, samo
prezentira studentima gotov primjer takvog materijala, a studente ne dovede u situaciju
izraivanja materijala ve eventualno opisivanja ili analize, jasno je da se dogodio nesklad
izmeu definiranog ishoda uenja i metoda pouavanja. U ovom sluaju, ishod se odnosio na
stvaranje proceduralnog znanja, a pouka na razumijevanje proceduralnog znanja.

7
 POVEZIVANJE ISHODA UENJA I PROCJENJIVANJA
Svaki ishod uenja pretpostavlja primjenu adekvatnog postupka procjenjivanja
uspjenosti njegove realizacije
Ako se ishod uenja odnosi na zapamivanje injeninog znanja, nastavnik e vjerojatno
primijeniti postupak u kojem e doi do izraaja studentova prezentacija poznavanja injeninog
znanja (usmeni ispit, pismeni ispit u obliku zadataka objektivnog tipa i sl.)
Ako se ishod uenja odnosi na primjenu proceduralnog znanja, nastavnik mora osigurati
ispitnu proceduru tijekom koje e student prezentirati sposobnost primjene proceduralnog znanja