Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Primljeno: 08.03.2014.
Struni rad
UDK:742-053.5

PRIKAZ PROSTORA U DJEJEM CRTEU

Marija Mikuli Bonjak
O Blage Zadre, Vukovar i O Luke Botia, Vikovci
marija.mikulic.b@gmail.com

Davorka Brean
Uiteljski fakultet u Osijeku
ante.bresan@zg.t-com.hr

Saetak
Istraivanje se odnosi na naine na koje djeca mlae kolske dobi percipiraju prostor i
prikazuju na odreenom formatu te kako uoavaju, otkrivaju i likovno izraavaju otkriveno.
Istraivanje je provedeno na uzorku od 92 uenika, a neki zanimljivi radovi su analizirani. Uoene
su pravilnosti u smislu da pojedini naini prikaza prostora prevladavaju kod odreenoga uzrasta.
Upravo e te pravilnosti biti uoene i obrazloene na primjerima djejih radova dobivenim ovim
istraivanjem.

Kljune rijei: Prostor, perspektiva, emocijska proporcija, transparentnost prikaza

(rendgenski prikaz), prikaz akcije u fazama kretanja (vremenska
dimenzija), rasklapanje i prevaljivanje oblika, vertikalna i obrnuta
perspektiva, poliperspektiva

Uvod
Promiljajui o tematici prikaza prostora, ljudi su skloni u svakodnevom razgovoru
izraziti miljenje da je sve prije pojave geometrijske perspektive samo put iji je vrhunac upravo
spomenuta perspektiva, a sve prije i poslije toga u umjetnosti nije moda ni vrijedno spomena.
Sve je to utkano u jedan veliki mit da je umjetnost onoliko velika koliko je realna, to je mogue
protumaiti nedovoljnom informiranou i obrazovanjem.
Naime, vrlo je bitno osvijestiti injenicu da se osoba prikazujui prostor na plohi, bavi
prevoenjem viedimenzionalne stvarnosti u sliku ili crte. Logian je zakljuak da brojnost
naina tada nije nedostatak, nego upravo suprotno bogatstvo i raznolikost. Tijekom povijesti
umjetnosti umjetnici su koristili razne jednako vrijedne naine razliitih ikonologija. Nerijetko su
se naini prikazivanja prostora kroz povijest usporeivali s nainima na koje djeca prikazuju
prostor. Pritom je djeji crte predstavljen kao neizgraen, netoan i primitivan te je dobivao
konotaciju neega negativnoga i nepoeljnoga, a njegov postupni nestanak, koji je sa sobom
povlaio i upoznavanje odreenih zakonitosti, meu kojima i geometrijske perspektive, znaio je
pozitivno: buenje, renesansu. Danas znamo da je to miljenje neutemeljeno. Razdoblje u kojemu
dijete prikazujui prostor koristi vertikalnu i obrnutu perspektivu te poliperspektivu, prevaljivanje
i rasklapanje oblika, emocijsku proporciju te transparentni prikaz, nazivamo ''zlatnim dobom
djejeg crtea'', a upravo zbog slobode, mnotva kombinacija i reorganizacija na djetetu svojstven
nain.
Ovim radom istrait e se kako uenici od prvoga do etvrtoga razreda prikazuju prostor.

21
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Teorijska polazita
Metoda prikazivanja prostora na plohi openito se naziva perspektivom (od lat. perspicio,
prodrijeti pogledom, pro gledati). Ona odreene rasporede elemenata na plohi dovodi u vezu s
nainom na koji vizualno doivljavamo prostor (prema Bai i Mireni - Bai, 1996). Umjesto
o prijenosu trodimenzionalne stvarnosti u plohu, na nain da se stvori iluzija prostorne realnosti,
adekvatnije je govoriti o prijevodu stvarnosti u sliku. Prijevod stvarnoga, trodimenzionalnog,
kinetikog svijeta u ploni, statiki svijet slike ostvaruje slikar likovnim izraajnim i
komunikacijskim sredstvima, a prvenstveno perspektivom. Primjena razliitih perspektiva u
razliitim epohama ne zadovoljava samo primarni likovni zadatak (prikaz trodimenzionalnog
prostora na dvodimenzionalnoj plohi), nego istodobno iskazuje i izraava pogled na svijet.
Najbolji primjer za to su kubisti koji se odriu renesansne (linearne, geometrijske) perspektive
(Ivanevi, 1996, 8).
Leonardo raspravlja o sedam perspektiva (indikatora dubine): linearnoj, perspektivi boja,
zranoj perspektivi, perspektivi smanjivanja, nestajanja detalja, perspektivi sjena i kretanja.
Perspektiva na danoj slici ne mora se oslanjati na sve mogue indikatore perspektive, () ali to
ih je vie i to su bolje usustavljeni, to e dojam dubinskog prostiranja prizora biti uvjerljiviji,
puniji (Turkovi, 2002, 24-25).
Ivanevi navodi postojanje pet ili vie perspektiva, a svaka od njih dominira pojedinim
razdobljem . Tako u XI. i XII. stoljeu dominira vertikalna perspektiva, u XIII. i XIV. st. obrnuta
(inverzna), u XV. i XVI. st. za renesanse dominira geometrijska (linearna), za barok, XVII. i
XVIII. stoljee, karakteristina je atmosferska, a za modernu umjetnost koloristika perspektiva.
Osim njih, Ivanevi navodi i estu, semantiku (ikonoloku) perspektivu znaenja, to mu neki
autori ospravaju. Turkovi (Turkovi, 2002, 3) istie da se ne radi o perspektivi niti prijenosu
trodimenzionalne realnosti u dvodimenzionalnu plohu, nego o iskazu relativne vrijednosti i
znaenja likova. Tako je, umjesto perspektive i semantinosti, bit u aksiolokosti (ukljuenju
indikatora vrijednosne hijerarhije prikazivanih prizornih pojava) pa termin semantika
perspektiva ustupa mjesto aksiolokom sustavu. Grguri i Jakubin takoer ne govore o
semantikoj perspektivi, nego o emocijskoj proporciji koju djeca redovito koriste tijekom faze
intelektualnog realizma (razdoblje od 6 do 11 godina). Obzirom da se ovaj rad bavi djejim
crteom u navedenom razdoblju, koristit e se termin emocijska proporcija.
Osim emocijske proporcije, djeji crte u fazi intelektualnog realizma karakterizira i
transparentnost prikaza (rengenski prikaz), prikaz akcije u fazama kretanja (vremenska
dimenzija), rasklapanje i prevaljivanje oblika, vertikalna i obrnuta perspektiva te poliperspektiva
(Grguri i Jakubin, 1996, 61).
Radi to bolje preglednosti zakonitosti karakteristine za zlatno doba djejeg likovnog
izraavanja bit e navedene i objanjene pojedinano.
Transparentni prikaz
Grguri i Jakubin (prema Grguri i Jakubin, 1996) objanjavaju transparentni prikaz na
primjeru crtea kue gdje dijete ne prikazuju samo fasadu kue, nego i interijer sa svim njemu
bitnim predmetima. To je vienje rezultat znanja i predodbe. Turkovi (Turkovi, 2002, 9) kae
da se zajedno uz proelje, krov, vrata i prozore unutranjost vidi ako je vana zbog ideoplastinog
pristupa karakteristinog za djeji crte. Ideoplastina umjetnost je ona koja se ravna prema
opojmljenoj, selektivnoj i poopenoj, mentalnoj slici. Drugim rijeima, dijete prikazuje ono to
zna o predmetu, a ne puko vienje predmeta. Stoga ono rtvuje realni izgled stvari radi
omoguavanja najboljeg i najbreg mogueg prepoznavanja istog. Jedna od perspektivnih pojava
je prekrivanje lika (silueta). To perspektivno prekrivanje bi bilo opozitno transparentnom prikazu.
Turkovi (Turkovi, 2002, 15) navodi da djeji crtei predkolske dobi daju likove gotovo
obavezno bez prekrivanja, da djeca izbjegavaju prekrivanje. Ako do njega i doe, radi se o
rendgenskom preklapanju, tj. crta se dio jednog lika preko dijela drugog, tako da su oba crtea
rendgenski vidljiva i uzajamno se kriaju. To se, prema Turkoviu, slae s naelom maksimalne
22
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

vidljivosti svakog lika, iji je uzrok ''neprobuena sposobnost prikazivanja trodimenzionalnosti u

dvodimenzionalnom''. Autor, osim ovoga, usporeuje djeji crte s nekim pretpovijesnim
slikarijama na kojima se prekrivanje sustavno izbjegava. On ak daje ''recept'' za postizanje
naivnog dojma koji je namijenjen modernistikim slikarima tvrdei: ''() eli li modernistiki
slikar dati 'naivni' dojam svojoj slici, sustavno e izbjegavati perspektivna prekrivanja, po uzoru
na djeje i primitivno naelo svakom liku njegov prostor''.
S takovim miljenjem se nikako ne bi trebalo sloiti jer u sreditu djejeg interesa nije
rjeavanje zadataka takve vrste te se ne radi o (ne)sposobnosti, nego o karakteristici djejeg crtea.
Da je sposobnost prikazivanja trodimenzionalnosti u dvodimenzionalnom i te kako pobuena,
dokazuju crtei koji su rezultat provedenog istraivanja, a na kojima je vidljiva lepeza naina
prevoenja trodimenzionalnog u dvodimenzionalno, a koji nemaju nikakve veze s pretpovijesnim
i primitivnim likovnim ostvarenjima.
Prikaz akcije u fazama kretanja
Kao primjer djejeg prikaza vremenskog slijeda neke akcije, Grguri i Jakubin (Grguri
i Jakubin, 1996, 63) daju crte na kojem dijete multiplicira noge i loptu u putanji. Ovo jest
karakteristika djejeg crtea u fazi intelektualnog realizma, ali se ne odnosi na prikaz prostora,
nego vremena pa nee biti vidljiva na radovima djece.
Emotivna proporcija
Sve ono to je djetetu bitno znatno se poveava bez obzira na stvarnu veliinu. Zbog toga
nam djeji rad ne govori samo o onomu to prikazuje, nego i o samom djetetu (Grguri i Jakubin,
1996, 64). Potrebno je naglasiti da dijete zna to je manje, a to vee, ali ono ne crta stvari
onakvima kakve one izgledaju, nego odnosom veliina na crteu izraava njihovo znaenje,
vlastita stanovita i osjeaje, vrjednosne sudove i opredjeljenja. Djeji crte tako postaje poruka
(Ivanevi, 1996, 23).
Ivanevi (Ivanevi, 1996, 12) napominje da semantika perspektiva (emotivna
proporcija; aksioloki sustav) ne rjeava odnose veliina meu likovima s obzirom na njihovu
udaljenost od gledatelja, nego odnosom veliina iskazuje relativnu vrijednost i znaenje likova:
to je lik znaajniji, bit e prikazan veim, bez obzira na to da li je blizu ili daleko u prostornim
relacijama. Veliinom lika se razmjerno izraava njegovo znaenje. Tako pomou relativne
veliine prikazanih likova i predmeta likovno djelo prenosi poruku o vrijednosnim kriterijima
svoga autora (Ivanevi, 1996, 12).
Prevaljivanje oblika
Dijete, crtajui svoj razred, okree papir. Figure imaju svoje tlo, ploa svoje pa nam se
ini da su oblici prevaljeni na tlo, (Grguri i Jakubin, 1996, 64) a likovi i stolci u ravninu papira
(zakon plohe).
Rasklapanje oblika
Dijete crta jedan te isti predmet tako da ga prikazuje iz razliitih vizura istodobno, to se
tumai nesposobnou zauzimanja objektivnog stava (Grguri i Jakubin, 1996, 66). Ivanevi o
kubistikim slikama, u kojima se istodobnost vie vizura redovito pojavljuje, kae da rezultiraju
dobivanjem cjelovitog plonog 'portreta' predmeta. Taj stav nije u potpunosti neprimjenjiv na
djeji crte na kojemu se pojavljuje rasklapanje oblika.
Vertikalna perspektiva
Vertikalna perspektiva je metoda prikaza prostora u kojoj vlada diktat plohe. Najkrae
emo je definirati ako kaemo da se vertikalnom perspektivom trodimenzionalni prostor prikazuje
na dvodimenzionalnoj slici tako da se, dosljedno diktatu plohe, ono to je u stvarnosti jedno iza
drugoga, po dubini, slae na povrini slike jedno iznad drugoga, po visini, vertikalno (Ivanevi,
1996, 53).
23
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Dijete, u elji da prikae prostor, nie oblike jedan iznad drugoga. Pritom je ono to je
nie blie, a ono to je iznad toga je dalje (Grguri i Jakubin, 1996, 66). Takovim nainom se ne
pokuava zavarati promatraa kao to se pokuava upotrebom geometrijske perspektive koja ini
sve da bi negirala plohu, nego se ploha u potpunosti potuje.
Obrnuta perspektiva
Obrnuta perspektiva je nain prikazivanja volumena i prostora na slici u kojem se
predmeti i likovi u prostoru ne smanjuju razmjerno s udaljenou niti se paralelne linije
pribliavaju kao to nam se to u stvarnosti priinja nego se, obratno, paralelne linije razmiu,
a dimenzije predmeta, umjesto da se smanjuju, proteui se u dubinu rastu, volumeni se
poveavaju. Pritom treba naglasiti da nije rije o strogoj pravilnosti (Grguri i Jakubin, 1996, 83).
Dijete radi inverziju i prikazuje prostorno dalje predmete i volumene kao vee, a prostorno blie
kao manje.
Osim obrnute perspektive, esta je pojava i srodna paralelna perspektiva (kosa projekcija)
gdje se paralelne linije crtaju ukoso, ali tako da se uva paralelnost pa su tako blii predmeti i
volumeni jednake veliine kao i oni dalji (Turkovi, 2002, 23).
Poliperspektiva
Dijete razliite predmete promatra iz razliitih toaka oita. Tako se na jednom radu
mogu uoiti predmeti iz ptije perspektive, frontalno i bono prikazani. I poliperspektiva je
redovito u vezi s diktatom plohe pa su predmeti nacrtani tako da su duom osi uvijek paralelni s
plohom crtea, a kraom okomito na nju.
Grguri i Jakubin (Grguri i Jakubin, 1996, 68) naglaavaju da se sve navedene
karakteristike redovito javljaju istodobno unutar jedne slike.

Cilj istraivanja
Ovim istraivanjem su se eljeli ispitati naini na koje djeca mlae kolske dobi
percipiraju prostor i prikazuju ga na odreenom formatu te kako uoavaju, otkrivaju i likovno
izraavaju otkriveno.

Postupak istraivanja
Istraivanje je provedeno u Osnovnoj koli ''Vijenac'' u Osijeku na uzorku od 92 uenika
u obliku nastavnih sati iz nastavnog predmeta likovna kultura. Za svaki razred kao poticaj izabran
je prikaz razreda, a problemi su u skladu s HNOS-om iz nastavnog podruja oblikovanje na plohi
crtanje:
1. razred: crte po toku i karakteru
2. razred: kontrast crta po karakteru
3. razred: simetrija
4. razred: kompozicija smjetaj u formatu.
Pri rjeavanju likovnih problema od prvoga do etvrtoga razreda koritene su
reprodukcije kao djela promatranja i doivljavanja. Prikazana djela:
1. i 2. razred Miroslav Kraljevi: ''Prizor iz ruskog baleta'', 1912.
3. razred Paul Cezanne: ''Kartai'', 1892. Paka ipka
4. razred Jean Arp: ''Arrangement according to laws of chance (Collage with
squares)'', 1916. sluit e kao oslobaanje sposobnosti i sklonosti u uenikom likovnom
izraavanju i stvaranju.

Uzorak
Istraivanje je provedeno u Osnovnoj koli ''Vijenac'' nad sveukupno 92 uenika.

24
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Instrument
Priprave i artikulacija etiriju nastavnih jedinica za izvoenje nastavnih sati iz nastavnog
predmeta likovna kultura u osnovnoj koli.

Rezultati istraivanja i njihova interpretacija

1. razred

Slika 1. Matija, 7 godina Slika 2. Petra, 6 godina

Rub papira na 1. slici oznaava liniju tla, ime je itava teina crtea naglaeno usmjerena
prema dolje. Tu teinu razbijaju samo etiri pravokutna oblika na gornjem dijelu crtea. Crta je
svuda gotovo jednaka jednako tvrdo tretira ljudske likove, stol i plou.
Transparentno prikazuje likove i predmete, to je posebno vidljivo na prikazu stolaca.
Svaki stol i stolac ima vidljive etiri noge uspravno postavljene i prikazane bez prividnog
skraenja i bez debljine. Pogled na ormar, plou, stolce i stol je frontalan osim to je ploha stola
prikazana odozgo, kao i na knjige koje se nalaze na stolu.
Raunalo na stolu na lijevoj strani crtea je prikazano frontalno i smjeteno na rub stola.
Shematizirano prikazuje ljudski lik na kojemu je glava krug, oi toke, a nos i usta dvije
kratke crte. Svi su likovi prikazani en face, a razlika u spolu je naznaena kosom: duga kosa
(takoer shematski prikazana) oznaava djevojicu, a kratka djeaka. Torzo crta iz jednoga poteza
kojeg redovito ponavlja crtajui svaku figuru. Iz torza izlaze noge. Oito je da su figure crtane
odozgo prema dolje jer su noge onoliko dugake koliko je prostora ostalo do ruba papira. Matija
se nemarno odnosi prema detaljima kao to su stopala i prsti, ruke i noge ne lomi u koljenima i
laktovima. Uiteljica je u odnosu na djecu i ormar puno vea nego to bi bilo realno pa moemo
govoriti i o emocionalnoj proporciji. Crte po toku na crteu su ravne i sline luku krivulje, a po
karakteru otre, isprekidane i tanke.

25
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Na slici 2. ploa, plakat sa snjegoviem, reprodukcija grba, platno i uredno poslagani

trokuti za nastavu geometrije su nacrtani frontalno. Petra je oito fascinirana hrvatskim grbom
koji je prikazan s krunom koja ima mnogo vie polja nego u realnosti.
Ormar je nacrtan zauujuom vjetionom iz poluprofila s naznaenim skraenjem bone
strane. Noge ormara su zadebljale. Uiteljiin je stol crtan odozgo, a prednja i bone strane toga
stola se proiruju i tako tvore obrnutu perspektivu. Uiteljiin je stolac na 2. slici prikazan en face
i djelomino prekriven stolom. Stolovi uenika su takoer prikazani odozgo i nisu nuno
pravokutnog oblika, a noge su im prevaljene u ravninu papira. Stolcima su noge uspravne iako su
svakom prikazane samo dvije, a uenici su nacrtani shematski bez ikakvih detalja ili naznaka
karakteristika te su neproporcionalni i zanemareni u usporedbi s interijerom.
Ono to je zanimljivo na ovom crteu jest da uenica odabire kadar kojeg crta i njime
presijeca dva stola i oblik u donjem desnom uglu crtea. Crta je relativno raznolika i varira od
tanke do debele.

Slika 3. Leon, 7 godina Slika 4. Arta, 6 godina

Ponovno su na 3. slici plakat, ploa, trokuti za nastavu geometrije i ormar prikazani

frontalno. Pored ormara su prikazana i vrata frontalno iako su u uionici ona na bonom zidu.
Stolovi i sve na njima je prikazano odozgo. Stolovi variraju svojom duljinom. Noge stolova nisu
prikazane. Uiteljiin je stolac naznaen pravokutnim oblikom. Uenici su prikazani
shematizirano: okrugla glava i trup iz kojega izrastaju ruke i etiri crte koje simboliziraju stolac.
Leon prikazuje uenike drastino manjima od, primjerice, trokuta za nastavu geometrije, to se
moe protumaiti na mnoge naine: kao simbol vanosti uenika u ovom razredu ili pak nastave
matematike. Crte su ravne i jednolike.

26
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Iako su uenici bili slobodni izabrati kako ele okrenuti format, ipak se veina odluila
za horizontalu. Slika 4., dakle, prikazuje jednu od rijetkih uenica koja se odluila za vertikalu.
Sve je nacrtano en face osim plohe stola odozgo. Pojavljuje se neloginost da su uenici okrenuti
prema promatrau slike i tako im je ploa iza lea te nas Arta tako asocira na razredne fotografije.
Kada bismo zanemarili uiteljicu, lako bismo uoili etiri sloja vertikalne perspektive u
kojoj najdonji i najblii prikazuje dva stola s uredno nacrtanim uenicima, drugi tri stola s
uenicima, trei je stol uiteljiin i etvrti i najudaljeniji plan plou i plakat. Uiteljica stoji negdje
izmeu drugog i treeg plana i tako razbija strogost vertikalne perspektive. Stolovi su prikazani s
dvije zadebljale noge.
Figure su nacrtane s velikom panjom, a razlika izmeu djevojica i djeaka se uoava u
prikazu kose. Zanimljivo je kako uenica primjeuje prekrivanje lik presjeen plohom stola se
jednostavno nastavlja ispod stola bez pretpostavke da je jedan dio tijela iza stola. Ponegdje
uenica zaboravlja nacrtati ostatak figure. Stolci na kojima neke od figura ''sjede'' su djelomino
prekriveni plohom stola i samim figurama.

Slika 5. Iva, 7 godina Slika 6. Anamarija, 7 godina

Slika 5. je jo jedan primjer uporabe vertikalne perspektive. Prva i najdonja traka je

nacrtana tako da rub papira oznaava liniju tla i prebrojimo li uenike i stolove, uvidjet emo da
se radi o pet stolova s jednim uenikom sa svake strane. Druga, trea i etvrta traka imaju po dva
stola s po jednim ili dva uenika. U samom gornjem lijevom uglu formata je jedan stol manji od
prethodnih s dva sitnija uenika i ploom pored te grupe. Vanost uiteljice, njezina stola i stolca
je naglaena veliinom (emocionalna proporcija) i poloajem u formatu. Naime, oko nje se nalazi
velika praznina ini lijevu stranu crtea teom. Ogromna uiteljica te pripadajui stol i stolac
donekle uravnoteuju tu situaciju. Stolovi u prvom planu su prikazani iz profila tako da crta
simbolizira i uspravne noge i plohu stola dok su u drugom, treem i djelomino u etvrtom sloju
plohe stolova prikazane odozgo, a po dvije noge su nacrtane zadebljale. Noge su zadebljale i na
jednom stolu u etvrtom planu, kao i na najviem/najudaljenijem stolu iako su im plohe prikazane
kao horizontalne crte iz profila. Svi su stolci dvononi te prikazani jednako iz profila,
27
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

zadebljalih sjedita i naslona. Naglaavam jo jednom da su svi likovi, osim uiteljice, u profilu,
ali tako da se sustavno izbjegava prikazati profil glave koja je shematski prikazana. Ovo je
posebno vidljivo promotre li se glave kojima nije nacrtana kosa. Iako su uenici prikazivani kako
sjede, Iva samo ponekom sluajno savija koljeno.
Crte na slici 6. posebno je zanimljiv zbog dosljednosti koju Anamarija pokazuje crtajui
ga. Naime, sve je na 9. slici, osim ploe, prikazano iskljuivo tlocrtno: i ormari, i stolovi, i knjige,
i uenici. Stolovima nisu nacrtane noge, ali to sigurno nije zato to ih je uenica zaboravila ili
zanemarila, ve se iz njzinog stajalita ne vide. Uenica gradi crte osnovnom jedinicom stola s
dva uenika koju ponavlja i umnaa uredno i strpljivo. Zanimljivo je rijeila uenike gledane
odozgo: jedan organian oblik predstavlja ramena i ruke na kojemu je nacrtana okrugla glava
nagnuta nad knjige. Kao to je ve reeno, samo je ploa nacrtana frontalno jer ne bi bila
prepoznatljiva da nije pravokutna ploha. Crta je ravna i tanka.

Slika 7. Marko, 6 godina Slika 8. Elena, 7 godina

I u 7. slici je u pitanju jedan vrlo sustavan djeak koji iznimno uredno, precizno i strpljivo
crta prizor. Koristi vertikalnu perspektivu slaui u prvom planu jednu klupu, u drugom tri klupe,
a u treem plou. Ipak Marko nije u potpunosti dosljedan pa ormar na bonom zidu crta gledam
odozgo, a vrata, koja su u uionici na bonom zidu, crta frontalno. Ono to je zanimljivo jest i
injenica da figure crta s lea, proporcionalno te izvrsno naznaava da sjede na stolcima
promatranim iz iste toke oita. Dvije noge i sjedite stolca su zadebljani, a naslon je oito
rezultat promatranja. Stolovi su nacrtani iz iste toke oita, s dvije ili tri zadebljale noge,
prikazane bez privida skraenja zadnjih nogu. Iako je crta prilino kontinuirana, Marko iznimno
zanimljivo rasporeuje elemente u formatu. Svaki uenik je zaustavljen u drukijoj kretnji ili
poloaju. Na crteu prevladavaju ravne debele crte.
Iako je rub papira i 8. slici oznaka za liniju tla na kojemu su postavljeni stolovi, ormar i
vrata, ipak je ljudska figura iznad stolova i tako daje dojam vertikalne perspektive. Na donjem
rubu su smjetena etiri stola gledana sa strane, a zanimljivo je da je etvrti stol gotovo uguran
izmeu nogu ormara pa se tako nije naruila maksimalna vidljivost oba objekta. Stolci su nacrtani
po dva unutar kadra kojega zatvataju noge i ploha stola te ne stoje na rubu papira koji predstavlja

28
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

liniju tla, nego pomalo konglomeratski lebde u zadanom kadru. Vrata, koja se nalaze na bonom
zidu uionice, prikazana su frontalno. Elena svojevoljno reorganizira prostor uionice i
prilagoava ga vlastitom formatu, to se vidi i u smjetaju grba lijevo od ploe dok se realno
nalazi iznad ploe. Uenica uprizoruje i policu sa cvijeem koje realno u uionici nema. Navedene
injenice upuuju na matovitost djevojiinu. Ono na to treba upozoriti jest da crte obiluje
crtama razliitim po toku i karakteru, to je i bio zadani likovni problem. Jedina figura na crteu
prikazana frontalno i bez suvinih detalja. Na uiteljiinoj haljini je nacrtano srce koje je
najvjerojatnije simbol ljubavi koju Elena osjea prema uiteljici ili obrnuto ljubavi koju
uiteljica nosi u sebi za sve svoje uenike.

Slika 9. Bruno, 7 godina Slika 10. Borna, 8 godina

Slika 9. je jo jedan primjer prikaza emocionalne proporcije gdje je uiteljica dvostruko

vea od uenika. Uiteljica je prikazana frontalno dok su uenici s lea. Nema ulaenja u detalje
te svi uenici stoga izgledaju prilino slino. Nema prekrivanja, nego, naprotiv, jasno je vidljivo
da su uenici transparentni te se kroz njih vide stolovi koji su nacrtani s dvije zadebljale noge i
plohom gledanom odozgo. Za jednim stolom je jedan uenik i oni tvore osnovnu jedinicu ijim
umnaanjem nastaje prizor. Iako je svaki uenik sa svojim stolom prikazan transparentno, ipak
svaka ta jedinica ima svoj vlastiti prostor i ne zadire u prostor druge figure te se tako stjee dojam
vertikalnog nizanja.
I na ovom su crteu plakat, ploa i ormar nacrtani frontalno dok je ormar na bonom zidu
nacrtan gledan odozgo. Ono to je zanimljivo na ovom crteu jesu prozori nacrtani na lijevoj
strani crtea te je tako itav taj zid prevaljen u ravninu papira. Radijatori pored prozora su nacrtani
gledani odozgo. Upravo ti prozori i radijatori izgledaju prilino kaotino, ali ipak posjeduju svoj
unutarnji red koji uravnoteuje itav crte.

29
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

2. razred
Crte na slici 10. izvrstan je primjer kombinacije transparentnosti i vertikalne
perspektive. Uenici, svi nacrtani vrlo slino, transparentni su, a nain na koji Borna slae klupe
s uenicima uglavnom odgovara vertikalnoj perspektivi. Iznimke se pojavljuju tek u
najudaljenijim/najviim stolovima na slici 13. Uenik, trudei se da ostane vjeran svome nainu
prikazivanja, crta uiteljiin stol viim od najnieg pravca ploe pa stol nelogino lebdi u zraku.
S druge strane, frontalno nacrtan ormar i vrata (koja se, podsjeam, u uionici nalaze na bonom
zidu) za liniju tla uzimaju upravo pravac najdonje duine ploe pa se ini da je ploa poloena na
tlo.
Noge stolova, stolaca i ormara su uspravne i zadebljale iako su po dvije. Zanimljivi su
zapoeti stolci za donjim desnim stolom koji nam odaju da uenik crta odozdo prema gore te tako
potuje liniju tla za svaki stol zadanu duljinom i poloajem njegovih nogu.
Na samom donjem dijelu crtea vidimo da je naznaen ormar gledan odozgo, prerezan
kadrom odabranim od strane uenika. Neki uenici dre olovku podignutu u zrak, to oznaava
interaktivnost nastave. Zanimljiva je i veliina olovki. Crte su tanke i otre.

Slika 11. Ivan, 8 godina Slika 12. Duje, 8 godina

Ivan (slika 11.) kombinira naelo transparentnosti s vertikalnom perspektivom.

Transparentnost je djelomina, a ondje gdje se pojavljuje prekrivanje (primjerice uenici crtani
s lea se ne vide cijeli od stolaca) ono je oito u slubi izbjegavanja rjeavanja problema, poput
crtanja uenika u sjedeem poloaju. To je naglaeno nainom na koji Ivan rjeava stolce kao
pravokutnike sa etiri crte koje izviru i simboliziraju noge. Za razliku od stolaca, stolovi imaju po
dvije uspravne noge, dok ormar i stolci imaju etiri noge nacrtane bez prividnog skraenja zadnjih
nogu. Ploha stola je gledana odozgo za razliku od ormara, ploe i plakata prikazanih frontalno.
Uenik shematizira figure na nain da je krug glava, trup izvire iz glave kao pravokutnik, a iza
njega dvije crte predstavljaju ruke. Ueniku je oito jasno da cijelu glavu gledanu s lea prekriva
kosa, ali to ponegdje zaboravlja pa ostavlja prazne krugove. Na crteu prevladavaju otre crte.
Unutar crtea (slika 12.) prostor je prikazan prevaljivanjem. Primjer za to su prozori na
lijevoj strani crtea, prevaljeni u ravninu papira, kao i ormari na desnoj takoer prevaljeni i
prikazani frontalno. I vrata koja pripadaju bonom zidu prikazana su na slici 15. frontalno kao i
ploa na prednjem zidu. U centralnom dijelu crtea prikazani su uenici kako ulaze u razred.

30
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Stolovi imaju po dvije noge i ploha im je gledana odozgo. Stolci su transparentni i imaju po etiri
noge bez prividnog skraenja. Stolovi s pripadajuim stolcima su nizani vertikalno, jedni iznad
drugih. Okrugloj je glavi nacrtanih uenika, na koju se nastavlja zatamnjeni vrat, pridodano tijelo
nacrtano uglavnom iz jednoga poteza. Veliina uenika varira jer se u sredinjem, najviem dijelu
crtea nalaze najvei volumeni dok su na ostatku crtea figure ak i dvostuko umanjene. Ovo nije
sluaj emocionalnosti pri percipiranju proporcija, niti prostorne zakonitosti, nego uenik prvo crta
najvee figure, a ostale prilagoava raspoloivom prostoru. Promotrimo li sve te figure, uoavamo
da su uglavnom shematski prikazane te da se ponavljanjem oblika ueniku dogaaju sluajnosti
koje on izvrsno prihvaa i lako se snalazi. Primjerice, najveem je liku presavio ruku u laktu. Bez
obzira na tu shemu, itav crte odie pokretom i dinamikom. Crte obiluje debelim i dugakim
crtama.

Slika 13. Anja, 8 godina Slika 14. Dorotea, 8 godina

Uredno poslagane klupe s dva uenika u svakoj odaju vrlo strpljivu i realistinu autoricu
ovoga crtea. Anja je izabrala kadar, to je vidljivo izlaskom najdonjih uenika i klupa iz formata.
Privid dubine je dobiven perspektivnim prekrivanjem. Stolovi su prikazani gledani odozgo s dvije
uspravne prednje noge. Uenica uoava skraenje i pokuava ga rijeiti prevaljivanjem zadnjih
dviju nogu stola. Ploa, plakati i ormar su prikazani frontalno. Najvie oduevljava trud kojega
Anja ulae u crtanje figura. Promotrimo li, primjerice, uiteljicu kojoj je pripisan karakter, vidimo
da je djelomino prekrivena stolom. Uenica zna da prekriveni dio ne moemo vidjeti pa ga
izostavlja i nastavlja crtati donji dio figure kao pravi realist. Na 16. slici crte su jednoline.
Dubina je na 14. slici dobivena perspektivnim prekrivanjem i vertikalnim slaganjem.
Ploa i ormar pored nje su nacrtani frontalno, kao i svi pripadajui plakati, a ormar uz boni desni
zid je nacrtan gledan odozgo. Pored ploe se nalazi stol u poluprofilu sa skraenim zadnjim
nogama. Ovdje se radi o paralelnoj perspektivi ili kosoj projekciji. Zanimljivo je da stolovi za
kojima sjede uenici nisu nacrtani na isti nain. Iako je i ovdje nacrtano skraenje nogu, ploha
stola je i dalje pravokutna i gledana odozgo, a ne kao na prethodnom stolu romboidna. Upravo to
odaje da se ovdje radi o neemu nauenom, a ne uoenom. Stolce Dorotea ponovno crta u kosoj
projekciji i oni zaista stoje, a jo jedna potvrda nauenog trika jest nain na koji prikazuje uenike
okrenute leima. Naime, promotrimo li ih paljivo, lako uoavamo da su prikazani poput plono
istanjene mase smjetene u prostor, bez imalo volumena nalik na nekoliko puta savijeni list
31
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

papira. Jedino ih ta kosa projekcija i perspektivno prekrivanje smjeta u prostor. Dorotea koristi
debele i tanke crte.

Slika 15. Anja, 8 godina Slika 16. Antonio, 8 godina

Ni Anji (slika 15.) nije strano perspektivno prekrivanje iako to nije jedini nain na koji
prikazuje prostor. Naime, koristi ona i vertikalnu i obrnutu perspektivu. Vertikalnu je lako uoiti
u nainu na koji slae stolove sa stolcima i uenicima dok se obrnuta uoava u prikazu stolaca.
Promotrimo li sjedita, lako uoavamo da se ire u prostor, ali promotrimo li noge stolaca i
stolova, primjetit emo da su, osim to su skraene, i promijenile oite u usporedbi s, primjerice,
plohom stola koja je gledana odozgo.
Promatrajui proporcije, uoavamo i stupanj vanosti u prikazu ploe, ormara i posebno
kutije za recikliranje papira koja je vea od samih uenika. Crta je tanka i otra.
Iako su stolovi radi lakeg crtanja na ovom satu postavljeni klasino u tri frontalna reda,
Antonio radi odreenu kombinaciju novog i uobiajenog grupnog rasporeda klupa u razredu (slika
16.). Osim toga, djeak je oito prvo nacrtao plou i ormar, a tek potom uenike i klupe. Ormar
se nalazi pored ploe, a na crteu je on u prvom planu te prikazan frontalno sa skraenim nogama
nacrtanim iz poluprofila.
Stolove crta gledane odozgo sa etiri uspravne noge, zadnje su uglavnom skraene. Bono
postavljene stolove crta jednako kao i ostale, samo okree papir. Zanimljivo je da torbu pored
lijevog bono okrenutog stola crta uspravno, u skladu s ostatkom crtea.
Uenike crta gledane s lea osim onih to s torbama tek ulaze u razred. Upravo ti uenici ine
itav crte ivljim. Crta je tanka i otra.

32
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 17. Domagoj, 8 godina Slika 18. Luka, 8 godina

Domagoj (slika 17.) koristi perspektivno prekrivanje da bi dobio dojam dubine. Klupe s
pripadajuim uenicima slae jednu iznad druge u tri reda i tako gradi crte. Plohe stolova
prikazuje gledane odozgo, blago ih zaobljujui. Veinu tih ploha na 20. slici prekrivaju uenici
koji su prikazani gotovo shematski: krugovi predstavljaju glave, krune su oznaka za djeake, a
ritmizirane kratke crte za djevojice. Ispred/iznad lijeve skupine se nalazi jedva vidljiv uiteljiin
stol nacrtan iz profila na kojemu se nalazi mali stolni kalendar u poluprofilu nacrtan u obrnutoj
perspektivi, kao i druge uiteljiine stvari. Iza stola proviruje i stolac.
Iznad tri skupine uenika nalazi se frontalno prikazana ploa, a pored nje plakat podijeljen
na polja i profilno nacrtan stalak s grafoskopom. I ovaj je crte kadriran, to je vidljivo iz namjerno
presjeenih uenika i njihovih stolaca u prvom planu. Crta je debela i jednolina.
Na slici 18. uenik povlai horizontalu neto nie od sredine formata koja mu predstavlja
kraj poda i poetak prednjeg zida. Luka je jedan od rijetkih koji to zapaaju. Na podu se nalaze
klupe, uenici, boni ormar, ormar pored ploe, a na prednjem zidu su ploa, grb, plakati, trokuti
i platno. Uenik zapaa da vrata zapoinju od poda te da se nalaze pored bonog ormara i kutije
za stari papir. Prikazuje ih frontalno na prednjem zidu iako se ona realno nalaze na bonom zidu.
Slino ini i s kutijom za stari papir. On vidi da se ona nalazi uza zid, izmeu vrata i bonog
ormara pa je tako i crta, ali i nju stavlja na prednji zid. Osim toga, crta joj i otvor (jer kutija realno
taj otvor i ima), ali crtajui dno pretpostavlja da se ono nalazi izmeu poda i zida.
Bone ormare crta en face i tako ih prevaljuje u ravninu papira. Oito je fasciniran
koliinom i duljinom ladica pa ih umnaa i istie ruice ormara.
Ormar pored ploe smjeta djelomino ispod horizontale koja odjeljuje pod od prednjeg
zida, a djelomino iznad. Tako dobiva realnu sliku ormara koji djelomino prekriva zid. Crta ga
u potpunosti frontalno s dvije noge. Zamjeuje volumen gornjeg dijela ormara u smislu njegove
dubine pa gornji dio prikazuje iri od donjeg. Zaboravlja nacrtati bonu stranu koju vidi pa itavu
tu duljinu zauzima frontalni dio ormara. S obzirom da eli prikazati i uiteljicu i plou, on trokute
za nastavu geometrije umjesto pored smjeta iznad ormara gdje ionako ima mjesta. Ko je
smjeten ondje gdje realno i jest na podu pored ormara.

33
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Jedino mu je bitno prikazati ono to je naumio pa zapostavlja prostorne odnose. Uiteljicu

smjeta pored ormara i zanemaruje to ju je nacrtao previsoko pa je ona via od ormara. Zapravo
je jedino bitno da ona bude u dobrom odnosu s ploom, to i postie. Ostale predmete lako smjeta
uokolo ploe (grb, plakate, srolano platno).
Uoio je i crtom obiljeio kraj poda i poetak zida. No kada to treba uiniti na kraju zida
i na poetku stropa, samo crta izvor svjetlosti iznad svega. Zanimljiv je i nain na koji Luka crta
klupe i uenike.
Tri klupe postavlja jednu pored druge, a iznad desne klupe vertikalno postavlja jo jednu.
Gledane su odozgo s prednjim nogama uspravnim, a zadnjim prevaljenim jer se jo uvijek bori s
prikazom skraenja. Uenike crta preko klupa, transparentno, shematizirano, ali ipak razliitog
poloaja ruku. Pored svakog uenika se nalazi i njegova torba.
Ovaj je crte prepun detalja poput prekidaa i spuve koji ga oivljuju.

3. razred

Slika 19. Filip, 9 godina Slika 20. Sara, 9 godina

Osnovna jedinica crtea na slici 19. je stol. Uenik stolove umnaa i tako gradi crte
koristei vertikalnu perspektivu. Svi stolovi su gledani odozgo i imaju po dvije uspravne
zadebljale noge. Vie puta je ovaj uenik odbijao crtati sjedee figure i stolce pod izlikom da to
ne zna, ali nakon promatranja uspjeva nacrtati dva stolca s po dvije uspravne noge.
Po poloaju frontalno nacrtanih vrata vidimo da ovog uenika ne zanimaju prostorni
odnosi.
Zanimljiv je nain na koji je prikazao ormar pored ploe: nacrtan je frontalno, ali s
obzirom da uoava njegovu dubinu, naznaava je na bonim stranama i na gornjoj strani ormara.
Dubinu dobiva i skraenjem zadnjih nogu ormara. Iako je taj ormar prikazan tako siuno u
usporedbi s ostalim predmetima, upravo je on rezultat promatranja i promiljanja. Ploa je
nacrtana uobiajeno frontalno, a bor s ukrasima je primjer sheme. Raspored je na crteu
napravljen tako da je jedna strana crtea gotovo preslikana na drugu zrcalno.
Sara (slika 20.) vertikalno nie klupe s uenicima. Same stolove prikazuje gledane odozgo
s po dvije zadebljale noge. Stolovi su djelomino prekriveni posjednutim figurama gledanima s
lea. Na stolcima uoavamo etiri uspravne noge, s tim da su dvije prikazane u skraenju. Klupe
su nanizane do vrha formata tamo gdje je to bilo mogue. Naime, srednji red klupa dopire do
ploe nacrtane frontalno. Oito je da je ploa nacrtana prije klupa s pripadajuim uenicima, to
34
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

je vidljivo po veliini zadnje, najvie klupe u srednjem redu. Ne radi se, dakle, o perspektivnom
smanjivanju, nego o injenici da je uenica prilagodila veliinu objekta raspoloivom prostoru.
Pri perspektivnom smanjivanju, stolovi s uenicima bi se proporcionalno smanjivali svojom
udaljenou od oita, to ovdje nije sluaj. Kod crtanja najviih stolova, a posebice onoga u
desnom redu, dolazi do neloginosti da su noge stola u poloaju viem od najnie toke ploe pa
se ini da stol lebdi u zraku, ali je oito da Sara ni nema namjeru prikazivati prostor u tom smislu.
Uenici nije vano ono stvarno i zato ne crta sve to pripada uionici: ormare, plakate i
ostali inventar. Simetrija je ostvarena zrcaljenjem.

Slika 21. Boris, 9 godina Slika 22. Matea, 9 godina

Prostor je u crteu na slici 21. organiziran prevaljivanjem. To se najbolje uoava

pogledamo li desnu stranu crtea. Vrata su nacrtana frontalno i uspravno, kao i prekida koji se
realno nalazi pored vrata, a na crteu ispod. Tu je vidljiva jo jedna karakteristika crtea
vertikalna perspektiva. Nie na crteu se nalazi sat, takoer prevaljen u plohu papira i frontalno
nacrtan, a gotovo u samom uglu se nalaze prevaljeni ormari. Uenik prikazuje i zadnji zid
djelomino prevaljen, to moemo vidjeti na primjeru panoa s oblicima koji predstavljaju
uenike radove i djelomino tlocrtno gledan, za to je primjer stol na kojem se nalazi raunalo.
Iako je stol gledan odozgo i nacrtan bez nogu, uenik samo raunalo crta iznad tog stola
prikazujui najprepoznatljivije dijelove monitor i tipkovnicu koji, iako nisu sa stolom i ostatkom
crtea, jesu u prostornom odnosu jedno s drugim.
Na lijevoj strani crtea je takoer vidljivo da uenik prozore prevaljuje, a radijatore crta
odozgo dok je na prednjem zidu apsolutno sve nacrtano frontalno od ploe i plakata do ormara
prikazanog s dvije uspravne noge. U uionici svaki lik ima svoj prostor. To je jasno uoimo li da
je uenik prvo nacrtao sve klupe pa ih je zatim obrisao da bi nacrtao figure kako bi izbjegao
transparentnost ili prekrivanje. Figure su stijenjene meu vertikalno nanizane stolove, gledane
odozgo, s po dvije uspravno nacrtane noge. Oita je prisutnost sheme pri crtanju ovih likova koji
variraju svojom veliinom. Prikazuje ih poput kakvih monumentalnih tjelesa jednake konstitucije
nasaenih na dvije crte to zavravaju s dvije krunice. Jasno im razlikuje pojedine dijelove: noge,
trup, ruke, vrat i glavu iako neke samo naznauje. Gotovo uvijek disproporcionalno umanjuje
35
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

glavu, ali isto vrijedi i za poneku ruku. Bez obzira na to, on se redovito trudi naznaiti razlike
meu pojedinim uenicima, to je jasno pogledamo li naine na koje crta kosu svakoga pojedinca.
Crte na slici 22. je jedan od rijetkih primjera na kojima je uenica izostavila prikazati
plou i takorei donekle rtvovala prepoznatljivost prostora prikazavi uenike gledane s prednje
strane, s pozicije ploe. Sada je uiteljiin stol u prvom planu, a iza svih vertikalno prikazanih
klupa i uenika se nalazi frontalni pano s uenikim radovima.
Uiteljiin stol je nacrtan vrlo slino ostalim stolovima u razredu, a samo transparentni
stolac prikazan sa stranje strane razlikuje ga od ostalih stolova. Uiteljiin je stolac nacrtan s
dvije zadebljale uspravne noge, a stol sa sve etiri te s dvije noge u skraenju. I na 25. slici se
pojavljuje neloginost da je najnia toka zadnjeg stola u desnom redu via od najnie toke panoa
pa se ini da stol lebdi u zraku, no i ovdje je to rezultat injenice da taj prostorni problem nije u
centru ueniina interesa. Oito je da Matea taj prostor eli ispuniti pripadajuim uenicima.
Pogledamo li popis uenika, uoit emo da se broj uenika slae s brojem uenika nacrtanom na
ovom crteu dvadeset i troje ih je. Uenica, elei pokazati da stolovi djelomino prekrivaju
uenike, zaboravlja nacrtati noge koje ionako nisu bitne za prepoznatljivost uenika. Iako nisu
portretirani zbog oite sheme, uenica crta svakomu kosu onakovu kakva mu i pripada pa tu eli
postii realnost, a ne u prikazu prostora uionice.
Na crteu (slika 23.) je vidljiv oiti talent kojega posjeduje ova uenica. erifa analitiki
promatra prostor uionice i svih objekata u njoj. Plou, plakate, bor i ormar ona prikazuje u
potpunosti frontalno. Kantu ispod ormara ona crta s elipsoidnim otvorom, ali ipak i ravnim dnom
jer kanta drukije ne bi mogla stajati na tlu. Ono to zauuje jest nain na koji prikazuje
uiteljiin stolac. Naime, ona doslovno promatra i analizira taj stolac sa svojega mjesta i crta ga
onakvim kakvim ga uistinu i vidi iz toga kuta I zaista, ovako izgleda uiteljiin stolac u trenutku
u kojemu ga ona promatra: preko njega je prebaena marama te se ne vidi itav, i ona to crta. Stol
rjeava kosom projekcijom, gledan je iz poluprofila i s neto nakoenim nogama jer je blizu. Jo
ne vjeruje oima koje vide da pravi kut ne izgleda uvijek kao pravi. Stolac i stol uiteljiin su
gotovo dvostruko vei od onih koji pripadaju uenicima. Svi ueniki stolovi su nacrtani iz
poluprofila s tri vidljive noge kao i stolci. Zanimljiv je nain na koji su redovi stolova postavljeni
u prostor crtea. ini se kao da lome plohu poda, a opet se kreu dijagonalno, to je vrlo rijetko
u crteima, a odaje autoriinu sklonost ka rjeavanju prostornih problema.
Promotrimo li lijevi red klupa, moemo uoiti tendenciju irenja, to upuuje na
prisutnost obrnute perspektive. Uenici su u ovom crteu potpuno marginalizirani. Njihova je
prisutnost gotovo funkcionalna u smislu da pokazuju kako ova djevojica vlada perspektivnim
prekrivanjem.
Sveukupni prostorni odnosi prikazani na ovom crteu su rijeeni iznimnom vjetinom
koja ukazuje na injenicu da se ovdje radi o djevojici iznimne moi zapaanja.

36
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 23. erifa, 9 godina Slika 24. Karla, 9 godina

Ono to prvo uoavamo na crteu na slici 24. jesu naopako okrenute klupe, uenici i
njihovi stolci, ali to nije jedino to je ova uenica obrnula. Naime, pogledamo li paljivije,
uoavamo da je Karla obrnula crte, smjestivi desno sve to je u realnosti lijevo, i obrnuto.
Objanjenje za takav nain rjeavanja moemo pronai u Karlinoj elji da portretira uenike, a
kada ih ne bi obrnula, crtala bi ih s lea pa takvo to ne bi bilo mogue. Ovako je prikazala i plou
i uenike en face, a nije izgubila na vjerodostojnosti. Stolove rjeava crtajui ih gledane odozgo,
uglavnom sa sve etiri noge (s tim da su dvije u skraenju). Stol djelomino prekriva uenike koji
pak prekrivaju stolce. I Karla zaboravlja nacrtati djelomino prekrivene noge uenicima.
Promotrimo li vrata prevaljena u plohu papira, uoavamo da su, osim to su nacrtana na krivoj
strani crtea, postavljena obrnuto. Za uenicu to nije naopako nacrtano je upravo onako kako i
treba biti u odnosu na uenike. S obzirom da njih crta okrenuvi papir, nacrtala ih je tono, ali kad
papir vratimo u poloaj u kojemu i treba biti, shvatimo da ih je nacrtala zrcalno. Kako je
istovremeno nacrtala i vrata i radijatore gledane odozgo, nema druge nego ustrajati u naumu pa
zamjenjuje bor i plakat s jedne strane s kartom i trokutima za nastavu geometrije s druge strane.
Sve na prednjem zidu, iako je obrnuto, prikazano je frontalno. I ovdje je bor oita shema.
Ono to je dobila ovim obrtanjem strana i okretanjem papira jest ravnotea postignuta na
iznimno zanimljiv nain, ravnotea koja ima svoj koncept.
Prostor na 25. slici je ostvaren vertikalnim nizanjem osnovnog elementa stola s
pripadajuim uenicima. Svi stolovi su nacrtani gledani odozgo s djelomino ili u cijelosti
prevaljenim nogama. Zanimljivo je kako uenica Dora crta uenike: noge su gledane iz
poluprofila, trup s lea, a glava iz profila ili s lea. Iako su svi posjednuti na stolac, samo neki
stolci imaju dvije uspravne noge. Sve ispred uenika je nacrtano frontalno od uiteljiina stola
do ploe, plakata i karte. I ovdje je bor rezultat ustaljene sheme. Radijatore uenica crta gledane
odozgo kao i veina njezinih vrnjaka. Dora postie simetriju poput veine njezinih vrnjaka
zrcaljenjem.
Matejev je crte (slika 26.) jedan od onih rijetkih na kojima se oite nalazi ispred uenika
pa tako ni ovaj uenik ne crta plou. Svi se stolovi kreu dijagonalno, a na lijevom je redu najbolje
vidljiva uporaba obrnute perspektive. Obrnuta je perspektiva vidljiva i na nekim pojedinanim
stolovima, ali je ipak zastupljenija kosa projekcija s kojom u skladu su stolovi nacrtani u
poluprofilu. Na svima su vidljive tri uspravne noge dok je etvrta zaklonjena plohom stola. Za
svakim stolom sjede dva uenika nacrtana prilino shematski en face. Uenik oito raspolae
shemom nauen je crtati prekrivanje jer je svim uenicima nacrtao samo glavu i vrat, to ini
da se ostatak figure ne vidi. Promotrimo li paljivije, uoavamo da se moraju vidjeti barem ramena
37
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

uenika, a zaboravlja nacrtati i noge pod stolom. Jedino uiteljicu rjeava izvorno, crtajui ju u
sjedeem poloaju s lea. Zanimljivo je da uenik uiteljiin stol crta u kosoj projekciji, ali papir
poloen na stol crta gledan odozgo. Isti se problem javlja i kod uiteljiina stolca kojeg prikazuje
gledanog strogo sa stranje strane, ali opet s namjerom kose projekcije, to je vidljivo po nozi u
skraenju. Nedosljednost se pojavljuje u tome to nije nacrtao drugu nogu u skraenju kao ni
sjedite stolca. Jedino to jo crta je bor kojega rjeava kao jednu zatvorenu plohu na tri noge.

Slika 25. Dora, 9 godina Slika 26. Matej, 9 godina

4. razred

Darijan (slika 27.) crta razred s oitem na kraju uionice. Zbog toga su svi uenici
prikazani s lea, a na kraju razreda se nalazi frontalno nacrtana ploa, plakat, transparentna karta,
grb i ormar ije su noge nacrtane u skraenju. Klupe crta s dvije uspravne noge i ovalne radne
plohe. Svaka sljedea klupa se ne vidi u cijelosti od prethodne koristi se perspektivno
prekrivanje. Ipak, uenik ga ne koristi sustavno crtajui stolce i uenike te se ponegdje pojavljuje
transparentnost kao odlika. Stolce crta s dvije uspravne noge te oni djelomino prekrivaju uenike
koji se ine shematizirani. Ono to se primjeuje jest da uenici u prvom planu imaju nacrtane
noge, to su mnogi prije njega redovito zaboravljali. Stolovi se ni ne smanjuju niti poveavaju,
nego ostaju jednake veliine udaljavajui se od toke oita, to ukazuje na paralelnu perspektivu.

38
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 27. Darijan, 10 godina Slika 28. Bruno, 10 godina

Na 28. slici je izraena sklonost ka prikazivanju detalja i zapaanja realnosti. Oboje je

lako uoiti na istom primjeru zadnjeg plana: ploe, plakata i ormara. Detaljan prikaz je jasan
promotrimo li plakate i kartu koje Bruno crta s puno panje. On oito realnost jasno zapaa i sve
navedeno biljei crtajui u zadnjem planu perspektivno smanjeno. Upravo je perspektivnim
smanjivanjem uenik dobio dubinu bez obzira to je sve nacrtano strogo frontalno i to tu
frontalnost negiraju samo skraene noge ormara. Za crtanje stolova uenik koristi dva sustava.
Prvi je primijenjen na uiteljiinom stolu, a radi se o obrnutoj perspektivi. Drugi je primijenio na
stolovima uenika koje crta gledane odozgo, s dvije uspravne i druge dvije djelomino prevaljene
i skraene noge. Stolce pak crta koristei se kosom projekcijom, sa sve etiri uspravne zadebljale
noge, od kojih su dvije u skaenju. Veliku panju uenik poklanja crtanju radijatora i stolca pored
njih. Upravo je tu vidljiva sklonost ovoga djeaka ka realistinom prikazivanju. Radijatore crta iz
dvije toke oita odozgo i s lea. I ovaj stolac crta, kao i sve ostale, iz poluprofila sa svim
nogama. Ne crta prednju desnu nogu najduom kako bi se inilo u stvarnosti, nego mu je najdua
prednja lijeva ime stvara inverziju.
Jo bi se trebalo osvrnuti na nain na koji crta uenike. Glavu crta kao krunicu koju
ispunjava i tako dobiva kosu. Ne crta vrat, nego odmah trup iz kojega izbijaju po dvije ruke u
obliku tapia. Stolac prekriva uenike, no zaboravlja im nacrtati stranjice i noge pa su naprasno
prekinuti.

39
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 29. Mislav, 10 godina Slika 30. Josip, 10 godina

Mislav (slika 29.) vrlo uredno slae oblike jedan iznad drugoga i ponegdje naznauje
perspektivno prekrivanje, a ponegdje ga zanemaruje pa dolazi do transparentnosti. Ono to se
uoava u srednjem redu jest djelomino naznaeno perspektivno smanjivanje stolova. Ovoga
uenika ljudske figure ne zanimaju pa ih on samo naznauje. Stolove crta gledane odozada, a
plohe stolova imaju svoju debljinu. Svaki stol ima po dvije uspravne noge, a stolci etiri od kojih
su dvije u skraenju. Uiteljiin stol crta gledan odozgo s prednjom stranom takoer frontalno
prikazanom. I ovdje je ploa i sve ostalo na prednjem zidu nacrtano frontalno, s tim da je i Mislav
prikazao zadnje noge ormara u skraenju s ime ponitava frontalnost.
Djeak Josip (slika 30.) gradi prostor vertikalno niui stolove s pripadajuim uenicima.
Svi su stolovi prikazani odozgo s dvije uspravne noge, a uenike prikazuje s lea. Stolce ponegdje
crta, a ponegdje samo simboliki naznauje krunicom. Kada ih crta, prikazuje ih slino stolovima
s dvije uspravne zadebljale noge. Na samom se vrhu crtea nalaze ploa, plakati i frontalno
prikazani ormar, takoer nacrtan samo s dvije uspravne noge, a sve je to dokaz djeakove
dosljednosti u graenju prostora u ovom crteu.
Crtajui tri reda klupa i uenika, djeak (slika 31.) povremeno koristi obrnutu perspektivu,
ali i neke perspektivne zakonitosti poput prekrivanja i smanjivanja. Obrnuta je perspektiva
najvidljivija na plohi uiteljiina stola dok je perspektivno smanjivanje najjasnije na primjeru
desnoga reda. Promotrimo li tri klupe najblie oitu, uoavamo konstantnost u crtanju veliina
dok su zadnje dvije klupe i pripadajui uenici vidno manji od prethodnih.
Svi su stolovi prikazani poput ovala s dvije uspravne noge, djelomino su prekriveni
stolcima i uenicima. Stolci su prikazani s dvije noge te nacrtani s lea kao i uenici. I Stjepan
sadraje na prednjem zidu uionice crta strogo frontalno s iznimkom ormara iju dubinu uenik
zamjeuje i crta tako da je jedino ormar nacrtan iz poluprofila. Oito se opteretio time pa je
zaboravio nacrtati noge ormaru ili, to je vjerojatnije, namjerno ne eli crtati noge jer tako ostaje
vjeran horizontalnom pravcu na kojemu lei i najnia duina ploe i plakata.

40
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 31. Stjepan, 9 godina Slika 32. Zorica, 10 godina

Crte na slici 32. je iznimno zanimljiv primjer zbog oite tendencije volumena koji raste
udaljujui se od toke oita. Ovdje se, dakle, obrnuta perspektiva ne oituje u nainu na koji
uenica prikazuje stolove, to je do sada bila konstanta, nego u veliini prikazanih uenika. Tako
su uenici blii stajalitu nacrtani manjima od onih udaljenijih od stajalita uenice, to je upravo
suprotno od onoga to nam se u stvarnosti ini. Ta se tendencija poveanja volumena najbolje
osjeti u srednjem redu dok je desni red prilino ujednaen, a lijevi, odrezani red, meu nabrojanim
sadrajima nema uenike.
Veina je uenika prikazana gledana s lea, a zanimljivo je da uenica varira poloaj ruku
uenika.
Svi su stolovi prikazani gledani odozgo, s dvije uspravne i dvije djelomino prevaljene
crte koje simboliziraju noge dok su stolci redovito prikazani s po dvije noge. Na slici 35. prisutno
je i prekrivanje, ali i transparentnost, to je najlake uoavamo promatrajui upravo uenike,
stolce i stolove. Prednji zid i sve to on ukljuuje prikazan je strogo frontalno.
Strogost vertikalne perspektive uenica na slici 33. razbija time to stolove u razliitim
redovima ne slae tono jedne pored drugih, nego ponekad prostoru izmeu dviju klupa odgovara
stol. Primjer za to je lijevi i srednji red. U lijevom je redu ritam organiziran na nain izmjene
klupe, meuprostora pa ponovno klupe dok u srednjem redu prvo dolazi meuprostor, klupa te
opet meuprostor. Klupe su uglavnom prikazane gledane odozgo sa sve etiri uspravne noge i
dvije u skraenju. I stolci slijede primjer stolova dok je prikazu uenika posveena panja radi
postizanja slinosti.
Osim vertikalnosti, karakteristika ovog crtea je i obrnuta perspektiva koju najbolje
uoavamo na prikazu uiteljiinog stola. Promotrimo li ga, bit e nam jasno s kolikom je panjom
nacrtan. Sve je tu: adventski vijenac prikazan kao elipsa, kalendar, razne stvarice i kutija s
kredama takoer u obrnutoj perspektivi.
Na prednjem zidu je ormar taj koji nijee zastupljenu frontalnost. On ima dubinu
prikazanu gornjom plohom u kosoj projekciji i zadnjim nogama u skraenju.
Treba spomenuti i preciznost kojom uenica crta radijator te injenicu da je i ona vrata
uionice prikazala na prednjem zidu frontalno iako se ona realno nalaze na bonom zidu uionice.

41
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 33. Gabrijela, 10 godina Slika 34. Magdalena, 10 godina

Karakteristika 34. slike je rijetko susretana dijagonalna kompozicija nastala kao rezultat
nizanja stolova nacrtanih u kosoj projekciji. Ova se uenica nije bavila ploom, kartom ili
ormarom iako ih je crteom naznaila. Osnova njezina zanimanja je u prikazu stolova, stolaca i
uenika. Vidi se da ju je netko uio crtati stolove jer svi izgledaju isto imaju po tri uspravne
noge. Stolce ipak ne rjeava na isti nain, nego ih crta gledane odozada i s po dvije noge. ak i
tamo gdje je nacrtala samo stolac bez uenika ona crta po dvije umjesto etiri noge stolca. Osim
toga, pokazatelj da se radi o nauenom crtanju jesu i polegnute knjige na stolovima koje su
povremeno prikazane gledane odozgo, a ne kao i stol u kosoj projekciji. Uenike crta trudei se
postii raznolikost. Ponekad im podie ruku, ali ni ona ruku ne lomi u laktu, nego je savija poput
gume.
Oito je da je uenica crtala stolove tako da je krenula slijeva nadesno. Zbog toga joj se
dogodilo da je lijeva strana crtea laka zbog prisutnog praznog prostora od desne na kojoj se
dijagonalnost naruava. Taj je problem uenica uspjeno savladala jer joj koliina praznog
prostora na formatu nije uvjetovala veliinu prikaza itavog reda, nego se ona odluuje ipak
ponegdje presjei stol, radije nego ga umanjiti.
Na slici 35. iako nije prisutna u prikazu pojedinanih uenikih stolova, obrnuta
perspektiva kao nain rjeavanja prostora posebno je istaknuta u cjelokupnom srednjem redu,
prikazanom kao klasian primjer paralelopipeda iz dva motrita pomou stapanja dvaju
aksonometrijakih prikaza. Sami stolovi su ovdje prikazani gledani odozgo kao priblini
pravokutnici s neto zaobljenih uglova i s nogama djelomino prevaljenim u plohu papira. Stolci
stolove prekrivaju ili su transparentni dok su uenicima nacrtane samo glave, ramena te ponekad
i noge koje obavljaju funkciju nogu stolaca. I uiteljiin je stol nacrtan upotrebom obrnute
perspektive dok je adventski vijenac gledan odozgo sa svijeama prevaljenim u plohu papira.
Nacrtavi plou uenica je uinila jednu neloginost - ini se da uiteljiin stol i ormar
lebde u zraku jer je najnia toka ploe na zadnjem zidu, nia od najnie toke stola i ormara koji
se nalaze ispred toga zida. Vrata crta frontalno iako se nalaze na bonom zidu.

42
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

Slika 35. Lara, 10 godina Slika 36. Josipa, 10 godina

Josipa (slika 36.) sve stolove, osim uiteljiina, crta gledane odozgo, s kratkim
prevaljenim nogama. Jednako prikazuje i stolce. Uiteljiin stol crta u kosoj projekciji s dvije crte
koje simboliziraju noge. Na uiteljiinom stolu se nalazi adventski vijenac gledan odozgo sa etiri
prevaljene svijee, knjiga i vaza sa cvijeem (koja u stvarnosti nije bila na stolu, nego je oito
rezultat sheme). Unutar formata sve je vertikalno poslagano. Ako je negdje i potrebno uporabiti
prekrivanje, Josipa radije pribjegava transparentnosti. Uenici su prikazani shematizirane glave u
obliku slova U koje je neispunjeno kosom i ostavljeno praznim za lice koje ipak ne crta jer se
odluila crtati uenike s lea. Da bi ipak naznaila razlike meu uenicima, ona pored svakog
uenika pie ime.
Objekti na prednjem zidu su nacrtani frontalno, a samo je na ormaru naznaena dubina
rasklapanjem bone plohe i kosom projekcijom gornje plohe.

Rasprava
Istraivanje je pokazalo da uenici poznaju i primjenjuju likovni jezik u zadanom
likovnom problemu te da se u vioj dobi zapaa razvijanje izraajnih sposobnosti kod uenika. S
obzirom da su svi uenici bili prethodno upoznati s likovno tehnikim sredstvom olovkom,
pokazali su spretnost u radu. esto su koritene razliite crte po toku dok je raspon crta po
karakteru ipak neto skromniji kod svih uenika.
Rezultati pokazuju da su koriteni razliiti naini prikaza prostora, ali kod odreenoga
uzrasta ipak prevladavaju pojedini naini. Tako moemo zakljuiti da se uestalost primjene
vertikalne perspektive i emocionalnosti pri prikazu smanjuje s obzirom na dob dok se obrnuta
perspektiva, a s njom u vezi i kosa projekcija, ee primjenjuje kod uenika etvrtoga razreda
negoli kod mlaega uenikoga uzrasta. Paralelno s obrnutom perspektivom i kosom projekcijom
raste i uestalost primjene perspektivnog prekrivanja i tranparentnosti. Iako je ranije navedeno da
su te dvije pojave opozitne, ovdje se ne radi o paradoksu. Naime, uenici na istom crteu esto
koriste prekrivanje i transparentnost istodobno, to moe biti rezultat injenice da uenici
primjeuju prekrivanje, ali su i dalje optereeni milju da bi svaki predmet trebao biti maksimalno
43
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

vidljiv zbog njegove prepoznatljivosti ili im je, u veini sluajeva, u sreditu interesa prikazati
ono to jest, a ne ono to vide.
Osim to s uzrastom raste primjena obrnute perspektive, kose projekcije, perspektivnog
prekrivanja i transparentnosti prikaza, poveava se i uestalost primjene skraenja. U prvom
razredu skraenja gotovo ni nema, a u etvrtom je razredu skraenje, moemo rei, postalo
pravilo.
Ono to je svim uenicima zajedniko bez obzira na dob jest prevaljivanje i rasklapanje
oblika te istovremeni pogled iz razliitih toaka (poliperspektiva) koji se podjednako primjenjuju
u svim razredima ukljuenim u istraivanje. Iako postoje izvrsni primjeri na kojima je jasno
vidljivo da uenici kadriraju prizor, esto im je raspodjela plohe ispred veliina u prostoru.
Rezultat toga je prilagoavanje veliina objekata preostalom prostoru unutar formata papira.
Zanimljivi su i crtei na kojima djeca reorganiziraju prostor gradei ga voeni unutarnjim
osjeajem za skladnost te stapaju realno i fantastino u vlastitom izrazu.

Zakljuak
Razumijevanje prostora kod uenika mlae kolske dobi je intuitivno i suptilno te je
potrebno poticati i voditi uenike na njihovom putu k apstrahiranju vlastitoga razumijevanja kroz
istraivanje svijeta oko sebe bez davanja gotovih recepata koji bi vodili ka shemi.
Prostor u djejem crteu se prikazuje lepezom naina koji obogauju likovni jezik.
Razdoblje u kojemu dijete prikazujui prostor koristi vertikalnu, obrnutu i poliperspektivu,
prevaljivanje i rasklapanje oblika, emocijsku proporciju te transparentni prikaz nazivamo ''zlatnim
dobom djejeg crtea'', a upravo zbog slobode, mnotva kombinacija i reorganizacija na djetetu
svojstven nain. Svi ti naini, koje djeca bez predreasude koriste pokazuju nam svu spontanost,
ekspresiju, skladnost, ritminost te stapanje realnog i fantastinog u djejem izrazu.
Ovo je istraivanje bilo temeljeno na doslovnom opaaju i istraivanju neposredne
okoline te je kao takvo bilo ishodite koje su djeca vrlo slobodno upotrijebila nadograujui
realitet vlastitim likovnim rjenikom i matom.
Upravo je na uitelju da vlastitim djelovanjem proiruje djeji likovni rjenik, osvijesti
mogunosti i ogranienja pojedinih likovnih medija, potakne istraivanje novih materijala i
motiva te potpomae razvoj djeje mate i estetike osjetljivosti. Sve to moe uiniti samo onaj
uitelj koji poznaje i potuje psihofizike karakteristike i razvojne faze uenikova likovnog
izraavanja i stvaranja.
ovjeka je potrebno shvatiti i formulirati kao stvaralako bie i tako zauzeti humanistiko
stajalite kojemu je stalo i do ovjeka i do njegova svestranoga razvitka, koji ukljuuje, meu
ostalim, i razvitak divergentnog miljenja (Josifovski, 1971, 12-19). Zaetak takvoga shvaanja
ovjeka trebao bi svakako biti u najmlaoj kolskoj dobi kada djeca postupno i sustavno razvijaju
svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralatvo te proiruju
kompetencije vizualnoga miljenja (MZOS, 2006, 52).

Literatura
1. Bai, M. i Mireni Bai, J. (1996). Uvod u likovno miljenje. Zagreb: kolska knjiga.
2. Brean, D. (2006). Prirunik likovnih pojmova i reprodukcija za osnovnu i srednju kolu.
Zagreb: Ljevak.
3. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: kolska knjiga.
4. Grguri, N. i Jakubin, M. (1996). Vizualno likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.
5. Ivanevi, R. (1996). Pespektive. Zagreb: kolska knjiga.
6. Jakovljevi, S. (2004).Likovni! 1 4. Zagreb: Profil.
7. Josifovski, J. (1971). ovjek stvaralako bie. Kreativnost mladih i slobodno vrijeme:
12 19.
8. Karlavaris, B. (1988). Metodika likovnog odgoja 2. Zagreb: Grafiki zavod.
44
Metodiki obzori 10 (2015) 1 Prikaz prostora u djejem crteu

9. Kemp, M. (1990). The science of art. Yale University.

10. Mitrovi, M. (1987). Forma i oblikovanje. Beograd: Nauna knjiga.
11. Mui, V. (1999). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:
Educa.
12. Rui, B. (1959). Djeca crtaju. Zagreb: kolska knjiga.
13. Tanay, E. R. (1989). Likovna kultura u niim razredima osnovne kole. Zagreb: kolska
knjiga.
14. Turkovi, H. (2002). Razumijevanje perspektive: teorija likovnog razabiranja. Zagreb
Durieux.
15. www.mzos.hr
16. www.ufos.hr
17. www.ufzg.hr
18. www.zzjzpgz.hr/nzl/47/picasso.htm

REPRESENTATION OF SPACE IN CHILDREN'S DRAWINGS

Abstract
The research is directed to the way on which the children of the younger school age
perceive the space and describe it on the definite sheet size, and how they see, discover and how
they plastic express the discovered.
The research has been performed on the group of 92 pupils, and the most creative works
have been analyzed. The regularity has been established in the sense that some imagery of the
space predominate at definite age. Expected regularities will be showed and explained on
examples of children's drawings

Keywords: space, perspective, emotional proportion, transparency of representation (X-

ray representation), representation of action in phases of movement (time
dimension), shape unfolding and overturning, vertical and reverse
perspective, poly perspective

45