You are on page 1of 5

1a) Što su predgotovljene betonske konstrukcije, prednosti i mane?

Predgotovljeni betonski element je element od betona odnosno od betona i
armature izrađen ili proizveden na mjestu različitom od konačnog mjesta u
građevini, na gradilištu ili u pogonu za proizvodnju predgotovljenih
betonskih elemenata.

Prednosti: kraće vrijeme izvođenja smanjeni troškovi gradilišta ranija
gotovost objekta kvalitetnija kontrola proizvodnje kvalitetniji finalni
proizvod proizvodnja s priučenom radnom snagom 3 neovisnost
proizvodnje o vremenskim uvjetima mogućnost ekonomičnog građenja
mogućnost poboljšanja estetskog dojma

Mane: brojni spojevi smanjuju monolitnost konstrukcije veći troškovi
transporta i montaže pribjegavanje estetski manje prihvatljivim
monolitnim objektima kada je potrebna jeftinija gradnja.

1b) Projektiranje predgotovljenih elemenata.

- zahtijeva znatno više predradnji nego kod monolitnog građenja - drugačiji
redoslijed radova - potrebno je vrlo dobro poznavati sistem montaže -
posebnu pozornost posvetiti rješavanju detalja i spojeva - konstruktivne
elemente promatramo u nekoliko odvojenih statičkih cjelina: proizvodnja
zahtjevi ranih čvrstoća kod ab elemenata prilikom toplinske obrade
adhezijske sile i dinamički utjecaj za odvajanje od kalupa poluočvrslog
elementa postupkom podizanja, prevrtanja, pomicanja i dr. problemi oko
prednapinjanja uvjeti transportiranja i odlaganja olakšavanje
elemenata i smanjenje statičke rezerve; transport zahtjevi odlaganja,
slaganja u vozila, transportni putevi kritični položaj elementa prilikom
podizanja gibanje elementa kao klatna prilikom podizanja te moguće
sudaranje problemi dugih i vitkih elemenata (naročito izvijanje) stanje
prije konačnog spajanja opasnost od prevrtanja postavljenog, ali
nespojenog elementa (npr. vjetar) opterećenja u prelaznoj fazi (ojačanja,
podupore) nosivost spojnih i drugih ugrađenih elemenata
dimenzioniranje kuka i ostalih elemenata za dizanje i manipulaciju te
spajanje; novi materijali i tehnologije vode k smanjenju težine cementa,
bržem skidanju oplate, lakšem transportu i montaži, većoj trajnosti,
smanjenom održavanju detaljna razrada svakog pojedinog elementa i
spoja ukrupnjavanja prije montaže gotovih elemenata u veće cjeline,

Sitnorebrasti polumontažni stropovi 6. Podjela montažnih stropnih konstrukcija koja je uobičajena u današnje doba: 1. Stropovi od gredica i blokova Radi se o podjeli na 6 osnovnih podskupina u skladu sa glavnim konstruktivnim osobitostima montažnih elemenata i načinom izvedbe pojedinog stropnog sistema. 2c) Kompozitne stropne konstrukcije Kompozitne (spregnute.2 Predgotovljeni beton u kombinaciji s konstrukcijskim čelikom Tip konstrukcije: predgotovljene stropne ploče velikih raspona na čeličnim gredama čelične stropne konstrukcije na predgotovljenim AB gredama spreg od predgotovljenih zidova za čelične okvirne konstrukcije predgotovljene AB konstrukcije stabilizirane čeličnim spregom lagana čelična krovna konstrukcija na predgotovljenom sistemu predgotovljene fasade na čeličnoj konstrukciji čelične grede na predgotovljenim stupovima predgotovljene grede na čeličnim stupovima. Masivne ploče 4. 1c) Složene i kompozitne konstrukcije s predgotovljenim nosivim betonskim elementima. 3. 2a) Glavne prednosti primjene montažnih stropnih konstrukcija Glavne prednosti primjene montažnih stropnih konstrukcija u odnosu na tradicionalne načine gradnje: • jednostavna i ekonomična tvornička izrada elemenata visoke čvrstoće i trajnosti • veća preciznost izvedbe elemenata konstrukcije. složene) konstrukcije se sastoje od dva dijela: predgotovljenih elemenata i sloja betona ''in situ''. Kompozitne stropne konstrukcije 5. detalja i spojeva uz istodobno povećanje asortimana adaptacija proizvodnje na male narudžbe bolja marketinška podrška. u današnje doba. Šuplje ploče 2. osiguranje visokog stupnja kvalitete uz bolju kontrolu proizvodnje • brza i sigurna izvedba (montaža) stropnih konstrukcija bez oplate • potrebne su minimalne količine dodatne armature i betona na mjestu ugradnje • relativno mala vlastita težina stropnih konstrukcija • odlična termička i zvučna izolacijska svojstva • mogućnost postizanja većih raspona 2b) Podjela montažnih stropnih konst.više završnih radova obavljati u pogonu za proizvodnju još bolja koordinacija svih učesnika u gradnji smanjenje broja tipova elemenata. Rebraste ploče 3. Dodavanjem ''in situ'' betona na gornjem dijelu predgotovljenih elemenata formira se poseban element koji se zajedno sa predgotovljenim dijelom ponaša kao jedna .

beton mora biti armiran. • Zadatak ploče je da preuzme tlačna naprezanja i poveže nosiva rebra u jednu cjelinu. stupove i ostale nosive dijelove • osiguranje prijenosa tlačnih i/ili posmičnih naprezanja između predgotovljenih elemenata. Izuzetak su sustavi gdje je eksperimentalno dokazano sudjelovanje ispune u nosivosti. plino ili pjeno betona (npr. u konstruktivnom smislu. koji ovise o proizvodnim mogućnostima tvornica. te kod temelja stupova • osiguranje stropnog membranskog djelovanja sa ili bez rebra za ukrućenje • sidrenje trajnih čeličnih spona u predgotovljene elemente • u svim slučajevima ''in situ'' beton okružuje predgotovljene elemente kako bi se formirala monolitna struktura. između zidova i stupova. 34 • Ovi stropovi se. Da bi se sloj ''in situ'' betona ponašao kompozitno sa predgotovljenom pločom. a mogu biti i puni blokovi od laganog. tada se moraju izvesti gušća poprečna rebra za ukrutu. • nenosivi završni sloj može biti nanesen direktno na predgotovljenu betonsku ploču.cjelina. stropovi s ispunama) • Stropovi s ispunama proizvode se po raznim sustavima.''in situ'' beton: C20/25 do C25/30 Prednosti primjene kompozitnih konstrukcija: • povećanje otpornosti na savijanje i posmična naprezanja stropnih ploča • bolje povezivanje stropnih ploča i greda.) Najpoznatiji primjer kompozitne stropne konstrukcije je polumontažni stropni sistem ''Omnia''. 2e) Dimenzioniranje armature fert stropa 48str 3a) Tehnologija proizvodnje prednapetih šupljih ploča . ostvarujući pri tome siguran prijenos opterećenja između pojedinih montažnih elemenata te sa elemenata na grede. stropovi od rebrastih ploča i sl. u pravilu. • Ispune mogu biti šuplja tijela (betonski ili opekarski šupljikavi blokovi). postoje i brojna rješenja sa korištenjem šupljih ili rebrastih predgotovljenih ploča i tlačnim slojem betona ugrađenim ''in situ'‘. Najčešći sustavi koji se danas upotrebljavaju su: • sustav ‘’Voljak’’ • sustav “Monta“ • sustav “Fert“ • sustav “Spog“ • sustav “Phoroterm“ • sustav “Isorast“ • sustav “Bijeli dom“ • sustav “Sivi dom“ . npr. Međutim. izvode s krutom AB pločom betoniranom ''in situ'‘. Čvrstoća betona može biti različita: . • Stropovi s ispunama se proračunavaju ne uzimajući u obzir sudjelovanje tijela ispune. između zidova. siporexa ili ytong-a). 2d) Predgotovljeni stropovi od gredica i blokova Predgotovljeni stropovi od gredica i blokova (tj. ali treba proračunati dopušteni progib za ukupnu debljinu ploče • konstruktivni sloj betona neophodan je kod većine montažnih stropnih konstrukcija (npr.predgotovljeni elementi: C30/37 do C50/60 . • Ako se strop izvede bez ploče.

doprema se (slika 5.7) [5].3) i provlači kroz otvore sidrišta (slika 5.4) na kojem se vrši unos projektom predviđene sile tj. betonska min 10 8 8 54 mješavina. Pri normalnom slijeganju šupljine se formiraju ili lakim agregatom umetnutim kroz cijevi lijevajućeg stroja.valjda misli na ta MRD 3e) Ograničenje naprezanja kod proračuna stropne konstrukcije od prednapetih šupljih ploča . prije samog početka betoniranja potrebno je provjeriti temperaturu vode u cijevima staze.Tehnologija proizvodnje Nakon što je staza očišćena i pregledana. zaklinjen s jedne strane. Kako je staza grijana zbog bržeg očvršćavanja betona. prelazi po stazi duljine i do 150 m i oblikuje profil u kliznoj oplati ili istiskivanjem pod vlastitom težinom (ekstruzijom). prednapinjanje. sa na vrhu smještenom kiblom koja je konstantno napunjena. Stroj. Otvori su u tom slučaju pravokutni i ostvaruju se postavljanjem polistirena. ''Mashine cast'' su ploče oblikovane strojno pri čemu stroj može raditi na principu oblikovanja u kliznoj oplati – ''slip former'' ili na principu istiskivanja betonske mješavine – ''extruder'' (slika 5. nabijačima i vibratorima. razvlači se duž staze (slika 5. pneumatskih cijevi usidrenih za fiksiranu oplatu ili dugačkih cijevi u sastavu stroja koji klizno oblikuje ploču. Čelik.6). Provjera savijanja 29 str. Kod sustava izrade ploča lijevanjem koristi se beton veće obradljivosti (većeg slijeganja). Nakon što su stečeni uvjeti za betoniranje. prikladne konzistencije i spravljena prema propisanoj recepturi. započinje se sa razvlačenjem čelika za prednapinjanje. stroj uzima beton iz spremnika i prebacuje ga na stazu dajući mu oblik uz prikladnu zbijenost. Ovdje nema potrebe za korištenjem oplata. Klizeći po stazi. 3b) Konačna sila kod adhezionog prednapinjanja predgotovljene šuplje ploče 57str 3c) Gubici nastali pri zaklinjavanju adhezionog prednapinjanja 57 str 3d) Računski moment otpornosti predgotovljenog šupljeg elementa ploče. Obzirom na ugradnju razlikujemo šuplje prednapete ploče izrađene kao ''hand cast'' i one izrađene ''machine cast'' (slika 5. U tom se slučaju bočne strane formiraju ili sa fiksnom oplatom ili oplatom koja je pričvršćena na stroj pa služi kao klizna.5) i ugrađuje. žica (u gornjoj zoni presjeka) i užadi (u donjoj zoni presjeka). Kod onih izrađenih kao ''hand cast'' beton se smješta na konvencionalan način. Pri proizvodnji sustavom ekstruzije kroz stroj (ekstruder) se istiskuje beton vrlo krute konzistencije pri čemu se otvori formiraju svrdlima ili cijevima oko kojih se beton zbija.

4 Proračunski model 79.str izraz 5.str 4c) Proračun posmične nosivosti stropnog diska: a) rubni učinak i posmično trenje. provjera GSN i GSU.Krece sa 65 str. 7. b) nosivost trna Od 80.2. veliko pitanje 4a) Proračun vlačne sile u vlačnom pojasu horizontalnog diska koja preuzima moment savijanja 76.str .35 4b) Postupak proračuna horizontalne nosivosti i krutosti stropnog diska.