You are on page 1of 9

Hasić Mustafa

1. OSNOVNE POSTAVKE I KLASIFIKACIJA KOMPLEKSNE MEHANIZACIJE

1. Teoretske osnove i principi međusobnog odnosa i broja osnovnih mašina i
mehanizama u cikličnom transportu?

Poslije principijalnog izbora tipa osnovnih mašina i uređaja pristupa se izboru njihove klase
modela (veličine). Proizvodni proces otkrivke ili dobivanja može se izvoditi sa jednom ili više
proizvodnih linija. Jedna proizvodna linija (kompleks) na otkrivci ili dobivanju zahtjeva
udvostručenje pojedinih mašina u kompleksu, da bi se obezbijedio kontinuirani rad. Otkaz
jedne od dvije ili više proizvodnih linija samo djelimično smanjuje kapacitet proizvodnog
procesa, a nezaustavlja ga. Prvi zadatak u konačnom izboru veličine mašina i uređaja je izbor
mašina za utovar (bagera) i transport otkrivke i mineralne sirovine.

U sikličnom kompleksu razgranate strukture eksploatacioni kapacitet bagera je:

t/h

Gdje je:

q – nosivost kamiona (voza) (t),
kq – koeficijent iskorištenja nosivosti,
tu, tzam – računsko vrijeme utovara i zamjene kamiona (min),
kč(b) – koeficijent čekanja kamiona (voza),
qe – masa stijene u kašici bagera (t),

kpu
∗γ t
qe= E* kr

E – zapremina kašike bagera (m³),
kpu, kr – koeficijent punjenja i rastresitosti u kašici,
� – gustina stijene u masivu (t/m³),
tc – računsko vrijeme ciklusa bagerovanja u konkretnim uslovima (min)

q Vk
µm= qE �z= E

Gdje je:
Vk – zapremina sanduka kamiona (m³).

Eksploatacioni kapacitet kamiona:

1

10)  tehničkim – ograničenjem dinamičkih udara na konstrukciju kamiona. Za Nk<Nkr kapacitet kompleksa je manji zbog čekanja na kamione tj. Hasić Mustafa (t/h) Gdje je: kč(k) – koeficijent iskorištenja kamiona vezano sa čekanjem pod bagerom zbog slučajnog karaktera dolaska. vrijeme transporta (ttr=tp+tpr19 i vrijeme istresanja (ti). Pošto je Nk=Qb/Qk.  ekonomskim – minimalnom cijenom koštanja utovara i transporta stjenskih masa. stvarni kapacitet transporta. kod čega je bager ograničavajući član kompleksa. „nagomilavanje“ kamiona pod bagerom. pa je na grafiku Qb=f(Nk) predstavljen pravcem paralelnim apcisi. sa rastom kapaciteta se smanjuje broj kamiona Nk. Na odnos zapremine kamiona i kašike bagera glavni uticaj imaju elementi utovarno- transportnog ciklusa: vrijeme utovara (tu) kamiona. maksimalnim iskorištenjem kamiona (0. kapacitet bagera (max). 2. računski kapacitet transporta. 1. Sl. 2. vrijeme zamjene kamiona pod bagerom (tzam). predstavlja i maksimalno mogući kapacitet Qb(max). Kapacitet cikličnog kompleksa za kč(b)=1. bez vremena utovara i zamjene. Izbor kompleksa bager-kamion Uskađenost kompleksa bager-kamion određeno je sledećim uticajnim faktorima:  tehnološkim – brzim istresanjem kašike bez prosipanja. Udio transportne funkcije kamiona može se definisati faktorom kretanja: τ=1-tu+tzam/tc(k)=1-tpos/tc(k)=1-λ tpos=tu+tzam – vrijeme posluživanja kamiona (izvan transportne funkcije) 2 . Qb<Qb(max).95<kg<1. a time raste i produktivnost zbog smanjenja potrebnog broja radnika za rukovanje i odrzavanje. tc(k) – računsko vrijeme ciklusa kamiona. U slučaju Nk>Nkr nastaje tzv. 3. Zavisnost kapaciteta mašina (bagera i kompleta kamiona) od broja kamiona u kompleksu razgranate strukture Računski broj kamiona je: tc(k ) Nkr= tu +tzam Pravac 3 na slici predstavlja funkciju Qkk=ψ(Nk) za kč(b)=1.

od broja kamiona utovarenih na jedan sat (nh): 60−tzam∗n h t ∗qe( ) Qot-b= tc( b) h 60 nh= tc ( b )∗µ m+tzam Kapacitet bagera sa asimptotski približava svom maksimumu pri µm=beskonačno i tzam=0 60 t ∗qe ( ) Qb(max)= tc (b) h Otkopni kapacitet kamiona: 60 Qot-k= tc ( b )∗µ m+tzam+ ttr+ ti *q*kg (t/h) Maksimalni kapacitet kamiona je kod µm=1 tj. što je veća veličina λ to je veči kapacitet u tonama.50. Hasić Mustafa λ=tpos/tc(k) – relativni udio vremena posluživanja kamiona Granična veličina faktora kretanja je τ-1 kod tpos=0 što odgovara „utovaru kamiona u hodu“. Promjena faktora posluživanja λ u potpunosti odgovara promjenama otkopnog kapaciteta bagera. „zapreminski modul kompleksa“ bager-kamioni: V µz= E Između masenog i zapreminskog modela postoji odnos: µz=µm*kpu kpu – koeficijent punjenja bagerske kašike Otkopni kapacitet bagera u kompleksu. Razlikujemo i odnos zapremine sanduka kamiona i bagerske kasike tzv. Pokazatelj λ određuje kapacitet transportnih sredstava po 1t njihove nosivosti.: 60 t ∗q∗kg( ) Qk(max)= tc ( b )+ tzam+ttr +ti h 3 .12-0. zavisi od intenziteta zamjene kamiona pod bagerom. Relativni udio vremena posluživanja kamiona mijenja se u širokim granicama od 0. U realnim usolovima kamion gubi dio svoje transportne funkcije. Razlikujemo odnos mase stijene u kamionu i bagerskoj kašici tzv „maseni modul kompleksa bager-kamioni: q µm= qE q – nosivost kamiona (t). postajući na neko vrijeme „depo na točkovima“. tj.

qi – nosivost novog kamiona (t). Formiranje i usklađivanje kompleksa bager-kamioni u zatvorenom ciklusu? Rad kamiona u zatvorenom ciklusu je najčešća varijanta na PK. Hasić Mustafa Relativni otkopni kapacitet bagera u zavisnosti od masenog modula µm: tc ( b )∗µ m Qb= tc ( b )∗µ m+tzam Qot −b Qb= Qb(max❑) Relativni otkopni kapacitet kamiona u zavisnosti od masenog modela µm: tc ( b )+ tzam+ttr +ti Qk= tc ( b )∗µ m+tzam+ ttr+ ti Qot −k Qk= Qk (max ❑) Optimalni maseni modul kompleksa bager-kamion: µm(opt)= √ 1+ 1+ 2 4Q tc ²(b) C=tzam*(tc(b)+ttr+ti+tzam) Potreban broj kamiona veće nosivosti. kod neizmjenjenih uslova eksploatacije (kod zamjene amortizovanih kamiona) računa se: Σqa ∗τa Ngi= qi τi Σqa – ukupna nosivost amortizovanih kamiona (t). τa – faktor kretanja amortizovanih kamiona. 4 . Broj kamiona se računa po formuli: 2L + ti+tmi Nk= Vsr +1 tu+tzam Gdje je: L – dužina transporta (km). Vsr – srednja brzina kamiona (km/h). τi – faktor kretanja novih kamiona 3.

λ – relativni udio vremena posluživanja kamiona Srednji koeficijent zastoja kamiona: 5 . Svako od k=n+1 stanja može biti zajedno sljedećom vjerovatnoćom: Po – vjerovatnoća da su svi kamioni u radu: α – intenzitet dolaska kamiona na utovar na čas: � – intenzitet utovara na čas: Gdje je: Nsm – ukupan broj napunjenh kamiona u smjeni. Ta stanja su sjledeća: o – svi kamioni rade (o kretanju i istresanju).2.n. tmi – vrijeme manevra na utovaru i istovaru (h). 1-jedan kamion se nalazi na utovaru a ostali n-1 u radu.. 2-dva kamiona se nalaze na utovaru a ostali n-2 u radu itd.1.ti – vrijeme utovara i istovara (h).. k=0.. tpos – vrijeme posluživanja. Bager i kamione možemo razmatrati kao podsistem masovnog posluživanja koji se može nalaziti u k – stanju. tzam – vrijeme zamjene (h).. Hasić Mustafa tu.

imamo (m-k) bagera koji čekaju na kamione k – kamiona se nalazi pod bagerima (na utovaru). rješavamo rad „n“ i „m“ bagera: n=Nk*m Nk – broj kamiona potreban uz jedan bager. Očevidno je m<n. Nema čekanja kamiona pod bagerom tj 1<k<m pa je: 6 . na osnovu teorije masovnog posluživanja. Formiranje i usklađivanje kompleksa bager kamioni u otvorenom ciklusu? I ovdje kao i kod rada kamiona u zatvorenom ciklusu. Hasić Mustafa Srenji koeficijent zastoja bagera: Kao kriterijum optimalnosti može služiti minimum zastoja bagera i kamiona (cijelog kompleksa) 4. a ostatak od (n-k) je u kretanju i na istovaru. Kompleks od m – bagera i n – kamiona može se nalaziti u sljedećim stanjima: 1.

1 – q=30 t 2 – q =50 t Bager E=5 m³ Uvođenjem dispečerizacije na PK kod velikih masa i velikog broja kamiona mogu se napraviti znatne uštede radom kamiona u otvorenom ciklusu prikazano na slici. 2. prihvata se minimum troškova zastoja kompleksa (bagera i kamiona zajedno): Koeficijent zastoja kz(k) i kz(b) u funkciji broja bagera kod rada kamiona u otvorenom ciklusu prikazani su na slici. Koeficijent zastoja bagera i kamiona mogu se računati na sledeći način: Gdje je: υ – prosječan broj kamiona na čekanju. pa je: *Po Po – vjerovatnoća da na utovaru nema ni jednog kamiona tj. Preko koeficijenta zastoja računaju se cijene zastoja kamiona i bagera: Kao kriterijum optimalnosti. Hasić Mustafa Pk – vjerovatnoća stanja. svi m bageri stoje. 7 . Svih m bagera su u procesu utovara (zauzeti) a dio kamiona stoji (čeka) tj m<k<n. ρ – prosječan broj bagera na čekanju.

Hasić Mustafa 5. tc(b) – prosječno vrijeme ciklusa bagera (s). Proračun sksploatacionog kapaciteta i broja mašina u kompleksima bager-kamion? Eksploatacioni kapacitet bagera računa se po formuli: Tsm – vrijeme smjene (h). Tz – vrijeme zastoja (h). kod njihovog rada u zatvorenom ciklusu. kg – koeficijent iskorištenja nosivosti. kb – koeficijent bagerovanja. q – nosivost kamiona (t). Broj kamiona. tc(k) – prosječno vrijeme ciklusa kamiona (min). računa se kao količnik kapaciteta bagera i kamiona: Qb−sm Nk= Qk−sm 8 . Eksploatacioni kapacitet kamiona računa se po formuli: E – zapremina kašike bagera (m³).

transport. 9 . ub.ut. Kao kriterijum optimalnosti služe nam specifični diskontovani troškovi u cijelom ciklusu rada kompleksa. uu. odlaganje (km/t).13* E Gdje je: V – zapremina sanduka kamiona (m³). gdje je: C – cijena koštanja jedinice proizvoda (km/t). f – diskontna stopa dobiti. L – dužina transportera (km). utovar. . uo. Za rad u otvorenom ciklusu broj kamiona se računa slično proračunu u zatvorenom ciklusu. Hasić Mustafa Kompletiranje kamiona za rad sa „m“ bagera vrši se proračunom po formuli: Broj kamiona za jedan bager u zatvorenom ciklusu rada može se računati po formuli: V +1. Qgod – godišnji kapacitet kompleksa. E – zapremina bagerske kašike (m³).investicije u mašine za bušenje.08∗L Nk=10.56-1.