You are on page 1of 21

SKRIPTA ZA SPREMANJE PRVE

PARCIJALE IZ ENTOMOFAUNE
UMSKIH EKOSISTEMA

Nihad a k i , BA

Sarajevo, mart, 2017. godine


Page | 1
UMJESTO UVODA

Simptom je vidna manifestacija oteenja biljke, njihovo pojavljivanje je u


vezi sa intenzitetom napada tetnika.

POD GENERACIJOM se podrazumjeva skup jedinki dobiven od predhodne


generacije koja e dati jedinke nove generacije.

Podjela simptoma:

1. Defolijatori

2. Potkornjaci i tetnici floema

3. Srikari

4. tetnici izbojaka, pupova i korijena

5. tetnici biljnih sokova i grinje

6. tetnici sjemena, iarica, cvjetova i plodova

7. Proizvoai gala i

8. Drugi vani insekti

INSEKTI RASADNIKA
Page | 2
Red ORTHOPTERA, PRAVOKRILCI

Usni aparat za grickanje, prednja krila su im pergamentna, prava, manja i


ua od zadnjih, imaju cerke a enke i legalicu, zadnje noge su podeene za
skakanje, protoraks jako razvijen i pokretljiv, razvie nepotpuna
metamorfoza.

Fam. Gryllidae (popci)

Tijelo valjkasto. Zadnja krila zakrljala, a prednja su neto skraena i kod


mujaka slue za proizvodnju zvuka. enka ima snanu legalicu. Najee
ivot provode u rupama. Jako polifagni.

Grylluscampestris L. poljski popac.

Najkrupniji na popac. Prezimljava u stadijumu larve III stepena u rupama. U


blizini otvora jedu biljke. Prva imaga krajem maja. enke polau jaja u rupu.
U ljeto mlade larve. tete u rasadnicima naroito u onima gdje se intenzivno
suzbija korov (jedina preostala hrana mlade biljke). Suzbijanje: tlo
insekticidima, koji eliminiu sve insekta tla.

Fam. Gryllotalpidae

Predstavnici ove familije su po obliku tijela potpuno razliiti od ostalih grupa


pravokrilaca (izdueno - valjkasto tijelo). Glava prognatska, snano razvijeno
prednje grudi. Tri para nogu razliita, prednje za kopanje, srednje za hodanje,
zadnje za skakanje (radi teine teko). Na kraj trbuha par dugih
lankovitihcerka. ive pod zemljom.

Gryllotalpa gryllotalpa L. rovac

Prednje noge snane i podeene za kopanje i sjeenje ila, srednje hodanje,


zadnje skakanje. Pronutom snano razvijen, hitiniziran, guste dlaice. Prednja
krila za zvuk. Sposobnost leta u toku parenja.

Rovac je omnivor (svatojed). Najradije se hrani ilicama, ali i zglavkarima,


crvima, kanibalizam.

Bionomija: Imago krajem maja, polijeganje jaja u zemljite (10-20, 100 cm).
Prezimljavaju kao larve IV stepena i kao imaga. Imaju est larvenih stepena.
Imaju jednogodinju generaciju.

Spada u grupu jako tetnih insekata u rasadnicima. Fitofag i zoofag. Glavne


tete kopajui hodnike i oteujui korijenje mladih biljaka, a manje hranei

Page | 3
se korijenjem. Jedui druge ivotinje, on je i koristan. U rasadnike dolaze na
dva naina: dolijetanjem u doba parenja i unoenjem stajnaka.

Suzbijanje: mehanike, ubijanje pojedinanih individua, istraivanje i


unitavanje gnijezda, lovljenjebubolovkama, priprema rupa sa stajskim
ubretom. Hemijski.

Melolontha vulgaris+M.hippocastani F. Gundelj, majska buba, hrut

Obje vrste su vrlo sline po izgledu i veliini. Razlikuju se po zavretku trbuha


pygidiumu. Kod vulgaris on je gotovo iste irine od korijena do vrha. Kod
hyppocastani pri korijenu naglo suava i zavrava jednim proirenjem u
obliku dugmetaImaga hyppocastani su neto manjaVulgaris ima vratni tit
crn, pokrioca svjetlije crna, pipci i noge crveno crni Hyppocastani vratni tit
rasto crven, pokrioca tamno mrka, pipke crveno mrke i noge rasto crvene.
Obje vrste su tetne i kao larva i kao imago posebno u zv. gundeljevim
godinama. Vulgaris je vie istona a hyppocastani zapadna vrsta. U umi i viim
regionoma je ei hyppocastani, a u ravnicama i poljima vulgaris . Roje se u
proljee, neto ranije hyppocastani .Rojenje traje mjesec dana. enka u
zemlji polae jaja u gomilice. Poslije 4-6 sedmica iz poloenih jaja se javlja
larva.Ostaju na mjestu leenja hranei se humusom i ilicama . U avgustu se
ukopavavaju u zemlju gdje grade lutkinu kolijevku. On ne naputa lutkinu
kolijevku sve do narednog proljea kada izlazi maja radi rojenja. Gundelj je tetan
u gazdinstvu kao larva i imago . Neprijatelji imaga su ptice i nake tahine.
Suzbijanje. U umi je to zatvaranje sklopa. U rasdnicima pokrivanjem lijeha
pruem ili posipanjem kreom. Bioloke mjere su zatita prirodnih
neprijatelja. Mehanike : iskopavanje larava, u rasadnicima mamac za
hvatanje-salata. Skupljanje imaga daje najbolji rezultat pogotovo izutra dok
je jo ukoen od jutarnje hladnoe.

Fam. Elateridae (skoibube)

Tijelo izdueno. Na trbunoj strani prvog grudnog segmenta ima


trnolikizrataj, a na poetku drugog grudnog segmenta ima udubljene gdje
moe da se smjesti taj izrataj (ako zavre na leima). Fitofagi, karnivori
(larvama drugih insekata). Trajanje generacije 1 3 godine. tete ine kao
larve, hrane se korijenjem. Larepolifagne i hrane se korijenjem svih biljaka.
Larve se nazivaju injaci, iari ili drotari, zbog izrazito vrstog i hitiniziranog
tijela. Neprijatelji: mievi, krtica. Suzbijanje, mehaniki: sakupljanje,
iskopavanje biljaka zajedno za zemljom, hvatanje na mamac biljke (zelena
salata, krompir u konzervi). Hemijski: razni insekticidi. On ne naputa lutkinu
kolijevku sve do narednog proljea kada izlazi maja radi rojenja

Page | 4
INSEKTI BUKVE
Fam. Curculionidae (Surlai, Pipe)

Imaga ove familije imaju glavu produenu u surlu na ijem se kraju nalazi
usni aparat za grickanje. Kod nekih vrsta surla je dua od tijela. Veina ima
prelomljene pipke sa glavicom. A kod mnogih su zadnja krila zakrljala te ne
mogu da lete. Larve su u mnogim sluajevima apodne i slijepe. Glava je jako
hitinizirana sa snanim vilicama. Surlai su fitofage sa razliitim naklonostima u
pogledu biljkaka i biljnih dijelova. Neke vrste se hrane liem, druge korom,
korijenom itd. Postoje stroge monofage ali i polifage . Smatraju se za jednu od
najtetnijh grupa tvrdokrilaca. Attelabus curculionides L. (hrastov
cigara). Cigaru pravi od jednog lista i to donjeg dijela . Roji se kasnija od ove
vrste a i razvie tee sporije. Prezimljava u stadiju larve u opalim cigarama,
koje naputa tek u proljee radi hrizalidacije u zemlji . Mjere suzbijanja u umi
su teke, dok je u rasadnicima to sakupljanje cigare

Koristiti prezentaciju Almine Halilovi i Dalile Topi o insektima bukve. Izvrsno


uraena prezentacija.

Page | 5
MRAZOVCI

Spadaju u grupu grbica poznatih tetnika na bjelogorici. Ime su dobili po


tome to se, za razliku od veine leptira, roje u jesen, obino nakon prvih
mrazova, to moe potrajati do sredine zime. U mrazovce spadaju grbice iz
vie rodova, rojenje kojih traje tijekom cijele zime - to su rodovi Cheimatobia
(Operophtera), Hibernia i Anisopteryx. Istiu se spolnim dimorfizmom.
Domaini : Grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus spp.), bukva (Fagus
sylvatica), breza (Betula pendula) te mnoge vokarice .

Operophthera brumata, Erannis defoliaria - Veliki mrazovac, Operophtera


boreata

Operophtera brumata L. Mali mrazovac

Polni dimorfizam izraen (mujak vei).

Rojenje od novembra do januara. enka polae jaja oko pupaljaka na tankim


granama, razn udubljenja ili ljuspice kore. Za malog mrazovcastadijum mlade
gusjenice je kritian period u razviu (osjetljive na gladovanje, niske
temeprature i obilne padavine). Karakteriu se rasipnikimderanjem.

Page | 6
iroka polifaga, rani defolijtor. Klon je masovnom namnoenju, tj.
Gradacijama (samostalno ili s drugim defolijatorima). Ako su
defolijacijesvakogodinjje dolazi do jakog slabljenja fizioloke kodicije stabala,
postaju atraktivna sekundarnim tetoinama, kasnije se i osue.
Samnjujeprirast, a smanjenje ima kumulativan tok. Izostaje raanje sjemena
(obnova izostaje), razbijanje sklopa, razvoj korova.

Suzbijanje: mehaniki, hemijski. Postavaljanje lovnih pojaseva, gusjenini


lijepak (sjemenski objekti). Insekticidi Bioloki: preparati na bazi bakterije
Bacillusthuringiensis.

Erannis defoliaria - Veliki mrazovac

Roji se od kraja novembra do poetka januara. enka polae oko 400 jaja
koja prezimljavaju i poetkom aprila se pile mlade gusjenice koje kasnije
brste lie posebno hrastova. Prilikom prenamnoenja dovodi do golobrasta.
Napada posebno vrste iz rodova: Quercus, Fagus, Tilia, Carpinus.

O. boreata-bukvin mrazovac

Gusjenica je zelena, ali s crnom glavom. Vrlo esta pojava u naim


listopadnim umama. Leptiri lete nou, a miruju danju. Mujaci su dobri
letai, a enke ne mogu letjeti, ve hodaju po drveu; prije odlaganja jaja
nastoje doi u kronju, gdje nakon kopulacije odloe po nekoliko jaja u
raljama grana i u blizini pupova. enka odloi od 200 do 300 jaja koja su u
poetku modro-zelena, a kasnije utocrvena. Jaja prezime, a u proljee, kad pone
otvaranje pupova, gusjenice izlaze i poinju s prederavanjem mladim liem i
cvjetnim pupovima. Kod deranja najprije prave rupe na liu, a kasnije izgrizaju ga
skeletiraju.

Page | 7
INSEKTI HRASTA I PITOMOG KESTENA
Coroebus bifasciatusOl. hrastov prsteniar

Imago plavozelen ili zlatnozelen sa metalnim sjajem. Rojenje tokom juna i


jula. enka polae jaja pojedinano na grane u kronji. Ispiljenelarve se
ubuuju pod koru i u bjelici pravi hodnike (eliptine) ka osnovi grane. Pred
kraj razvialarvaizgriza spiralan hodnik i time prstenuje granu ili mlado
stablo, presjeca sve sudove suenje slijedi. Dalje napreduje prema sri gdje
gradi lutkinu kolijevku. Imago pravi karakteristian izletni otvor. Razvie traje
dvije godine dva puta prezimi kao larva u hodniku napadnute grane.

Primarna fizioloka tetoina. Sue se grane u vrhu kronje, lome se po


dejstvom vjetra. Kod mladih biljaka kronja se osui.

Suzbijanje: mehaniko-fizike mjere borbe. Spaljivanje zaraenih grana,


lomljenje do prljenja dovoljno.

Fam. Lyctidae (bjeljikari)

Predstavnici ove familije su sitni insekti. Tijelo izdueno. Glavo jasno isturena
sa ispupenimfacetovanim oima. Vratni tit u obliku pravouganika ili
trapeza. Larve bijele. Razlikuju se od larava familije Anobiidae po posljednoj
stigmi na osmom trbunom segmentu, koja je upadljivo vea od ostalih.
Noge su kratke, trolane.

Generacija je jednogodinja. enke kopuliraju na bjeljiku. Pomou duge


teleskopskelegalice polau jaja obino u presjeene sudove ili pukotine

Page | 8
drveta (nekad i u stare otvore i hodnike). Larve grade vijugave hodnike du
vlakana u bjeljiki u sr nikad ne prodiru. Odrasle larveprbiliuju se kori i tu
prezimljuju. U proljee grade lutkine kolijevke. Izletni otvori ogrugli. Insekti
suhog dreveta ne mogu napasti svjee drvo. Napada vrste s krupnim
sudovim.

Suzbijanje: preventivne mjere, trupci ugroenih vrsta brzo izvlaiti iz ume.


Napadnuti materijal brzo iskoristiti, ogrijev ili hemijska prerada.

Fam. Anobiidae (drvotoci)

Mali insekti, smee boje, valjaksto oblika. Imaju konaste pipke, tri posljedna
lanka jako izduena.

Rojenje traje dugo april august. Kopulacija na povrini kore ili u pukotinama
ili starim hodnicima, otvorima. Larve se ubuuju i prave uzdune hodnike.
Hodnici starijih larava idu u svim pravcma i esto se presjecaju. Prodiru
kompletnu masu. Razvie traje godinu dana.

Tehnike tetoine. Donje prostorije nastambi, tavne ne, drvnopreraivka


preduzea.

Suzbijnje: preventivno i represivno, bez dugog lagerovanja, direktno


unitavanje nekim premazivanjem insekticidima.

Cerambyx cerdo L. Velika hrastova striibuba

Tecocne boje, pipci kod mujaka dvostruko, kod enke neto dui od tijela.

Odrasli insekti krajem maja i u junu. Nalaze se u kronjma i na stablima.


enka polae jaja u pukotine birajui stara ali i vitalna stabla. Larve se pile i
ubuuju izmeu kore i bjeljike. U hodniku prezimi i drugi put prodirui na
proljee dublje u drvo do sri. Gradi kukast hodnik, na kraju lutkina kolijevka
ovalna. Ovi hodnici se razlikuju od ostalih vrsta ove familije jer su eliptini s
veim prenikom od 50 mm i manjim 25 mm. Imago se javlja u proljee
etvrte kalendarske godine (razvoj generacije 3 god u 4 kalendarske).

Napada iva stabla veih prenika u donjem dijelu. Fizioloki i tehniki


tetnici. Iz otvora istie biljnji sok.

Suzbijanje: prev i repr, na ugruenim mjestima ne ostavljati pojedinana


stabla veih prenika. Rep: balgovremena doznaka, lovna stabla.

Cerambyx scopolii mala hrastova striibuba

Page | 9
Polaganje na potpuno vitalna ili fizioloki slaba stabla, te na svjee panjeve.
Nepravilni hodnici.

Fizioloka i tehnika tetoina.

Scolytus intricatus hrastov potkornjak

Tijelo crne boje, na gornjoj usni dva uperka duih dlaica potsjea na dva
mla roga.

Dvostruka generacija. Rojenje u maju, drugi put u septembru. Po javljanju idu


u kronju dopunska ishrana. Na tankim granicama grizu koru, mjesto
ravanja. Fizioloka i esto umirua stabla. Svjee posjeena stabla ili donje
grane u fazi suenja.

Kopulacija na povrini, kasnije se enka ubuuje pod koru gradei jednokrak


materinski hodnik.

Tipini sekundarni tetnik. esto prenose gljive iz rod Ophiostoma.

Suzbijanje: detaljno ienje materijala u komje je naseljen potkornjak


(dubee stabla, svjea leavina, izvale, prelomljene grane). Spaliti ili tretirati
hemijski. Obavezno u cilju kontrolne brojnosi koristiti kontrolna ali i lovna
stabla, koristei leea ali i bolje dubea stabla.

Xyleborus monographus(F.) mali hrastov drvenar

Smeo-crven ili utocrven. Vratni tit zaobljen, prekriven zupcima. Obronak


jasno izraen bez pruga, sa obe strane ava nosi razmaknute zaotrene
grbice.

Imaga se javljaju rano poektom aprila. enke izlaze u proljee gradei


hodnike viljukastog tipa. Najprije bui u radijalnom pravcu ulazni hodnik dug
5 cm, lijevo i desno od ulaznog gradi materinske hodnike u istoj horizontalnoj
ravni (do 12 cm). Od primarnih materinskih mogu se razgranati i sekundarni
hodnici, znatno krai. Polae jaja u materinske hodnike u gomile. Pile se larve
i rasporeuju du hodnika. Hrane se micelijama gljive, za 5-6 nedelja
zavravaju razvoj i hrizalidiraju na mjestu ishrane. Formiraju se stadiji lutke i
mlada imaga. Prezimi kao imago.

Dvostruka generacija.

Page | 10
X. monographus i Platypuscilindrus najznaajnije tetoine koje uzrokuju
muiavost hrastovog drveta, esto proimaju kompletno drvnu masu. enke
se ubuuju iskljuivo u svjee posjeeni materijal u zasjeni naroito, ali i
dubea stabla u fazi suenja, svjee prelomljena, svjee panjeve. Za
naseljenje je presudna optimalna vlanost koja je potrebna za razvoj
ekosimbiontskih gljiva (vea suhoa drveta gljiva umire, larve se nemaju
ime hraniti).

Subijanje: brzo izvlaenje, lagerovanje na sunanim mjestim, guljenje kore.


Vrijedniji materijal prskati insekticidima.

Xylosandrus dispar nejednaki drvenar

Polnidimorfizam jako izraen. Mujaci manji. enka naseljava svjee trupce


ali i potpuno zdrave biljke.

Hodnini sistem je lano ljestiviast (Od ulaznogradijalnog hodnika, koji plitko


prodire u drvo, granjaju se lijevo i desno primarni materinski hodnici koji
prate god, a od njih vei broj sekundarnih, koji idu u pravcu vlakana (gore i
dole). U hodnicima se razvijaju gljive isti od crvotoine.

Generacija jednogodinja.

Mjere borbe kao kod prethodne vrste X. Monographusa.

Thaumatopoea processioneaL. hrastov etnik

Leptir srednje veliine. Jaja enka polae na glatkoj kori hrasta. Legla su
estougaona, jaja poredana jedno do drugoga, zaljepljenasekretom za
podlogu, s gornje strane prekrivena sekretom i ljuspicama sa trbuha enke.
Leglo slie boje kao i kora hrasta. Gusjenice dugo 3 3,5 cm,
crvenkastosmee bradavice sa bijelim dugim otrovnim dlakama bolan
svrab.

Generacija jednogodinja. Rojenje august. Polijeganje jaja na osamljenim


stablima na rubu ume. Jaja prezime i narednog proljea se pile gusjenice.
Gusjenice se ne razilaze nego provode cijeli ivot zajedno u pauinastom
gnijezdu (u ravama grana) gdje se i presvlae i odbacuju izmet. Zavre
razvie do jula, zavlae se dublje u gnijezdo ispredajuikokone i prelaze u
lutku.

Napada stare hrastove ume , ali i mlae prenamnoenjem. Javljla se sa


gubarom ali i drugim defolijatorima. Gubitak u prirastu, rezervnih materija,

Page | 11
ulanavanje hrastove pepelnice, fiziolokoslabljene stabla). Hrana zagaena
iglicama izazaziva probleme organa za varenje. Uginue divljai.

Suzbijnje: preventivno i direktne mjere. Pticama, sisarima nekim insektima.

Direktno: mehaniko- fizike hemijske i bioloke mjere.

Tortrix viridana L. zeleni hrastov savija

Leptir u rasponu krila 15 24 mm. Glava sa uspravnim bijelim, grudi sa


svijetlozelenim, a trbuh sa sivosmeim ljuspicama. Gusjenice su oligofagne i
hrane se samo liem vrsta iz roda Quercus. Hrastov savija je prvorazredna
tetoina hrastovih uma. Njegove gusjenice se hrane hrastovim liem svih
klasa starosti, ali preferiraju odrasla stabla u sastojinama. Etiologija golobrsta
je specifina. Poto je najvei broj jaja poloe u vrhovima kronji najviih stabala u
sastojini, gusjenice poinju da brste lie upravo u vrhovima kronji. Ogoljavanje
vrhova kronji je jasno uoljivo i siguran je znak da je u pitanju gradacija
zelenog hrastovog savijaa. est je sluaj zajedniog djelovanja gljive
hrastove pepelnice koja fizioloki slabe hrastova stabla. Za suzbijanje zelenog
hrastovog savijaa mogu se koristiti preventivne i direktne mjere borbe. Od
preventivnih mjera treba forsirati podizanje kasnolistajuih formi hrastova.
Od direktnih mjera borbe u obzir dolazi aviotretiranje napadnutih uma
tehnikom mikrotretiranja. Od preparata u obzir dolaze biotehniki insekticidi
na bazi diflubrrnzurona, teflubenzurona i sl.

Lymantria dispar- Gubar glavonja

Kod gubara je jako izraen polni dimorfizam, po emu je vrsta I dobila nauno
ime dispar. Gusjenice tokom razvoja mijenjaju boju i are. Presvlae se 4
(mujaci) i 5 puta (enke). Poslije prvog presvlaenja (II stupanj) glava ostaje
crne boje, ali gubi sjaj (postaje mat). Gusjenice V stupnja razlikuju se od
prethodnih na prvom mjestu po tamnijoj glavi, zbog pojave mnogobrojnih tamnih
grupica pjega na tjemenu i bokovima . Gusjenice VI stupnja su iskljuivo enke.
Od gusjenica prethodnog stupnja razlikuju se po jo tamnijoj glavi, zbog jo
brojnijih tamnih pjega, koje je prekrivaju. Gusjenice su iroke polifage. Na
cijelom podruju prirodnog areala, kao i na novoosvojenom u Sjevernoj Americi,
gubar ima jednogodinju generaciju. Leptiri se roje krajem juna i tokom cijelog
jula. enke nemaju sposobnost letenja, te zbog toga one u predjelu zavretka
trbuha izluuju feromon, kojim privlae mujake.

Euproctis chrysorrhoea L. utotrba.

Page | 12
Leptir, na kraju trbuha ima uperak gustih zlatnoutih dlaica (enka ali i
mujaci samo manji i rjei). Pipci kod mujaka perasti, enke testerasti.

Jaja loptasta i poloena u nekoliko slojeva, prekrivena zlatnoutimdlaicama


enke. Gusjenica crnosiva, bradavice na svakom segmentu sa gustim
dlaicama, a na sredini 6 i 7og segmenta trbuha sa lene strane ima po
jednu krupnu osmoterijucinober boje. Pri dodiru dlake se lahko lome.

Rojenje tokom jula. Jaja polae na nalije lista 300-400 jaja. Mlade gusjenice
najprije skeletiraju lista gdje je bilo jajno leglo, zatim ga obmotovaju
pauinastim nitima stvarajui poetak zimskog gnijezda. Po potrebi dodaju
jo nekoliko okolni listova na slian nain. Gnijezda lahko uoljiva ostaju zimi,
kao gusjenice prezime. Preslvaenje samo dvaputa, jako spor razvoj
gusjenica. Skoro odrasle gusjenice se razilaze i svako ivi posebno intenzivno
se hrane listovima. Krajem maja zavre razvie, ispredaju rijetku pauinu u
ravama ili oblinjem grmu, prave kokonehrizalidiraju. Stadij lutke dvije tri
sedmice.

Polifagne, jeseni brst nema neki znaaj. Glavne tete u proljee. Gubitak u
prirastu, izostanak uroda sjemena, fiziloko slabljenje biljke. Stvaraju uslove
za sekundarne tetnike. Nezgodne zbog dlaica koje are. Suzbijanje: jako
teko, stalna kontrola brojnosti, mehaniko-fizike, hemijske i bioloke mjere.
Odsjecanje i paljenje gnijezda. Bioloke mjere. Razni insekticidi.

Malocosoma neustria-Kukaviiji suznik

Leptir srednje veliine, u rasponu krila 30 do 40 mm. Boje slamnastoute sa


dvije poprene bjeliaste ili smee pruge na prednjim krilima. Mujaci su
neto manji od enki i imaju dvostruko peraste pipke. Odrasle gusjenice duge
45 do 55 mm. Tijelo obraslo utosmeim dlaicama. Leptiri se roje u junu i julu.
Izrazito fotofilni. Jaja polau u leglu u prstenu oko granice. Gusjenice se
hrane pred vee i nou. Presvuku se pet puta, krajem maja potpuno odrasle.
Stadijum lutke traje dvije nedelje.

Cydia splendana-kestenov savija

Leptir u rasponu krila 15 20 mm. Prednja krila su smee ili tamno - smee
boje. Gusjenice ukastobijelosive boje sa svjetlo utosmeom glavom.
Leptiri se roje u junu i julu. enka polae pjedinano jaja na lice ili nalije
listova. Gusjenice se javljaju od augusta do oktobra. U proljee naputa ir,
da bi se u junu ili julu pojavili leptiri nove generacije. Veoma opasna
tetoina.

Page | 13
Curculio elephas-kestenova pipa

Veliine 6 9 mm. Njenih surlica koje su due od tijela enki, dok su surlice
kod mujaka krae za jednu polovinu. Larva je bijele boje sa crvenkastom
glavom, gole ili slabo maljave, bez trbunih nogu. Razvie larve traje 35-40
dana. Napadnuti plodovi ranije otpadaju. U stadijum lutke pree tek
narednog ljeta (druga polovina augusta) iz kojeg se javlja imago, neposredno
pred rojenje (poetak septembra). Sjeme pitomog kestena moe biti
napadnuto 15 do preko 70 %. Veoma znaajna tetoina.

Drycosmus kuriphilus-kestenova osa iarica

Jedina djelotvorna metoda suzbijanja je uklanjanje i spaljivanje zaraenih


izbojaka i cijelih mladih biljaka. Kod starijih stabala potrebno je ukloniti to je
vie mogue zaraenih izbojaka. Trenutano ne postoje djelotvorni insekticidi
protiv ovog tetnog organizma. Kestenova osa ikarica je nova invazivna
vrsta tetnika. Brzini irenja pogoduje kontinuirani areal pitomog kestena,
biologija samog tetnika (enke koje se razmnoavaju bespolno i leu vei
broj jaja), oteano otkrivanje u ranim razvojnim stadijima i nedostatak
prirodnih neprijatelja.

Page | 14
INSEKTI JAVORA, JASENA I VOKARICA

Zeuzera pyrina-Granoto

Simptomi. tete zbog deranja gusjenica u granama i deblu. Hodnici su


promjera do 10 mm. Prepoznaje se po ulaznom dijelu hodnika gdje se nalaze
ekskrementi gusjenica u obliku grube piljevine. Napadnute grane povenu i
osue se. Uzronik Leptir: promjer krila 45-65 mm. Krila i tijelo su bijeli i
prekriveni crnim ili plavim pjegicama. Gusjenice su 6 cm dugake, prvo ruiaste
zatim ute boje sa crnim tokicama. Glava je crne boje. Leptiri se roje u junu ili julu.
enke odlau jaja na rane ili pukotine grana nakon ega gusjenice po izlijeganju lako
ulaze u drvo. Gusjenice ive i deru 2 do iznimno 3 godine u drvetu. Mogunost
zamjene Drugi insekti koji bue u drvetu vrboto, azijska cvilidreta, mala i velika
topolina cvilidreta, zelena lipina cvilidreta. Obratiti panju na tipino deranje
gusjenica. Posljedice za stablo. Odumiranje grana. Intenzivno slabljenje mladih
stabala. Rijetko stradava itavo odraslo stablo. Mjere zatite. Rezanje i spaljivanje
svjee napadnutih dijelova stabla. Mlade gusjenice koje jo nisu duboko ule u
stablo mogu se unititi uiljenom icom. Mogua je i primjena feromona.

Anoplophora glabripennis - Azijska cvilidreta "Zvjezdano nebo"

Simptomi. Regeneracijsko deranje insekata na granama i liu. Na mjestu


izgrizene kore enka odlae jaja, a iz rane curi biljni sok, koji privlai ose i
strljene. Larve deru ispod kore sve do sri u ovalnim hodnicima irine 3 cm
te stvaraju vrlo grubu piljevinu. Uzronik Karantenski tetnik zabiljeen prvi puta
u Evropi u Austriji 2001. godine. Insekt je sjajan, crne boje s veim brojem bijelih
mrlja na pokrilju. Duine je 2-4 cm. Pipci su dui od tijela ( kod mujaka 1,3, a kod
enke i 2,5 puta dua od tijela). Larve do 5 cm dugake, bez nogu, sa sjajnim
svjetlosmeim hitiniziranim prsitem. Posljedice za stablo Jakim napadom
larvalnog stadija stablo odumire. Stabilnost stabla reducirana. Trule na ranama.
Mjere zatite Stroge karantenske mjere: zabrana transporta napadnutih
stabala i drvnih dijelova ambalae (bez termike obrade) te onih iz podruja
zaraenog tetnikom. Organizacija karantenske slube. Napadnuta stabla
najhitnije u potpunosti unititi.

Eriophyes fraxinivora - Grinja na cvatu jasena

Simptomi Stapke cvata nepravilno se razvijaju, postaju prvo ukaste kasnije


smee i ljepljivo masne te poprimaju oblik cvjetae. Izrasline ostaju da vise i zimi.

Page | 15
Uzronik Grinje ikarice 0,1-0,4 mm (povealo), duguljaste, bezbojne ili ukasto
do naranaste boje. Imaju dva para nogu. Izrasline nastaju nakon uboda i ulaska
sekreta grinje.

Prociphillus spp - Jasenove lisne ui

Simptomi Kuglaste formacije na vrnim granama. Pri otvaranju zakovranog lia


nalazimo pokretne sivoplave ui, prekrivene bogatim naslagama bijele votane
tvari. Uzronik do 5 mm velike krilate ui, lete ljeti i sele se na korijen jela (Abies
spp.). Ponovno se vraaju na jasen krajem jeseni. Usljed sisanja sokova na lisnoj
peteljci tokom proljea, prouzrokuju kovranje lia i stvaranje kuglastih formacija.

Posljedice za stablo. Uglavnom estetske. Kod jaeg napada moe doi do


deformacija u rastu.

Mjere zatite. Najee ne trebaju. Mogua je primjena insekticida (aficida)


u proljee, prije formiranja kuglastih deformacija.

Stereonychus fraxini - Jasenova pipa

Simptomi. Pojava zakanjelog pupanja usljed izgrizenih lisnih pupova


(rupice). Kasnije, rupiaste grizotine na liu odraslih pipa i skeletirani dijelovi
njihovih larvi.

Uzronik. Crne do smee siune pipe ( 3 mm ) na pupovima, liu,


peteljkama i deblu. Prljavo-ute sluzave beznoge larve, po liu se kreu
priljepljene sluzavim eksudatom. Od kraja maja mogu se nai maleni
bavasti kokoni u kojima se larve kukulje. Jedna generacija godinje.

Mogunost zamjene - nema. Posljedice za stablo. Jai napadi dovode do


zakanjelog, sekundarnog pupanja. Osim estetskih, moe izazvati i fizioloke
probleme za stablo. Mjere zatite. Suzbijanje se teko obavlja i mogu je
jedino tretman insekticidima u doba razvojnog stadija larve (maj).

Lyttavesica toria L. panska buba

Tijelo izdueno, mekano zelene boje. S donje strane tijelo obraslo gustim
ekinjama. Tri para nogu za hodanje, krila dobro razvijena.

Rojenje maja i juni. Brste lie, najprije mlado a onda staro. Paralelno sa
ishranom kopuliraju. Polaganje jaja u zemlji, jamicu zatrpa. Pile se male larve
prvog stepena triungulinus, odlaze na cvjetove oblinjih biljaka i ekaju
soliternu pelu koja ih nosi u svoje gnijezdo. Prva larva ubija jaje i larvu pele

Page | 16
zatim prelazi u drugi stepen, prilahoen za ivot u medu. Zatim trei stepen
pseudochrysalida u kom ostaje do narednog proljea (nekada dijapauza cijele
naredne godine). U proljee etvrti larveni stepen, zatim hrizalidira. Stadij
lutke te imago.

Jednogodinja generacija (nekad dijapauza).

Uzrokuje golobrst, smanjen prirast, fizioloka slabost, smanjuje brojnost


soliternih pela.

Suzbijanje: mehaniki i hemijskim putem. Sakupljanjem i ubijanjem


siretnimetrom.

Stereonychus fraxini jasenov surla

Rojenje u aprilu. Po pojavljivanju vre dopunsku ishranu pupoljcima ili tek


formiranim listovima. enka polae jaja na pupoljke uz lisne nerve na naliju
listova. Ispiljenelarve se u poetku hrane lisnim tkivom sa nalija listova,
ostavljajui epidermis na licu lista. Odrasle larverupiasto izgrizaju listove.
Larve grade kokone u stelji u pukotinama kore kasnije hrizalidiraju.

Jednogodinja generacija.

Opasna tetoina, otete pupoljke, nema formiranja lista, odnosno


doivljavaju stabla defolijaciju. Suenje stabala.

Borba jedino hemijskim tretiranjem.

Leperisinus varius (F.) mali jasenov potkornjak

Crne boje.

Rojenjemart-maj. enka pod korom gradi dvokrak horizontalni hodnik dug 6


10 cm irok 1,5 mm. Larveni hodnici brojni, pod pravim uglom na materinske
u pravcu vlakana. Lutkina kolijevka dijelom u kori a dijelom u drvetu.

Generacija jednogodinja. Javlja se i sestrinska generacija tokom ljeta, po


nekim autorima i dvostruka. Imaga vre dopunsku ali i regenerativnu
ishranu. Prezimi kao imago.

Preferira starija stabla, i kao primarni i kao sekundarni tetnik, i zdrava i


boljeljiva stabla. tetan kao imago i kao larva. Prezimljava pod korom, gdje
se stvaraju pukotine i zadeljanja podsjeaju na rak ranu jasenova rua.
Izaziva fizioloko slabljenje. Permanento izumiranje stabala jasena.

Page | 17
Suzbijnje: kao i kod ostalih potkornjaka, sjea i uklanjanje. Lovna stabla,
hemijski insekticidi.

Hylesinus crenatus F. Veliki jasenovpotkornjak

Neki smatraju da ima prostu dok neki dvostruku generaciju. Rojenje u aprilu.
Grade dvokrak horizontalni hodnik, stara stabla sa debljom korom. Ulazni
hodnik je u kori za razliku od prethodne vrste. Larveni hodnici u pravcu
vlakana jako dugi.

Hyphantria cuneadudovac

Leptir, enka krupnija od mujaka i ima deblji trbuh. Jaja u


jednoslojnimleglima. Polifagna vrsta. Dvostruka generacija. Rojenje krajem
aprila. Polijeganje jaja na naliju lista (rjee lice lista). Ispiljene gusjenice se
ne razilaze. Nagrizaju epidermis, ostavljajui samo lisne nerve (skeletiranje
lista). Kasnije se razilaze u pukotine pojedinano, u rijetkom
kokonuhrizalidiraju. Nekada se javlja i tree generacija.

Izazivaju golobrste, vie tetan u hortikulturi, fizioloko slabljenje. Suzbijnje:


odscjecanjem i paljenjem gusjeninih gnijezda. Bioloki insekticidi s
bakterijombac. Hemijski u rasadnicima.

INSEKTI TOPOLE
Sesia apiformiscl. veliki topolinstklokrilac

Na najvei staklokrilac, leptir. Graom tijela posjea na strljena.


Kombinacija smee i ute boje.

Generacija dvogodinja. Rojenje tokom maja. Jaja polae u serijama po 10ak


u pridanku stabla, na deblje povrinse ile ili direktno na zemlju. Pile se
gusjenice i odmah se ubuuju pod koru gdje grade plitiast hodnik u kome
prezime prvi put. Sljedee godine prodire dublje u drvo, bui hodnike od
pridanka ka korijenu. Izbacuju grubu crvotoinu. U jesen pred drugo
prezimljavanje se vraaju ka pridanku stabla i tu grade izlazni kanal i u njemu
prezimljavaju drugi put u posljednjem larvenom stepenu. U rano proljee
ispredaju kokone od piljevine gdje u aprilu hrizalidiraju, da bi se u maju javili
leptiri.

Rasprostranjen, javlja se u parkovima, permanento prisustvo velikog broja


gusjenica dovodi do tekih oteenja stabala. tete fizioloke i tehnike.

Page | 18
esto pogoduju naseljavanju sekundarnih etoina. Mehanike osobine
stabla na minimumu, pod jaim vjerovima se prelamaju. Stabla su u osnovi
izraetana hodnicima.

Suzbijnje: Hemijskim metodama.

Aegeria apiformis - Strljenka, pelka

Vrste drvea. Sve vrste topola (Populus spp.) i vrba (Salix spp.) Simptomi.
Na podnoju stabla ovalne rupe promjera 5-6 mm. Hodnici larvi u drvetu.
Uzronik. Aegeria apiformis, leptir slian strljenu, promjer krila 45 mm.
Mogunost zamjene. Razliite vrste cvilidreta

Vrbina muha ikarica - Helicomyia saliciperda

Vrste drvea. Vrbe (Salix spp.), trepetiljka (Populus tremula). Simptomi.


Na dvo- i viegodinjim izbojcima i deblu prvo se od maja vide zadebljanja
nastala izraslinama oko komorica larvi. Kasnije se na tim mjestima kora
raspuca i razdere. Ispod toga nalazi se bjeljika formirana kao pelinje sae
duine 0,5 m. Mjestimino smeenje kronje i odumiranje pojedinih grana.
Uzronik. Male muhe ikarice koje odlau jaja u lancima u pazucima
izbojaka. Larve su naranaste. Kako enke odraslih muha odlau jaja u blizini
izlaznih rupa, redovno dolazi do irenja raspucale kore, koje moe obaviti
deblo i uzrokovati teka oteenja.

Pemphigus spyrothecae - Topolina u ikarica

Vrste drvea. Topole (Populus spp.), naroito jablan (P. nigra 'italica') .
Simptomi. Na lisnoj peteljci nalazi se spiralno savijena ika .

Uzronik. Ui koje se pojavljuju u proljee i svojim sisanjem prouzrokuju


ike, prvo zelene, a kasnije crvenosmee boje. Iz iki u augustu izlaze
beskrilni insekti koji prekrivaju koru napadnutih stabala.

Saperda populnea L., Saperda carcharias L. - Mala i velika topolina


cvilidreta

Vrste drvea. Topole (Populus spp.) i vrbe (Salix spp.) Simptomi. Larva
prvo dere pod korom, a zatim odlazi u drvo. Ovalni kanali s grubom
piljevinom. Zadebljanje debla (mlaa stabla). Zadebljanja izbojaka i grana
(mala topolina cvilidreta). Velike rupe na listu (velika topolina cvilidreta).
enka male topoline cvilidrete naini osobitu potkovastu udubinu gdje odloi
jaje. Time dolazi do stvaranja zadebljanja na kori, gdje u poetku ive larve
koje kasnije idu u sriku grana. Uzronik. Velika topolina cvilidreta - Saperda

Page | 19
carcharias: odrasli 22-30 mm, koasto uti, gustih dlaka. U augustu
regeneracijsko deranje na listu. Mala topolina cvilidreta - Saperda populnea:
odrasli 9-15 mm, tamni sa utim dlakama na pojedinim dijelovima tijela.

Cossus cossus - vrboto

Vrste drvea. Topole (Populus spp.), vrbe (Salix spp.) i drugi liari .
Simptomi. deranje larvi u najdonjim dijelovima debla. Hodnici su iroki oko
15 mm iroki, bez piljevine i ekskremenata jer ih gusjenica izbacuje kroz
ulazni otvor. Pojava oteklina na rupama u deblu. Uzronik. Sivosmei leptir,
zdepastog tijela i promjera krila do 10 cm. Larve mesnatocrvene dugake do
10 cm i 1 cm debele. Vrlo su prodrljive i miriu intenzivno po octu.
Generacija je trogodinja. Posljedice za stablo Stablo koje je jako napadnuto
odumire. Mjere zatite Napadnuta stabla oboriti dok su larve jo u drvetu.

Cryptorrhynchus lapathi - Johina arena pipa

Vrste drvea Johe (Alnus spp.), topole (Populus spp.), vrbe (Salix spp.) i jo
neke meke liare. Simptomi Izbojci venu, mlada stabla odumiru. Kora prvo
nabubri, a zatim se na tom dijelu osui. Ovaj simptom naroito je vidljiv u
pazucima grana. Nakon to biljka kalusira ranu vide se rakaste tvorevine. Na
ulaznim se rupama pipa kadkad vidi izbaena piljevina. Hodnici su najee
ispunjeni piljevinom. Posljedice za stablo. Stablo izgleda bolesno, dijelovi
kronje pa i cijela biljka odumru. Mlada stabla ili gornji dijelovi starijeg stabla
postaju lako lomljivi. U rasadnicima je ova pipa naroito opasna za topole i
vrbe. Mjere zatite. Orezivanje napadnutih dijelova stabla. Upotreba
kemijskih pripravaka mogua u proljee (dok enka odlae jaja na koru).

Page | 20
Page | 21