You are on page 1of 13

ZDRAVSTVENO VELEUILITE ZAGREB

STUDIJ FIZIOTERAPIJE

INVERZIJSKO UGANUE GLENJA


KOD KOARKAA

SEMINARSKI RAD

Studenti:
Ivan Grgi
Filip Cvek
Luka Ernei
Petar ule
Josip Beneta

Zagreb, sijeanj 2017.


1. UVOD

Uganue glenja jedna je od najeih ozljeda noge i gotovo da nema osobe koja nije
pretrpjela neku vrstu te ozljede, bilo da se radi o profesionalnim sportaima, rekreativnim
sportaima ili obinim ljudima koji su ozljedu zadobili u svojoj svakodnevici. Ozljeda se
pojavljuje kada je pritisak koji je primijenjen na tkivu vei od njegove sposobnosti da
apsorbira pritisak(1).

Kada je rije o vrsti uganua, postoje inverzijska i everzijska. Inverzijska uganua su ea


radi veeg opsega pokreta inverzije stopala od pokreta everzije. Opseg pokreta je uvjetovan
anatomskom graom glenja, odnosno duljinom maleola. Ako se uzmu u obzir injenica da je
lateralni maleol dui i vei od medijalnog te poloaj petne kosti ispod lateralnog maleola kao
dijela vanjskog niza kostiju stopala, lako je zakljuiti da je, kod zdravog stopala, opseg
pokreta inverzije vei od opsega pokreta everzije, to se moe oitovati na samoj izvedbi
pokreta u svakodnevnim kontroliranim ili nekontroliranim uvjetima(2).

Inverzijsko uganue glenja(IUG) se esto javlja kod osoba mlaih od 50 godina jer je
njegova pojava uglavnom vezana za osobe koje se bave sportom, ali je takoer prilian broj
zabiljeen i kod starijih osoba koji su ozljedu zadobili u spoticanjima, poskliznuima i
padovima. Ozljede zgloba spadaju pod 10-30 % svih ozljeda u sportovima, a IUG spada u
80% ozljeda glenja(3). Uganua glenja mogu predstavljati stope ponovnog ozljeivanja u
visini od ak 70-80%, vodei do kronine nestabilnosti glenja u 20-50% tih sluajeva(1).

U sportu do IUG-a dolazi pri doskoku kada se stopalo nalazi u inverziji ili pri brzoj i nagloj
promjeni smjera kretanja. Uzimajui u obzir mehanizam ozljede, sportovi u kojima najee
dolazi to IUG-a su upravo takvi sportovi u kojima su obrasci kretanja plodno tlo za nastanak
ovakve vrste ozljede. To su sportovi poput koarke, odbojke, nogometa, rukometa i tenisa.

Na prevenciju IUG-a utjeu mnogi vanjski i unutarnji faktori, o emu su provoena


istraivanja koja su dala zanimljive rezultate. Uzimali su se u obzir unutarnji faktori poput
anatomskih karakteristika, opsega pokreta, miine funkcije, propriocepcije,
neuromuskularnog treninga i drugih. Vanjski faktori koji su se istraivali su bili tip tenisica,
noenje sportske proteze, zagrijavanje i istezanje, pozicija koji igra igra itd.

to se tie intervencije nakon ozljede, mnogi postupci su istraivani i dobivali su se razliiti


rezultati koji su dodatno varirali od osobe do osobe. Neki od istraivanih postupaka ovdje

1
prikazanih su manipulacija potiskom, krioterapija, modificirana bezbolna mobilizacija s
pokretom te ubrzana rehabilitacija. Uza sve to je jako vano uzeti u obzir to efikasnije
vraanje normalne funkcije zgloba, odnosno u sluaju koarkaa i ostalih sportaa i to bre
vraanje.

2. PREVENCIJA OZLJEDE

Moe li se i kako utjecati na pojavljivanje ozljede IUG-a bilo da se radi o novoj ozljedi ili
onoj koja se ponovno pojavljuje? Na to pitanje se ve dugo vremena pokuava dobiti
odgovor te stoga ne manjka istraivanja na tu temu. U obzir se uzimaju faktori od anatomske
grae, stanja neuromuskularnog sustava, pokretljivosti zglobova preko vrste tenisica koju
igrai nose, prisutnosti i kvalitete zagrijavanja i istezanja, noenja sportske proteze za vrijeme
aktivnosti(treninga, utakmica) do same pozicije koju igra igra, to je posebice vano za
koarkae jer se u koarci obrasci, koliina i intenzitet kretanja razlikuju od pozicije do
pozicije.

Danas, sa napretkom sporta i sve veom potrebom za boljim rezultatima to je bre mogue,
vano je i pokuava se svesti uestalost ozljeda na minimum. Ukoliko ipak doe do ozljede,
radi se na tome da se igraa to prije vrati na teren, odnosno da mu se vrati to je bolje
mogua funkcija.

U predstavljenim istraivanjima su ispitana djelovanja unutarnjih i vanjskih faktora na


prevenciju, odnosno ponovno ili inicijalno javljanje ozlijede, te metode u intervenciji i njihov
utjecaj na samu ozljedu i pacijentovo ozdravljenje.

2.1 Utjecaj unutarnjih rizinih faktora

IUG se najee javlja kod sportaa i stopa ponovnog ozljeivanja je vrlo visoka. Iako u
veini sluajeva nema ozbiljnijih posljedica, dobar dio njih se ne razrijei do kraja u smislu
potpunog oporavka, to onda dovodi do disfunkcije kod sportaa, a posljedino do ponovnog
ozljeivanja ili kronine nestabilnosti glenja.

2
Istraivanje koje su provodili Farzin Halabchi i suradnici u Teheranu je ukljuivalo 106
profesionalnih nogometaa i koarkaa prosjene dobi od 19,8 godina. Meu njima je bilo
onih koji nisu nikada ozlijedili zglob, odnosno pretrpjeli IUG i onih koji su ozljedu zadobili
opetovano nekoliko puta, bez planiranog i namjernog broja ozljeivanih i neozljeivanih.

Ispitanici su kao pripremu za istraivanje ispunili upitnik u kojem su odgovarali na pitanja o


prijanjim ozljedama glenja te njihovom intenzitetu, subjektivnom doivljaju i opisu
znakova i simptoma te broju i stupnju ozljede u posljednje dvije godine. U istraivanju su
proli mjerenja koja su ukljuivala duljinu i irinu stopala, index posture stopala, goniometriju
opsega pokreta plantarne i dorzalne fleksije stopala te dorzalne fleksije prve falange, testove
ravnotee na jednoj nozi, test Prednje ladice i test talarnog tilta(4).

Uz test ravnotee na jednoj nozi, raen je i star excursion test(4) koji se izvodi tako da
ispitanik stoji na jednoj nozi, a stopalom druge noge mora dotaknuti toke oko sebe jednako
udaljene od stajne noge.

48 koarkaa i 58 nogometaa je sudjelovalo u istraivanju. Oko 58.5% njih je jednom


doivjelo uganue, a 14.2% njih je uganue pretrpjelo nekoliko puta na barem jednom
ekstremitetu. Kod koarkaa u odnosu na nogometae je prevlast imao broj i akutnih i
ponovno pojavljujuih uganua.

Pokazalo se da nema povezanosti izmeu uganua glenja i indexa posture stopala,


dimenzija stopala i generalne labavosti zglobova, ali da postoje neke poveznice izmeu
akutnog i ponovno pojavljujueg uganua i labavosti zgloba glenja. Takoer, rezultati Star
excursion balance testa nisu povezani s uganuima glenja.

Jedino je pozitivan test ravnotee na jednoj nozi povezan s akutnim uganuem, to nije
sluaj i sa ponovno pojavljujuim uganuem(4).

2.2. Utjecaj tenisica, istezanja i pozicije

Istezanje prije aktivnosti je izuzetno vaan dio bavljenja sportom, kako profesionalnim, tako
i rekreativnim. Mnogi ine pogreku kada preskau taj dio pripreme za aktivnost. Utjee li

3
istezanje prije aktivnosti na smanjenje anse za pojavu ozlijede, u ovom sluaju IUG-a u
koarci?

Jo jedan faktor koji treba uzeti u obzir je pozicija koju igra igra. Pozicije u koarci se
razlikuju u antropolokim i morfolokim karakteristikama igraa, obrascu i koliini kretanja i
motoriko-funkcionalnim sposobnostima. Kada se govori o pozicijama igraa na terenu 1-5,
misli se na poetne pozicije igraa jer tokom igre igrai vie puta mijenjaju poloaj pa tako
tzv. vanjski igrai ulaze u prostor reketa, a tzv. unutarnji igrai izlaze na liniju trice. Pozicije
oznaene brojevima se odnose samo na poetnu situaciju i raspored u igri koji se kasnije,
razvojem napada ili obrane, gubi.

Tako, primjerice, pod krakteristike tzv. vanjskih igraa spadaju visoka razina brzine
reakcije, frekvencije pokreta, brzine jednostavnosti pokreta, eksplozivne snage, agilnosti,
koordinacije itd. S druge strane, tzv. unutarnji igrai imaju veu razinu statine, apsolutne i
repetitivne snage, veu koliinu miine mase i potkonog tkiva i veu longitudinalnu i
transverzalnu dimenzionalnost skeleta(5).

Warren R. Payne i suradnici su u Melbourneu proveli istraivanje o utjecaju istezanja,


pozicije i noenja tenisica sa zranim jastucima na peti na uestalost uganua glenja.

U istraivanju su ispitana i promatrana 10 393 rekreativna koarkaa, a od tog broja je


zabiljeeno 40 ozljeda, to ini omjer ozljeda otprilike 3,85 na 1000 sudionika. Skoro
polovica njih(48.5%) je izostalo s natjecanja tjedan dana ili vie, a njih 56.8% njie zatrailo
profesionalnu pomo i lijeenje. Kao najei uzrok ozljede je definiran doskok.

Identificirana su tri rizina faktora za ozljedu igrai koji su imali povijest ozljeda glenja
su imali gotovo 5 puta veu vjerojatnost ponovne pojave ozljede, igrai koji su nosili tenisice
sa zranim jastucima u peti imali su 4.3 puta veu vjerojatnost ozljede od onih koji su nosili
tenisice bez zranih jastuka i naposljetku, istezanje prije aktivnosti se u ovom sluaju
pokazalo dobrim jer su igrai koji se nisu istezali prije aktivnosti imali 2.6 puta veu ansu za
ozljeivanje. Takoer postoji naznaka da noenje trake za gleanj smanjuje rizik ozljede kod
sportaa s povijesti ozljeda glenja(6).

S druge strane, kod srednjokolskih igraa noenje tenisica s jastuiima na peti nije se
pokazalo kao faktor rizika za ozljedu, odnosno igrai koji su nosili te tenisice su imali
priblino jednaku ansu za ozljedu kao i igrai koji nisu nosili takve tenisice(7).

4
2.3. Utjecaj neuromuskularnog treninga i sportske ortoze

Preventivne intervencije se obino koriste u raznim sportovima kako bi se smanjio broj


sportskih ozljeda. Kada se preventivne intervencije koje su temeljene na dokazima
translatiraju u svakodnevni trening u sportu, vani problem za rjeavanje je usklaenost. U
istraivanju prevencija sportskih ozljeda, usklaenost se koristi kao indikator sportaevog
tonog izvrenja prepisane intervencije. Ta usklaenost moe biti praena od strane
istraivaa, praktiara, trenera ili atletskih trenera, a moe biti i samostalno praena od strane
sudionika.

Pokazalo se da je osnovni efekt intervencije trostruko vei za sudionike koji su u skladu s


protokolom. U skladu s time, otkriven je manji rizik ozljeda donjih ekstremiteta kod bolje
usklaenih sportaa nego kod srednje usklaenih sportaa.

Isplativost prevencije uganua glenja drugog stupnja koristei neuromuskularni(NM)


trening ili noenje ortoza bila je procijenjena nasuprot kombiniranom koritenju i NM
treninga i noenja ortoza. Iako se noenje ortoze pokazalo superiornijim nego NM trening za
prevenciju povratnih uganua glenja, usklaenost sa svakom intervencijom je znatno
varirala. Zakljueno je da e se sportai sa veom percepcijom osjetljivosti za ponovno
ozljeivanje vre drati rehabilitacijskog programa. Posljedino, vea usklaenost
rezultirala je u manjem relativnom riziku obnavljanja ozljede.

Ukupna znaajna povezanost izmeu usklaenosti i intervencije bila je vidljiva kod


sudionika s povijeu prethodnog uganua glenja. Drugim rijeima, ako su imali prijanju
ozljedu glenja to je povealo vjerojatnost vee usklaenosti s bilo kojom od intervencija. Od
tri grupe, one koja je samo nosila ortozu na glenju, one koja je kao intervenciju imala NM
trening i one koja je kombinirala NM trening i noenje ortoze tokom aktivnosti, usklaenosti
u grupi ortoza i kombiniranoj grupi bile su znatno nie u usporedbi s usklaenosti u NM
trening grupi. Nadalje, sudionici koji su sudjelovali u visoko rizinom sportu imali su
poveanu mogunost biti vie usklaeni s bilo kojom od intervencija(8).

5
to se tie ortoza na vezanje, pokazalo se da njihovo noenje smanjuje uestalost, ali ne i
intenzitet i jainu akutnog IUG-a kod srednjokolskih koarkaa i koarkaica koji imaju ili
nemaju povijest ozljeda glenja(9).

Kada se usporeuje uinak ortoza i kinesio-tape-a na glenju kod srednjokolskih sportaa i


sportaica, ortoze su uinkovitije od kinesio-tape-a, ali u sekundarnoj prevenciji, odnosno
prevenciji da se ozljeda ne pojavi ponovo, nakon to se ve jednom pojavila(10).

2.4. Utjecaj proprioceptivnog treninga

Propriocepcija igra vanu ulogu u stabilizaciji zgloba i prevenciji ozljeda. Proprioceptivne


ulazne jedinice su prenesene u ivani sustav, ali mnoge ostaju nesvjesne i mali dio njih doe
do svjesnog nivoa. Osjet pozicije zgloba i osjet kretanja zgloba izraz su svjesne komponente,
dok je posturalna kontrola uglavnom bazirana na nesvjesnoj komponenti. Proprioceptivna
kontrola je izraz uspjenosti stabilizacijskih refleksa u kontroliranju vertikalne stabilnosti.
Jednostavana stabilnost, odnosno stabilnost na jednom segmentu(npr. Stajanje na jednoj
nozi), bi trebala biti bazirana na propriocepctivnoj kontroli(minimizirajui vizualni i
vestibularni doprinos) garantirajui sigurnost osnovnih pokreta kao to je hodanje.

Proprioceptivni treninzi se sastoje od vjebi na ljuljajuim platformama s visokim i niskim


frekvencijama nestabilnosti i nestabilnim podlogama. U tim vjebama se tokom perioda
progresivno produljuju ponavljanja, a vrijeme odmora se skrauje. Neki od vrsta
proprioceptivnih treninga su proprioceptivna kontrola, podnoljiva proprioceptivna kontrola i
strukturalna elastinost te proprioceptivna aktivacija. Kada se usporeuje nekoliko treninga,
onaj koji ima krae intervale, vei intenzitet vjebi za nestabilnost i vee frekvencije a
najkrae vrijeme odmora se pokazao najuinkovitijim.

Proprioceptivni bazirani na visokofrekventnim vjebama nestabilnosti dovode do


poboljanja u proprioceptivnoj i posturalnoj kontroli i uspjeni su u smanjenju uestalosti
uganua glenja, istegnua koljena i bolnosti donjeg dijela lea. Drugim rijeima,
poboljanja u proprioceptivnoj kontroli mogu biti kljuni faktor za uspjeno smanjenje
ozljeda donjih ekstremiteta i lea(1).

6
3. INTERVENCIJA NAKON OZLJEDE

3.1. Manipulacija potiskom

Manipulacija potiskom se najee sastoji od brzih pokreta, male amplitude usmjerenih


prema talokruralnom zglobu kako bi se ustanovili deficiti u ROM-u dorzifleksije stopala i
funkcije(11).

Kod IUG-a dolazi do oteklina, oteenja ligamenta, smanjenog ROM-a, boli i smanjene
funkcije talokrualnog zgloba. Moe li manipulacija potiskom na talokruralnom zglobu
pomoi kod mobilnosti talokrulanog zgloba, ROM-a dorzifleksije stopala, boli i samo-
procijenjene funkcije samog zgloba?

Pokazalo se da manipulacija potiskom ima vei uinak to se vremenski blie primjenjuje


ozljedi, odnosno da e, to je primjena blia ozljedi, ROM dorzifleksije stopala naposljetku
biti vei i javljat e se manja bol.

U istraivanju Pellow i sur., kod ljudi koji su uganuli gleanj akutno do unazad 2 dana i onih
koji su pretrpjeli uganue prije vie od 5 dana(radilo se o uganuima I. i II. stupnja nema
potpune rupture ligamenata). Oni koji su primili terapiju manipulacije potiskom u
8 navrata su pokazali bolje rezultate u svim segmentima(ROM dorzifleksije, smanjena bol
i kompletna funkcija glenja) od onih koji su primili samo terapiju ultrazvukom.

Cleland i sur. su u svom istraivanju imali 74 osobe. Jedna polovica njih(37) je dobila kao
terapiju manipulaciju potiskom talokruralnog zgloba i manipulacije ostalih zglobova.
Druga polovica je dobila vjebe snage i vjebe za ROM, ali bez ikakvih manipulacija.
Rezultati su mjereni nakon 4 i 6 tjedana i pokazali su da je grupa na kojoj je raena
manipulacija bila bolja u svim testovima od grupe koja nije dobila nikakve manipulacije.

Andersen i sur. su proveli istraivanje na 52 osobe, s tim da je bilo podjednako mukih i


enskih osoba. Svi sudionici su pretrpjeli uganue glenja 6 ili vie mjeseci prije istraivanja
te nisu pokazivali nikakve simptome kao to su bol i otekline. Prva polovica je dobila jednu
manipulaciju potiskom i njihov ROM dorzifleksije je mjeren odmah nakon zavretka
tretmana(oko 2 minute nakon). Druga polovica je a to vrijeme leala i na njima nije bilo
nikakvih intervencija. Njima je takoer mjeren ROM dorzifleksije stopala. Pokazalo se da
nema nikakve razlike u rezultatima mjerenja nakon primjene terapije kod jedne i apstiniranja
od iste, kod druge grupe(11).
7
3.2. Krioterapija

Krioterapija se koristi u terapiji za rjeavanje akutnih ozljeda i olakavanje rehabilitacije.


Analgetiki efekti krioterapije su dobro utvreni no potencijalno upozorenje je da hlaenje
tkiva negativno utjee na neuromiinu kontrolu kroz zakanjelo vrijeme miine reakcije.
Zbog razloga to sportai kreu u aktivnost neposredno ili nekoliko minuta nakon primjene
krioterapije, vano je ustanoviti ima li hladnoa utjecaj na vrijeme miine reakcije(12).

Thain i sur. su ispitali utjeu li primjena mokrog leda, uranjanje u hladnu vodu i netretirano
kontrolno stanje na vrijeme miine reakcije m. tibialisa anteriora i m. peroneusa longusa.

Stabilnost glenja se ostvaruje kroz interakciju pasivnih i dinamikih sustava. Lateralni


ligamenti i zglobna kapsula pruaju pasivnu suzdranost protiv vanjskih sila. Te strukture
takoer sadre mehanike receptore koji osjete nagle ili ekstremne pokrete te iniciraju
dinamiku suzdranost.

Nadalje, aktivacija peroneusa longusa prua dinamiku suzdranost protiv prekomjerne


inverzije, dok tibialis anterior prua suzdranost protiv prekomjerne fleksije tabana.
Koordinirane i vremenski pravilne kontrakcije ovih miia su vitalne za zatitu skonog
zgloba protiv prekomjernih pokreta.

Sudionici istraivanja su bili osobe od 18 do 25 godina starosti koje su imale normalnu i


bezbolnu funkciju glenja, odnosno nisu pretrpjeli uganue. Pokazalo se da 10 minuta
hlaenja zgloba nema negativan utjecaj na vrijeme miine reakcije i miinu amplitudu u
odgovoru na simulaciju IUG-a. Takoer, ustanovljeno je da se led moe primjenjivati prije
rehabilitacije glenja bez utjecaja na dinamiku neuromiinu kontrolu. Drugim rijeima, za
sportae je sigurno da se vrate sportskim aktivnostima ve 10 minuta nakon hlaenja
zgloba(12).

3.3. Modificirana bezbolna mobilizacija s pokretom

Koritenje mobilizacijskih tehnika kod pacijenata s ogranienom funkcijom glenja


uzrokovanom pretrpljenim uganuem se pokazalo korisnim. No, ipak, to se pokazalo korisnim

8
samo za ogranienja vezana za plantarnu i dorzalnu fleksiju. Uinak mobilizacije s
pokretom(MSP) se ispitao kod IUG-a, i to uz uvjet da se mobilizacija treba modificirati tako
da bude bezbolna.

Prema Brianu Mulliganu, ta bol se javlja uslijed pozicijske nepravilnosti izmeu tibije i
fibule koja se dogodi kada anteriorni talofibularni ligament povue fibulu, a ne zbog istegnua
samog ligamenta.

Modificirana bezbolna MSP se sastoji od bezbolne trakcije, odnosno antero posteriornog


klizanja lateralnog maleola tibije u kranijalnom smjeru. Dok je tak poloaj zadravan, pacijent
napravi aktivni pokret plantarne fleksije i inverzije a terapeut vri pritisak pri krajnjoj toci
opsega pokreta. Tada se stavlja kinesio-tape u smjeru mobilizacije kako bi pomogao zadrati
ispravljenu poziciju fibule. Cijela primjena tehnike, kao to joj i samo ime govori, treba biti
bezbolna za pacijenta i treba donijet trenutane i trajne benefite.

Provoenje ove tehnike je pokazalo svoje rezultate. Ispitanica je bila enska koarkaica
starosti 23 godine s boli u glenju koja je prijavljena na koarkakoj utakmici. Imala je
povijest vie ponovno pojavljujuih IUG-a, s tim da je zadnji bio godinu dana prije
najrecentnije ozljede. U tom periodu koarkaica nije prijavljivala nikakvo pojavljivanje boli.

Primjena modificirane MSP rezultirala je potpunim rjeavanjem svih simptoma i brzim


vraanjem na teren u normalne aktivnosti.

Nakon inicijalne primjene tehnike, na pacijentici je evidentiran trenutni bezbolan pokret u


glenju. Nakon 5 tretmana koji su se sastojali od modificirane MSP i tehnika kinesio-tapinga
pacijentica je otputena s jednakim opsegom pokreta bilateralno, manjim rezultatom na skali
Onesposobljenosti u fizikoj aktivnosti i asimptomatskim sistematskim tjelesnim pregledom.
Naknadni pregled 6 tjedana kasnije je pokazao odravanje tih istih rezultata(13).

3.4. Ubrzana rehabilitacija

Standardna terapija za akutno uganue glenja je tzv. PRICE zatita, mirovanje, hlaenje,
kompresija i elevacija ekstremiteta(eng. protection, rest, ice, compression, elevation).
Eksperiment o utjecaju ubrzane aktivne mobilizacije i PRICE terapije je proveden na 101
osobi(16-65 god.) na hitnom prijemu na koji su doli zbog akutnog uganua glenja.

9
Iskljuivali su se pacijenti koji su imali potpunu rupturu ligamenata, ozljede na drugim
zglobovima, kotano-zglobna napuknua, oni koji su pokazivali kontraindikacije za primjenu
krioterapije, oni koji nisu dobro govorili engleski, oni pod utjecajem alkohola ili droga i oni
bez stalne adrese prebivalita radi dugoronog praenja rezultata.

S rehabilitacijom se zapoelo u prvom tjednu nakon ozljede s vjebama za poveanje


opsega pokreta, aktivaciju pridruenih miia i neuromuskularu kontrolu. To je rezultiralo
pozitivnim rezultatima i osiguralo rani povratak normalne funkcije glenja. Da se ne bi
ponovo ozlijeivali, pacijenti su izbjegavali optereivanje lateralnih struktura zgloba. to se
tie optereenja u vidu hoda, za najbolju mobilizaciju i optereenje zgloba se preporua
ortoza na vezanje.

Vjebanje je rezultiralo veom pokretljivou u prva dva tjedna, a to se tie jaine boli i
otekline, nije bilo razlike izmeu pacijenata koji su mirovali i onih koji su vjebali. Drugim
rijeima vjebanje na poetku terapije i ubrzana terapija pomau vratiti normalnu funkciju
glenja(14).

4. ZAKLJUAK

Inverzijsko uganue glenja vrlo je esta ozljeda glenja koja najee dolazi prilikom
sportske aktivnosti, no nije rijetko da do nje doe i prilikom padova, spoticanja i slino. U
okviru sportske aktivnosti, tonije koarke, IUG je posljedica razvoja samog sporta koji se
temelji na brzim promjenama pravaca, doskocima, i konstantnim optereivanjem zgloba
glenja, stoga ne udi esto pojavljivanje ove ozljede u koarkaa. Samim time to je vrlo
uestala brojne su i intervencije koje slue za prevenciju i lijeenje ovakve vrste ozljede. to
se tie prevencije ozljede, na nju utjeu i unutarnji i vanjski faktori, od anatomskih struktura
pa sve do tenisica ili ortoza koje sportai nose. Istrauju se i mogunosti neuromuskularnog i
proprioceptivnog treninga koji pokazuju sve vei napredak u prevenciji ozljede i dokazuju
znatne prednosti kod sportaa koji su ih provodili kroz odreeni period. U intervenciji je ve
standardna krioterapija, manipulacija potiskom i ubrzana rehabilitacija koje pokazuju dobre
rezultate i koriste se kako bi se sporta to prije mogao vratiti treninzima i pripremama za
natjecanja koja zahtijevaju njegovu maksimalnu pripremljenost i dobro zdravstveno stanje
stoga je vrlo vano da se intervencija provede u punom obujmu. Takoer, za minimaliziranje

10
anse za zadobivanje ozljede, koarkaima se preporua uenje tehnika pravilnih doskoka i
osvjetavanje poloaja i pozicije ekstremiteta u svakom trenutku treninga ili utakmice. Sve
ove metode su korisne u veoj ili manjoj mjeri i svakim danom sve naprednije tako da se
moe oekivati sve vei napredak i smanjivanje postotka ozljede i brzo vraanje sportaa
treninzima.

5. LITERATURA

1. Riva D, Bianchi R, Rocca F, Mamo C. Proprioceptive Training and Injury Prevention


in a Professional Mens Basketball Team: A Six-Year Prospective Study. Journal of
Strength and Conditioning Research. 2016;30(2):461-475.
2. Platzer W. Priruni anatomski atlas. Zagreb:Medicinska naklada;2011.
3. Kobayashi T, Gamada K. Lateral Ankle Sprain and Chronic Ankle Instability: A
Critical Review. Foot & Ankle Specialist. 2014;7(4):298-326.
4. Halabchi F, Angoorani H, Mirshahi M, Pourgharib Shahi MH, ali Mansournia M. The
Prevalence of Selected Intrinsic Risk Factors for Ankle SprainAmong Elite Football
and Basketball Players. Asian Journal of Sports Medicine. 2016;7(3):1-7.
5. Trnini S. Selekcija, priprema i voenje koarkaa i momadi. Zagreb: Sveuilite u
Splitu; 2006.
6. McKay G D, Goldie P A, Payne W R, Oakes B W. Ankle injuries in basketball: injury
rate and risk factors. British Journal of Sports Medicine. 2001; 35(2):103108.
7. Curtis CK, Laudner KG, McLoda TA, McCaw ST. The Role of Shoe Design in Ankle
Sprain Rates Among Collegiate Basketball Players. Journal of Athletic Training.
2008;43(3):230-233.
8. Janssen KW, van der Zwaart BC, Finch CF, van Mechelen W, Verhagen EALM.
Interventions preventing ankle sprains; previous injury and high-risk sport
participation as predictors of compliance. Journal of Science and Medicine in Sport.
2016;19(6):465-469.
9. McGuine TA, Brooks A, Hetzel S. The Effect of Lace-up Ankle Braces on Injury
Rates in High School Basketball Players. The American journal of sports medicine.
2011;39(9):1840-1848.
10. Trojian TH, Cracco A, Hall M, Mascaro M, Aerni G, Ragle R. Basketball Injuries:
Caring for a Basketball Team. Current Sports Medicine Reports. 2013;12(5):321-328.

11
11. Krueger B, Becker L, Leemkuil G, Durall C. Does Talocrural Joint-Thrust
Manipulation Improve Outcomes after Inversion Ankle Sprain?. Journal of Sport
Rehabilitation. 2015;24(3):315-321.
12. Thain PK, Bleakley CM, Mitchell ACS. Muscle Reaction Time During a Simulated
Lateral Ankle Sprain After Wet-Ice Application or Cold-Water Immersion. Journal of
Athletic Training. 2015;50(7):697703.
13. Mau H, Baker RT. Mau H, Baker RT. A MODIFIED MOBILIZATIONWITH
MOVEMENT TO TREAT A LATERAL ANKLE SPRAIN. International Journal of
Sports Physical Therapy. 2014;9(4):540-548.
14. Kozi urovi L. Uinak ubrzane rehabilitacije na funkciju zgloba glenja nakon
uganua. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. 2012;23(3-4):104-106.

12