You are on page 1of 15

JU MJEOVITA ELEKTROTEHNIKA KOLSKA GODINA

I DRVOPRERAIVAKA SREDNJA KOLA 2016./2017.


BIHA

SEMINASKI RAD
Predmet: Elektroenergetska postrojenja
Tema: Zemljospoj

MENTOR: UENIK:
erifa Behi, dipl. ing. Medina Barui
Razred: IV3

BIHA, mart-april, 2017.god.


1. Openito o zemljospoju
Zemljospoj predstavlja posebnu vrstu kvara u mreama koje nisu direktno uzemljene.
Radi se o jednopolnom kvaru, tj. o slomu izolacije izmeu faznog vodia i zemlje. Uzroci
kvara mogu biti isti kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali su posljedice razliite. Naime, u
ovom sluaju nemamo uvijek galvanski zatvoreni strujni krug, pa su elektrine prilike
drugaije, i to se tie napona i to se tie struje. Prijenosne mree nazivnog napona iznad 110
kV imaju danas (za razliku od prolih) direktno uzemljeno zvjezdite, tako da kod njih ne
moe doi do ove vrste kvara. Stoga zemljospoj kao vrsta kvara koja se posebno razmatra,
predstavlja specijalnu problematiku srednjonaponskih mrea s neuzemljenim zvjezditem i sa
zvjezditem uzemljenim preko malog induktiviteta ili malog djelatnog otpora.

2. Elektrine prilike kod zdrave mree s izoliranim zvjezditem


Zdrava mrea s izoliranim zvjezditem nema nikakve galvanske veze sa zemljom.
Mreu emo simboliki prikazati u reduciranom obliku, pomou trofaznog izvora spojenog u
zvijezdu (npr. sekundarni namot transformatora) i na njega prikljuenog trofaznog voda
(sl.2.1.)

Slika 2.1. Elektrine prilike kod zdrave mree

Prilike u ovoj reduciranoj mrei u principu odgovaraju prilikama u itavoj mrei. Izvor
daje simetrine fazne napone, vod ima svoje parametre jednolino rasporeene po duini, a
teret emo, kao i kod prorauna kratkog spoja zanemariti. Zbog poprenih grana voda i u
ovoj zdravoj mrei sa zanemarenim optereenjem e tei struje. Radi jednostavnosti u prvom
pristupu zanemarit emo impedanciju uzdunih grana, a takoer i odvod u poprenim
granama, tako da za promatranje ostaje samo kapacitet voda. Meusobni kapaciteti kod
promatranja zemljospoja nisu interesantni, jer e napo- ni izmeu faznih vodia biti isti bez
obzira na postojanje ili nepostojanje zemljo- spoja. U njima e tei odgovarajue kapacitivne
struje zbog napona koji vladaju izmeu vodia i te e struje biti iste kod zdrave mree kao i
kod mree sa zemljo- spojem. Promatramo dakle mreu, koja ima simetrini trofazni izvor i
samo poprene dozemne kapacitete Cz po jedinici duine, a svi ostali parametri voda su
zanemareni. Dozemni kapaciteti jednolino su rasporeeni du voda, ali emo ih za prvo pri-
blienje promatrati kao koncentrirane u jednoj toki u iznosu koji odgovara dozemnom
kapacitetu duine itave galvanski povezane mree (sl. 2.1-a).

Dozemni kapaciteti predstavljaju simetrini teret spojen u zvijezdu, tako da zemlja


predstavlja zvjezdite dozemnih kapaciteta. Zbog simetrije napona izvora i simetrije
kapacitivnog tereta, zvjezdite izvora i zvjezdite tereta bit e na istom potencijalu (sl. 2.1-b).
Sustav napona faznih vodia poklapa se sa sustavom napona izvora. Struje u dozemnim
kapacitetima uzrokovane su faznim naponima kojima prethode za 90, a s obzirom da stvaraju
simetrini sustav, u pojednostavljenom grafikom modelu ponitavaju se u zvjezditu tereta.
Iznosi pojedinih struja jednaki su u faznim vodiima, a dobiju se mnoenjem iznosa faznog
napona Uf s iznosom kapacitivne susceptancije.

|V R|=|V S|=|V T|=U f

|I R|=|I S|=|I T|=U f C z l

3. Elektrine prilike u mrei s izoliranim zvjezditem kod


zemljospoja
Prijanjem grafikom modelu treba samo jo dodati spoj izmeu jedne faze i zemlje (sl.
3.1.-a).

Slika 3.1. Elektrine prilike kod mree sa zemljospojem


Zbog zemljospoja, bolesna faza (npr. faza R) dobiva potencijal zemlje, tj. njezin napon
prema zemlji jednak je nuli. Fazni naponi izvora ostaju neporemeeni to se tie meusobnog
odnosa, jedino njihovo zvjezdite nije vie na potencijalu zemlje, jer se potencijal zemlje
premjestio iz zvjezdita mree na vrh vektora napona izvora koji odgovara bolesnoj fazi (sl.
3.1.-b). Zbog toga je napon bolesne faze jednak nuli, a naponi zdravih faza prema zemlji
dobivaju iznos jednak linijskom naponu. Kod zemljospoja dakle nastaje poremeaj napona
faznih vodia prema zemlji. Kroz dozemni kapacitet bolesne faze ne tee nikakva struja, jer
taj je kapacitet premoten zemljospojem. Kroz dozemne kapacitete zdravih faza teku struje,
koje odgovaraju iznosima linijskih napona tih faza prema zemlji. Te dvije struje teku kroz
zemlju i spajaju se na mjestu zemljospoja. Struje zdravih faza su po iznosu puta vee nego
kod zdrave mree.

Fazni kut izmeu struja u zdravim fazama jednak je 60, pa je iznos njihove sume
jednak umnoku iznosa faznog napona i trostruke kapacitivne susceptancije. Prema tome, na
mjestu kvara tee kapacitivna struja zemljospoja u smjeru od zemlje prema pogoenoj fazi. Ta
je struja mnogo manja od struje kratkog spoja, koja bi se na mjestu kvara pojavila da je
zvjezdite uzemljeno. Kao i u sluaju modeliranja razliitih vrsta kratkog spoja i ovdje
moemo posta- viti nadomjesni izvor na mjestu kvara. Napon tog nadomjesnog izvora po
iznosu jednak je naponu koji je na mjestu kva- ra vladao prije nastanka zemljospoja, a u mrei
treba premostiti sve elektromo- torne sile (sl. 3.2.).

Slika 3.2. Nadomjesni izvor za modeliranje zemljospoja

U izraz za izraunavanje struje zemljospoja treba uvrstiti sumu umnoaka dozemnih


kapaciteta i duina svih vodova u mrei koji su galvanski spojeni, a zbog jednostavnosti
modela mree, struja zemljospoja ima isti iznos bez obzira na kojem mjestu u mrei nastane
zemljospoj. Kod dosadanjih razmatranja, osim ostalih zanemarenja, zanemarili smo i
impedanciju elektrinog luka koji se veoma esto javlja na mjestu zemljospoja, te eventualni
otpor uslijed loeg kontakta samog zemljospoja, ako i nema elektrinog luka. Kod stvarne
mree, gdje nisu nainjene ovakve pretpostavke, prilike e biti neto drugaije zbog padova
napona u uzdunim impedancijama i u impedanciji na mjestu kvara. Ipak e u biti fizikalna
slika biti ista kao i ova koju smo dobili na temelju sasvim pojednostavljene mree.
4. tetne posljedice zemljospoja
tetne posljedice zemljospoja su slijedee:
- oteenje uslijed topline elektrinog luka na mjestu kvara,
- termiko djelovanje struje u elementima mree,
- prenaponi uslijed intermitiranog elektrinog luka,
- djelovanje strujnog polja u tlu,
- poremeaj napona,
- pad napona u elementima mree.
-
Uslijed topline elektrinog luka dolazi do termikog oteenja izolatorskog lanca i
vodia nadzemnih vodova na mjestu kvara. Luk na nadzemnom vodu moe zbog djelovanja
vjetra zahvatiti jo jednu ili dvije faze, pa na taj nain moe doi do dvopolnog, ili ak
tropolnog kratkog spoja. Ako na mjestu zemljospoja ne postoji izraziti elektrini luk, ipak tu
redovito dolazi do termikog djelovanja, odnosno zagrijavanja. Kod nadzemnih vodova
uslijed toga moe doi do oteenja metalnih dijelova, koji su u meusobnom dodiru, pri
emu je najneugodnije oteenje samog vodia. Kod troilnih kabela zemljospoj se uslijed
termikog razaranja izolacije redovito pretvara u tropolni kratki spoj.

Elektrini luk se pali i gasi intermitirano unutar svake poluperiode i to dovodi do putnih
valova koji se ire du voda, pa zbog refleksije mogu dosei opasne amplitude i izazvati
oteenja i na drugom mjestu u mrei. Osim toga, uslijed intermitirane struje zemljospoja
moe doi do razmjerno velikih prenapona (zbog nagomilavanja naboja na dozemnom
kapacitetu nadzemnih vodova). Ti prenaponi, ako se pojave, mogu dosei i peterostruku
vrijednost faznog napona, pa i vie. Uslijed toga dolazi do daljnjih preskoka odnosno proboja
na izolaciji.

Struja zemljospoja na mjestu kvara tee kroz zemlju, pa se tako zbog strujnog polja u tlu
stvaraju razlike potencijala na povrini tla u okolini stupa, gdje je nastao zemljospoj. Ove
potencijalne razlike nisu tako velike kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali s druge strane
mogu mnogo due potrajati, jer esto zemljospoj ostaje u pogonu satima. Zbog toga postoji
mnogo vea vjerojatnost opasnosti za ljude, koji dolaze u blizinu mjesta kvara. Nadalje,
uslijed nesimetrinih strujnih prilika u vodu nulte struje mogu inducirati neugodne, pa i
opasne napone u oblinim telekomunikacijskim vodovima.

Zbog poremeaja napona izmeu faznih vodia i zemlje (zdrave faze imaju prema
zemlji 3 puta vei napon nego u zdravoj mrei) dolazi do mnogo jaeg naprezanja izolacije,
koja zbog toga mora biti jae dimenzionirana. Za vrijeme normalnog pogona bez zemljospoja
esto neki lanci izolatorskog lanca budu oteeni, koji ipak u pogonu izdre trajno djelovanje
faznog napona.

Meutim, kod pojave zemljospoja na takvim izolatorskim lancima sa smanjenom


elektrinom vrstoom lako moe doi do preskoka. Neugodnost je to vea, to se naponski
poremeaj proiri na sve vodove koji su meusobno galvanski povezani. Prema tome je
zemljospoj na jednoj fazi stalna opasnost da doe do kvara izolacije na ostalim fazama bilo
gdje u toj mrei. To bi dovelo do dvostrukog zemljospoja, pri emu se dobiva zatvorena
zamka, koja se dodue zatvara kroz zemlju, ali su elektrine prilike sline onima kod kratkog
spoja uz pojavljivanje velikih induktivnih struja. Poremeaj napona, ako i ne izazove jo jedan
zemljospoj, moe dovesti do pojaanja korone sa svim njezinim tetnim posljedicama.
Prilikom tonijeg promatranja prilika kod zemljospoja moramo uzeti u obzir i uz- dunu
reaktanciju vodova na kojoj kapacitivna struja zemljospoja stvara negativni pad napona. Ako
se zemljospoj nalazi razmjerno daleko od izvora, dolazi do velikog povienja napona zdravih
faza na mjestu zemljospoja, to jo vie poveava struju zemljospoja, i tako dalje. O tome
posebno treba voditi rauna kod mrea gdje su du vodova mogue velike udaljenosti izmeu
zemljospoja i izvora.
5. Kompenzacija struje zemljospoja
Sliku 3.2. moemo jo dalje pojednostaviti tako, da tri paralelno spojena dozemna
kapaciteta zbrojimo (sl. 5.1-a). Ako zatim nadomjesni generator opteretimo jo i
induktivitetom L (sl. 5.1-b) takvim, da je zadovoljen uvjet

Uf
I z=3 U f C z l=
L

slijedi da je
1
L=
3 Cz l

Nadomjesni generator e napajati kapacitet 3Cz i induktivitet L strujama jednakim po


iznosu, a suprotnim po fazi (sl. 5.1-c), pa e razultirajua struja kroz generator biti jednaka
nuli, odnosno rezultirajua impedancija prikljuena na nadomjesni izvor beskonano velika,
to odgovara stanju paralelne rezonancije.

Slika 5.1. Princip kompenzacije struje zemljospoja

Kako nadomjesni generator predstavlja upravo mjesto zemljospoja stvarne mree,


moemo zakljuiti, da na mjestu zemljospoja nee tei nikakva struja. Po zamisli Petersena,
tko je ovu okolnost iskoristio, kompenziraju se kapacitivna struja zemljospoja na mjestu kvara
postavljanjem induktiviteta izmeu zvjezdita transformatora i zemlje. Taj je induktivitet po
njemu dobio naziv Petersenov svitak ili krae petersenka. Tropolni model kompenzacije struje
zemljospoja prikazan je na sl. 5.2.

Slika 5.2. Tropolni model kompenzacije struje zemljospoja


U galvanski povezanom dijelu mree mora biti primijenjena najmanje jedna petersenka,
a ako je primijenjeno vie njih, uvjet odnosi se na sumu induktiviteta svih petersenki.
Postavljanjem Petersenovog svitka uklonila se je najneugodnija posljedica zemljospoja, a to je
razorno djelovanje struje, najee u vidu elektrinog luka, na mjestu zemljospoja. Ako je
zemljospoj ostvaren putem elektrinog luka (ei sluaj), ovaj e se kod primjene petersenke
spontano ugasiti, poto je Iz = 0. Zbog toga, mrea u kojoj su primijenjene petersenke, esto
se zove i gaena mrea.

Ukoliko se radi o trajnom zemljospoju, tj. o vrstom (metalnom) spoju jedne faze sa
zemljom, na mjestu kvara - s obzirom da nee tei nikakva struja nee biti zagrijavanja,
opasnosti od napona dodira i slino. Takav pogon moe se tolerirati sve do pronalaenja
mjesta kvara. Logino je, a prema (5.9) i oigledno, da induktivitet L uvijek mora biti
uskljaen s dozemnim kapacitetima galvanski povezanih vodova gaene mree.

Do promjene dozemnog kapaciteta moe doi u skokovima iskljuivanjem i


ukljuivanjem pojedinih vodova, ali takoer i u manjim razmjerima i zbog promje- ne
provjesa vodia uslijed promjene temperature. Moemo dakle oekivati da uvjet (5.9) nee
biti potpuno ispunjen radi nedovoljno tone prilagodbe induktiviteta dozemnim kapacitetima
u svakom trenutku.

Osim toga, kapacitivna struja zemljospoja i induktivna struja petersenke koje cirkuliraju
u krugu petersenka-zemlja-dozemni kapaciteti-vodovi-petersenka, izazivat e i djelatne
gubitke, pa e imati i djelatne komponente, koje se ne mogu kompenzirati. Ako vektorski
zbrojimo djelatne komponente tih struja (I Cd, ILd ) s jedne strane i njihove nepotpuno
kompenzirane jalove komponente (ICj, ILj ) s druge strane, do- bivamo tzv. struju ostatka I r,
koja unato primjeni petersenke tee na mjestu zemljospoja (sl. 5.3).

Slika 5.3. Struja ostatka gaene mree


Povoljna je okolnost to je struja ostatka preteno djelatna ( I rd ), pa se njen prolaz kroz
nulu priblino poklapa s prolazom napona kroz nulu. Uslijed toga e se luk moi spontano
ugasiti i kod struje ostatka sve do nekih 100 A, dok je spontano gaenje kapacitivne struje
luka preko 5 A ve gotovo nemogue. Struja ostatka, jednako kao i kapacitivna struja
zemljospoja, proporcionalna je ukupnoj duini galvanski spojenih vodova (pomak nultoke
mree naime, ne prenosi se kroz transformatore), kao i nazivnom naponu mree. Kod
rasprostranjenih mrea s velikim duinama vodova struja ostatka je tolika, da se luk vie ne
gasi sam od sebe. Kod mrea visokog napona, pogotovo kod 220 kV i vie, izolacija postaje
krupna stavka u cijeni mree.

Kruto uzemljeno zvjezdite, koje se kod tih mrea koristi, omoguuje primjenu nieg
izolacijskog nivoa, ime se postiu utede na investicijama. Treba napomenuti da napon u
mrei nikada nije potpuno sinusoidalan nego sadri i vie harmonike. Petersenka, koja je
udeena na rezonanciju za osnovnu frekvenciju, ne moe kompenzirati struju zemljospoja
ovih nadvalova, pa prema tome te struje teku na mjestu kvara.

Meutim, te struje viih harmonika obino su znatno manje nego djelatna struja ostatka,
ali ponekad naroito za vrijeme prijelaznih pojava mogu doprinijeti odranju elektrinog
luka. U sloenim mreama s veim brojem transformatorskih stanica, vodova i napoj- nih
toaka postoji mogunost da se odvajanjem formiraju dvije ili vie galvanski odvojene cjeline.
Svaki odvojeni dio mora ostati kompenziran, pa o tome treba voditi rauna kod odreivanja
broja i rasporeda petersenki.

Slika 5.4. Posljedice i naini odvajanja mrea

Petersenovi svici izvode se sa eljeznom jezgrom koja ima zrani raspor (da se dobije
linearna ovisnost struje o naponu) u kotlu s rebrima za hlaenje, slinom transformatorskom,
koji je napunjen transformatorskim uljem (sl. 5.5). Petersenke imaju i dodatni strujni odnosno
naponski namot, koji slue za mjerenje i signalizaciju.
Slika 5.5. Izvedba petersenki

Osnovne karakteristine veliine Petersenovog svitka su:


- nazivni napon mree u kojoj e se primijeniti,
- nazivna (maksimalna) struja kompenzacije,
- opseg regulacije, koji je obino od 0,5In do In .

Regulacija je potrebna radi prilagoavanja petersenke ukupnom dozemnom kapacitetu


vodova, koji se u danom momentu nalaze u pogonu. Regulacija moe se vriti:
- u razmjerno grubim stupnjevima u beznaponskom stanju, ili
- kontinuirano pod optereenjem (pominom eljeznom jezgrom).
-
U drugom sluaju regulacija moe biti automatska. Zvjezdite sustava stavlja se pod
izvjesni izmjenini mjerni napon, a iz veliine i faznog kuta pripadne struje automatski
regulator izvodi zakljuak o stanju podeenosti petersenke i po potrebi daje nalog za korekciju
udeenja. Petersenke se redovito prikljuuju na zvjezdite transformatora spojenih u zvijezdu
ili cik-cak (kao to je prikazano na sl. 5.6, skica 1). Iznimno se moe stvoriti i umjetna
nultoka mree, npr. pomou trofaznog svitka.

Spoj YY nije prikladan za prikljuak petersenke, jer istofazna nulta struja (radi se o
nesimetrinom kvaru) ne moe tei u drugom namotu, pa se samo iznimno upotrebljava s time
da snaga petersenke ne prekorai 10 % snage transformatora. Za prikljuak petersenke
prikladni su spojevi s jednim namotom u trokut ili cik-cak spoju, jer kod trokuta nulta struja
se moe zatvoriti, a kod cik-cak spoja magnetski se tok uslijed nulte struje niti ne stvori. Zbog
dodatnog optereenja transformatora ipak se ne prikljuuju petersenke sa snagom veom od
30 % od SNtr.
Slika 5.6. Prikljuak petersenki

U nekoj transformatorskoj stanici redovito moe biti vie od jednog transformatora, koji
ne moraju uvijek svi biti u pogonu. Za prikljuak petersenke izvodi se tada jednopolna
sabirnica, na koju su preko rastavljaa prikljuena zvjezdita svih transformatora, kao i
petersenka, ili petersenke ako ih ima vie (sl. 5.6, skica 2). Manipuliranje u pogonu mogue je
pomou rastavljaa, jer u zdravoj mrei petersenke nisu pod naponom i kroz njih ne tee
struja. Naravno, prije otvaranja rastavljaa treba provjeriti, ne postoji li u mrei zemljospoj.
Kod veoma rasprostranjene mree broj petersenki mora biti dovoljno veliki iz razloga da se
kompenzacija lake prilagodi momentalnom uklopnom stanju mree. Za smjetaj petersenki
obino se izaberu vee transformatorske stanice s veim brojem veih transformatora i sa vie
prikljuenih vodova, jer u takvim se stanica- ma lake vre potrebne manipulacije (sl. 5.6,
skica 3).

Poznat je i drugi nain kompenzacije struje zemljospoja primjenom Bauchovog


transformatora (sl. 5.7). To je transformator male snage koji slui iskljuivo u svrhu
kompenzacije struje zemljospoja. Kompenzaciju kapacitivne struje zemljospoja vri svitak
promjenljivog induktiviteta, koji je prikljuen u otvoreni trokut koji stvaraju sekundarni
namoti. Prednost ovakve kompenzacije je to se Bauchov transformator moe smjestiti u bilo
ko- ju toku mree, neovisno o poloaju energetskih transformatora. Mana je pri tome to
potronja u praznom hodu prouzrokuje stalne gubitke. Bauchov transformator u domaoj
praksi kompenzacije nije se proirio.
Slika 5.7. Bauchov transformator

Danas se Petersenov svitak i Bauchov transformator sve manje primjenjuju, a umjesto


toga prevladava kruto uzemljenje zvjezdita (u mreama napona 60 kV i vie praktiki 110
kV i vie) ili uzemljenje preko malog otpora (mree ispod 60 kV praktiki 35 kV i
manje). Za ovo mogu se navesti slijedei razlozi:
- primjena petersenke zahtijeva trajni nadzor uklopnog stanja i prilagoavanje
induktiviteta svakoj promjeni,
- primjena petersenki smanjuje oekivane amplitude sklopnih prenapona u usporedbi s
tim amplitudama u izoliranoj mrei, ali ne u tolikoj mjeri kao kruto i maloohmsko
uzemljenje zvjezdita,
- otkrivanje mjesta kvara u izoliranoj ili gaenoj mrei je sloeno i dugotrajno,
- u vrlo rasprostranjenim galvanski povezenim mreama struje ostatka su prevelike, a da
bi se petersenke mogle uspjeno primjenjivati,
- razvoj brzih zatitnih ureaja i uvoenje brzog automatskog ponovnog uklopa u sprezi
s krutim uzemljenjem zvjezdita donosi znaajne prednosti u odnosu na pogon
gaene mree,
- povienje napona zdravih faza za vrijeme trajanja zemljospoja poveava rizik za
pojavu novog kvara.
6. Zakljuak
Zatita od zemljospoja, koja u kratkom vremenu iskljuuje element mree gdje je nastao spoj
jedne faze sa zemljom, ne primjenjuje se. Struje zemljospoja su obino znatno manje od struja
optereenja, pogotovo u gaenoj (kompenziranoj) mrei. Zbog toga je kriterij na temelju
kojeg bi djelovala neka selektivna zatita nedovoljno pouzdan. Umjesto automatske zatite,
pri pojavi trajnog zemljospoja u izoliranoj ili gaenoj mrei potrebno je da se poduzme
slijedee:
- da se utvrdi da je prekinuto zdravo stanje mree i da je nastao zemljospoj
(signalizacija),
- da se provedu potrebne sklopne manipulacije za utvrivanje bolesnog voda
(lokalizacija),
- da se iz mree iskljui bolesni vod (eliminacija).

Postojanje zemljospoja u mrei (signalizacija) najjednostavnije se moe prikazati s


pomou tri voltmetra (sl. 6.1.-a), smjetenih na bilo kojem mjestu u mrei. U no malnom
stanju sva tri voltmetra e pokazivati jednake, i to fazne napone. Pri pojavi zemljospoja napon
na jednom voltmetru e pasti na nulu, a na ostala dva e na- rasti na vrijednost linijskog
napona. Da bi se ovako pokazana pojava zemljospoja odmah uoila potrebno je trajno
promatrati instrumente, to je neprovedivo. Radi toga redovito se uvodi akustika i optika
dojava zemljospoja putem nadnaponskog zemljospojnog releja. Na sl. 6.1.-b relej je
prikljuen na tercijarne namote triju jednofaznih naponskih transformatora, koji su spojeni u
otvoreni trokut.

Slika 6.1. Signalizacija zemljospoja: a) pokazivanje postojanja zemljospoja; b) akustika i optika dojava
postojanja zemljospoja
Ako mrea ne raspolae jo nekim drugim ureajima, nakon signalizacije zemljospoja
pristupa se traenju mjesta zemljospoja (lokalizacija). Pri tome se koristi spoznaja da se
pomak zvjezdita rasprostire u cijelom galvanski povezanom dijelu mree. Ako se mrea
galvanski odvoji u dva priblino jednaka dijela, zemljospoj e se i dalje registrirati samo u
onom dijelu koji sadri bolesni vod. Daljnjom diobom dolazi se konano do defektnog
elementa. Prilikom traenja mjesta zemljospoja treba maksimalno izbjegavati iskljuivanje
potroaa, to e biti mogue ako barem u nekim transformatorskim stanicama postoje
dvostruke sabirnice i spojna polja, te ako je mrea zamkasta ili postoje paralelni vodovi.
Redoslijed, odnosno nain traenja treba da o tome vodi rauna. Osim toga traenje treba
usmjeriti na one vodove gdje je vea vjerojatnost pojave zemljospoja (dui vodovi, stariji
vodovi, vodovi na kojima se i ranije javljao isti kvar). Mjesto zemljospoja moe se utvrditi i
na temelju pokazivanja usmjerenih vatmetarskih releja, rasporeenih u mrei u tolikom broju
da se moe jednoznano zakljuiti na kojem vodu je zemljospoj (slika 6.2).

Slika 6.2. Odreivanje bolesnog voda usmjerenim vatmetarskim relejima

Takvi releji stavljaju se na sve odvojke u svim transformatorskim stanicama. Kod


nekompenzirane mree takvi releji mjere induktivnu snagu, a kod kompenzirane mree
djelatnu snagu, te u oba sluaja odreuju smjer toka snage u vodu. Podaci usmjerenih
vatmetarskih releja prenose se na centralno mjesto gdje se lako locira koji se vod nalazi u
zemljospoju, jer svi releji pokazuju u smjeru kvara. U sluaju kompenzirane mree gdje je
struja ostatka (koja je preteno djelatna) razmjerno mala u usporedbi s pogonskom strujom,
ova su mjerenja oteana, pa se kratkotrajno (za vrijeme odreivanja mjesta kvara) moraju
primijeniti posebne mjere za privremeno poveanje djelatne komponente preostale struje
zemljospoja. Usmjereni vatmetarski releji za mjerenje koriste nulte napone (pomak napona
zvjezdita) i nulte struje izazvane nesimetrinom strujom zemljospoja. Nulta komponenta
struje moe se mjeriti na dva naina, koji su prikazani na sl. 6.3.
Slika 6.3. Mjerenje nulte komponente struje a) nadzemnog voda b) kabela

Na sl. 6.3.-a prikazano je mjerenje nulte komponente struje kod nadzemnog voda s
pomou paralelno spojenih sekundarnih strana strujnih transformatora smjetenih u svakoj
fazi. Na sl. 6.3.-b prikazan je obuhvatni strujni transformator, koji se moe primijeniti kod
troilnih kabela ili snopa od tri jednoilna kabela koji tvore trofazni vod. Sekundarni je namot
ovijen oko prstenaste lamelirane eljezne jezgre, koja obuhvaa sve tri ile kabelskog voda.
Da bi se zaista mjerila samo nulta komponenta struje u faznim vodiima, a ne i struje u
metalnim platevima kabela, mora i dozemni vod kabelske glave biti proveden kroz prstenastu
jezgru. Nakon lokalizacije mjesta zemljospoja defektni se element iskljui (eliminacija) sve
do uklanjanja uzroka trajnog zemljospoja, odnosno do popravka.

7. Literatura
[1] ANALIZA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA, 5. ZEMLJOSPOJ; Prof. dr. sc.
Lajos Jozsa; Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Elektrotehniki fakultet