You are on page 1of 9

Utvrde

PROTUTURSKE I DRUGE UTVRDE IZMEU VRBOVCA I SAVE

Uokolo gradia Vrbovca postojalo


ANTI-TURK AND OTHER FORTRESSES BETWEEN THE SAVA
je nekoliko utvrda od kojih je danas
RIVER AND VRBOVEC
vrlo malo sauvano, a glavna im je
znaajka da su mnoge stradale u ve- Many mostly small scale fortresses used to lie to the south of the town of Vrbovec.
likoj seljakoj buni iz 1755. kada je However, when this area became the frontier between Croatia and the Ottoman
u krajevima sjeverno i sjeveroisto- Empire, many new fortresses were built in order to stop Turk incursions. Some
no od Zagreba popaljeno tridesetak bigger fortresses in this area, such as those lying on Episcopal estates of Dubrava
and azma, were occupied and subsequently either razed to the ground or
dvoraca i kurija. Zajedniko im je i
fortified by Turks. On the other hand, new ones, such as Cirkvena and Ivani,
to da su uspjeno odolijevali turskim were built, and they proved quite successful in countering Turkish attacks. These
napadima i da su bili ukljueni u ob- were modernly designed earthen bastions built by reputable military builders. A
ranu posljednjih ostataka Hrvatskog common characteristic of all fortresses lying in area to the south of Vrbovec is
Kraljevstva. that none of them was preserved to this day. The moat around the biggest one in
Ivani was backfilled in the early 19th century, for the fear of malaria epidemic.
Lovreina je danas dvorac koji se Only memories now remain as an evidence of the former strength of this edifice.
nalazi pokraj rjeice Velike, etiri
kilometra sjeveroistono od Vrbov-
pratiti. Tek od 1909. u vlasnitvu je strukcije pa je danas dvorac izgubio
ca. Sjedite je gospotije od 13. st., a
Drube sestara milosrdnica koje ga i sve svoje negdanje odlike i podsje-
kao utvrda se spominje od 16. st. Do
danas posjeduju i koriste kao umirov- a na francuske i zapadnoeuropske
15. st. vlastelinstvo se nazivalo Gos-
ljeniki dom za svoje bolniarke i dvorce, a taj su mu izgled vjerojatno
tovi ili Gostovec (Gostoyg), a pos-
uiteljice. podarili francuski arhitekti. No dvo-
lije prevladava naziv Lovreina, pre-
rac je i poslije mijenjan, a najvie
ma oblinjoj upnoj crkvi Sv. Lovre. Sadanji dvorac u sebi ima dijelove
1924. kada je glavnom proelju do-
Kroz taj je predio prolazila tzv. Kolo- renesansnog katela koji se u izvori-
dano novo krovite.
manova cesta, podignuta u vrijeme ma spominje od 1540. kao sastavni
prvoga hrvatskog vladara iz dinasti- dio protuturskih utvrda. Nakon obno- Vrbovec i Rakovec bila su dva sus-
je Arpadovia, koja je spajala Kop- ve je od utvrde u obliku slova L nap- jedna vlastelinstva koja su stoljei-
rivnicu i Krievce preko Zagreba s ravljen etverokrilni dvorac s unut- ma imala zajednike gospodare i
Jadranskim morem. ranjim dvoritem. No s vremenom slinu sudbinu. Oko 1200. prvi se
je srueno zapadno i sjeverno krilo put spominje Rakovec (Rakolnok,
Tijekom vremena posjed je mijenjao
te obavljene mnoge preinake i rekon- Rakunuk), a Vrbovec (Verbouch,
mnoge vlasnike, a najstariji je poz-
nati bio Abraham, sin krievakog
upana Bartola, kojemu ga je 1268.
darovao Bela IV. Poslije su se mije-
njali razni gospodari, a Nikola Lud-
breki je 1338. postao vlasnikom
cjelokupnog posjeda, ba kao i zag-
rebaka biskupija koja ga je naslije-
dila. Potom su posjed dijelili Bara-
nii i Bokaji, a drala u cijelosti
obitelj Gesti (Gezthy) koja ga je za-
loila sa svim ostalim posjedima pa
je sve pripalo obitelji Orehoci (Ore-
hoczy) koji su posjed i utvrdu posje-
dovali do 1726. Potom su vlasnici
Drakovievi i onda Pataii te ple-
mii Ki. Ono to se poslije dogaa-
lo s dvorcem, koji je obitelj Ki ob-
novila nakon to je utvrda popaljena
Dio stare karte s utvrdama izmeu Vrbovca i Save
u seljakom ustanku, teko bi bilo i

GRAEVINAR 56 (2004) 8 511


Utvrde

na i grofova Patai koji su posjedi-


ma vladali 125 godina. U njihovo je
vrijeme Vrbovec postao trgovite i
dobio pravo odravanja sajmova, a
1769. utemeljili su i prvu narodnu
kolu u Vrbovcu. No u seljakoj su
buni spaljene i vrboveka i rakove-
ka utvrda. Posljednji je vlasnik vlas-
telinstva bila grofica Eleonora Pata-
i koja je umrla 1834. Ono to se
poslije dogaalo s vlastelinstvima
teko je i nabrojiti, tek danas se ostaci
obnovljenoga starog katela u Vrbov-
cu koriste kao poslovni prostor.
Tvrava u Rakovcu prvi se put spo-
Dvorac Lovreina na crteu iz 18. st. minje 1244. u doba upana Vogenis-
lava, a 1495. spominje se kao utvreni
Worbouch, Verbovecz) 1244. kada lovia. zamak. Hrvatski je sabor 1560.
ga kralj Bela IV. izdvaja iz Krie- Nakon pogibije Ludovika na Moha- odredio da se Rakovec utvrdi, a u
vake upanije i dodjeljuje upanu kom polju, novi je hrvatsko-ugarski dva su navrata okolni kmetovi pop-
Junku. Vlastelinstva su bila odvo- kralj Ferdinand Habsburki dodije- ravljali oteenja. Turci su mnogo
jena do 1938. kada je hrvatsko-ugar- lio posjede banu Ivanu Karloviu. puta napadali Rakovec, ali ga nikada
ski kralj Sigismund, nakon to je u Potom su doli pod vlast Zrinskih nisu uspjeli zauzeti. Nakon to je u
Krievcima pobio svoje protivnike, kojima su i Rakovec i Vrbovec bili seljakoj buni stradao u poaru, vie
predao te posjede (skupa s Medved- vani za povezivanje posjeda u Me- nikad nije obnovljen. S vremenom
gradom) neacima zagrebakog bis- imurju s onima u Pokuplju i u Pri- je nestajao i danas od njega nema
kupa Eberharda Albena. Ta je obitelj morju. Zna se da su kratkotrajno ta nikakva traga. Do Prvoga svjetskog
posjede drala do 1436. kada su ih imanja bili zamijenili s Erddyjima rata bio se sauvao jedino bunar, ko-
kupili grofovi Celjski. Potom su i za neka u Ugarskoj, ali su se poslije jega su seljaci nazivali Zrinski zdenac.
Rakovec i Vrbovec uglavnom slije- predomislili. Zrinski su posjede drali Na jednom akvarelu iz 1740. vidi se
dili sudbinu svih dobara Celjskih, do izumiranja obitelji. Potom su vlas- da je rije o ravniarskom zamku s
to znai da su vlasnici bili Ivan Vi- nici bili zagrebaki Kaptol i hrvatski vodom u opkopima.
tovec, kralj Matija Korvin, njegov ban Adam Batthyny.
sin Ivani Korvin, a na kraju kraljica Stari katel u Vrbovcu spominje se
Novo razdoblje u povijesti Vrbovca
Marija, ena kralja Ludovika Jage- tek 1528. u pismu kralja Ferdinanda.
i Rakovca zapoelo je s vlau baru-
Podignut je radi obrane od Turaka,
ali se ne zna tko ga je i kada izgra-
dio. Sabor je 1554. donio odluku da
itelji Krievake upanije moraju
zapoeti sa sjeom stabala radi utvr-
ivanja Vrbovca. Poslije se odluka
ponavljala u jo nekoliko navrata jer
su utvrdu (za koju se pretpostavlja
da je bila drvena) opustoili vrboveki
Vlasi. Zna se da su tvravu 1591.
kratkotrajno zauzeli i opustoili Tur-
ci, istodobno kada i Bojakovinu i
Guerovac.
No ini se da je potom utvrda teme-
ljito obnovljena i da vie nije bila
drvena (kako pie u nekim izvorima),
iako je moda bila okruena palisa-
Sadanji izgled dvorca Lovreina dama. O tome svjedoi jedna sau-

512 GRAEVINAR 56 (2004) 8


Utvrde

tolom zalae svoj dio posjeda stano-


vitom Andriji. Petrovi se nasljednici
spominju kao Cirkvenski, no kako je
najee ime u obitelji Nikola poeli
su se nazivati Mikecima odnosno
Mikecima, a prvi je bio Petar Mik-
ec koji je ivio u 14. st. Mikeci su
Cirkvenom vladali puna dva stoljea.
Mikeci su doli na glas za dinastij-
skog rata kada su, za razliku od go-
tovo svih plemia Krievake upa-
nije, ostali vjerni Sigismundu Luk-
semburkom. Tada su darovnicom
iz 1397. (kada je odran i Krvavi
sabor u Krievcima) znaajno proi-
rili svoje imanje. Vjeruje se da je
tadanji Nikola Mikec poeo gradi-
ti katel od cigle u obliku etveroku-
ta s jakom ulaznom kulom. Njegovi
su se potomci domogli brojnih priz-
nanja, pa je tako Pavao Mikec bio
zemaljski upan u Krievcima, a po-
tom i u Velikom Kalniku.
Posljednji izdanak ovog roda bio je
Petar III. koji je, jo dok je njegova
ki Dora bila maloljetna, sklopio na-
Utvrda Rakovec na starom akvarelu

vana kula od opeke u perivoju te


takoer akvarel iz 1740. u kojemu
se lijepo vidi ravniarski dvorac ok-
ruen jarkom s vodom. Slika nesum-
njivo svjedoi da nikako nije rije o
drvenoj utvrdi.
Nakon to je utvrda unitena u selja-
koj buni 1755., Pataii su na ruevi-
nama podigli novi zidani dvorac iz-
nad jednog krila oteene utvrde. To
je pravokutna jednokatna zgrada ko-
ja se sauvala do dananjih dana, a
do Drugoga svjetskog rata sluila je
za stanovanje. Tijekom vremena
veina je ostataka stare utvrde potpu-
no nestala, a na njezinu povienom
mjestu danas se nalazi park sa up-
nom crkvom.
Sasvim je druga sudbina Cirkvene,
danas slikovita mjesta smjetenog
poneto sjeveroistono od Vrbovca i
sjeverno od biskupske Dubrave. Kao
posjed se prvi put spominje 1261.
kada Petar, plemi iz Cirkvene (de
Chyrkvena) pred azmanskim kap- Utvrda Vrbovec na starom akvarelu

GRAEVINAR 56 (2004) 8 513


Utvrde

log u budunosti izazvati brojne su-


kobe izmeu uprave kasnije Vojne
granice i Hrvatskog sabora.
Radovi na utvrivanju Cirkvene po-
eli su 1578. Novac u iznosu od
20.000 forinti dala je zemaljska po-
krajina tajerska. Podignuti su novi
zemljani bedemi, proireni jarci, a
poelo se razmiljati i o gradnji no-
ve velike renesansne utvrde bastion-
skog tipa. Tad je Cirkvena uz Biha,
Slunj i biskupsku Dubravu najjaa
utvrda na granici.
Poslije je posada Cirkvene znatno
proirena hrvatskim vojnicima i as-
nicima, ali se sukobi s austrijskim i
Dvorac u Vrbovcu danas njemakim zapovjednicima Krieva-
ke kapetanije, te s posadom nove ut-
sljedni ugovor sa susjednim plemii- vatski i carski generali poeli su pla- vrde Rovie (s vlakom posadom
ma Kereenji (Kerechenyi), vlasni- nirati nov i vrst obrambeni bedem, pod njemakim zapovjednitvom),
cima posjeda Konjsko polje. Kada je a u njemu je Cirkveni namijenjena nastavljaju nesmanjenom estinom.
Pavao Kerechenyi sklopio brak s vrlo znaajna uloga. No turski je pri- Mirom na uu rijeke Zsitve 1606.
Dorom, poeli su brojni roaci ospo- tisak ipak poneto oslabio nakon to prestala je neposredna opasnost za
ravati ugovor o nasljeivanju. Zbog su 1559. Turci razorili i napustili Cirkvenu, ali si nastavljeni sukobi s
toga je utvrda dodatno utvrena pa azmu te sjedite sandakata prese- upravom Vojne krajine. Kada su
je u duboke jarke dovedena voda lili u Pakrac. 1635. izumrli Kerechenyi, novi je
oblinjeg potoka. Tako je Cirkvena U Cirkveni je 1563. boravilo kra- vlasnik Cirkvene postao Tomo Mi-
postala pravi wasserburg. Pavao
Kerechenyi bio je neko vrijeme pod-
ban Slavonije, a za njegove uprave
Turci su poeli prijetiti i posjedu i
utvrdi.
Prvi put su bili u blizini utvrde 1475.
kada je 8000 turskih akindija hara-
lo po okolici Krievaca te ubilo ili
odvelo u roblje 14.000 stanovnika.
To je podruje stradalo i 1532. kada
se velika vojska Ibrahim-pae vraa-
la s neuspjenog pohoda na Kiszeg.
Slino se ponovilo i 1536.
U najveu je opasnost Cirkvena do-
la 1552. kada su Turci zauzeli obli-
Suvremena rekonstrukcija utvrde u Cirkveni (R. D. Devli)
nju azmu, utvrdili je i u nju smjes-
tili jaku posadu. Istodobno su bile
poruene i zapaljene ostale utvrde ljevsko vojno povjerenstvo koje je kuli de Brokunovecz, a nakon nje-
pa se Cirkvena nala na prvoj crti trebalo utvrditi stanje i predloiti ga plemii Budori. Ipak graniarska
bojinice. nain obrane. Oni su utvrdili da se se vlast nije prestala mijeati u upra-
radi o jakoj utvrdi s premalo vojni- vu Cirkvene pa je 1664. od kralja
Kako Kerechenyi nisu vie mogli ka. Meutim, ujedno su predloili dobiva grof Johann Joseph von Her-
vlastitim snagama braniti svoju utvr- da se izuzme iz vlasti Kerechenyija bertsein, pukovnik Krievake pukov-
du, njezinu obranu preuzimaju Hrvat- (a time i vlasti Hrvatskog sabora) te nije. On je za 7000 forinti oslobodio
ski sabor i Krievaka upanija. Hr- izravno podredi kralju. Taj e prijed- stanovnike Cirkvene svih feudalnih

514 GRAEVINAR 56 (2004) 8


Utvrde

stana. Za zatitu je biskup izgradio


dva katela jedan kaptolski, a drugi
za osobnu zatitu, zvan Gumnitz.
Stoga ne udi da je od 1226. u az-
mi stolovao i slavonski herceg Ko-
loman, mlai brat Bele IV. On je
1241. otiao u rat protiv Tatara te je
smrtno ranjen u strahovitom porazu
na rijeci ajo u sjevernoj Ugarskoj.
U azmi je umro i pokopan. ini se
da su potom Tatari poharali i az-
mu, ali ju je biskup Stjepan vrlo brzo
obnovio.
azma je krajem 13. st. postalo jako
duhovno sredite Slavonije. Zname-
niti zagrebaki biskup blaeni Augus-
tin Kaoti (1303.-1332.) najvei je
dio svog biskupovanja proveo u az-
mi. Pretpostavlja se da je u azmi
roen i jedan od najveih humanis-
tikih pjesnika Hrvatske, glasoviti
Unutranjost crkve Sv. Marije Magdalene u azmi
Ivan esmiki odnosno Janus Pano-
nnius. Iz istog je kraja bio i njegov
davanja, osim ratnog poreza. Nakon me i Ivania. Bilo je to vrlo plodno stric, ostrogonski nadbiskup Ivan
to je kralj Leopold 1673. potvrdio podruje bogato vodama i bujnim Vitez od Sredne. Obojica su bili pri-
ugovor, Cirkvena je postala slobod- hrastovim umama. jatelji kralja Matije Korvina koji je
na kraljevska opina pod vlau na njihov poziv u azmi boravio
Tadanji je azmanski posjed obuhva-
bana i Hrvatskog sabora. No to nisu 1464., uoi svoje druge vojne u Bosni.
ao zemljite izmeu rijeke esme
priznavali asnici Krievake kape- (nekad azme) i potoka Grabrovni- azma je zahvaljujui brizi kraljeva
tanije, ve su i dalje pobirali grani-
ce i Srijedske. Na tom je podruju i zagrebakih biskupa krajem 15. st.
arske namete. ak su 1767. silom
postojalo naselje koje e se poslije bila bogati gradi s velikim i lijepim
zauzeli Cirkvenu. Hrvatski se sabor poeti nazivati Stara azma, a nala- crkvama, brojnim kapelama, bogatom
tome estoko protivio, ali je taj pos- zilo se na mjestu dananjeg sela biskupskom rezidencijom i glasovi-
jed i utvrda dola pod njegovu vlast Ivanjska. Posjed je bogatim urodom tim kaptolom. Kaptol je do tog vre-
tek 1871. ukidanjem Vojne granice.
biskupiji davao znatan prihod, a mena izdao i uvao na tisue povelja
Pod vojnom je upravom Cirkvena azma je pravi procvat doivjela koje su bile temelj prava tadanje
spala na obino selo, to je i danas, a kada je biskupom postao Stjepan II. drave.
utvrda je nakon razvojaenja potpu- Baboni. On je na Kolomanovoj
no propala. U meuvremenu je sve azma je dola u neposrednu tursku
cesti, na povienom zavoju esme,
prekrila trava tako da bi se ostaci opasnost 1537. nakon pada Poege.
1226. izgradio Novu azmu. Najpri-
temelja mogli pronai tek arheolo- Ve sljedee godine azmanski su
je je podigao trg, potom rezidenciju
kim istraivanjima. kraj strahovito poharali vojnici iz
i gospodarske zgrade te doveo trgovce
Dubice turskog vojskovoe Gazi
Kada je krajem 11. st. ugarski kralj i obrtnike. Ve je 1229. azmi dao
Husrev-bega. Tada su u roblje odveli
Ladislav Sveti, brat hrvatske kraljice status slobodnog trgovita (op-
12.000 ljudi i zaplijenili tisue grla
Bele, ene kralja Zvonimira, zahva- pidum), izgradio dvije crkve (Sv.
stoke. Haraenja su nastavljena slje-
ljujui rodbinskim vezama i politi- Marije Magdalene i Sv. Duha). Potom
deih godina i bile su zauzete sve
koj nesigurnosti zauzeo cijelu Slavo- ju je uinio sjeditem azmanskog
utvrde na lijevoj obali Ilove. Stoga
niju, nedugo je potom 1092. osnovao arhiakonata i osnovao zborni kaptol
je podruje do Bilogore i Kalnika
zagrebaku biskupiju. Za prvog je koji je imao svoju prepozituru na e-
potpuno opustoeno. Tada su kanonici
biskupa postavio nekog Duha, a no- lu s prepotom te zbor od 12 kanoni-
azmanskog kaptola najprije otili u
vu je biskupiju obdario zemljama u ka. To je bilo duhovno i pravno sje-
oblinju utvrdu Svibovec, a potom u
okolici Dubrave kraj Vrbovca, az- dite. Utemeljio je i nekoliko samo-
elin pokraj Siska. Kanoniki se

GRAEVINAR 56 (2004) 8 515


Utvrde

zbor preselio u Zagreb gdje je i dalje Hrvatski sabor donosi odluku o ob- jeti kanonika azmi, gdje dre mise
djelovao. novi utvrde i crkve Sv. Marije Mag- i propovijedi.
dalene u azmi. Najprije je na mjes-
Turska je vojska pod komandom Dubrava (Dobroa) je zajedno s osta-
tu starog katela podignuta drvena
slavnih turskih vojskovoa Ulama- lim posjedima darovana zagreba-
utvrda, a 1630. preuzela ju je grani-
pae i Malko-bega 1552. najprije kom biskupu Duhu 1094, a bila je
arska vojska iz Krievaca. Prema
zauzela Viroviticu, te nakon to su ukljuena u azmanski arhiakonat.
jednom nacrtu iz 1639., koji vjero-
odbijeni od urevca i Virja, Velike Bio je to relativno velik posjed koji
jatno prikazuje stanje i izgled tvra-
Zdence i Grevac. Potom su iznenad- se prostirao od Glogovnice ispod
ve s poetka 16. st., tvrava je imala
nim prepadom zauzeli azmu koju Kalnika do azme, a neko je vrije-
pravokutni oblik s etiri etverou-
je malobrojna posada u panici zapa- me zahvaao i podruje Ivania. Pu-
glaste kule. Uokolo su bili jarci s
lila i napustila. Shvaajui njezinu anstvo bilo malobrojno i inili su
vodom, a u tvravu se ulazilo preko
strateku vanost cjelokupna je turs- ga uglavnom seljaci.
pokretnog mosta. ini se da su nepo-
ka vojska radila na obnovi utvrde.
sredno prije turskog zauzimanja uga- U vremenima kada je u Hrvatskoj
Istodobno su zauzeli utvrde Mosla-
one kule zamijenjene okruglima izra- bjesnio dinastiki rad izmeu prista-
vina i Jelengrad pa su u taj kraj smjes-
enima od opeke. Sve su zidine i ku- a napuljskih Anuvinaca i Sigismun-
tili 1500 vojnika koji su neprestano
le bile vjerojatno potpuno razruene da Luksemburkog, zagrebaki su
pustoili okolne gradove. azma je
pa su zamijenjene drvenim katelom. biskupi poeli utvrivati Dubravu.
postala sjeditem azmanskog sad-
akata, a prvi je sadak-beg bio Mal-
ko-beg.
Stanje je obrane u Slavoniji u to vri-
jeme bilo katastrofalno, ali su se po-
tom kralj, ban i Hrvatski sabor trgnuli
i pokuali organizirati obrambenu
crtu, nazvanu Slavonska granica. Po-
sebno su zapoeli utvrivati utvrde u
Ivaniu, Klotru i Kriu koje su bra-
nile pristup Zagrebu.
Kada je Ivan Lenkovi kod Rakovca
porazio 1557. jedan dio turske vojs-
ke, a kada je istodobno drugi dio po-
raen kod Koprivnice, bijesni je
Malko-beg donio sudbonosnu od-
luku. Napustio je azmu, koju je
prethodno razvalio i zapalio, te sje-
dite sandaka preselio u Moslavinu.
Sultan ga je zbog toga smijenio i za Rekonstrukcija izgleda stare Dubrave (R. D. Devli)
azmanskog sandak-bega imeno-
vao Ferhad-bega. No ni on nije mo- azma je kao posjed vraena zagre- Prvi koji je u njoj boravio bio je ve
gao izdrati sve jae napade pa je bakim biskupima, ali nikada nije spominjani Eberhard Alben (1397.-
svoje sjedite 1570. preselio u Pak- doivjela negdanji sjaj. Stanovni- 1419.). Dubrava je tada opasana tvr-
rac. Podruje je azme potpuno na- tvo se potpuno promijenilo pa dose- dim bedemima i opkoljena dubokim
puteno i zaraslo u ume i ikare, a ljeni Vlasi i Hrvati nisu htjeli pod opkopom s vodom. Utvrda je bila
brojne su movare predstavljale vlast biskupa. Zborni se kaptol nije duga 225, a iroka 177 metara. Vanj-
opasnost za ljudsko zdravlje. vraao u azmu. Do 1854. djelovao ski je prsten bedema bio utvren s
U meuvremenu se obrana preustro- je kao locus credibilis u Lepoglavi, devet kula, a postojala su i tri ulaza
jila i osnovane su nove kapetanije u a kad je negdanji pavlinski samos- koja su vodila prema azmi, Ivaniu
Ivaniu, Krievcima i Koprivnici. tan pretvoren u kaznionicu, ponovno i Gradecu. Zidovi su bedema bili u
Ta je vojska uspjeno odolijevala se vratio u Zagreb, a njegov je dra- donjim dijelovima od kamena, u gor-
turskim napadima, a sve je ee gocjeni arhiv premjeten u Varadin. njim dijelovima od cigle, a na vrhu
upadala i na podruja pod turskom Sada su jedina prava uspomena na od debelih hrastovih greda. No po-
kontrolom. Tek poetkom 17. st. nekad slavni i bogati grad esti pos- sebna je znamenitost Dubrave bila

516 GRAEVINAR 56 (2004) 8


Utvrde

unutranja etverokutna tvrava (32 hrvatske vojske Nikolu Zrinskog i kod Dubrave vojsku Hasan-pae Pe-
x 27 m), ojaana jakim ugaonim ku- Luku Szekelyja, tako da su mnogi redojevia Doena i nanio joj teke
lama te takoer opkoljena vodom. bjegunci smaknuti. gubitke.
Bila je to rezidencija biskupa, a is- No Turci se nisu osuivali poeti U Dugom turskom ratu (1593.-1606.)
pred ulaza je stajala crkva Sv. Marga- graditi novu utvrdu prije nego to odmah je osloboeno cijelo podru-
rete. Oko tvrave se razvilo naselje i zauzmu Krievce i Ivani. Tako je je istono od Dubrave. U prazni su
trgovite, a stanovnici su imali grad- Dubrava stajala naputena i spaljena. se prostor poeli doseljavati novi
ske privilegije, iako su i duhovno i O potrebi njezine obnove raspravljalo stanovnici meu kojima je bilo i
svjetovno bili potpuno podreeni se u vie navrata, a na saboru mnogo Vlaha. Oni su 1609. dobili
biskupu. austrijskih stalea u Brucku na Muri svoj manastir na bivem biskupskom
Nakon poraza na Mohakom polju, odreen je prioritet za obnavljanje imaju u Mari, a doao im je i novi
zagrebaki je biskup imun Erddy etiriju velikih utvrda: Bihaa, Slu- vladika Simeon Vratanja. No i Vlasi
zajedno s Krstom Frankopanom saz- nja, Cirkvene i Dubrave. Vojno je i Hrvati doljaci odbijali su kao gra-
vao 1527. hrvatsko plemstvo na sa- povjerenstvo posebno bilo oduev- niarski vojnici priznati biskupsku
bor u Dubravi. No na sabor nije ljeno vojnikim poloajem Dubrave vlast. Ti su sporovi dugo trajali, ali
dolo plemstvo Kraljevine Hrvatske, koja je potpuno zatvarala liniju iz- unato brojnim potvrdama biskups-
koje je 6 dana prije na saboru u Ce- meu Krievaca i Ivania. Stoga je kih prava nisu zakljueni jer su kra-
tingradu izabralo za kralja Ferdinan- predloilo je da se tu gradi velika lju bili potrebni sposobni i obueni
da Habsburkog. Ipak sabor u Dub- bastionska tvrava po uzoru na Kar- vojnici. Unato tome Dubrava se po-
ravi je za kralja izabrao Ivana Zapolju. lovac. No iako je prijedlog prihva- lagano razvijala kao trgovite, a 1606.
en, za to nije bilo dovoljno novca. je dobila i sajmeno pravo. Krajem
Potom su poeli meusobni sukobi
Upad Ferhad-pae Sokolovia u oko- 17. stoljea obnovljene su i crkve
u kojima su najvie profitirali Turci.
licu Dubrave 1586. ipak je pokrenuo Sv. Margarete i Sv. Martina. Tada je
Oni su 1552., na povratku iz opsade
pitanje gradnje nove tvrave. Poela jo jednom obnovljena i utvrda.
Bea, iz tog dijela Slavonije odveli
gotovo 50.000 ljudi. Kako je u me- se prikupljati drvena graa i pripre- Prestankom turske opasnosti Dubra-
uvremenu Zapolja postao vazalom mati gradnja, ali su to Turci pokua- va je izgubila dio svog stanovnitva
sultana Sulejmana II., ratoborni se li osujetiti. Petar II. Erddy je iste jer su stanovnici u potrazi za zemljom
biskup imun ipak priklonio Ferdi- godine kod potoka Glogovnice teko odlazili u okolna sela. Razvojaenjem
nandu. porazio vojsku pakrakog sandak- Vojne krajine 1871. potpuno su nes-
bega, inae brata Ferhad-pae. Boje- tali temelji nekad slavne tvrave u
U Dubravi je potom odrano nekoli- i se osvete Hrvatski je sabor odluio
ko sabora hrvatskog plemstva. Tu je Dubravi.
ve pripremljenu grau za Krievce
donesena odluka o protunapadu na usmjeriti prema Dubravi. No obno- Ivani se kao kraj takoer prvi put
Turke i u toj je bitci 1537. kod Gor- va je utvrde zavrena tek 1591. Tada spominje u darovnici kralja Ladisla-
jana strahovito poraena kraljeva i je Petar Erddy saekao na povratku va, iako se pretpostavlja da je nase-
hrvatska vojska pod komandom Iva-
na Katzianera. Tu je objavljena vijest
da se za vrhovnog kapetana Slavo-
nije imenuje Nikola Jurii, a za ba-
nove Hrvatske i Slavonije Petar Keg-
levi i Nikola Nadasdy. Takoer je s
odobravanjem primjena vijest o do-
lasku panjolske vojske od 4000 voj-
nika pod komandom Ivana Katela-
novia.
Turci su u nekoliko navrata pokua-
vali zauzeti Dubravu, ali ona je pala
izdajom i bijegom njezinih branite-
lja nakon to je Ulama-paa zauzeo
azmu. Vojnici su prije bijega zapa-
lili utvrdu. To je Turke razbjesnilo
pa su potpuno razvalili sve bedeme.
Tlocrt utvrde u Ivaniu (M. Stiera)
Pad Dubrave ogorio je komandante

GRAEVINAR 56 (2004) 8 517


Utvrde

lje Klotar Ivani, smjeteno na bri- tvravu u Novigradu. injenica da 1537. Tada jedan od dvojice hrvats-
jegu nekoliko kilometara sjevernije, je na podruju Ivania bilo mnogo kih banova Franjo Batthany pie
znatno starije od sadanjeg Ivani pristaa Anuvinaca stvorila je bis- znamenito pismo kralju Ferdinandu:
Grada. Tu je u 13. st. bio dvor zag- kupima i njegovim stanovnicima "Ako su vrata obrane Slavonije Kri-
rebakog biskupa, a na poloaju mnogo problema. U otvorenoj je po- evci, Ivani su njezini prozori". Ti-
Polaite od 14. st. i katel s kapelom buni stradao utvreni biskupov dvor, me je htio istaknuti kako Ivani treba
Ivana Krstitelja, po kojoj su vjero- koji je bio opljakan i popaljen. No to prije utvrditi i vojskom zaposjes-
jatno naselje i cijeli kraj dobili ime. nakon sloma pobune graanima su ti. Oajni biskup imun, koji se u
Zagrebaki je biskup 1508. uz svoj ipak bile vraene stare privilegije i meuvremenu bio priklonio Ferdi-
dvor dao podignuti franjevaki samo- pridodane nove. To je napisano 1404. nandu, pie 1540. kako na njegovim
stan s gotikom crkvom, a ona je od u povelji biskupa Eberharda Albena, posjedima u Ivaniu gotovo vie i
1944. ruevina. Prije toga su bile na- a povlastice je sljedee godine potvr- nema seljaka koji su pred opasnou
seljene benediktinke koje su u Klo- dio i kralj Sigismund. Ivani je dobio napustili svoje domove. Tek se manji
tru bile sve do kraja 15. st. Njima je sudsku autonomiju i povlastice slo- dio sklonio u ivaneku tvravu iz
pripadala upna crkva Sv. Marije s bodnog trgovita. Time je udaren te- koje se ne usuuju ni proviriti kako
izduljenim svetitem i zvonikom. melj napretku grada koji se u 15. st. bi zasijali svoje njive.
Inae se podruje Ivani Grada, Klo- snano razvija. No poslije turskog Ivani potom postaje prva crta boji-
tar Ivania i Kria spominje kao Otok zauzimanja Bosne 1470. Ivani se nice. I preostali su stanovnici otili,
Ivani (Insula Ivanich) jo u najrani- morao jae utvrivati podizanjem a ume i movare se proirile. Pres-
jim vremenima, a ime je dobilo po ograda, plotova i razliitim zapreka- tao je svaki promet i trgovina, a na-
tome to je okrueno rjeicama Glo- ma. Nakon poraza ugarsko-hrvatske mnoili su se razbojnici i hajduci.
govnicom, Lonjom i esmom, a u vojske kod Mohaa 1520., na podru- Kada je Ulama-paa 1952. najprije
blizini je i Sava. To je ujedno i sje- ju se Ivania naglo jaa ratna opas- zauzeo Viroviticu a potom azmu,
verozapadni dio zatienog Lonjskog nost. Posebno je Ivani utvrivao Turcima je na putu prema etrdese-
tak kilometara udaljenom Zagrebu
jedino stajao Ivani. Tada je brigu
oko utvrivanja i obrane Ivania
preuzeo Juraj od Hereinca, prepot
azmanskog kaptola u progonstvu.
Oajavajui nad stanjem obrane, u
Ivaniu je tada uzdravano samo 8
vojnika, obratio se Hrvatskom saboru.
Ipak se trgnuo i Ferdinand koji je
uvidio da se padom Ivania Zagreb
teko moe obraniti, pa je 1541. po-
slao jaku kraljevsku posadu od 300
konjanika i 140 pjeaka (haramija).
No da bi se u mali biskupski katel
smjestila tolika posada, valjalo je
izgraditi potpuno novu tvravu. Pri-
tom se vodilo rauna da nova tvra-
Rekonstrukcija utvrde Ivani (R. D. Devli) va bude uklopljena u obranu Pokup-
polja. biskup imun Erddy koji je bio lja, gdje je zagrebaka biskupija is-
S vremenom su biskupi izgradili svoj pristaa Ivana Zapolje. Tada se kopaju todobno gradila novu i jaku utvrdu u
dvor i u movarnoj ravnici i to je duboki jarci i podiu zemljani nasipi Sisku.
zaetak dananjeg Ivani Grada. Za i ograda od balvana. Po kraljevu je nalogu u Ivani doao
dinastikih borbi nakon smrti kralja Ivaniu je neposredna vojna opasnost vojni graditelj, talijanski inenjer
Ludovika I. Anuvinca, i poto su zaprijetila 1532. nakon neuspjeno- Domenico Delalio. On je odmah
velmoe ubile palatina Nikolu Gor- ga turskog pohoda na Be. U hara- zapoeo s radovima na dva renesa-
janskog, zarobljene su kraljice Eliza- enju Ibrahim-pae teko je stradala nsna bastiona koji su 1553. bili pri
beta i Marija bile privedene u Ivani i okolica Ivania. Jo su vei proble- zavretku. Gradilite je krajem godi-
i u katel Gumnik (danas Bosiljevo mi nastali nakon poraza kod Gorja- ne obiao novi vrhovni zapovjednik
kraj Ivania). Poslije su prebaene u na 1536. i pada Poege poetkom Slavonije Hans Ungnad i kralja izvi-

518 GRAEVINAR 56 (2004) 8


Utvrde

jestio o radovima. Kralj je inae sno- U borbama su bedemi u Ivaniu stra-


sio trokove izgradnje, a hranu i rad- dali i bili u vrlo loem stanju. Stoga
nike osiguravao je Hrvatski sabor je ondanji zapovjednik Sigismund
koji je teret rasporedio na velike fe- Herbenstein traio da se dovri zapo-
udalne gospodare te raspisao izvan- eti trei bastion i zapone graditi
redne ratne poreze. Sljedee su godine etvrti. No za dovretak nije bilo ni
pojaano nastavljeni radovi i unutar novca ni radne snage jer je sada
utvrde izgraen je drveni katel za prednost imala nova tvrava u Pet-
vojnike, a poela je gradnja pali- rinji. No ivaneka je utvrda ipak ko-
sadne ograde oko vanjskih zemlja- nano potpuno zavrena 1606., kada
nih bedema. je zavrio i Dugi turski rat. Gradnju
su vodili ve spomenuti Viatana i
Sa svih strana okruen movarama i Marmoro te Alessandro Pasqualico.
vodama rijeke Lonje, Ivani je pos-
tao pravi primjer wasserburga. No Prestankom neposredne turske opas-
taj je najpraktiniji i najjeftiniji na- nosti i pomicanjem granice s rijeke
in obrane bio ipak vrlo zahtjevan, esme na rijeku Ilovu popustila je
jer su se zbog kia zemljani bedemi ratna opasnost u Ivaniu. Time je i
rasipali a bastioni tonuli. Stoga ih je upna crkva u Ivani Gradu briga o utvrdi i njezinu naoruava-
trebalo popravljati svake godine, to nju znaajno opala, iako je s Turci-
je iziskivalo dodatne trokove i rad- voljni zagrebaki biskupi jer je Iva- ma jo bilo sporadinih sukoba. Za-
nu snagu. A i Turci su stalno napa- ni iako formalno njihov posjed uao poeli su sukobi s novodoseljenim
dali pa su zagrebaka biskupija i u sastav Vojne krajine. U meuvre- Vlasima i ostalim stanovnicima oko
Hrvatski sabor 1557. zamolili kralja menu je osposobljeno jo nekoliko plaanja biskupske desetine. Istodob-
da preuzme potpunu brigu o utvrdi. okolnih utvrda, a u glavnoj je utvrdi no su se graani Ivania pokuavali
izgraen novi drveni katel koji je izboriti za svoje stare privilegije, to
Ungnad je dao utvrditi i samostan u sluio kao vojarna. Graditelj je bio su i uspjeli 1660. s poveljom cara
Klotru te naputenu crkvu u Kriu talijanski inenjer Giuseppe Vinta- Leopolda I. Tako se Ivani poeo
pa je predjel nazvan Otokom s pove- na. Nakon to je 1586. poraena voj- mnogo bre razvijati, a graani su
zanim utvrdama inio jaki sustav ob- ska Ali-bega Sokolovia, ubrzano su dobili svog suca i autonomiju, iako
rane. Istodobno su palisade postav- nastavljeni radovi na utvrdi, a tada je kapetanija jo bila u utvrdi. Posli-
ljene i oko naselja u Ivaniu. Prvi je radove vodio inenjer Francesco je je Ivani postao nekom vrstom
potpuni opis utvrde zabiljeilo je Marmaro. Veliki su problemi 1591. slobodnoga vojnikog grada. Sna-
kraljevo povjerenstvo 1563. Vidi se poeli s velikim napadima Hasan- no se razvio obrt, a broj se graana
da je unato desetogodinjim napori- pae Predojevia Doena. No ivaneki poveao.
ma ipak bila izgraena tek polovica graniari poeli su i uzvraati pa su Ukidanjem Vojne granice Ivani je
zamiljene utvrde. 1592. zapalili tursku kulu Drenina prestao biti vojnim uporitem i prik-
kod Siska, a sudjelovali su i u ljuen je novoustrojenoj Bjelovar-
U neposrednoj su se blizini u meu-
slavnoj bitci kod Siska 1593. kada je skoj upaniji. Dotad je stara utvrda
vremenu vodile este bitke pa je ta-
poginuo Hasan-paa i njegov brat bila potpuno zaputena. Carska ju je
ko 1563. u okolicu Ivania upao
Dafer-beg. Bili su ukljueni i u vojska napustila jo 1776. jo uoi
paa Mustafa Sokolovi s velikom
opsadu turske utvrde u Petrinji iste posjeta cara Josipa II. Jarci su bili
voskom od 12.000 konjanika i pje-
godine. potpuno zaputeni pa je Ivaniu pri-
aka. No hrvatski ga je ban Petar II.
Erddy s 5000 vojnika doekao kod No najvea je panika ipak nastupila jetila malarija. Zatrpavanje je zapo-
sela Obreke i hametice porazio. 1594. kada je nasljednik Hasan-pae elo 1827. i trajalo je punih dvade-
Hasan-beg 1594. nakratko zauzeo set godina. Tako je potpuno nestala
U meuvremenu je ustrojena uz kri- sisaku utvrdu. No on je umjesto da utvrda koja je odigrala jednu od
evaku, koprivniku i urevaku i krene na Ivani i Zagreb sa svojih kljunih uloga u obrani Zagreba i
ivanika kapetanija, koja je bila tako- 40.000 vojnika krenuo prema Ugar- cijele Hrvatske.
er podreena slavonskom generala- skoj. Time su Sisak i Ivani kona-
tu, a ovaj vrhovnom zapovjednitvu no spaeni. Branko Nadilo
u Grazu. S tim nisu ba bili prezado

GRAEVINAR 56 (2004) 8 519