You are on page 1of 12

Morfologija

2. MORFOLOGIJA RIJENOGA
KORITA

Znanost o oblicima
Opisivanje i objanjavanje osnovnih znaajki
prirodnih korita vodotoka
Predmet izuavanja geografa i inenjera
hidrotehnike

Osnovni pojmovi i definicije


Morfoloke znaajke
elemenata vodotoka

Uvjetovane trodimenzionalnim vremenski Obala je crta presjeka korita vodotoka i


promijenjivim strujanjem vode i nanosa u okolnog terena. Termin se koristi i za ire
pokretnom dnu. podruje koje obuhvaa i dio korita do dna.
Kod vodotoka razlikujemo lijevu i desnu
obalu. Odreujemo ih na nain da gledamo
od izvora prema uu. Tada je lijeva obala s
lijeve strane a desna nasuprotna.
Konkavna vanjska obala na zavoju
Konveksna unutranja obala na zavoju

3 4

Osnovni pojmovi i definicije


elemenata vodotoka

Prag (pliak, brod) mjesto najmanje dubine na


dionici vodotoka.

Vir mjesto najvee dubine na dionici


vodotoka.

1
Osnovni pojmovi i definicije
elemenata vodotoka

Infleksija (prijevoj) mjesto promjene karaktera


zakrivljenosti trase vodotoka.

Sirfleksija mjesto zajednike tangente dviju


istosmjernih zavoja trase vodotoka.

Osnovni pojmovi i definicije


elemenata vodotoka

Talweg spojnica toaka najveih dubina u


sukcesivnim poprenim profilima
Matica - spojnica toaka najveih brzina u
sukcesivnim poprenim profilima
Os crta koja je jednako udaljeno od obala
Teinica - spojnica linija koje dijele omoenu
povrinu na jednake polovice u sukcesivnim
poprenim profilima
10

1. Korito za srednju vodu


2. Korito za veliku vodu
3. Glavno korito
4. Inundacije
5. Nasip
6. Visoka obala

1. Talweg
2. Matica
3. Teinica
4. Os

2
Osnovni pojmovi i definicije Definicijska skica meandra
elemenata vodotoka

Meandar - je otar dug zavoj korita vodotoka.


Ime je dobio po turskoj rijeci Menderes ije
korito je jako krivudavo. Meandri su uglavnom
podloni stalnim promjenama tako da se
pomiu. Tada govorimo o lutajuim meandrima.
Nasuprot tome, ukoliko nema vremenskih
promjena trase, govorimo o ustaljenom koritu.

13

2.1 INENJERSKI PRIKAZ VODOTOKA

Tlocrtno na situacijama

Popreni profili

Uzduni profili

16

Situacija

Mjerilo 1:1.000 do 1:25.000


Obuhvaa pojas utjecaja voda iz vodotoka
Topografija terena izohipse + apsolutne kote +
objekti + infrastruktura
Urez vode + obalne crte + os
Izobate ili izohipse
Stacionaa, kilometraa, pozicija pop. profila,
broj profila
17

3
Popreni profil
St 23+675,24

Distorzirano mjerilo 1:100/10 do 1:1.000/100


Stacionaa, kilometraa, broj
Visine toaka, udaljenost od referentne
Karakteristini vodostaji

21

Uzduni profil

Distorzirano mjerilo 1:1.000/100 do


1:10.000/1.000

Grafiki dio prikaza

Tablini dio prikaza

23

4
2.2 PROCESI FORMIRANJA KORITA
VODOTOKA Podjela rijenoga toka

25 26

Karakteristike gornjeg toka Karakteristike srednjeg toka

najvei uzduni padovi v>>vc


velika erozija
podruje srednjih padova (0,5% < I < 5%)
korito u stjenovitom materijalu korito u aluvijalnim i diluvijalnim dolinama
rijena dolina ograniena brdima nejasan prelaz iz gornjeg u srednji tok
nerazvijena dolina i nepravilan tok prelazno podruje gornjeg i donjeg toka
este i nagle promjene smjera toka 1 m/s < v < 2,5 m/s
pojave brzaka, vrtloga i vodopada ljunani nanos (1 - 5 cm) s pijeskom
nepravilno vodno lice
nepravilne konture korita
ujednaen pronos nanosa
este promjene pada dna korita stabilnije korito nego u gornjem i donjem toku
vrlo nepravilan vodni reim neujednaen vodni reim, ali manje nego u
este pojave bujica gornjem toku
27 28

Karakteristike donjeg toka

korito u aluviju
mali padovi
v < 1 m/s
odlaganje nanosa
nanos: sitni ljunak prelazi u pijesak
ujednaeniji vodni reim
protoci rastu nizvodno

29

5
Osnovne morfoloke znaajke vodotoka

31

Osnovne morfoloke znaajke vodotoka

irina korita dominantna u odnosu na dubinu

Nepravilnost poprenog presjeka

Krivudavost

33

6
Mjera ustaljenosti prema Lohtinu f=d/I
Podjela korita prema ustaljenosti
(d-promjer zrna nanosa, I-pad v.l.)

f=1-2 lutajue korito (dijeli se na rukavce,


Lutajua (lako mjenjaju korito) meandri se stalno mijenjaju)
f=2-5 (stalno pokretanje vuenog nanosa, kod
Neustaljena (slabe i spore izmjene) malih voda kretanje nanosa smanjeno)
f=5-12 neustaljeno krioto (u koritu su
Ustaljena (gotovo fiksna korita)
djelomino ustaljeni meandri)
f=15-20 (vueni nanos se kree samo za velikih
voda, male vode ne premjetaju nanos)
f=30-80 ustaljno korito (meandri su ustaljeni)
37 38

Nestabilnost korita Mehanizmi ruenja obala

Dozrijevanje meandra ovisi o:


Fluvijalna erozija
Vodnom reimu
Gelokim prilikama Hidrauliki lom tla
Gemehanikim karakteristikama
Nestabilnosti obala Pojava kliznih ploha

39 40

7
Plitka klizna ploha Ravna klizna ploha

Nekoherentni materijali, procjeivanje zaobalne Strme obale, nekoherentni materijali,


vode pospjeuju klizanje. nizak vodostaj u odnosu na obalu
43 44

Kruna klizna ploha s nepropusim


Masivna kruna klizna ploha
proslojkom

Veliki volumen klizanja, opasnost uruavanja cijele doline


45 46

Kruna klizna ploha u homogenom


Ravna izlomljena klizna ploha
matrijalu

Strme i okomite obale, Visoke i strme obale, koherentni materijal,


duboka vlana pukotina + klizna ploha Snienje vodostaja uvelike uvjetuje klizanje
47 48

8
Vlani lom kod uslojenog matrijala Posmini lom kod uslojenog tla

49 50

2.3 FARGUEOVI ZAKONI

Empirijski zakoni odnosa tlocrtnih elemenata


vodotoka i promjena dubina korita.

Proizali iz prouavanja rijeka Garone, Seine i


Escaut (1868).

Najvee dubine se nalaze nizvodno od tjemena, a pliaci


nizvodno od prijevoja na udaljenosti priblino dvije dvije
irine rijeke.
51

Vir je dublji to je zakrivljenost u tjemenu vea Pri istom radijusu zavoja, srednja i najvea dubina
najvee su za zavoj duljine od 8 do 10 irina rijeke.

9
Za zavoje iste duljine srednja dubina u zavoju je vea Uzduni pad korita je pravilan ako su promjene u
ako je kut izmeu tangenata krajeva zavoja vei. zakrivljenosti pravilne i postupne.

2.4 KONCEPT REIMSKOG KORITA

Korita vodotoka su u reimu kada pronose vodu


i nanos u stanju dinamike ravnotee, s
varijacijama irine, dubine i izdunog pada
unutar dugorone sredine.

Nagib tangente na krivulji zakrivljenosti odreuje pad dna.

58

10
2.5 FORME DNA KORITA

Izgled povrine dna korita oblikovanog


zajednikim uinkom toka vode i nanosa.
Oblikovna karakteristika koja ima uinak na
promjenu hidraulike hrapavosti.

Forma se mijenja porastom Froudovog broja


toka, od nabora do antidina.

63

2.6 PRAVILNO VOENJE TRASE

Voenje trase vodotoka uzrono - posljedino


je vezano uz odabir poprenog profila i
uzdunog pada korita.

Ispravno voenje trase je preduvjet za dobro


reguliran vodotok.

Pravila za voenje trase razliita su za male


vodotoke (B<20 m), razliita za rijeke (B>20 m).

65

11
Voenje trase Voenje trase malih vodotoka

Os vodotoka postavlja se u zavojima i


Kod voenja trase potrebno je odrediti: protuzavojima sa to manje dionica u pravcu.
Zavoji su kruni radijusa Rmin= 5B.
Os vodotoka
Susjedni zavoji nesmiju imati drastino razliite
radijuse.
Obale vodotoka
Obale se trasiraju paralelno s osi.
Osi nasipa Osi nasipa se postavljaju na nain da se
radijusi zavoja poveavaju (ublaavaju se
radijusi zavoja osi korita).

67 68

Voenje trase rijeka Voenje trase rijeka

Os vodotoka postavlja se u zavojima i Izmeu istosmjernih zavoja ne postavljaju se


protuzavojima. meupravci.
Zavoji se konstruiraju pomou klotoida i krunih Obale vodotoka trasiraju se na nain da se
krivina, s time da se klotoide postavljaju na njegova irina povea u krunom djelu zavoja
poetku i kraju zavoja, dok se centralni dio za 30%. Korito se proiruje na konkavnoj strani
trasira po krunici (kruni dio zavoja nije zavoja. Konkavna obaka se od poetka
nuan). meupravca, prko meupravca i klotoide
Minimalni radijusi krunice Rmin= 5B. linearno udaljava od osi do krunog dijela
Duljine zavoja trebaju biti 8-10 B. zavoja. S unutranje, konveksne strane zavoja
obala se trasira paralelno s osi.
Izmeu protusmjernih zavoja umee se
meupravac duljine 2B. Nasipi se trasiraju na nain da se ublaavaju
zavoji osi korita.
69 70

12

You might also like