You are on page 1of 71
BosnaiHercegovina Bosnia and Herzegovi Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina FEDERALNO MINISTARSTVO FEDERAL MINISTRY OF OKOLISAITURZMA ENVIRONMENT AND TOURISM Broj: UP | 05-2-23-11-35/16 MK, SN Sarajevo, 03. 04. 2017. godine Federalno ministarstvo okoliga i turizma, rjesavajuéi zahtjev privrednog drustva ,ArcelorMittal Zenicat d.0.0. Zenica, za izdavanje integralne obnovijene okoligne dozvole, na osnovu clanova 71. 1 72. Zakona o zastiti okoliga (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 33/03), élana 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaititi okoli8a (,Sluzbene_novine Federacije BiH" broj: 38/09), élanova 19. i 20. Zakona o upravijanju otpadom (,Sluzbene novine Federacije BiH br. 33/03 i 72/09), i élana 200. Zakona o upravnom postupku (,Sluzbene novine Federacije BiH" br. 2/98 i 48/99) dono sit RJESENE lzdaje se integralna obnovijena okoliSna dozvola privrednom drustvu ArcelorMittal Zenica 4.0.0. Zenica za pogone i postrojenja: koksara, aglomeracija, visoka peé, Geliéana: BOF i EAF-100 t (trenutno nije u radu), valjaonice (pogoni sitna pruga, Ziéna pruga i tvornica gradevinske armature), kovaGnica (trenutno nije u radu), energetika (pogoni toplinska, plinska, -elektroenergetika i vodoprivreda) i saobraéaj, Koji se nalaze unutar kruga kompanije na adresi ul. Bulevar Kralja Tvrtka | broj 17, Zenica. Izdavanjem ove okolisne dozvole prestaje da vrijedi okoligna dozvola broj: UP-I-05/2-23-11-133/14 DD, MR od 16. 11. 2015. godine koja je izdata operatoru ArcelorMittal Zenica d.o.0. Zenica za pogone i postrojenja Departmenta Celi¢ana koju cine pogoni BOF Konvertora, kapaciteta 1,1 mil. t Gelika/god i elektroluéne peti EAF-100t kapaciteta 800.000 t/god koji se nalaze unutar kruga kompanije. 4. Lokacija proizvodnih objekata i postrojenja Sva industrija je locirana na sjevernom dijelu zenicke ketline koja je prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zenica proglagena industrijskom zonom. Najveéu povrSinu u industniskoj zoni zauzima kompanija ArcelorMittal d.o.0. Zenica. Ova zona se veze sa urbanom zonom Grada Zenica sa kojom éini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Kompanija ArcelorMittal d.0.0. Zenica je smjestena u usko| kotlini povrSine 25 km‘, na nadmorskoj visini od 315 m.n.v. Kotlina je okruzena brdima visine 600 m do 1050 m, koja ometaju disperziju emitovanin &tetnih materija u sire podrugje Kroz sredignji dio kotline protiée rijeka Bosna, koja dijeli Grad na dvije prostorne cjeline, istognu i zapadnu. Kompanija ArcelorMittal 4.0.0. Zenica je locirana sjeverozapadno od Grada Zenice, u dolini rijeke Bosne, izmedu lijeve obale rijeke Bosne i regionalnog puta Zenica — Nemila, u podnogju brda Zmajevac, uz Zeljezniéku prugu i magistralni put Sarajevo-Dobo} 2. Pogoni i postrojenja za koje se izdaje okolisna dozvola Privredno drustvo ArcelorMittal d.o.0. Zenica predstavija tipiénog intergralnog proizvodata gvozda i éelika sa svim fazama proizvodnje od proizvodnje koksa, aglomerata, gvozda i éelika do finalnih valjanih i kovanih proizvoda, uslugnih djelatnosti (energetika, saobrataj, odrzavanje, kontrola kvaliteta) i administrativnih posiova (planiranje, nabava, prodaja i marketing, finansije, projektovanie, kadrovski i informatiski poslovi) Integralnu proizvodnu liniju éine slijedeéi pogoni 1. Koksara, 2. Aglomeracija, 3. Visoka pet, 4, Geligana: BOF i EAF-100t (trenutno nije u radu), 5. Valjaonice: sitna pruga, Ziéna pruga i tvornica gradevinske armature, 6. Kovagnica (trenutno nije u radu), 7. Energetika: toplinska, plinska, elektroenergetika i vodoprivreda i = 8 Saobraéa). = __U Tabeli 1. su date osnovne tehnicke karkteristike proizvodnih pogona Pogon. Kapacitet Godina proizvodnje Proizvodat Koksara 87.000 tona suhog koksa 1982.9 GIPROKOKS ‘Aglomeracja | 1.876000 tona aglomerata | -aglomasina br.4: 1978.9, SSSR -aglomasina br.5: 1987.9 -aglomasina br 6: 1987.9. Visoka peé | 1.250.000 tona sirovog 1979 SSSR gvozda Celgene ‘BOF: 1.066.000 tona Gelika T9769. ‘SSSR AF, 800,000 tona éelika 2005.9 “DANIEL! ttalija Valjaonice ‘Sitni profil: 650.000 tona 19769 "Ske Madeburg ica: 430,000 tonal 1976.9 “Morgan” USA Energetixa | 220 tona pare/h 1976.9 Piva Binjanska Strojina Napomena: Podaci o pogonu Kovaénica nisu_navedeni jer je proizvodnia obustavijena 01.07.2013. godine i neée se pokretati sigurno sljedecih 5 godina, ArcelorMittal je u obavezi da obavijesti Federalno ministarstvo okoliga i turizma 0 namjeri ponovnog pokretanja proizvodnje u pogonu Kovaénica najmanje Sest mjeseci prije pokretanja proizvadnje u tom pogonu. 3. Opis djelatnosti za koje se izdaje dozvola 3.4. Koksara Koks se dobija suhom destilacijom (koksovanjem) kamenih ugljeva, bez prisustva zraka, na temperaturama 950 do 1000°C. Koksovanje se vrai u komornim (koksnim) pegima, Koksna baterija ima 65 peti. U procesu zagrijavanja uglja bez prisustva zraka dolazi do slozenin hemijskih i fizicko- hemijskih promjena organske materije u uglu, a kao rezultat toga nastaju plinoviti proizvodi (sirovi koksni plin) i obrazuje se tvrdi ostatak, tj, Koks. = Sirovi koksni plin, formiran tokom procesa koksovanja, sa temperaturom 700 do 850°C odlazi u sabirni plinovod u kojem se hladi pomoéu amonijatne vode na temperaturu 80 do 85°C. Ohladeni plin odlazi u plinski seperator u kojem se odvaja te¢na faza (amonijaéna voda, katran, naftalin) i plin. Oéi8éeni plin se dalje koristi kao gorivo u procesu proizvodnje koksa, aglomerata, gvozda, celika kao i toplotne i elektriéne energije. Koksaru sadinjavaju sijedeée proizvodno-tehnoloske celine: = odjeljenje pripreme uglia za proces koksovanja, = odjelienje koksovanja i - odjeljenje nus-produkata (prerada sirovog koksnog plina). 3.2. Aglomeracija Proces proizvodnje aglomerata je ukrupnjavanje sitnih Zeljeznin ruda. Sustina procesa aglomerisanja je da se nakon potpaljivanja mjeSavine (plinskim gorivom), metodom prosisavanja zraka vr8i sagorijevanje koksa, uslijed gega nastaju visoke temperature koje omoguéuju proces aglomerisanja, Proces aglomerisanja je termicki proces i odvija se na temperaturama poéetka topljenja rude, éime se omoguéava povezivanje sitnih rudnih zrna. Kod visokih temperatura dolazi do hemijsko- strukturnih i mineralo8kin promjena i poboliSanja metalurékih osobina dobijenog aglomerata Tehnoloski proces proizvodnje aglomerata odvija se u okviru slijedetih odjeljenja: priprema sirovina = proces proizvodnje aglomerata = drobljenje, klasiranje i transport aglomerata 3.3. Visoka peé Pogon Visoka peé proizvodi sirovo gvo2de redukcijom’u visokoj peti koje se koristi za dalju preradu, visokopeéni plin koji se koristi u pogonima Zeljezare kao gorivo i granuliranu visokopeénu_ frosku koja se Koristi u proizvodnji cementa i u gradevinarstvu dok se u nedostatku tréi8ta odlaze na industrisku odlagaliste Raéa ili u krugu ArcelorMittal d.o.0. Zenica. Za industrijsko odlagaliste Raéa, operater je duzan pribaviti posebnu okolisnu dozvolu, u skladu sa propisima Fedearcije BIH. Pogon Visoka peé se sastoji od slijedecih odjelienja: - Bunkerska estakada - doprema sirovina i zasip Visoke pedi, - Kuperi - predgrijavanje tehnoloskog zraka, = Visoka peé - formiranje gvozda, troske i visokopeénog plina, = Livna platforma - izljevanje teénog gvozda i troske, - _ Direktna granulacija troske, - Havarijaina jama - deponiranje sirovog gvo2da u havarijainu jamu, = PretistaGi visokopeénog plina, - Livni stroj - jevanje sirovog gvozda u kalupe. 3.4. Celiéana (BOF i EAF-100t) Pogon Geliana se sastoji od dva pogona: BOF konvertor i elektroluéna pec EAF-100t. U BOF konvertoru se vr8i oksidaciona rafinacija metala, koristeti kao glavni reagent plinovite oksidante i zagrijavanje metala bez dovoda toplote iz vana, na ratun fiziéke toplote tecnog sirovog gvozda i toplote egzotermnih kemijskin reakcija. Dezoksidacija i legiranje éelika vrsi se u kazanu, Faze proizvodnje su: prijem i skladistenje teénog gvoZda u mikserima, prijem i obrada starog zeljeza, oksidacija u Konvertoru, procesi u sekundarnoj metalurgij i lijevanje na konti maginama ili u Kokilama. Osnovna sirovina za proizvodnju éelika u elektroluénim pecima EAF 100t je staro Zeljezo, a mogu se korisiti i drugi nosioci Fe-supstance, kao &to su sirovo gvozde i produkti direktne redukaje Zeljeznih ruda. Za oksidaciju primjesa iz ulo8ka koristi se plinoviti kisik, a za formiranje troske kreé, fluorit, boksit. Za dezoksidaciju i legiranje koriste se ferolegure ili Gisti elementi. Faze proizvodnje su: skladistenje i priprema sirovina, Sarziranje, topljenje i rafinacija, izlijevanje troske-i Gelika, procesi u sekundamoj metaluraiji ljevanje na konti maginama ili u kokilama. Pogon Geliéana se sastoji od slijedecih odjeljenja: = _ prijem i skladistenje teénog Zeljeza (mikseri), = prijem, skladi8tenje i priprema starog zeljeza (scrap yard), ~ _priprema nemetalnih dodataka i ferolegura, - BOF konvertor, + Elektroluéna pec EAF-100t, = odjelienje sekundarne metalurgije (LF-100 ), = odjelienje konti liva (CCM), = _ odjeljenje pripreme kazana (kazanska hala). 3.5. Valjaonica Pogon Valjaonice ine tri osnovne proizvodne jedinice: - sitna pruga (proizvodnju éelignih sitnih profila), = iéna pruga (proizvodnju éeli¢ne vruse valjane zice), - tvornica gradevinske armature (proizvodnju armaturnih mreza i regetkastin nosaéa (TGA) i proizvodnju klasiéne armature (KGA)) i = prateéi objekti i postrojenia. 3.6, Kovatnica Proizvodnja u pogonu Kovaénica je obustavijena 01.07.2013. godine i trenutno se ovaj pogon nalazi u konzerviranom stanju. Federaini inspektor zastite okoliga je izvrsio pregled pogona Kovatnice 17.10.2014. godine iu Zapisniku br. UP1-10-23-7-00152/2014-1008-P-1008-1-P utvrdio slijedece, = nema potrognje vode i nema emisija u vodu, tj. izvrSeno je blindiranje ulaza vode u pogon Kovaénica, _ - nema emisija u zrak, fj. izvrSeno je blindiranje-svih ulaznih cjevovoda zemnog plina i izvreno je odzraéavanje instalacija, - _fastereéene su boce sa koprimiranim zrakom i vodene boce, - _ iskljuéena je elektriéna energija, = _ustanouljeno je nema aktivnosti u pogonu, nema nastanka otpada, te nema ni emisija u tlo. Proizvodnja u pogonu Kovatnica je obustavijena i pogon se nalazi u konzerviranom stanju i trenutno se ne moze predvidjeti poéetak proizvodnje kao ni agregati Koji ée biti pokrenuti, Vrijeme pokretanja i obim proizvodnje u ovom pogonu ée ovisiti o uvjetima na trZistu, odnosno o potraznji (kolidina, vrsta i kvalitet) kovanih proizvoda. 3.7. Energetika Pogon Energetika predstavija sastavni dio integralnog procesa proizvodnje éelika u ArcelorMittal Zenica. Postrojenja Energetike nalaze se u cijeloj kompaniji, jer za svaki pogon obezbjeduju: paru, sve vrste plinova, vodu, elektriénu energiju kao i zrak za visoku peé. Pogon Energetika se sastoji iz slijedeéih sekeija - toplinska energetika - _plinska energetika - vodoprivreda - elektroenergetika Sekcija Toplinska energetika jé osnovni energetski kapacitet za proizvodnju pregrijane pare razligitin parametara, vrele vode za grijanje grada Zenica, proizvodnju elektriéne energije i hemijski pripremijene vode. Kapaciteti Toplane su’ - _ proizvodnja pare: 2.x 220 th (max.) / 170th (nom.) = toplinska stanica za grijanje grada: 174 MW. = hemijski pripremljena voda: 4x150 mh = proizvodnja elektriéne energije: © TG 25 MW, max. 25 MW +. TG 7 MW, max. 7 MW U Toplinskoj energetici su instalirana dva kotla za proizvodnju tehnoloske pare i pare za potrebe gtijanja unutar ArcelorMittal d.o.0. Zenica i grijanja Grada Zenice. Kotlovi instalirani u Toplinskoj energetici koriste slijédece vrte goriva: mrki ugalj iz Rudnika Zenica, zemni plin, koksni plin i visokopeéni plin. 3.8. Saobraéaj Pogon Saobrataj vrsi usluge medupogonskog 2eljeznitkog transporta sirovina, poluproizvoda, sekundarnih sirovina i otpadnih materijala. Pogon Saobraéaj vrai slijedece vrste transporta a) Zeljezniéki transport, b)_kamionski transport, ©) odlaganje otpadnih materijala iz departmenata kompanije ArcelorMittal 4.0.0. Zenica na industrijsko odlagaliste "Rata’, d) odrZavanje vuénih sredstava i transportnih komunikacija ZeljezniGkog i cestovnog saobraéaja te drugih sredstava rada i opreme koja pripadaju pogonu Saobraca) 4. Opis osnovnih i pomoénih sirovina, ostalih supstanci i energije Specifiéni faktori potrosnje materijala i specificni faktori emisija i uporedba sa Najbolim raspolozivim tehnikama (BAT-ovima) su dati u slijedeéim tabelama za svaki pogon pojedinatno Tabela 2. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Koksara [BAT = Best Avallase Technique Reference Document foriton and Steel Production, mart 2013 edinica = way AMZ AMZ AME AZM zu az mses Ulaz [rove aa si y/tkotsa 1000-180 aS a0 |eneria Koken gas Mitkokss 00-3500 7ST elkuiénacnersljaMi/tkokss 20-280 a3.7 at m7 68 Para ‘wuftkokss 60-800 SRS we m5 Ikomepimiran zak _|Nma/AKoksa 1-15 ‘ x : ‘ isk mafthoksa Gono? Iitogen Nmafthotsa 047 : : : : Iacetien gh : : lvoas Procesnavoda mmBitholss 024-45 4 ‘ Wodszagaienjetotsa mifthoksa as-1 9 ia 2 » [ Izlaz rs Proivoat ons e 1000 438.2300 458.952.000 463.824000| an5.079.00 413.098 0] cos Noditkoss 300-518 SS so} 5% OSM Emini wake Fratina shthoks 157-256 sts 60 soz afthokse 9-900(2820) 4589 625) Nox wthokses 335-1783 1482 sa 886 ies aithokss 05247 : : es 2508 ethos? = ew Wtkolsa 05-187 z S : : has gitkotsa = 2-300 = : ae co fithoksa 200-«460 077mm coz yfthotsa 160-860 = : : - ea fithoksa 1-80 Fs : hoc githolss 12-28 * : = : lsenzene ithoksa 0-45 2 fran maftkolss 115-1081 : - : ecooye na-TeaiNms «Oa : : : - [otpodn materia as stron Wethokse 26 2 Bz Jamoniumsuifa —a/tholss 2808” 73 109 oxp2dnavods mmiftholsa 01-05 409 30262 24a INapomens: ulazno-izlaznim mater aon awa ae aoe Jedinen ear ey ae “ = - Ulaz fatjeona ‘eines «aS aaa aus] lowat sinters stamens 0 * sat lodsinisinter fests ss & ao | eens / Daim ‘afters 168 30a ma) Meer ied process—igtsiters 2 257 255 7 wee fesinera is ods efesners praia eft snera 62 3 sa 52 a2 kee wytsnters 33 a3 336 ma aa_| [pei misulaminsvevira /esmere ami Laba oy Lago Las ners [eet parvo Munsinere 10 5 kervrares Mujtsvere 35165 BLS 5262 4 59 ma eekna energie Mijsiners 52155 ako m3 270 288 Iomprmiraniarak Nnaftsinere 001-935 Wess nifsiners 138 3 op 05 oa my Izlaz (rsinoa ser fe 1000 tE2650m iewBeTeGKO Lma7eseO TSH lemite weak = lentins fitsimee —awr73653 a2 saa asso 0 | ine rafsiners— G64s les matsines 022757 5H a ne 0 ler maftsmers 36051 0 ° ° a lew gjss 18005188 Ea 1 37 he rutsnea tao ° ° 7 In Peisntes 385954 308 ea 0 me iw refsintea 1356 3D » Fa © i eksiners 26456612 SB 1 so 8 is Imefsinters 248205, : ° —l imaltsnvers 05856 . - lv maltsivera 0818550 ° a0 a 7 — fn retsinters usa 1S ams ss ha ahnes Laws 67 wes 16 3 ne ____ghsiners 082 2 3a a 61 81 Hos einer 52 as 3996 ma 2010 oz pent 21999733 us SCBCD sna 245 ico fytsineers arava zis amt aL ms leas (ursimera 16153 se000 = = heron wesntea 38545 jinwoe pisen 1520537 ata ma ns Jape Pan srt snare 5 68 56 5 lr met Sere 3 seas 100 pelteaye lcooye Sinera 01536, 0 o 09 aay lee neTRitsincers 245.1780 (pata material lrsins Wma ingszen29 mee sen rose | maa co Uisimea aramamzis ean ae? mS) 2307 ltescra ode maftsiners oso 04s 08 aes st axe Alle TechiaueReevenee Docent fer ron nse Producon, mar 203, Tabela 4; Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Visoka peé = Ula = kar — Ae uci ashe a ios nen the ‘owe wt ee bets Mise a. ete fats Wie meas tm Fewest tose “oe lta nse o-wo| lie ss 2 jes ane —— fsa se 1 hens tse = _— Keen ise a t foes cnit din-ms | nse femsciia) v ~ a zs — I —— ‘cio - - — wines wre os | kms mwse ae | as | a7 | aso muse tes gp bags Mise oases ana a2 - rinse as ~ i mans auras = Vilar row natse kta strate | easesom msm | som steer} ate apse arcoa | er | san htc tanse wn lrtsiewsot tne ta wi a ken ose ma = fro ise ba . ose a lene wae me oe feo T gia oan : a» | ka we Law | foe tise “oow-zo0 ‘2 east 38 sl le else ae-vast = tin rats Sasa ® ress ens oe russe 2a 2 Sie iene ie ose ssa-nma ie one teams i : ls wore “asa [fae vk wane ote v= wes ap ae owe bo we mae y or ans lirewmierotote gS as.ame | go swam \irracraupinewet tytse tac a3 aaa \vrmai coon tc nat Ga Tabela 5. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon BOF €« aa a we indie | owt] = Ula fecweeise | hte | mem | om omy fecotocieeoi| ge | ora om mms ESiemoncs igre gongs a2 ame porn | wee | ee | om | roc wore) ova wm «| ft wel oo @ « @ a) bee me lom 8 2 @ 3 Comedia, wae [ages aes ax ise mine | 9590 ay Be ay mE eo mire anes Pa 8 ee mone ase ome ate fcrnmeneois ware ake ww femgin Mayne ene es fumes yne toe Irotorane | me [asene| oe | am ee ee lenpinaniak | Arann 88 z z Woda mane | 31 a2 a4 cry 4 tala [Proizvod . cn ve | amo exam rz a nazar ise oon ie ores wee [mem| ss «| - Pee Mel Ee) = S: | = ei os eas ewe Ee oe |eocoms 8 eT fs tee “aa c rao oa tat Ps gee ouaa aa oo ue fo oat trae as a awe ae hes Se asa amet So. ko nit - oom ae ee eos we | meme : Be me ge kw fcoor rane ontcoase Sue tka ota meat a ote ge) ee Rees [eet a : : Pre Sito ou om ange frssntowine | wee gst, 0m pavesnsmnesal ite Gore’ 9290 as inves marek aaa Dienst Tabela 6-Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon EAF-100t Sirovine = bens wire am iene valet 28-388 ea fe ps7: sins | a pene el : ln he ee bas ea JProtevodh = = baa an mand 0,35-S2 e be me oe bs ee : ae k meh RT at ae E weal: ts wees bs a ae ca Caer | eS ee Pa se |meteniiat wane 072 asia) 90-1 fne= teen cr lant = Bert AvaabicTecmigve Reference Document toro nd Stel Production, man 2012 Ulaz za a 7a. a Ears sma twa SHVAREKA gq | SNA BENA agg | SIMA BRA ggg | SINR DENA gy Jecinia| oar | omuca _rruca _'* | pmuca pause PaUGA_PRUGA PRUGA_ paca. pavGA raven wh Ss aoe eas ios ioe we | = we - Pr woe |= w_| ™ os @ Tam] | Ome | ue | as GEN Oo | cIee ase Oma | ine an GOR | oom cise cae an | = | vans seme ass! Laos a0? 1.8198 nom 167 ai Wischopee ps | aa lowe foe | | ase one ower 93408 ox om | ozs name cams ans Weds al Sams uz | ar ae ae | gs a ge ne | Ialaz Proinoal ~ esis pao aa) para —— eem naLsie.0, BuO saza00_ nisewon e240 asco * 705i000] as) 9577009 "31a aE zoe ‘oon? aoa oor sia 1a no ns o1ss gos aoe. azn ma 70 ns 53 ont 90108 oom 00m? wwe | a [Bs > = = om] 8 a > ea som owe | mows | mss | a | 2 om oy iit aus mm sw aa ag 208 seis J Reference Document orton an Stee Production, mae 2013 UL Marka Manulica 2, 71 000 Sarajevo, telefon 00 387 33 728 700, telex 00 287 39 726 747, ‘email {mots@binnet ba, www mot gov ba Page 10 of 70, Tabela 8. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Energetika Tames gar) AMZ ANE | AMZ AME AME secs 2011 2012 2013 2014 2015 r Ulaz = jehnoiotk conve —— ves um |. {ome 7 ma 7199 " 196 "94 lotsa eos my 3030010400 12.600 10800 9.800 Nisokopetn eas mim = saa00 $4300 S000 5790052300 Lem gs mh asm -100 1300 1000 1.000 enersis | I Lo, . tekviénsenersia — Mhyn Le fse fete is Para ___an ay 7 we fom 7 om os Deminralizovanavoda ml/h 3a ew Voda m3/h 819 704 7g 839 746 Izlaz |Proizvodi | para t = aswame a004ss | isossi6 2457567 1255271 lemisje t — Patina teitpare on 0x7 | 00 O06 soa walt pare as) 429 asl 292.80 ox sahtoare asr ast | 035 038036 co itp mu 1 S348 [As eft pare, 0,08 0,02 0,02 0,02 0,01 cs etpare coi 900200 0,005 002 rb vipre =~ OdG 028 az os am Ie tio = ~=SCoaSDm 2 ber tive => O68 035 ass ws BD lotpadnimatenja — vepeo ipre (oo ist os one + |Optadn voda maltpace ee ee Nopomens lz acer Zena lant = Best Available Technique Reference Document for Iron and Steel Production, mart 2013 Tabela 9. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Saobraéaj eine par SEE ‘AMZ ‘ane AMZ aut) AME Koet. 21 22 | 2013 2014 2015 Ulaz \corive piel ‘ 508 so a. a 0 Izlaz |Piscne amisienastale upotrebom goriva Ico Lso7e6e28 Lesses1930 1.58 Fa so» “05587 —«S8LO71 «397200 ——«391, 556, Inox 2u733379 3.45309 24208795 23.853,076 nwvoc 3505558 3.370053 asiZe2e .e54058 Ico ___ta200 2382477 7388268 7.695939 7.58516 lwo 285 1425300 LABK6R3 5486 12 1.405.150 1.385.626 Pan sor 20s1,280 —2osszz1 sagen? 20n0805 1.902.755 INspomena lame = Arcelortttal Zenica [axT=Gest Avaliable Technique Reference Document frlron and tee! Production, mart 2013, 5. Emisija zagadujucih materija iz pogona i postrojenja ArcelorMittal Zenica u okoliS 5.1. Koksara Koksara je izvor pragine | plinovitin emisija u zrak, emisija u vode i nastajanja otpada. Izvori ‘emisija pragine su procesi pripreme uglja i separacije koksa, dimnjak koksare kao i koksna bateria. ArcelorMittal Zenica poduzima odgovarajuce mjere kako bi se smanjila emisija pragine iz pogona Koksara. _Emisije u vode su prisutna u dijelu prerade sirovog_koksnog plina, odnosno u postrojenju biohemija koje sluzi za prediSéavanje otpadnih voda iz procesa koksovanja. Otpad iz pogona Koksara koji nastaje u procesu se uglavnom vraéa natrag u proces i reciklira. 5.1.1, Emisije i koli ine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Koksara u zrak Emisija prasine iz odjeljenja pripreme uglja nastaje tokom istovara, skladistenja, drobljenja i sortiranja uglia. Ovo su uglanom difuzne emisije koje je teSko kvantifcirati i o kojima nema puno podataka, Emisija prasine, organskih polutanata, SO;, H,S i NH; tokom procesa zasipanja uglja su difuzne emisije koje je teSko Kvantificirati | o Kojima nema puno podataka. Kako bi se smanjile ove emisije nabavijena je nova zasipna masina koja ima za cilj da emisije tokom zasipa svede na najmanju moguéu mjeru. Nova zasipna magina je ugradena i pustena u rad u septembru 2016. godine. Funkcionalnost masine je ispitana na svih 65 peci i postignute su funkiconaine garancije Emisije pragine, SO, i NOx nastaju sagorijevanjem koksnog plina u cilju proizvodnje toplote za zagrijavanje koksnih pedi, a ispustaju se na dimnjaku koksare, Prosjetne izmjerene koncentracije emisije kao i ukupne masene emisije su date u tabeli 10. Tabela 10, Rezultati monitoringa emisija u zrak dobijeni AMS-om instaliranom na dimnjaku Koksare pasa 200 202 2013 2018 | ams my NoS —_iq/god—| majtin3 tg/god. | mg/Nm3 ia/god. | mg/m3_ig/god. | mg/Nm3 _be/god, latina 2028 387.2500) 22249,_558.358,79] 24640. 213.37143] 257,70 19657825] 211,065,700 Iso 1.63406 2.031.220.00] 1.219,76 2882 510,51] 64440 $57:56561] 958,20 759.088,40] 886,00 7781100 Nox 40000 _619.528.00] 368,97 _s62.96,61| 235,50 203.554,72] 281,70 23257651|— 228,50 200720 ae izne i fugitivne emisije polutanata tokom procesa koksovanja nastaju na vratima koksnih usipnim otvorima, usponskim kolonama, To su uglavnom emisije prasine, CO, SO2, H2S, NHs, benzen I BeP koe je te8ko hvanticat izmjeriti jer nemaju kontrolisani ispust. ArcelorMittal Zenica je 2014. godine zapoteo sa realizacijom projekta sanacije vatrostalnog ozida koksnih peci metodom. dubinskog keramiékog zavarivanja sto je rezultiralo smanjenjem emisija cog dima i pragine sa dimnjaka koksne baterije Emisije pradine tokom istiskivanja koksa su difuzne emisije koje se javijaju prilikom istiskivanja koksa i koje je te8ko kvantificirati i izmjerit jer nemaju kontrolisani ispust. je prasine, CO, NH; i H2S sa tornja za gaSenje koksa mogu biti sadrZane u vodenoj pari koja nastaje tokom procesa gaSenja koksa. Trenutno ne postoje podaci o koncentracijama ovih polutanata U ArcelorMittal Zenica \e iz separacije koksa su Kontrolisane emisije koje se otprasuju i preciscavaju u mokrim skruber sistemima. Njihov primarni uticaj se ogleda u pogorsanju uslova radne sredine, a koji Su jasno definirani u okviru zastite na radu. 5.1.2 Emisije i koligine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Koksara u vodu Emisije u vodu iz pogona Koksara se mogu identificirati na tri lokacije kako slijedi OV6 — oborinske vode i odvod kondenzata sa dekantera i primarnih hladnjaka, V7 — oborinske vode i preljevne vode sa hladnjaka industriske vode, (OV8 — atpadne vode sa biohemije Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ove tri lokacije su slijededi (OV6: fenoli, cijanidi, mineraina ulja, PAH i rodanidi (OV7: ne ogekuju se specifiéni parametti jer su ovo vode iz éistog ciklusa rashladnih voda, (OV8: fenoli, cijanidi, mineralna ulja, PAH i rodanidi, 5.2. Aglomeracija Proces proizvodnje aglomerata je uglavnom izvor pragine, koja predstavija jedan od najznaéajnijih polutanata emisija u zrak ali isto tako moze biti i otpadni material koji se reciklira u pogonu Aglomeracije lzvori emisija pradine su procesi istovara i dopreme sirovina, proces aglomerisanja i hladenja aglomerata, proces drobljenja, klasiranja i transporta aglomerata. Privredno drustvo ArcelorMittal d.o.0. Zenica poduzima odgovarajuce mjere kako bi se smanijla emisija prasine iz postrojenja Aglomeracije Otpad iz pogona Aglomeracije je uglavnom pragina izdovjena u sistemima za otpragivanie, odnosno pragina koja bi inaée bila emitovana u zrak. Sva izdvojena prasina se vrata u proces aglomerisanja i na taj nadin je sprijeceno odlaganje na industrijsko odlagaligte Raa, Difuzne emisije u zrak se mogu desiti tokom svi procesa proizvodnje aglomerata ukoliko emisije nisu odsisane u punom kapacitetu. Najéesti i najvesi izvori difuznih emisija su transportni sistemi i pretovarni évorovi. Sisteme za otpragivenje pretovamih évorova je potrebno pravilno dimenzionisati, instalirati i odrZavati kako bi se ove emisije smanjile na najmanju moguéu mjeru 5.2.1. Emisije i koligine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Aglomeracije u zrak “Emisije pragine tokom pripreme sirovina nastaju tokKom transporta ulaznih sirovina pri emu dolazi do presipanja sa jednog transportera na drugi ili tokom doziranja ulaznih sirovina na glavnu ransportersku traku na kojoj se formira aglomjeSavina, Najée8¢i izvori emisija pragine su pretovarni Evorovi, U ovom odjeljenju je instalirano 5 vodenih sistema za otpragivanje tzv. skruber sistemi i to: ATU-1A/2; ATU-1/2; ATU-2/2, ATU-3/2; | ATU-12/2. U procesu pripreme aglomjeSavine — odjeljenje aglomasina instaliran je jedan vodeni skruber sistem za otpraSivanje pretovarnih évorova na transportu aglomjeSavine (ATU-1/4), a na trasnportu posteljice dva vodena venturi skrubera (VA-3/4 i ‘VA-4/4). Emisija pragine na dimnjacima ovih sistema je ispod 100 mg/Nm*. Takoder je instaliran i jedan vreéasti filter (F-5) na bunkeru kreéa Koji postize emisije évrstih cestica ispod 20 mg/Nm*, Prikaz rezultata periodiénog monitoringa emisija pragine sa ovih sistema je dat u tabeli 11 Tabela 11. Rezultati perioditnog monitoringa emisija pragine na sistemima za otprasivanje 2014 2012 2013 2014 2015, mg/Nm3_ke/god. [ma/Nm3\ ka/god. [mg/Nm3_ke/god. [mg/Nm3_ka/god. [mg/Nm3) kg/god. (Oznaka otprasivata [Odjeljenje dozera latu-1a/2 F . i 7 i] BSA] 307A am0936) 757) aaT7 OT Jaru-y2 F 9045751870) 2.37 23170| 322 lanu.2/2 7 540 52841] 607 453,05 laru-a/2 a : : - . : 3a7 35203] 668) 618.5 Janu-ia/2 4040 5.489,00] 53,33 97390) 211.47 20.880,72| 208,27 34.1876 rs s 54412624) 415i 65,7 lOdjejenje aglomatina faTU-1/4 = = = 77,50 21,575.40] 468 1.17433] 3,63. 677.34 lodjeljenje wranspora postelice lva-aya : : 2800_5.70450| sors nenncetin lva-a/a 83,3 215754] 20,24 3482.49] rations Emisije pragine u odjeljenju drobljenja koksa nastaju tokom droblienja koksa na potrebnu granulaciju kako bi se mogao koristiti u proizvodnom procesu aglomerisanja. U ovom odjeljenju su prvobitno bila instalirana dva vodena sistema za otprasivanje (VA-9/2,i VA-9A/2) tzv. skruberi, Buduci da ovi sistemi imaju svoja ogranitenja u pogledu efikasnosti otpragivanja izvrsena je zamjena ovin sistema sa novim vreéastim filterom oznake F-6. Emisije-prasine sa ovog sistema su ispod 20 mg/Nm?. Prikaz rezultata periodiénog monitoringa emisija pragine sa ovih sistema je dat u tabeli 12. Tabela 12. Rezultati periodiénog monitoringa emisija pragine na sistemima za otprasivanje 201 22 2013 2018 ‘Oznaka 2015, imglNim3_kg/god. [mg/Nim3 kg/god. [mg/Nm3 ig/god. [mg/Nim3 ig/god. [otprasiv.[ mg/Nims. ka/g03. [Odjeljenje drobilienkokso \va-of2 21420 #1.685,00] 6683 9.71600] 116,05 17.73.50] S951 873,80 lva-sa/2 131.80 18,897.00] _ 68,70 20.21000| 61,63 6.04770] _24.03 13.998,55 Oxnaka otprativata| 6 | aaa | s2973 Emisije tokom procesa aglomerisanja su uglavnom emisije pragine koje éine i do 50% od svih ukupnih emisija prasine iz integraine linije proizvodnje éelika. Drugi znaéajni polutanti iz ovog procesa su: SO,, NOx, te8ki metali, HCI, HF, PAH i PCDDIF, Pragina potiée iz procesa aglomerisanja ti. iz aglomjeSavine, a razlikuje se gruba i fina pradina. Gruba pragina se moze efikasno izdvojiti u elektrofilterima, Fina pragina sadrzi alkalne hioride koji daju veliku specifiénu otpornost pragini, odnosno formiraju tanki izolacioni sloj prasine na elektrodama. Ovai sloj smanjuje efikasnost elektrofiltera i onemoguéava izdvajanje prasine iz dimnih plinova. lz ovog razioga se primjenom elektrofiltera mogu postici koncentracije u rasponu od 100 do 150 mg/Nm®. Da bi se emisije pragine smanjile ispod 50mg/Nm* potrebno otprasivanje vrSiti koristedi vrecaste fitere ili neke druge novije tehnologije Te&ki metali u otpadnim plinovima potiéu iz ulaznih sirovina, a najznaéajniji su olovo, Ziva i cink Emisija-te8kih metala-sa=dimnjaka Aglomeracije-su prema dosadagnjim mierenjima bile ispod graniénih vrijednosti z = Koncentracija alkalnih hlorida zavisi od karakteristika ulaznih sirovina i prema-podacima iz BAT-a kreée se od 600 do 1000 g K:O/ toni agiomerata, Sumporni oksidi potiéu uglavnom iz aglomjesavine odnosno iz goriva koje se koristi za proces aglomerisanja (sitni koks). Oksidi sumpora mogu takoder ovisiti i o kvalitetu rude Zeljeza. Medutim, ArcelorMittal Zenica koristi rudu Zeljeza iz Prijedora sa niskim koncentracijama S i na taj nadin je izvrSeno smanjenje SO. emisija u odnosu na period prije 1992. godine. Emisije SO, sa dimnjaka ‘Aglomeracije su ispod graniénih vrijednosti. Glavni uzorok azotnih oksida (NOx) emisija je temperatura plamena na poéetku procesa sinterovanja. Izvor emisija NOx pored aglomjeSavine mode biti i ambijentalni zrak. Ove emisije u pogonu Aglomeracija su ispod graniénih vrijednosti Emisije florida zavise od koncentracije florida u rudi Zeljeza i baziciteta aglomjesavine. Poveéanjem baziciteta aglomjegavine smanjuju se emisije florida. Medutim, poveéanjem baziciteta aglomjesavine poveéavaju se i emisije pragine sa povecanom specifiénom otpornoséu Sto opet dovodi do problema sa radom sistema za otprasivanje. Hidrokarboni (VOC) nastaju uslijed nepotpunog sagorijevanja goriva i materijala koji sadrée karbon. Takoder izvor ovih emisija moze biti i cunder iz Valjaonica koji se reciklira u Agiomeraciji. Nastanak PCDDIF u procesu sinterovanja je vrio sloZen i zavisi od mnogih faktora i ima vige mjesta nastanka (aglomjeSavina, temperatura, zraéni jastuci, i sl) PAH-ovi su rezultat nepotpunog i nehomogenog procesa sagorijevanja. Nema relevantnih podataka © emisija najzanaéajnijin komponeneti PAH. Nije uogena korelacija izmedu emisija PAH i PCDDIF. Rezultati periodiénog monitoringa emisija na dimnjacima Aglomeracije SINTER 1 (SP-4) i SINTER 2 (SP-5,6) su dati u tabelama 13 i 14. Tabela 13, Rezultati periodiénog monitoringa emisija praine na SINTER 1 (SP-4) — 2 Fo =a Fon a rmgihims god. | magi eg/god | ragms | eplend | mehima _ee/eod. mg/m ue/eod fea aos: mui8} goat saxo] ocas7 2150) amis Gia ome ca er ° 30) 0 Go] Goo oom 2a goon 3. fe use sate) iiss saosin) ass ads al Ine somo] aon om) aon 0m) ome St comes I asm aenae) sea aeaan) arm ate) a aenaf gon ma hi cons mis) ome = tom) oma |g) om = afommn as ft on 72384) aes ae) OSS tH Lame OR om Ir “oo 0] enon 30] i O2, Zemni plin takoder ima nizak udio sumpora u svom sastavu tako da se moze smatrati ,razblazivaéem’ u smjesi goriva koji se koriste u kotlovima ArcelorMittal Zenica. Visokopeéni plin se takoder moze smatrati ,razblazivaéem” buduci da ima vrlo nizak sadrzaj pragine, SO, i NOx u svom sastavu Kori8tenje sirovog koksnog plina u procesima sagorijevanja doprinosi emisiji SOx i NOx. U sirovom koksnom plinu prisutne su poviSene koncentracije sumporvodika (H-S) iz kojeg u procesu sagorijevanja nastaje SO. Rezultati kontinuiranog monitoringa emisija na dimnjaku Energetike su dati U tabeli 28. Tabela 28, Rezultati monitoringa emisija u zrak dobijeni AMS-om instaliranom na dimnjaku Energetike [porametar 2011 2012 21s 2018 2015 ima/Nm3_ke/eod. [ma/Nm3 _ka/eod. |ma/Nm3|_ka/eod.|ma/Nm3|_ke/aod. [ma/Nm3_ka/eod prasina | 99,33 ; 346.676) 104,30 272.435,74) 98,70 134.795,89) 167,00 252.550,35) 124,90 197.020] soz 2.229,23 7.305.630] 2.800,32 6.860.713,46) 1.995 10 2.723.616,25] 2.127,70 3.217.004,00] 2.248,10 3.547.430] Nox 316,74 1.011.981) 335,27 _813.999,70) 396,50 541,336.26] 365,60 _$52.784,19| 292.40 _ 461.370] 5.6.2, Emisije i koligine ispustenih zagadujuéih materija iz pogona Energetika u vodu Emisije otpadnih voda iz pogona i postrojenja Energetike su prisutne na éetiri mjesta: + OV4 ~otpadne vode iz hemijske pripreme vode (HPV) * OVS - otpadne vode iz postrojenja kotlovnice + OV11-otpadne vode iz DSD sistema + OV14-otpadne vode iz taloznih bazena u Podbregju Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ove tri lokacije su slijededi OV4: ne ogekuju se specifigni parametri OVS: ne ogekuju se specifigni parametri OV11: masti i ulja, mineraina ulja, PAH, Zn, Cu, Cd, Pb, Cr, Mn, Fe, Ni, Hg i Cl OV14: ne ogekuju se specifiéni parametri 5.7. Saobraéaj 5.7.2 Emisija iz pogona Saobra¢aj u zrak Pogon Saobraéaj pruza usluge prevoza drugim pogonima kompanije ArcelorMittal Zenica i nema stacionamin izvora emisija u zrak 5.7.2 Emisija iz pogona Saobra¢aj u vodu Emisije otpadnih voda iz pogona i postrojenja Energetike su prisutne na jedno mjestu oznake OV15. Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ovoj lokaciji su slijededi: ukupna ulja i mstei, mineraina ulja i deterdzenti 6. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okolignih dozvola za postrojenja ArcelorMittal Zenica ‘Tabela 29. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okoli$nin dozvola — Koksara Rok realizacije Aktivnostiimjere | po.okolignoj | Oéekivani efekti Obraziozenje dozvoli 1. PREVENTIVNE MJERE 171 lzbor kvalitetnih sirovina | Do Kvalietan ugal za jera jo realizovana, lzradit Tehnigke usiove za—_| pokretanja_| koksovanie ée obezbijediti_ | Tehni¢ki uslovi za nabavku ugljeva za nabavku uglleve 23 proizvodnje’ | optimalan kvalitet izaznin | Koksovanje izradeni 2009. godine i prema oksovanje, sa ograni¢enjima | kontinuirano | proizvoda (koksa | koksnog | njima se vr8i nabavka istih (tehnicki propist sadrZaja elemenata koji utoku plina), te voditi smanjenju | za nabavku ugljeva za koksovanje dati na Zagaduju okoli (sumpor, teski | buduéeg _| emisija polutanata, Koristti| vid u toku posjete Strucne komisije metal oligoelementiidr). | rada iskustvaiz zemlja EU. | FMOIT). = levrdeno ogranitenje sadrZava sumpora u tugljevima za koksovanje na vrjednost ispod 1,0 % kao i ostalih elemenata koji = mogu da zagade okolis. ‘Visi se redovna kontrola sadréaja sumpora Uuglevima Kyalitt ugla za koksovanje zavisi od potrebne kvalitete koksa list se adreduje | usaglasava na podetku godine 12 Revidiranje upustava za | Do ‘Mjera je realizovana, | rad postrojenja pokretanja | Smanjenje emisia. Postojeti tehnolo8ki propisi uputstva za Rovidirali i dopuniti sve proizvodnije i ‘ad postrojenja revidranaidopunjena, po tehnoloske propise i upustava | kontinuirano ppotrebi vr8i se redavna dopuna isth. Na zarrad postrojenja, ui toku_ | raspolaganju na uvid u prostorijama buduéeg Koksare lista procedura, radnih uputa, rada tehnolaskih propisa i ostale dokumentacje potrebne za pravilno vodenje i odréavanje postrojenja koksare 1.3 Obuka lavrsilaca za De ‘buku iavrSii na Mijera je realizovana. | odrzavanje postrojenja pokretania | koksarama u okviru Prige pokretania proizvodnje na koksari levriti obuku izveilaca koji 62 | proizvodnjei | .Arcelor Mitta’. Optimaino | izviéena obuka izwilaca za odr2avanje raditina odréavanju ontinuirano_ | odréavanje postrojenja vodi | postrojenia i iaveSlaca za vodenje postrojenja u procesu uu toku smanjenju emisi, Tehnolotkog procesa u koksani kompanije proizvodnje u pogonu buduéeg AM Keivi Rich, Ukraina u Dec 2007. i Koksara. rada Jan/Feb 2008. godine. Obuku prosi Uuposienici Koksare koji rade na vodenju tehnolo’kog procesa kao ina odrZavanju postrojenja, U slutajevima preraspodjele postova i radnih zadataka visi se po potrebi redovna ‘obuka izursilaca koji se postaviiju na radna mjesta 2a odr2avanie postrojenia | kao i vodenje tehnoloékog procesa oksare, Na raspolaganju na wvid u prostorjama Arcelociital Zenica Izvjeste) ‘0 provedenim obukama na nivou ArcelorMittal Zenica "4 Obuka lavibllaca za ‘Optimaine vodenje ‘Mjora jo realizovana. vodenje tehnoloskog pokretanja | tehnoloskog procesa koje | Isto kao u tadki 1.3 procesa proizvodnje’ | vedi smanjenju emisifa alii leveiti obuku ieviilaca koji ée | Kontinuirana | racionalizacil potroénje vodit tehnoloski proces vutoku sirovina i energi proizvodnje u pogonu buduceg ‘sprieCava nekontrolisano 'sficanje plina u atmosferu | trovanje benzenom, jer nije redvideno njegovo izdvajanje iz koksnog plina. $ obzirom da nije predvideno iadvajani bonzena iz koksneg plina treba utvrditirizk i predvidjeti jetavanie Rok roatizac) Aktivnostii mjere [po okolisno}| _O¢ekivankefekti Obrazlozenje dozvolt Koksara. ada 1.5 Obuka fewliacao Mijera Je realizovana. praéenju vidljvih emisiia | Do 3 layrdena obuka neposrednihizvilaca na lest cbuku zaposienika o | pokretanja prasenju vidljvin emisja sa koksare sa negativnim uiajma pogona i | proizvednje | Smanjenie emisie posebnim neglesnom na vidlive emisie sa imjerama smanjvanja uicaja | Kentinurano | polutanata u zrak vrata peti U shicajevima preraspodiele 13 okolé uly postzanja | toku postova i adn zadataka vr8i se po polebi najpojh uvjeta za okols, | buduéeg redovna obuka iviiiaca posebno kad jeu pitany | vada Definisan format za pratenje emisia na Pratenjevilvin emisia koji se na dnewnoj osnow vod evidenoha 0 inj njhowh smanjvanja ra vidlvi emisama sa koksne baterie Imjestima na kojima se Posiovoda pal vive emisie\ angaiuje pojaviuju (ounjenje pedi, radnike na senacji np. vrata koksnin peel 'stiskivanje koksa, rata pet, [Na raspoleganiu na uvid u prostorjama ‘ala vata peti, pokione Arcelortital Zenica ievesta o praéenju usponskin Kolona,dimnjak jun emisija sa vrata ped ‘ipadnhpliove, pnprema i transport ual) 1.6 Kontinuirana primjena | Kentinuvano | Oplimaine vodenis ijera je realizovana, tehnoloskin propisa tok {ehnoloskog procesa koje | Tehnolo8ki propisi za vodenje procesa u Kontinuirano primjenivati_ | bududeg | vodi smanjenju emisia alii | pogonu Koksara se primenjujy tehnoloske propise za vodenje | rada racionalzacitpotrosnje | kontinuirano, Svakodneyno se vii kontrola procesa w Pogonu Koksara sirovina | energie. svi tenoloih parametara potrebnin za pravino vodene procesa, kao ipodacio Potrofnjsovina i energenata. Kroz = osebne programe kontinuiranog — pobojsania peformansi (CIP program) i program pragenjakijuéninindkatora performans (KPI program) vibe se analize postignutn ezultata | potrebne korekcie Ist su dati na uvid tokem pregleda Sirucne komise FMOIT. 1.7 Zaplivanje usipnih entinavano Miera je realizovana. ctvora, vlikini malih vrata, | toku ‘Smarjenje emis. Zaptvanie usipninotvora,velkin i malin poklopaca usponskin buduteg vata, ostalih oivora na kojma nije kolona ist rada Zadovolavajuce zaptvane se w8iredovno Ista gdje zaptivane nije == _| upotrebom vatrostaine mase koja se Zadoveljavajuée (usipn ovo, — | zavisno od viste otvora nanosi na ‘elka mala vata, pokiopact =| edgovarajué natin. Vodi se redovna UsponskihKolona) premazivati évidencja o provedenim aktinostima na {2apiivat) sa speciainom Zaplvanju uspni olvera kao veh Yatrostainom masom Koja se maith vata nanosiruéno, 6etkom i Pokiopci usponskihkolona imaju vodeno mlaznicom pod priiskom zaptivanje od 2010, godine, nakon | fealizacie Capex projekta i nema potrebe dase dale wii zaptvanje vatrostainom masom. 18 Razradit uputstva za odrzavanje medupogonske era je realizovana mrede koksnog plina Raza uputsva za Kontinarano | Smanjenje emisija Medtupogonska mreza koksnog pina je u odeavanje medupogonske | utoku nadlegnost Energetic i ima iaradeno mreée koksnog pina 2 buduéeg Uputsto za odrzavanje medupogonske posebno paénj obraitina | rada mreze koksnog lina koje je dato na list dvajaée kephica ipravitine, tshnoloskh upuistava za ovaj pogon zaplivne lonce, odnosno| Sa cjevovoda koksnog pina Unadleznost esta za produvavenje Koksare, svi kondenzal iz koksnog pina plinoveda.Mjerom se svedeni uu fenolnu kanalzaciu i voda ide dale u postrojenje za biohemijsko preGiscavanje otpadnih voda. Osigurano obezbjedenje od ispustanja oksnag plina kroz instalacione vodove ‘rovania ok realzaci _Aktivnestiimjere [po okolisno} | O&ekivaniefekti__ | _ Obrazlozenje * dozvolt = ivan iin bog iladenja koksnog plina kroz instalacione vodove. + 1.8 Postavit table ijera je realizovana. upozorenja Do Smanjenie zika od Postaviiene table upozorenia sa ‘odgovarajutim natpisom na prostoru koksne baterie i nus-produkata, na mjestima gaje bi se mogle otekivati poveeane emisi. Postauiti table upozorenia sa | pokretania ‘odgovarajutim natpisom na | proievodnje prostoru koksne baterie | nus- produkata, na mjestima gdje bi se mogle ofekivati poveéane emisie, 4.10 Interventne mjere U sluéaju pojave epizodnog stanja visoke zagadenosti_ —_Kontinuirano zraka potrebno je provesti_—_|u toku interventne mjere za dodatno | budueg ssmanjenje emisija uzrak na rada natin &to Ge se produziti period koksovanja do 72 satai preduzeti druge mjere za spriegavanje zagadivania zraka, Potrebno je izradit Uuputstvo prema kojem ée se provoditi navedene intervenine mere. ‘Smanjenje emisija za vijeme epizocnog stanja zagadenostizraka. Tijera je realizovana. Kompanija je zradila Plan interventnin rmjera u slucaju prekornjernag zagadenja zraka za sve pogone, ukjiuéujuci Koksaru ‘January 2071 {ist dostavila Opéinskom ‘operativnam stabu 10.01.2011. Na osnovy ‘ovog plana interventnin mera je izradeno Lupuistva prema kojem se provode navedene interventne mjere u sluéaju da ‘opéinski operativni Stab proglasi neku od cepizodtit 2. TEHNIGKE MJERE. 2.4 PROJEKTI CAPEX 1207/2008 2.4.ATehniéki projekti sa ekoloskim efektima 2.4.1 Sanacija tornja za ‘gaSenje koksa - COBP-14 Fivaiadikaplica 'nova Visina tornja 6e smanji ‘emisiju u odnosu na ranije Fjeenje. Procjena je da bi se projektom sanacije toma za gaéenje koksa ‘emisie trebale smanjiti na vnjednost koja je u tabeli 14 prkazana kao rmaksimaina dozvoliena cemisija p0 BAT: u. Mjera je realizovana, U toku realizacie projekta ponovnog pokretanja koksare izvrsena je realzacija Projekta Sanace tome za gasenje koksa “copp-14 Povecanie stepena sigumosti i smanjenie Fizika od ispustanja koksnog plina u almosferu Mjera je realizovana. Sanagia | automatizacija baklje kosnog plina je uradena u FENIX projekat Cope. 34, ‘Sigurno zbrinjavanie kalrana u tankove, bez rizika ispustana istog uw cools. Mjora je realizovana. Prije pokretanja proizvodnje izvréena jo sanacija tankova za skladistenje katrana ime se osiguralo sklacistenje katrana bez rizika za ispustanje u okol’s, projekia COBP.38 ‘Siguino zbvinjavanje bez fizka za ispustanje u ‘okolis ‘Mjera je realizovana. Projekat sanacife skiadista amonijum sulfa realizovan u toku Fenix projekta, projekta COBP.39. Obezbjedene siguino Zbrinjavanje amonijum sulfata bez rizika za ispustanje u okols ‘Obezbjedenje siguinog ppuSianja u pogon i ppouzdan rad nakon dugogodisnjeg prekida _| radia linje Nus produkata, Mjera je realizovana. U toku Fenix projekta realizovan projekat obolgania rada ekstrekotra, COBP-42 Gime je osigurano bezbijecno pustanje u rad i pouzdan rad ekstraktora na koksari Poveéativisinu tomja sa Do 25,65 m na 28,65 m, ugraciti_ | pokretanja nove kolektore sa mlaznicama | proizvodnje i pripadgjuéim cjevovodima, te Ugraaitihvatace kaplica, Zaz Sanacljat Do automatizacija baklje - pokretania COBP-34 proizvodnie levrit sanaciju bake | Ugradit sistem za automatsko upravlianje 2.1.3 Sanacija tankera 2a ‘skladistenje katrana Do COBP.38 pokretanja proizvednje 72.4 Sanacija skladista amonijum sulfata-COBP-39 | Do lzurSiti sanaciju skladista pokretanja amonij-sulfata, saturatorai | proizvodnje popraine opreme, 2.4.5 Ekstraktori poboljganja - COBP-42 Do okretanja proizvodnje: 6 Pregledi i sanacija dimnjaka - COBP-57 Do Sanat ostetenja na pokretanjs industrjskom dimnjaku, proizvodnje Provjeriti gromobransku i elektro instalaciu ipo cotrebi Kvaliteino advodenje ctpadnin plinova u zrak. Mjera je realizovana. U toku Fenix projekta reatizovan pregled | sanadija dimnjaka koksne baterje, projekat CoBP-57 | Aktivnosti i mjere Sania. Pregiedall | sanirali rasvjetu 2.4.7 Ispitivanje COBP.60 72.4.2 Ekologii projekti 2.1.2.1 Sanacija sistema Za otprasivanje- COBP-21 lzurSiti sanaciu sistema za Codprasivanje, kao i remont taloznin bazena na pripremi ugla i otpremi koksa, 2.1.2.2 Remont i montaza havarijainih bakiji -COBP- 2 levrit remont i montau havarijanin baklj. Obezbijedt potpuno zaptivanie. 2.4.23 ladvajanje naftalinai amonijaka i nadogradnja luredaja - COBP.43.45 a) Rekonsruirat modemizovati postojeca postrojenja za iedvajanje Neftalina | amonijaka iz Sirovog koksnog plina, te postrojenja za izdv ‘amonijaka iz amonijacne vode »)_lnstalirat jo’ jeaan konaéni hladnjak katran sa dekantera, ‘amonijum sulfata i biohemije COBP-44 legraditi uredaj za transport ‘ofpadnog katrana iz dekantera i drugih mjesta gdje se pojavljuje na mjeBavinu uglia 2a koksovanje | 24.24 Uredaj za odpadni | 2.1.25 Biohemijsko pregis¢avanje odpadnih voda - COBP.47 Postoja¢e predimenzionisano postiojenje biohemije Palagoait za budver kapacitet, (04 30m°m, te evitaliirati postrojenie za predtretman olpadnih voda u skladu sa Rok roalizac) po okolisno}| _Oéekivaniefekt Obrazlozenje dozvoli = De Siguran red postojenja. | Wjera je realizovana. pokretanja Projekat COBP-60 isptvanja opreme u .S* roiavodnie Zonama realizovano u toku Fenix projekia Ponovne redovno ispitvanje sve opreme U .S" zonama ponouljena u Maju 2013, prema planu za realizaciu ovog posia Besprjekomo ijera je realizovana. Do ‘unkcirisanje sistema | Projekat 2a sana sistema otprasivanja pokretanja | otprativania'ventiacje. | COBP.21 realzevano u toku Fenix projekta proizvesnje | Neutralisati opasnost koja | Mijera je realizovana. mote nastatihavarialnom | Projekat remonta i montaze havatiinih Do situacjom zazvanom | bakli COBP-22 realzovan u toku Fenix pokretanja | prestankom rada projekta. pie pokretanja koksare. prozvodnje | ekstraktora. Tada je Havanialne bakije su u funkeii visi se poirebno atv redovno odrzavanje stn havarjaine bakje i zapalt koksni pin da ne bi ot'sa0 U atmostoru. _ Tehnicke garancie projekta su Miera je realizovana, Godinu dana | a) smanjenie od izdavanja | koncentracienaftaina |-Svi postovi vezani za realizacu projekia za okoliine Usirovom koksniom | igdvajanje natalia i amonjaka kao i doavole plinu na koneentraciu | instalacija jo jednog konaénog hladnjeka (rok 50,3 gfNm* fealizovaniu toku Fenix projekta,projekat 2411172010) |) emenienie COBP-43-45, prie pokretanja prolzvodnle rie koneentracie na koksari amonjaka u sifovom | Postignut rezultati: koksnom plinuna—_| Koncentracija natalia usirovom koksniom Koncentracju $0.3. | pina tznos! ispod 0,3 gm’ iNet =| oncentracja amonijak kada su ©) smanjenje saturaotora v radu je ispad s 0.3 giNm? koncentracije ukupnog | koncentraciaukupnog amoniaka u amonijaka u ‘amonijaéno} vod je ispod oko 140 mgt ‘amonijatno) vodi na Kencemtracju300 | Nakon upotrebe uja na naftalinskejKeloni | mgh isto se éaje na dekantere jer je | Bitno je navestiito da Ge _| reaizacjom ovog projekta promjenja wsta se ovim projektom kenaéno | ula znacano je smanjena koiina uja, Zbrinulinaftazicano uje | Koje se generira koje Ge se prebacivati dekantere, @ koje ie predstavjalo ekoloski - problem oe Konacno zbrinjavanje | Mjera je realizovana Do olpadnog katrana koji se u_| Izgraden sistem za powat oipadnog pokretanja | vijeme dok je tekla katana u toku Fenix projekta COBP-44 proizvodnie. | proizvodnja w Koksari_ | prije pokretanjaproizvodnje na koksart oponovao na industijsko | Sav ofpadn Karan se vra¢a | mjea ca dlagaliste Raga | Ugllenom blendam u keksne peci prestauliao vetik!ekoloski Problem ira je realizovana. Cijje povesatiefkasnost | Projekatrekonstrukcje biohemijskog Do | pretiScavanja otpadnin | prociScavania otpadnih voda koksare pokretanja | vodara parametre koji | COBP-47 realizovan u toku Fenix projekta | proizvodnje. | vaze uzemijama EU, te | Postignuti parametr preésScavanja otpadne Sofiisane propisima Si. | vedo: pH vrjednoct. amoniak,fotor ‘anil, HPK u Zaxonski dozvaljenim granicama, Fok roaizaci Axtimostiimjere [po okolsne) | Oekivaniefekt | Obraziozenje P dozvol = propisanim waliom efueria 3 NVESTICIONI PROGRAWI ZA PRILAGODAVANJE PROPISIMA Federacije Bi BAT 3.1 Ugradnja uredaja za Mjera nije realizovana. izdvajanie Hi t sroveg Stud vodyvos radon istaje oksneg plina pokazala a za ugar stoma za Ugrat vedo) za izdvoanio dsumporevane koksreg pina eb cca eS Srovog Koksnog pina 30 mil Eure, Sa aspetta tect, Duje godine iehnelostog i okoromskog nije vodtvo od edevania realizovat vu merujer se svake godine koléne | sud iavodvost uadtu_ | W8 rocienapregtalog Zvoing veka Goevle | Suv vo oka ater. Posiedna pracene dae (rok a da je preostali Zivotni vijek baterije 8 do 10 zarninay godine Unyesta navedeneg projet, Arcelor Zenica je implementira projekte maksimalnog koriétenja mjeSanog plina (koksni+visokopecni plin) gdje je to Imogute, kako bse sani emishe SO> ra njmanju mogue mer 32 Ugrada sistema besprasinsko istiskivanje évrstih Gestica prilikom (Mjera nije realiziovana. oka 'sskivenakoksa na Post nckoito sistoma za Balerjama bez ugredenog | Kompania_ sapledava moguénost za smanjenje esa prom Sistema za smenjenle | ugrasn sistema za bespratnsko isisevaniakoksa, mise enosi oko 500 gt | stiskvanje Koksau kind sa Preporveue se ugradria feksa..Minsterstein | Mermerandumom o rezumjevenu “instr Stein Syste ko system dae najbaje | polpisaneg meds Federalnog de nao reztate sa restate sa ekasnosé | miitravaokola tua Arcelor efkasnoseu blanjanj era Ulanjanja emisie vecom | Zenica 1601 20%4 vatim od 89%. ing | 08 89% Svoderjom Oval istem je ptimietiv ina | Dvfe ne | Cmsje suspendranh ’ row postojecimRoksin | 28"488¥3018 | ch Gestion na 8 gh Baterlame Groiine | zadovalene su granine (rok vrjednost prema BAT. Sto Jeska oh uprednje ove 2arvvzoray | 4 Ot) sistem je ugraden na =| pots konpa ~ Rutvkonle Hessel Njematka al na mgm rug baicrima, Koncenvacia suspen ersth Eestca emitovaninu2rk fa isskvan Koken, na ge navedonoj atari je Ipod 30 mg Nm, St jou BAT granicama 33 Ugradnja uredsja za Sisto voderig zapivana zaptivanje prikijuénih glava_ umnogome reducira Mjera je realizovana na usponskim kolonama. | Godinw od | emis suspendianin Preporutuje se sistem tedavarja | Evrstnéesica,CO|” | Prjekat vodenog zapivanja usponsin vodenog zapvane ueponskh | okoténe” | ugipkovodika aivajni | kolonaugradnjahonjekeke riko Keone kojjestanderane | dozwle | etekat je proizavane | zesipa ug, EC-0108 reakzoven prema mraginnownKoksnin | (ok ish grannio Vodeno zapvanje zavsero uJunu 2011 Baterja. Ovajastemje | 241172011) | vifednostima dati u BAT. | “ugrachja heairjekcje prior zsipa naknadno ugraden na mnoge pie zoursena uu 2011 flare koksne blero. _ 4 Moaifkacija opreme na Zapivna Gahira ok pani | Realaaclfa mjare utah Usiprim masinama 'zasips Godinuod | Stange sberbedje Kompania je odutie da neve 2) Ugreit pty Eaurinaedavanja | zaptvarje oko pln. | modikaaje ne postojecm uspnim Planrstangideforneza, | exolne | stange okra main wata_| matinama nego da nebavi nov Zasip ) Obl Konusne dielove | onvele | Kako Bice smensie amie | matinu sa ssterom za bespratinsko Fogova vipnin mating roe iota slonranaugha! | zanpanje vole! uarad jena postjece nad) Gtkom 2a/1172011) | Sprjedlouseavane | Kekanu baton na tj main pum FH ‘svjedag 2raka u pes preko ejektora pare na uspansko) EU norme jer je analizom uoteno da predlogene mere za modifkaciu opreme _| uzimanje uzoraka _le Rok realizacip) Aktivnostiimjere | pocokalisno} | _Oéekivani.efekt _Obrazlozenje. dozvoli = Tolan Konuane djelove | na usiprim matinama zasipu nade dati | koSeva usipnin masina | Zeljene rezutate | potrebno je obfezti Nova zapisna magina je izradena itrenuino | Nehrdajucim Gelixom kako | se nalazi na kotiO u krugu Koksare | bi se pobolsa0 protok | mokrog uaa Realizacjom ove miere ée se emisije u toku zasipanja koksnin peti ugliem za koksovanje svest na max. 15 sekundl u poredenju na trenutno stanje od cca. 3 minute 35 Modifikacija opreme na Zaplivna masa sprietava | Mijera je realizevana. vratima koksne baterile ispustanje dima na maim | Nalijegajuée povrdine math vrata se + Obezbijedt primjenu wratima Precizno saniaju vatrostalnom masom natn. siikata kao sredstva centirane uredaja za Sistem za precizno centiranje masine 2a za zaptivanje naljegajuée | Godinu od | skidanje postauijanje | skidanje i postavjanj vrata u funk Povrsine mali vata. | izdavanja | vrataima vagnu vlog u | lavréena nabavka dodatnih coiénin dintuga + Obezbijedtsisterme 2a | okoline | smanjenju emisija za viata koksnin peéi. Zamjena se wai u precieno centirenje dozvole _| ispustanja cima na vratima, | toku remonta vrata pedi. Aktimost masine za skidanjei | (rok Loge centirenje zapotela 2010 i nastavia se u dalinem pstavijanja vata 2411172011) | prouzrokuje otita oftetenja | period T poveéava potrebe Povetati efkasnost uredaja 2a ti8éenje odreavanja vata waata na vodlicame i defurnezu— pojatat odtdavanje | de8Ca izmjena Geth izmedu rama vata peg ‘3.6 Oprema za vizueini Uredaje video nadzora | Mjera je realizovana monitoring | postavitnakon zavréetka |. Projekatrealizovan u 2015. Godinis Postavit video kamere 2a projekata br.3.313.4 2 | izvrsena ugradnja Sast kamera za video slalni, 24 satninadzor razloga sto 62 se u 2009. | nadzor rada koksne baterie ito: (oltforma, koksra i masinska godininatim okacijama |. Dulje kamere na masinsko) strani sana) kako bi se omoguéio izvedit znatije koksne bateie ~prate se emisje na kyalteino pracenje poduzeth | Goan, gq | rekonstrukci. Video wratima Koksmih pedi na maginsko) ijera na smanjenju emisja | S0$M¥24 | nadzor realizovatiu ckviru | strani siroveg koksnog pina iz | 286vanl@ | Gyn rekonstrukejskin | -_Dulje Kamere na koksno strani koksne nekonirosanih zvorana | okolline | anvaia baterie -prate se emisie na vestima koksno) bateri. ane oksmih peéina koksno strani GF aot Duije kamere na vrhu koksne baterije— | = prate se emisie sa sabirnog plinovoda, Zasipne masine i usponskihkolona - Realizacijom ove miere osiguran sta ‘monitoring rada koksne baterje sa posebnim naglaskom na pracenje rada Nove zasipne maine i pragenje funkscionainost iste nakon ugradnje iste 3,7 aves sanaciju kolske | Godinu od | Poslizanje aénosii usipa _Mjera nije realizovana. vage izdavanja | ugla ukoSeve usipne | Ova) projekat je dio projekta nabavke okoline | masine ugradnje nove usipne masine, Nova usipna dozvole ‘maéine Ge imati uredaj za precizan usip (ok glia u koSeve usipne masine 24/i12011) 3.8 Detekcija gubitaka vode | Mijera je realizovana. Deana detekaja gubitaka lzvsena detekoja gubitaka vode u pogonu, vede u pogonu lzradena analiza zajedno sa vvodopriviedom energetike Godinu od izdavania U ranijem periodu ewrSena detekciia | okoléne | Racionatizacapotrosnje | gubiika vode u pogenu. Realizaciom dozvole | vode. projekta za. sanacja odvednh i dovednih (ox vodova Ketrana i pare uaradnia novin _— 24/11/2011) pumpi 2a manipulacju katrana i pomoénh Uredaja 2a odvodrjavanje karan tankava 1 stale vode 2a odvodnjavanje katrana ¢e bit pravinje usmjereno na - tehnolask retman na Biohemijuy 38 Ugradnja mjeraéa Na ulazu dovoda Mora je realizovana. Protoka voce industijske vode u pogen | Na ulazu v pogon ugradeni mjorat protoka Vodna izgradit Sant sa mjeratem | industrske v sklopu realizace projekta cezvola | protokaislavinom za pracenja potrosnye industrjske vode br. © Aktivnosti i mjere Fok realizaciie po okoligno} = dozvoli Oéekivani ofokti__ Obrazlozenje Industriske vode, da bise | pragine u dimnom plinu tznad granicnih vijednost, treba uvesti nove tehnologije, Mjera djelimicno realizovana Realizacija u toku U cilu smanjenja emisija S02 i NOx ida bi se vrijednostt isin zadr2ale ispod graniénih vrijednosti Kompanija je reaizovala projekta koristenja mijosanog gasa (koksni + visokopeéni gas) umjesto koristenja samo koksnog gasa. MjeSani gas se poteo koristti od Jula 2012. Postignute su emisije S02 ispod graniénih vrijednosti. Ovo} je prvi korak u cu smanjenja emisija, U isto vrjeme. Kompania poduzima sve eophodne mjere za pobolisanje fefikasnost elektrofitera kako bi smaniii ‘emisie pragine ispod granitne vniednost 2014. godine izvisena je revitalizacja ESP'S i prespo| istog na sinter masinu 41 , NOx CO> itd). 22. Poltvad iehnooKe propise i procedure; Kosi mao siovie | energente fasta Kvalteta po ekoloskom | Aster 23. Malian smanil tehnologke poremecaje i incidentna star Racionalnije vagenje Proizvodnog proces = smanijenje potrosnje Kontinuirano u | koksa 2.4. Rad sa_aglomeraiom veteq baziciteta (CaO / SiO; = 1.6 do2.0) 2.5, Rad sa maksimalno ozvoljenim ~ propisanim pritiskom na Zarjelu pedi 26, Rad sa maksimalnom mogucom temperaturom vrugeg zraka (prem tehnoloskim usloviria) toku buduéeg raga “ smanjenje emisija = nije potreban kreénjak u Zasipu Tjera je realizovana Tehnolo$ke procese u svim agregatima se vode prema ekoloskim pravilima i propisima ‘Wjera je realizovana \Vr8i se postivanje tehnoloskih propisa i procedura Tijera je realizovana Kontinuirana se realizuje TWjera je realizovana Radi se sa aglomeratom baziciteta ispad 1,4 zbog kvaliteta aglomerala. Inaée ova rjera nije relevantna za nivo zagadenia (okoliga i nije treba bit u planu aktivnosti | neée se tretirali kao nerealizirana mor. ‘Mjera je realizovana Provodi se rad sa maksimalno dozvoljenim propisanim pritskom na Zdielu peti itt zavisl od produktivnast ped IMjera je realizovana Realizuje se sa maksimaino projektovanom temperaturom wruceg 2aka 3, TEHNICKE AKTIVNOSTI | MJERE (PROJEKT! OBUHVACENI PROGRAMOM ,CAPEX' u toku 2007/2008 godine) __Aktivnesti i mjere Rok realizaci po okalignoj dozvoli Oéekivani ofekti Obrazlozenje_ 3.1. levis generaine remonte i ‘evitalizaciu na postojeeo}, ‘ugradeno| tehnicko) opremi za ssmanjenje emisija v okolé postti projektovane karakteristice efikasnost 3.2. lavrSiti potrebne rekonstrukeiiske zahvate na postojeéo| opremi za smanjenie ‘emisija u okolié ugradenoj na proizvodnim agregatima Visoka 3.3. lyri remont svih postrojenia koja su u funkci otprasivanja + aspiracionih sistema + elektrofitera bunkerske estakade i pripadajutih postrojenja + sanacija pretistaéa plina pee Do podetka rada visoke 3.4. evr emont svih postrojenja na sistemu éistog i prljavog ciklusa vode peti iplansko ‘odréavanje u toku njenog rada 3.5. lavriti emont svih Postrojenja u odjeleniu pretiscavanja prjave vode 3.8. Obezbiediti now mjemo- Tegulacionu opremu na cjetom kompleksu Visoke peti 3:7. Rekonstrukoja livne platforme 3.8. ZaviSetak projekta direktne (granulacje troske 3.9, Remont zasipnog uredsja ‘3:70, Ozid Kaupera br. 2 (novi dizajn) ~ Pouzdanost rada postrojenja rada postrojenja = smanjenje emisija vigom temperaturom zraka ~ smanjenje potrosnje oksa = efikasnij rad kaupera za otprasivanje bunkerske estakade = Pobolanje stabilnosti | odi2avanje ovih postrojena - moguénost rada peti sa = efkasniji rad postrojenja Tjera je realizovana lzvréeni generalni remontiirevitalizacja na postojeéoj ugradenoj tehnickoj opremi za Ssmanjenje emisija u okoliS | postignute projektovane karakteristike efikasnosti IMjera je realizovana izurSene potrebne rekonstrukciske zahvate na postojecoj opremi za smanjenje emisija Tijera je realizovana leveBeni remonti svih postrojenja koja su u funkoji otprasivanja, ve8i se plansko Tijera je realizovana lavrSen remont svin postrojenja na sistemu istog i prjavog ciklusa vode u okviru plana eneretike ‘Mjera je realizovana lzyréen remont svih postrojenja na sistemu Gistog i prjavog ciklusa vode u okviru plana eneretike ‘Mjera je realizovana Nova mjeme-regulaciona opremu na jelom kompleksu Visoke peti ugradena i funk Mjera je realizovana lzvréena rekonstrukcja livne platforme. Mjera je realizovana ZaurSen projekat drekine granulacije ‘roske ‘Mjera je realizovana Realizovan remont zasipnog ureda] ‘Mjora je realizovana | Realizovan ozid kaupera br. 2 3.11, Remont i popravka vodenog sistema Visoke pedi 3.12, Automatizacia upraviianja Sistemom otprasivanja bunkerske estakade, elektrofitera i pretistaéa plina | Miera je realizovana Realizovan remont i popravka vodenog sistema Visoke peti Mjera je realizovana Elektro fiteriu sistemu automatizacie, na bunkersko) estakadi ugraden sistem za _automatsko praznjenja bunkera elektro ‘itera 4, TEHNICKE MJERE PRILAGODENE PROPISIMA FBIH | BAT-u 4.1. Otprasivanja une platforme ‘Mjera je realizovana 2013. godine. Idejno rjesenje dato na slict | 132 Kondenzacia emisiie HS 208 Smanjenieemise Sistemom pokevana unin ene perfermase emis Kanal ipretiscavanieamnn |, 994, | Patines druah pratine na dak pod 20 mgIhn3 plinova od pragine ) polutanate tele Soy ples rect stoke ne tne} plato jora je reazovana | 42 Detain detekcja gubitaka cionsina povetnja | Peete vezan 2aprojkteu energetic. | Cogan (riniosqat | 2008 Raconaina potrotnia | kn pot na cprden sen faee-29 cjeh MSZ) | xantnuanog morfernga paltosie L | - industske voce . 43. Ugidia sistem tera je realzovana rasprawata vod u drjoku 28 manjonjeemisjo ngs, | Poste veetat mjerena od ovastone granulaciju direktne troske, 2010. Honjo emiciia His laboratorie da su emisije H2S iz ovag Op i Gestica troske izvora unutar granignin veljednosti od 5 mg/m3 posmatrano u vise godina. Zbog Aktivnost i mjere Rok realizacije po okoli Otekivani efekti | Obraziozenje 7S02 Koj laze ca parom uy atmosferu. Ugradnjom ovin rasprsivata vode stvera se vodena zavjesa koja smanjuje emisija H»8, $02 i Gestica ‘noskel iste padaju u trosku, toga je zakjuéeno da implementacija ove imjere nije neophodna, 4.4. Optema za monitoring ‘emisie u zrak Podaci okvalitetu emisja ijera je realizovana Oprema za kontinuirani monitoring emisiia uu2rak (prasina, $02, Nox, Co, C2) tugradena u periodu 2008/2003, 4.5. Optema za monitoring vode ‘ kontrolu potrosnje vode Mjera je realizovana Ugraden sistem kontinuiranog monitoringa ppotroénje industrjske vode. Visi se perioditni planski monitraing kvalteta {zlaznih voda iz pogona 4.6, Centraini sistem 2a detekciu CO pina ‘Mjera je realizovana Realizovan centralni sistem za detekelju CO plina u 2008, 4.7. lzgradnja bazena za sabiranje i hladenje vode nakon ‘granulacie troske 2008 wuzrak Racionaina potrosnja vode pono, Podacio kvaitetu ulazne iialazne vode - Detekeiia CO plina na 2008, svim potencianim imjestima 2010 \Mjera je realizovana Projekt realizovan i bazeni pusteni u radu septembru 201. godine. U tehnoloskom procesu VP ova bazen je rezerva za postojedi bazen za hladenjo vode, Tabela 32. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okolignih dozvola - BOF Celiéana Aktivnosti i mjere Rok realizacije po okoligno} dezvoli Oéekivani ofekti Obrazlozenje 1, PREVENTIVNE AKTIVNOSTI | MJERE. 41.1,Uspostaviti monitoring nastanka i tokova otpada i cemisija. Saéinjavatiizvjestale, anaiiiratlih | poduzimati mjere ‘Smanjenje kolitine otpada, manje odlaganje na deponiju, moguénost plasmana izvan MSZ 2008 Iijera je realizovana Uspostavjen monitoring nastanka i tokova olpada i emisia. Visi se sadinjavanje ivjeStaja, analiza | poduzimaju se polrebne mjere ¥2zrada tehnoloskin upustava i obuka personala za njhovo strikino provodenje Promjena shyvatanja i odgovornosti uy smislu da se kroz tehnologiu preventivno smanjuje | zagadenje PoboljSanje proizvodnje, smanjenje nastanka otpada i emisia. 2008 Iijera je realizovana Izradena tehnoloskih uputstava i izviSena ‘obuka personala za njhovo striktno provodenje 1.3, Uredno odrdavanje postiojenja, uklutive i opremu za pretiScavanje Bole iskorienje siovina energije, smanjenje otpada iemisia. 2009 Tijera je realizovana Visi se redovno odrzavanie postrojenia, ukjutivo i opremu za pretiStavanje 1.4, Korstenje ekolo&ki prihvalljiviih sirovina i drugih materjala ‘Smanjenje stetnog otoada i 2008 8 emisia | Miera je realizovana Provodi se koristenje ekoloski prinvatliviin sirovina i drugih materjaia 1.8, Meksimaina recklaza olpada-sekundamin sirovina ‘Smanjenje ulroska primamit sirovina, manje bipada za deponovanje 2 godine, ijera je realizovana Provodi se maksimaina reciklaza otpada ~ | DHD prasina, cunder sa CCM -reciklaza na agiomeracij [TE Medemiacia poivone \eoderiem nowhtehnclogia, mete reglaone | upravachetennike 2. MJERE IZ INVESTICIONOG. [2.1, Rement opreme w ‘mikserskom odjelienju (odprasivanja). Sra BOF-8-2 [22 Remant opreme u Pobaljéana protzvodnja uz rnastanak manje otpada | emisija. 2009 PROGRAMA CAPEX2007/2008 ] "| Funkcioniranje opreme | 200718 prema projekinim — parametrima _ [2007 | Ostvarivanie projektovanih Iijera je realizovana Relizovana modemizaciia proizvodnje Luvodenjem novih tehnologija, mjemno regulacione i uprauijadke tehnike | Mijera je realizovana Relizovano u toku projekta Fenix Tijera je realizovana Rok ~ realizacije = Aktivnostl i mjere po Otekivaniefekt Obrazioton kolo} dozvol Konverortom odilnja aramelaraoipratvanja | Relzovano u oka projtta Fenix (edpra8vane' vertiscte) Sita CFO 23. Remont sistema za zoom | OsWarvanje proekiovanih | Mira je realizovana ebiseeveieplna sia BOF-10 porametareolprasivanja | Relizoveno taku projekta Fenix 24, Rement sistema ; era reaizovana ventilacije i otprasivanja, &if Ostvarivanje projektovanin lizovano u toku proj mK ventace eaten sta |2007%@ | Cswavvarleproaowah | re toku projeta Fei 3. TEHNICKO-TEHNOLOSKE MJERE PRILAGOBAVANJA PROPISIMA FBIH | BAT 31. Rekonsrsal sta a Tjera je velizovana funicju stem ze otpresivanje | 2 godine | Smanjenieemisjaiz__| Projekatzavson u Noverbru 2011 umikse’skom odjelenu (cok mikserskogodjefenja na | Dokazane projettovane portomacs {uljevanje u mikser, izljevanje | 04/12/2011) | dozvoljeni nivo (<50mg/m’) | sistema, emisija pragine na dimnjaku ispod iz miksera, skidanje troske) 20 mgiNm’*. Iujera nije reaizovana 3.2. Projektovati,izaraditii | ‘Smanjenje emisija pragine | Ugovor 22 realizacilu ovog projekta | 2 godine polpisan 181012/14. Zbog fanciskih stati ufunkiu sistem 2p pr punjenuipraznjenu | etpisen 18012/4. Zhog tnancik sskunisras nema te, | oayrar2011) | Konvertora na gozvaljeni realizaciju projekta. Trenutno se provodi rene | nv ( rudnika $=3 % Trenutno se provodi toku buduéeg studija 2a iznalazenje tehni¢kog rada rijeSenja za koristenje drugih uglleva posto su kotlovi projektovani sa {generainom specifikacijom samo za koritenje ugla iz RMU Zenica 4.7. Korigtene fosilnin goriva sa nizim sadrajem sumpora ‘Mjera je realizovana Rad kollova u energani je optimiziran