Professional Documents
Culture Documents
Fabjan Trgo
Vjekoslav Vidjak
1943.-1945.
SPLIT - 2 0 0 4 .
SPOMENIK ZATVORENICIMA, SPLIT
napisani su stihovi:
ZATVARAN I MA
STRELJANIMA
N J I M A TO SU PATILI I UMIRALI U S P R A V N O
Dragi itatelji, knjiga koja se nalazi u vaim rukama gov- da bi branili i obranili svoju Dalmaciju od nasrtaja njemake
ori o povijesti dalmatinskog Osmog korpusa NOV Hrvatske vojske, vojske NDH i etnika Drae Mihailovia.
i biljei povijesne podatke o njegovom nastanku, b o r b e n o m Vojevao je 8. dalmatinski korpus tono 545 dana - od 7.
djelovanju, u k u p n o m doprinosu i ulozi u osloboenju listopada 1943. do 2. oujka 1945., kada je formalno prestao
Dalmacije i drugih krajeva gdje je sve ratovao. elja mi je postojati i postao jezgro 4. armije. Ile su odluno u b o r b u
bila da se ovom knjigom dobije ira p a n o r a m a spoznaje o 8. sve njegove jedinice i svi njegovi pripadnici, iz bure u buru,
dalmatinskom korpusu koji se u povijesti NOR-a u kroz teke b o r b e i brojne operacije, po svim dijelovima
Jugoslaviji ubraja m e d u najelitnije korpuse Titove NOV Dalmacije, zapadne Bosne i Hercegovine, Like, Bosanske
Jugoslavije, koji je bio u Drugom svjetskom ratu dosta blizu krajine, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Kvarnera, nae
razini korpusa zapadnih saveznika i drugih zaraenih snaga. Istre, u Trstu i Slovenskom primorju, konkretno od Visa,
Povijesna monografija o 8. dalmatinskom korpusu Mostara i Drvara pa sve do Soe, doekavi tamo kraj
nastala je u skladu opih n a p o r a antifaistikih udruga i Drugoga svjetskog rata u Europi, 8. svibnja 1945. na najza-
Saveza antifaistikih b o r a c a i antifaista u Republici padnijoj granici tadanje suverene Republike Hrvatske i
Hrvatskoj. Nakana je da se d o m a o j i stranoj javnosti iznese Republike Slovenije. Teak je to bio i trnovit borbeni put na
prava istina o 8. dalmatinskom korpusu koji se iznjedrio iz kojem je 8. korpus sa svojim brigadama i divizijama preao
velikog narodnooslobodilakog rata na tlu Dalmacije i nje- tisue kilometara i ispunio s velikim rtvama svoj dug prema
govom doprinosu slobodi i pobjedi nad tuinom i njegov- domovini vrativi matici Hrvatskoj one n j e n e teritorije na
im pomagaima. U isto vrijeme tenja je da se nikada ne kopnu i Jadranskom m o r u koje su stoljeima otimane, pro-
zaborave slavne b o r b e koje je Korpus vodio i da se vidi davane ili davane tuincu. Ogromno je povijesno znaenje
junatvo i hrabrost svih njegovih pripadnika - boraca i postojanja i b o r b e n o g djelovanja 8. dalmatinskog korpusa,
rukovodilaca, mladia i djevojaka koji su teret rata iznijeli to je prvi i jedini u novijoj historiji hrvatskog naroda oslo-
na svojim leima. bodio i vratio matici zemlji n j e n u jadransku obalu i more,
Osmi dalmatinski korpus ubraja se m e u one korpuse gdje su doli prvi Hrvati u VII. i VIII. stoljeu. Suvremena
NOVH i NOVJ koji su nastali u vrijeme opeg poleta naro- Republika Hrvatska, ba zahvalom, na prvom mjestu 8. dal-
dnog ustanka u Dalmaciji nakon kapitulacije faistike matinskom korpusu, dobila je svoju obalu i more J a d r a n a
Italije. Osnovan je u Dalmaciji od teaka, ribara i pomoraca od Savudrije u Istri do Boke kotorske. Dalmatinske divizije 8.
i drugih dalmatinskih graana, uglavnom u vojnoj vjetini korpusa su u Drugom svjetskom ratu ne samo oslobodile taj
malo iskusnih mladia i djevojaka, njih oko 15.000 koji su hrvatski teritorij, nego su u prvim godinama iza Drugoga
razoruali vojsku talijanskog okupatora, uzeli oruje u ruke svjetskog rata - njih oko 25.000 Hrvata iz Dalmacije, od
novih osvajaa osigurale sadanje zapadne granice no o mjestu, ulozi i uvjetima u kojima je djelovao. Svoju
Republike Hrvatske. Tuinska noga nije vie prisutna na moralnu snagu, svijest i spremnost da da sve od sebe u
Lastovu, u Zadru, na Cresu i Loinju, u Rijeci i u naoj borbi za slobodu, nacionalno osloboenje i bolje sutra
n a p a e n o j Istri. Na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, zah- odravao je 8. korpus za cijelo vrijeme svog postojanja
valom i 8. dalmatinskog korpusa, zavijorio se prvi put hrvats- usprkos mnogim rtvama, tekoama i neprilikama. I upra-
ki stijeg. vo ta moralna snaga, svijest i spremnost na rtve za ost-
Za tu asnu ulogu i povijesnu misiju, u borbi protiv tali- varenje ciljeva antifaistike narodnooslobodilake b o r b e
janskog i njemakog okupatora i njegovih pomagaa - bili su najvrjednije od onoga to je krasilo ne samo njega
vojske tzv. NDH i etnika Drae Mihailovia, u temelje te nego i druge korpuse NOV Hrvatske i NOV Jugoslavije, sve
povijesne zadae, 8. dalmatinski korpus uzidao je oko njegove brigade i divizije i druge sustave i njegove borce i
17.000 poginulih i ranjenih boraca i rukovodilaca, najvie rukovodioce. U tome lei snaga njegove nepobjedivosti, kao
Hrvata iz Dalmacije, a i drugih iz okupirane Jugoslavije. Bili i m o njegovih brigada i divizija kada je bilo najtee.
su to veinom mladi borci - mladii i djevojke koji do tada Osim nastanka i razvoja 8. korpusa, u knjizi su iznijete i
nisu ni osjetili svu radost ivota. Ova knjiga o tome kazuje i druge injenice bitne za oruanu borbu i oruane snage, da
dokazuje da je kroz 8. dalmatinski korpus NOVH prolo oko bi se potpunije sagledali uvjeti, uzroci i posljedice njegovog
50.000 b o r a c a , a glavninu su uvijek inili Hrvati iz postojanja i rasta, kao i povezanost njegovog b o r b e n o g
Dalmacije. Medu pripadnicima 8. korpusa bilo je i drugih djelovanja s vojnom i politikom situacijom i razvojem nar-
b o r a c a protiv faizma i iz drugih krajeva o k u p i r a n e odnooslobodilake borbe u cjelini i posebno u Dalmaciji i
Jugoslavije i stranih drava - iz Italije, biveg Sovjetskog na ostaloj operativnoj prostoriji 8. korpusa. Stoga su zajed-
Saveza, Poljske, Cehoslovake, Francuske, Luksemburga, iz no s nastankom, razvojem i djelovanjem Korpusa o b r a e n e
Njemake i Austrije i drugih. Bio je to uistinu korpus hrabrih osnove ne samo oruane borbe, tj. oruane aktivnosti, nego
Dalmatinaca i drugih antifaista koji su se borili i ginuli za i sustav zapovijedanja i rukovoenja, ratna vjetina i drugi
veliku p o b j e d u nad faizmom i nacizmom, iznad svega za vojni i politiki imbenici ratovanja.
slobodu i bolju budunost, za svoju domovinu Hrvatsku. Povijest 8. dalmatinskog korpusa, s obzirom na borbu,
U b o r b a m a protiv Wehrmachta, vojske NDH, etnika kretanje i djelovanje i u o p e o njegovom b o r b e n o m putu
Drae Mihailovia i faista Benita Mussolinija i drugih izroda, dali smo po sadraju u knjizi uvodni dio i etiri poglavlja,
dalmatinski 8. korpus sa svojim divizijama i drugim sustavi- zakljuni dio i priloge.
ma postigao je velike b o r b e n e uspjehe. Oni su protivniku Uvodni dio obuhvaa opa vojno-politika kretanja u
nanijeli gubitak od 71.000 vojnika. O tome se u knjizi daju Dalmaciji i u tome povijesno mjesto i ulogu 8. korpusa u
podrobni podaci, kao i to da je 8. korpus sa svojim divizija- NOB-i naroda Dalmacije. Posebno je u tom kontekstu dana
ma vodio due i krae vrijeme, od 1943. do 1945. b o r b e sa ocjena koju je iskazao Vrhovni komandant NOVJ maral
12 njemakih vrlo sposobnih i iskusnih divizija. Toliko nje- Josip Broz Tito o herojstvu naroda Dalmacije i njegovih
makih divizija bilo je u borbi s NOV Srbije, dok se protiv boraca i jedinica, kao i o doprinosu naroda Dalmacije u
NOV Crne Gore i Boke borilo 8 njemakih divizija, a protiv velikoj antifaistikoj borbi koja se vodila u okupiranoj bivoj
NOV Makedonije i NOV Kosova po pet njemakih divizija. Jugoslaviji tijekom Drugoga svjetskog rata.
Uz to 8. korpus porazio je tri njemake i jednu ustako- Prvo poglavlje opisuje situaciju u Dalmaciji tijekom
domobransku diviziju, a njegove divizije, s ostalim snagama kapitulacije Italije i iza toga kada je nastao i p o e o b o r b e n o
4. armije, porazile su jo tri njemake i dvije ustako-domo- djelovati 8. korpus. Potom se govori o njegovom formiranju
branske divizije. Za takvu pobjedu 8. korpus zasluuje veliko i b o r b a m a koje je vodio od svog osnivanja 7. listopada 1943.
priznanje. Poraziti ukupno devet protivnikih divizija to dok nije p r e a o u zavrnu ofenzivu za o s l o b o e n j e
rijetko biljei vojna povijest Drugoga svjetskog rata. Dalmacije 12. rujna 1944. godine. Dosta podataka dali smo
U b o r b a m a 8. dalmatinski korpus, kako rekosmo, imao ovom periodu jer je on najtei u povijesti 8. korpusa i satkan
je m n o g o uspjeha. No, bilo je i iskuenja i tekih dana, ovis- je nizom vrlo tekih i krvavih borbi s n a d m o n i m
W e h r m a c h t o m i njegovim pomagaima. Posebno smo ka i njegove nove n a r o d n e vlasti u prebacivanju jedinica 8.
obradili teku situaciju u tzv. Njemakim jesensko-zimskim korpusa iz Dalmacije u zapadnu Hercegovinu i natrag kada
operacijama krajem 1943. i poetkom 1944., osobito u nje- je zavrena Mostarska operacija.
makoj operaciji Ziethen. Zasluno mjesto dali smo etvrto poglavlje razmatra situaciju nastalu u proljee
obrani Visa, ueu dalmatinskih jedinica u obrani marala 1945. kada je poela opa ofenziva za osloboenje zemlje,
Tita i V. u Drvarskoj operaciji i dolasku marala Tita na Vis a 8. korpus je 2. oujka 1945. postao jezgro za formiranje 4.
i njegovom djelovanju na priznanju nove Jugoslavije. armije. Opisano je kako su sve dalmatinske brigade i diviz-
O b r a e n o je povijesno znaenje prvih veih operacija koje ije, kao i drugi sastavi 8. korpusa, ukljueni u zavrnu ofen-
su vodile divizije 8. korpusa na srednjodalmatinskim otoci- zivu 4. armije od Like do Soe, nalazei se uvijek na teitu
ma, u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, to je imalo velikog armijskog b o r b e n o g rasporeda i protiv glavnih snaga nje-
odjeka kod zapadnih saveznika u Italiji i u o p e na njihov make vojske. U ovom dijelu knjige o b r a e n e su sve
odnos prema novoj Jugoslaviji i njenoj NOV. operacije koje je vodila 4. armija. Naroito se govori o
Drugo poglavlje govori o zavrnoj ofenzivi 8. korpusa za osloboenju Istre, Trsta i Slovenskog primorja, kao i o
p o t p u n o i konano osloboenje Dalmacije, to je poelo 12. okruenju i kapitulaciji n j e m a k o g 97. korpusa prije
rujna, a zavrilo 9. prosinca 1944. kada je Kninskom zvanine kapitulacije Treeg Reicha. Ovo poglavlje smo
operacijom Dalmacija p o t p u n o osloboena. I u ovom zavrili opisom stanja i ulogom dalmatinskih jedinica u
poglavlju d a j e m o dosta podataka i injenica koje su prisutne prvim danima i mjesecima iza zavretka Drugoga svjetskog
u ofenzivi 8. korpusa i o njegovim borbenim rezultatima. rata kada se rjeavala sudbina naih naroda u Istri i drugim
Posebno smo se zadrali na velikoj pobjedi izvojevanoj nad teritorijima koje su n e p r a v e d n o date Italiji nakon Prvoga
njemakom vojskom kod Vukovog klanca u listopadu 1944. svjetskog rata 1918.
godine kada su dvije dalmatinske brigade - 1. i 11. i Grupa Ratnu povijest 8. korpusa zavravamo zakljunim raz-
junodalmatinskih otokih odreda porazili njemaku 369. matranjima o povijesnoj ulozi, doprinosu i borbenim uinci-
legionarsku diviziju, kakav uspjeh nije do tada zapisan u ma 8. korpusa tijekom njegovih 545 dana postojanja.
analima NOR-a u Jugoslaviji. S dosta detalja, opisane su Iza toga slijede prilozi - njih 11, koji dopunjuju i ire ela-
velike n a p a d n e operacije koje je izvodio 8. korpus u sjever- boriraju povijest 8. korpusa i sve ono to prati njegova bor-
noj i srednjoj Dalmaciji, sve do Livna i Duvna. Opisuje se b e n a djelovanja. Prilozi su dati o suradnji 8. korpusa i
zatim serija napadnih operacija - splitska, ibenska i iznad Mornarice NOVJ, o d n o s n o Jugoslavenske m o r n a r i c e .
svega kninska. Govori se i o osloboenju Dubrovnika jer je Posebnu pozornost privlae prilozi Slavka Matia (ibenik)
t a m o uestvovala 2. dalmatinska proleterska brigada, o borbenim uincima 8. korpusa u ofenzivi osloboenja
Dubrovaki i Konavoski partizanski odred. Sve je o b r a e n o Dalmacije, zatim tu su krai biografski podaci o svim dal-
na taj nain da se vidi nastanak, razvoj i rezultati pojedinih matinskim i samostalnim brigadama 8. korpusa poslije 4.
operacija i ofenziva 8. korpusa u cjelini. Nismo mimoili ni armije. Poseban je prilog S. Matia o nacionalnom i socijal-
uee Mornarice NOVJ u tim operacijama, zatim ulogu n o m sastavu 8. korpusa. U prilogu se nalaze i podaci o
tenkova, topnitva, inenjerije i zranih snaga. Na kraju se prvom politikom komesaru 8. dalmatinskog korpusa Ivici
iznosi bilanca zavrne ofenzive 8. korpusa u Dalmaciji, a to Kukou, pa kazivanje generala Milana Kupreanina, nael-
je unitenje dvije njemake divizije - 264. pjeake i 369. nika taba i v.d. zapovjednika 8. korpusa. Panju privlae i
legionarske i o tekim gubicima 373. legionarske divizije. Tu dati konkretni podaci o svim njemakim postrojbama s koji-
je i prilog o gubicima 8. korpusa (1.884 poginula borca i ma je ratovao 8. korpus i njegove jedinice u sastavu 4. armi-
rukovodioca) koje je imao za osloboenje Dalmacije. je. Mario Wehras (Zagreb) iznio je, iz obimne njemake
U treem poglavlju govori se o ofenzivi 8. korpusa i 29. dokumentacije, kazivanja i ocjene njemakih asnika i gen-
hercegovake divizije za osloboenje Hercegovine - irokog erala o 8. korpusu. Dali smo, kao poseban prilog, neke
Brijega, Nevesinja i grada Mostara od 6. do 14. veljae n a p o m e n e o tisku kojeg su izdavale jedinice 8. korpusa.
1945. Istakli smo posebno veliku ulogu dalmatinskog ovje- Ovi i drugi prilozi, razne sheme, grafikoni, karte i slike
samo obogauju sadraj monografije povijesti 8. dalmatin- pusu i njegovim jedinicama desetine tisua stranica i
skog korpusa NOV Hrvatske. objavio veliki broj znanstvenih radova. Posebna mi je bila
Ovakav sadraj monografije o povijesti 8. korpusa olakica to sam preko 15 godina radio na doktorskoj dis-
dokazuje da se u n j e n o m pisanju ilo slijedom kronolokih ertaciji o Narodnooslobodilakoj vojsci Hrvatske 1941 -
d o g a a n j a i da je r a e n o po povijesno-znanstvenoj 1945. gdje 8. korpus i Dalmacija imaju zapaeno mjesto, kao
metodologiji. Postupalo se po znanstvenim u p u t a m a i sa i antifaistika Hrvatska u Drugom svjetskom ratu.
znanstvenom aparaturom, to knjigu stavlja u red S obzirom na karakter knjige, a radi to vee povijesne
znanstveno-povijesne publikacije. Zato se knjiga u p u u j e ne objektivnosti njenog sadraja, u izradi monografije pona-
samo irem itateljstvu, nego i svima koji se bave prob- jvie su koriteni ratni povijesni dokumenti o partizanskim
lematikom povijesti Drugoga svjetskog rata, o p o m povijesti odredima, brigadama i divizijama 8. korpusa, kao i korpus-
Dalmacije i Hrvatske. Daje se i znanstvenicima u inozem- na dokumentacija, i ostala dokumentacija o NOV Hrvatske
stvu koji se bave ovom problematikom, koji su angairani na i NOVJ. Sadraj knjige proizlazio je i iz dokumentacije ostal-
izuavanju antifaistike b o r b e u bivoj Jugoslaviji, te u ih jedinica s kojima je zajedno djelovao 8. korpus i njegove
Hrvatskoj i Dalmaciji. brigade i divizije kada su ule u sastav 4. armije. Ovdje je
Monografija o povijesti 8. korpusa javlja se m e d u koritena i dokumentacija organa n a r o d n e vlasti i drugih
posljednjim korpusnim monografijama o NOVH i NOVJ. politikih struktura NOP-a. Posebna se panja poklonila
Ona se pojavljuje kao posljedica trenutka realnih dokumentaciji neprijateljskih jedinica koja je koritena
mogunosti i potrebe da se napie i objavi u povodu 60. koliko je god bila dostupna. Meutim, kako sva povijesna
obljetnice postojanja 8. korpusa i osloboenja Dalmacije. dokumentacija i arhivska graa nije sauvana, sjeanja
Nastojali smo, kada to nije bilo m o g u e ranije uiniti, da se pojedinih boraca i rukovodilaca uzimana su takoer u obzir
bar sada napie povijest 8. dalmatinskog korpusa jer to kad god su mogla obogatiti sadraj monografije. Dosta je
zahtijeva suvremeni trenutak dananjice i gorua potreba koritena povijesna literatura, kako domaa, tako i ona
da se buduim generacijama ostavi napisano o n o to su objavljena u inozemstvu.
uinili njihovi prethodnici u borbi protiv tuinaca i njihovih U svakom poglavlju, osobito kada se govori o velikim
p o m a g a a u velikoj antifaistikoj narodnooslobodilakoj bitkama i operacijama koje je vodio 8. korpus i njegove
borbi od 1941. do 1945. godine. divizije u sastavu 4. armije, iznio sam ocjene koje su kazali
Zamisao da se napie povijest 8. dalmatinskog korpusa najeminentniji vojno-politiki rukovodioci koji su vodili
nakon 60 godina od njegova postojanja dola je, pored osta- brigade i divizije i sam 8. korpus, kao i druge politike osobe
log, i zbog toga jer je 1990. unitena pisana graa o 8. kor- iz NOP-a Dalmacije, Hrvatske i uope, o dogaanjima koji
pusu, a koja je bila u listopadu 1987. godine u Duilovu u se nalaze u ovoj monografiji. Poglavito sam koristio povijes-
Splitu prezentirana na znanstvenom skupu o 8. korpusu. nu gradu koja se prezentirala javnosti na znanstvenim
Nita od toga materijala nije ostalo, niti je ikada objavljeno. skupovima odranim tijekom 1984. i 1985. godine u povo-
Zato tu bogatu povijesnu grau nisam m o g a o koristiti u du 40. obljetnice tih dogaanja. Njihova kazivanja i ocjene,
pisanju ove monografije. Veliku sam prednost imao u tome onih osoba koji su kreirali i vodili borbe i operacija 8. kor-
to sam skoro 50 godina bio angairan kao vojni povjesniar pusa i njihove sustave, od velike su vrijednosti radi povi-
na znanstvenom istraivanju i pisanju, uz m n o g o ega dru- jesnog dokaza o kvalitetama i drugim imbenicima u povi-
gog, i o 8. dalmatinskom korpusu, o njegovim brigadama i jesti 8. korpusa.
divizijama i drugim sustavima, o njihovim b o r b a m a i povi- Smatram potrebnim da na kraju predgovora d a d e m
jesnoj ulozi u NOR-u i to sam to kao profesor preko 20 god- neka pojanjenja o razlozima zato je knjizi dat naziv POVI-
ina predavao na Vioj vojnoj akademiji, odrao stotine sati JEST OSMOG DALMATINSKOG KORPUSA NARODNO-
nastave iz te problematike u drugim vojnim i civilnim kola- OSLOBODILAKE VOJSKE HRVATSKE (1943. - 1945.).
ma i akademijama, na sveuilitima, irom bive Jugoslavije Naslov je na prvom mjestu bio uvjetovan sadrajem knjige,
i u Zrichu u vicarskoj vojnoj koli. Napisao sam o 8. kor- jer se, sukladno povijesno-znanstvenoj metodologiji, u knjizi
govori o povijesti 8. dalmatinskog korpusa NOVH, od nje- stajalite, i trailo se miljenje da se ukine naziv NOV
govog osnivanja 7. listopada 1943. do prestanka 2. oujka Hrvatske, tj. nacionalno obiljeje i uvede naziv
1945-, kada su njegove divizije i brigade ule u sastav 4. Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije za Hrvatsku,
jugoslavenske armije, pa smo opisali i njihova ratna djelo- Srbiju, Sloveniju, itd. G NOVH nisu se s time sloili s
vanja sve do kraja rata, tj. do 8. svibnja 1945. godine. Sto se objanjenjem da rukovodstvo NOP-a Hrvatske smatra da je
tie njegove numeracije, nju je dao V NOVJ. Dodatak preuranjeno da se ukinu nacionalna obiljeja vojske i da bi
dalmatinski je nastao, kao i u drugim jedinicama NOVJ, to pravilo tekoe u Hrvatskoj. 1 Tito se sloio sa stajalitem
po teritoriju gdje je nastao i gdje se najvie borio, a 8. korpus G NOVH i CK KPH. Tek 1. oujka 1945. po Titovoj zapovi-
je, kako e se u knjizi vidjeti, nastao na teritoriju Dalmacije jedi, s obzirom na skori zavretak rata i nove vojne potrebe,
gdje se i borio od poetka do kraja svog postojanja. donio je odluku da se promijeni naziv NOVJ u
to se tie onog dijela iz naslova gdje se kae da je to Jugoslavensku armiju. Tako se od tada Glavni tab NOV
korpus Narodnooslobodilake vojske Hrvatske, nastalo je na Hrvatske naziva Glavni tab Jugoslavenske armije za
osnovi povijesne injenice da je V NOVJ u studenom Hrvatsku 2 , a to se isto promijenilo i u NOV Slovenije, Srbije,
1942. promijenio raniji naziv o r u a n e sile NOP-a u Vojvodine, Makedonije, itd...
Jugoslaviji i dao joj novi naziv NOV Jugoslavije, a u n j e n o m Kada je 7. listopada 1943. Vrhovni komandant J.B.Tito
sastavu osnovane su Narodnooslobodilaka vojska izdao naredbu da se formira 8. korpus u naredbi je stajalo
Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, itd. S tim da u sastav VIII. korpusa NOV ulaze 9., 19., 20. i 26. diviz-
oruanim s n a g a m a n e p o s r e d n o su zapovijedali glavni ija NOV i svi partizanski odredi na teritoriji Dalmacije i dal-
tabovi - Hrvatske, Srbije, Slovenije, itd. sukladno direktiva- matinskih otoka, kao dio NOV, to je pod zapovijedi G
ma i zapovijedima V NOVJ i prema potrebama svojih NOV Hrvatske. 3
zadataka. Tako na pr. 13. i 14. srpski korpus bio je pod G Gore reene injenice inile su opravdanu osnovu nazi-
NOV Srbije kao i 7. i 9. slovenaki korpus pod G NOV va knjige koja se, dragi itatelji, nalazi u vaim rukama^.
Slovenije, ali pod jedinstvenom komandom, tj. pod V Molim cijenjeno itateljstvo da autoru ove monografije
NOVJ. Orijentaciju na nacionalno obiljeje oruanih snaga ne b u d e zamjereno to nedostaju m n o g e pojedinosti, imena
NOP-a dao je jo na poetku ustanka 1941. CK KPJ i i primjeri iz b o r b e koje je korpus vodio na svojoj bogatoj
Vrhovni tab kada su se s obzirom na vienacionalnu zajed- stazi i neka to b u d e shvaeno tako da je sve to je izloeno
nicu po svim pokrajinama i buduim federalnim jedinicama uinjeno u najboljoj nakani i elji da se istaknu najznaajni-
poelo stvarati vojne snage i posebna vojna rukovodstva je injenice nune za izuavanje nae ratne prolosti radi
NOR-a. Bio je to izraz vojnih i politikih potreba radi rjea- nae budunosti.
vanja nacionalnog pitanja, uspostavljanja nacionalne ravno- U pisanju monografije dosta su mi pomogle primjedbe,
pravnosti i nacionalne afirmacije. Narod je to rado prihva- sugestije i miljenja koje su na monografiji o 8. dalmatin-
tio i taj in je pozitivno djelovao na tijek ustanka i razvoj skom korpusu dali pojedini prijatelji i znanstveni radnici.
NOR-a. I poslije rata, pod nacionalnim obiljejem nastavl- Svima se njima zahvaljujem, a osobito recenzentima
jeno je imenovanje partizanskih jedinica i sjeanje naroda Fabjanu Trgi, ratnom komesaru 12. dalmatinske brigade i
na povijesnu stvarnost NOR-a, tako da je nacionalno i teri- 26. divizije koji je tijekom rata bio neprekidno u 8. korpusu.
torijalno obiljeje jedinica NOV u cijeloj Jugoslaviji imala Hvala i n e d a v n o preminulom prof. dr. sc. Vjeki Omaiu koji
veliko i povijesno znaenje. je radio na recenziranju dijela monografije. Hvala i prof. dr.
Moemo konstatirati da je tijekom NOR-a bilo nekih u sc. Mladenu Coliu koji je recenzirao ostali dio monografije.
CK KPJ i V NOVJ koji su se zalagali da se ukinu nacional- Posebnu zahvalu u p u u j e m svima koji su dali svoj prilog u
na obiljeja i postojanje NOV Hrvatske, NOV Srbije, NOV ovoj knjizi. Moju panju i zahvalnost iskazujem lanovima
Slovenije, NOV Vojvodine, itd., ali tome se suprotstavio Odbora za pisanje monografije o 8. korpusu, a najvie
Vrhovni zapovjednik maral J.B.Tito. Konkretno, u oujku dipl.ing. Vjekoslavu Vidjaku koji se premnogo angairao na
1944. iz V NOVJ i CK KPJ stiglo je u G NOVH i CK KPH svim radovima da se pripremi i objavi ovaj libar. Hvala
Udruzi antifaistikih boraca i antifaista grada Splita i 1. Dokument se nalazi u Arhivu CK KPJ(SKJ). Beograd br. 105/1944-
2. Arhiv VII, k. 804, reg. br. 5-7-
drugih udruga u pojedinim upanijama, svima koji su dali
3. Vidi naredbu o formiranju 8. korpusa u 1. poglavlju knjige.
svoju p o m o i pomogli da se tiska i stavi u javnost povijest 4. U Ljubljani je 1999. izila povijesna monografija 9. slovenskog kor-
8. dalmatinskog korpusa. pusa pod naslovom Deveti korpus Slovenske narodnoosvobodilne vojske
(1943.-1945.). Izdala je Knjinica Narodnooslobodilake vojske i partizan-
Ove pisane retke posveujem na prvom mjestu omladi-
skih odreda Slovenije.
ni, zatim svim sugraanima Dalmacije i Republike Hrvatske,
obiteljima i nasljednicima poginulih i umrlih drugova i dru-
garica koji su skupa sa m n o m za cijelo vrijeme rata bili u 8.
dalmatinskom korpusu, od Visa do Soe.
Suuraj na Hvaru -
Split, 2004. godina.
Autor
I.
NARODNOOSLOBODILAKA BORBA U DALMACIJI
OD 1941. DO OSNIVGANJA 8. DALMATINSKOG KORPUSA,
1
JESENI 1943.
Drugi svjetski rat donio je bezbrojne nesree i strada- novoformiranog Guvernatora Dalmacije (Govenatorato
vanja mnogim narodima. Agresijom faistikih sila razbijena della Dalmazia) sa sjeditem u Zadru.
je Kraljevina Jugoslavija. Talijanska vojska 15. travnja ulazi u Split, a trebalo je jo
Desetog travnja 1941. proglaena je kvislinka NDH, koji 10 dana za okupaciju cijele Dalmacije. Vei dio teritorija koji
su stvarni gospodari bili Njemaka i Italija. Tada je V Maek je pripao NDH takoer je posjela talijanska vojska, zakljuno
pozvao sav hrvatski narod da se pokori novoj vlasti. s Karlovcem.
Dalmaciju je okupirala talijanska vojska: zaposjele su je U vrijeme ulaska talijanskih trupa u Dalmaciju, ustaki
trupe 6. i 17. armijskog korpusa. elementi (A. Lueti, ustaki povjerenik u Splitu) i pojedini
Rimskim ugovorom od 18. svibnja 1941., koji su pot- zastupnici HSS (J.Berkovi, S.Matijevi) idu im ususret i
pisali ustaki poglavnik Ante Paveli i faistiki voa Benito pozivaju narod da srdano doeka savezniku prijateljsku
Mussolini, Dalmacija je podijeljena izmeu NDH i Italije. vojsku. Isto se dogodilo i u Dubrovniku: gradonaelnik dr.
Tim ugovorom Italija je anektirala dio juno od rijeke J.Baljkas (inae tajnik HSS), 17. travnja pozdravljajui pred-
stavnike talijanskog okupatora izjavio je da mu je to najs-
retniji dan u ivotu.
No, to im nije pomoglo da u Splitu uspostave i uvrste
ustaku vlast; ustakog ministra E. Bulata talijanski general F.
Zingales jednostavno je izbacio iz zgrade bive banske
ispostave, gdje se je on namjeravao utaboriti. Talijani u
Splitu, kao i na cijelom podruju Dalmacije, preuzimaju svu
vlast.
Od prvog dana stupanja na tlo Dalmacije talijanski oku-
pator je usmjerio svoju nasilnu aktivnost na talijaniziranje
Mussolini i Paveli poslije potpisivanja ugovora o podjeli Hrvatske
1 8 . svibnja 1 9 4 1 .
anektiranog podruja, uvodi ustav i zakone faistike Italije,
uklanja sve elemente hrvatske etnike kulture, spomenike
Zrmanje, zapadno od eljeznike pruge Knin - Split s (G. Ninski), nasilno uvodi talijanski jezik u nadletva i kole,
gradovima Splitom, ibenikom i sve otoke ispred obale, mijenja hrvatske nazive ulica, mijenja osobna imena.
osim Braa i Hvara. To podruje, s bivom zadarskom
1
enklavom i Bokom Kotorskom, stavljena je pod upravu Ovaj prilog napisao je Fabjan Trgo
Talijani nastoje pod svaku cijenu da splitski
nogometni klub Hajduk privole da igra u
Italiji p o d imenom Spalato, to uprava
kluba i igrai odbijaju te donose odluku o
samorasputanju, to je ve ranije uinio
radniki sportski klub Split. Krajem travn-
ja u Splitu poinje izlaziti talijanski list San
Marco.
Talijanski o k u p a t o r je pokuao na
poetku okupacije perfidnom, naizgled tol-
erantnom politikom stvarati duh
pomirljivosti naroda prema njihovoj vlasti.
Okupatorske vlasti pustile su iz zatvora
ljude koje su u pojedinim mjestima ustae
Talijanski vojnici biciklisti iz Zadra u pokretu prema Benkovcu,
zatvorile za vrijeme svoje kratkotrajne vladavine. Sve je to travanj 1 9 4 1 .
Konara u Split (rujan 1941.), koji je u studenom p a o u ruke Neretvanska partizanska eta. Na sektoru Trogira djeluje
Talijana i 22. svibnja 1942. strijeljan u ibeniku sa 55 Trogirsko-rogoznika partizanska eta, na srednjodalmatin-
rodoljuba iumeu 16. i 22. svibnja. skim otocima partizanske grupe. Znaajnu ulogu u organi-
Sa sjevernodalmatinskog terena, uglavnom sa ibensko zaciji partizanskih jedinica imali su borci panjolskog
- vodikog i sa zadarskih otoka, od listopada do prosinca, graanskog rata: Maks Bae, Boo Bili i Dujo Bai. U ve-
preko Bukovice u Liku odlaze m e d u tamonje partizane ljai na teren Dinare dolazi Vicko Krstulovi koji postaje
etiri grupe dobrovoljaca, od kojih se formirala dalmatinska komandant taba 4. operativne zone formirane u travnju
eta, koja ulazi u sastav bataljuna Marko Orekovi, to je 1942. p o d iju su k o m a n d u stavljene sve partizanske
bilo v e o m a znaajno za stvaranje m e u s o b n o g povjerenja jedinice na podruju Dalmacije. Borbeno djelovanje parti-
boraca Hrvata i Srba. zanskih jedinica uz podrku naroda prisililo je talijanskog
Kriza partizanskog pokreta, nakon neuspjeha prvih okupatora da dovodi nova p o j a a n j a i da poduzima
odreda, je prebroena usprkos tekoama koje prate svaki opsenije represivne mjere.
poetak. Ve potkraj 1941. u Dalmaciji se s pukom u ruci Poetkom 1942. u Dalmaciji je bilo oko 50.000 talijan-
bori oko 760 partizana. skih vojnika. Partizanska borba razvija se i na moru. Poelo
Faistiko - ustaka masovna hapenja, torture i strijel- je u Makarskom primorju kada su partizani u sijenju 1942.
janja nisu zastraili narod Dalmacije. Talijanski prefekt Splita, zaplijenili brod Merkur i opim ustankom, a u Baini
P. Zerbino, uoavajui opasnost od razbuktavanja parti- djeluje partizanski odred. Poetkom svibnja potopljen je gli-
zanske borbe, u svom izvjetaju predlae da Dalmaciju treba b o d e r na uu Neretve. Istog mjeseca u blizini Podgore
posve iseliti. zaplijenjen je s tovarom hrane motorni brod Mira, zatim je
U prva tri mjeseca 1942. formirani su Katelanski, potopljen parobrod Vis. Na vodikom terenu, poetkom
Bukoviki, Kninski i Mosorski partizanski odredi i lipnja, formirana je Primorska partizanska eta.
patora i njegovih suradnika u narodu je jo vie razbuktava-
lo patriotske osjeaje i antifaistika raspoloenja, koje se
manifestiralo u rastuem prilivu novih boraca u partizanske
jedinice, u irenju NOP-a.
Polovicom 1942. u Dalmaciji je oruana borba ve zah-
vatila sva vanija podruja, partizanske jedinice organizaci-
jski su ojaale, a sve vee uee naroda u NOB-u stvaralo
je perspektivu za borbu irih razmjera. Tada se u jedinicama
Dalmacije borilo oko 2.400 boraca. Narodnooslobodilaki
odbori bili su formirani u gotovo polovici mjesta Dalmacije.
Gradski NOO formirani su u Splitu, ibeniku i Dubrovniku.
etnici u drutvu s Talijanima u Kninskoj krajini ljeti 1 9 4 2 .
Pored mjesnih bilo je osnovano i sedam kotarskih NOO.
U takvim okolnostima dolazak proleterskih i udarnih
Splita preao na Dinaru. Od 4 - 6 . lipnja na Vjetia Gori Hrvatsku d a o je novi impuls NOP-u u Dalmaciji. Uslijedio je
odrava vojno politiko savjetovanje na kojem su analizirani masovni priliv boraca u dalmatinske partizanske jedinice, a
rezultati dotadanje narodnooslobodilake borbe i utvrene u proleterske i u d a r n e brigade tada je stupilo oko 2000
smjernice za daljnji razvoj NOB u Dalmaciji. U skladu sa Dalmatinaca. Zajedno s proleterskim i udarnim brigadama
zakljucima savjetovanja ve u lipnju formirano je nekoliko jedinice etvrte operativne zone vodile su se viednevne
partizanskih bataljuna: Biokovski Josip Jurevi, Prvi estoke borbe na irem podruju Livna koje je osloboeno
udarni dalmatinski bataljun u Podinarju, Drugi srednjodal- 5. kolovoza. U to vrijeme osloboeni su Duvno, Arano,
matinski bataljun na Vjeti Gori. Na Hvaru se osniva parti- estanovac, Lovre i m n o g o drugih mjesta. Time se
zanska eta Matija Ivani, a na Brau Braka partizanska osloboeni teritorij proirio od J a j c a preko Dinare,
eta. Na savjetovanju je donijeta odluka da se proiri slo- Kamenice i Biokova sve do Sinja, Imotskog i Zadvarja.
bodni teritorij. U pogledu daljnjeg razvoja n a r o d n e vlasti Makarsko primorje bilo je slobodno od Gradca do
Delegati iz cijele Dalmacije okupili su se u Livnu i na svom Bijelo u Jugoslaviji je osloboeni teritorij / 4 8 . 0 0 0 km2/
n.
ULOGA I ZNAENJE
8. DALMATINSKOG KORPUSA U NOR-u1
III.
Prve potpunije informacije o NOR-u u Dalmaciji dobio izvjetaja o stanju u istonim dijelovima Jugoslavije, o et-
je Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito kada se u nitvu u Srbiji, Crnoj Gori, Hercegovini i istonoj Bosni.
ljeto 1942. sa najuim rukovodstvom Vrhovnog taba i Dva puta se Tito s lanovima Politbiroa CK KPJ i V
Politbiroa CK KPJ prebacio iz istone Bosne u sredinju NOV i POJ, sastajao s rukovodstvom CK KPH i PK KPH za
Bosnu i Hrvatsku. Prvi susret izmeu Tita i operativnog ofi- Dalmaciju i GH i tabom IVOZ u Glamou 21. i 26.
cira IV operativne zone Hrvatske Maks Bae bio je 14. srp- kolovoza 1942. Tu je donijeta odluka o osnivanju brigada u
nja 1942. u Prozoru. On mu je podnio p o d r o b n o izvjee o Dalmaciji, proirenju slobodne teritorije itd. Evidentirano je
stanju u Dalmaciji.. Tito je imao susret i sa zapovjednikom da su Tito, V NOVJ i CK KPJ bili zadovoljni s onim to su
Glavnog taba Hrvatske Ivanom Rukavinom te Vladimirom zatekli u Hrvatskoj i u Dalmaciji. Zato je Tito u lanku
Popoviem, sekretarom Operativnog rukovodstva CK KPH, Godinjica NOR-a u Jugoslaviji, napisanom ba u to vri-
u Glamou, 20. kolovoza 1942. koji su mu potvrdili da je jeme (srpanj-kolovoz 1942.) za Hrvatsku i Dalmaciju kazao:
Dalmacija u o p e m n a r o d n o m ustanku i da predvode NOR ...Danas se u Hrvatskoj, i u Dalmaciji posebno, opaa
u Hrvatskoj. Prije toga Tito se na Cincaru, 26. srpnja 1942. snana prekretnica, jer se gotovo po itauoj Hrvatskoj, dosta
sastao sa tabom IV. o p e r a t i v n e zone Hrvatske za toga u Dalmaciji, stvaraju partizanski odredi od hrvatskog
Dalmaciju, zapovjednikom Vickom Krstuloviem, kome- stanovnitva. Narodnooslobodilaka borba u Hrvatskoj uzima
sarom Ivicom Kukoom i naelnikom Maksom Bae. Oni su sve .ire razmjere i postepeno se pretvara u opi narodni
se sve do 2. kolovoza 1942. zadravali u Vrhovnom tabu. O ustanak sa velikim izgledima na uspjeh...2.
tome Ivica Kuko kazuje: Titova zapaanja o stanju u Hrvatskoj, posebno u
...Tito je bio sretan kada je uo to se dogaa u Dalmaciji, potvrdila su da je ostao iza lea jedan od
Dalmaciji. Nije vjerovao u tako neto to je naao. Davao je najteih perioda rata. Iznjedrilo je novo razdoblje, koje se u
samo epitete i pohvale i G NOV Hrvatske, CK KPH, PK povijesti NOR-a naziva prekretnicom NOR-a u Jugoslaviji.
KPH za Dalmaciju i tabu IVOZ. Zato nas je zadrao toliko Na teritoriju IVOZ u Dalmaciji je i dalje sve vei priliv
dugo u Vrhovnom tabu... 1 . Govorilo se i o osnivanju
prvih dalmatinskih brigada, o borbi na Jadranskom moru, o
1
Izjaua Ivice Kukoa dana autoru 21.1.2001.g.
stanju u Splitu itd. U tim se razgovorima vidio optimizam 2
Borba, list KPJ, srpanj-kolovoz 1942. J.B.Tito, Sabrana djela,
Tita u pobjedu NOR-a. Nema vie onih tunih i tmurnih knj.ll, str. 227, 228, 318,328.
Susret Tita i lanova Vrhovnog taba N O V i P O J s lanovima taba 4. operativne zone, 2 6 . srpnja 1 9 4 2 . kod sela Donji M a l o v a n na Cincaru
dragovoljaca, posebno s obalskog dijela. U drugoj polovici obnoviti nae redove, poveati snagu, on e dati sve od sebe
1942. u partizane je otilo preko 5.000 Dalmatinaca, najvie da u ovoj tekoj borbi pobijedi. Pogledajte - Dalmacija gori!
hrvatske nacionalnosti. Tito je od Vicka Krstulovia i Ivice Narod se die. etnika kama poela je klati isto onako kao u
Kukoa traio da se poalje p o p u n a proleterskim brigadama Srbiji, poela je tamo klati mislei da e pokoriti narod
i jedinicama Vrhovnog taba. Prema izvjeu taba IV.OZ, Dalmacije. Dalmatinci idu u partizanske redove. Dalmatinci
u p u e n o m GH 24. studenog 1942. za p o p u n u proleterskih su ve doli u proleterske brigade. Dalmatinci se diu u borbu
brigada poslano je 2.950 boraca, i to: u 1. proletersku 500, za to sretniju budunost suog naroda. ..4.
u 2. srpsku 200, u 3. sanaku 250, u 4. crnogorsku 200, u Zatim je Tito u listu Borba od 22. listopada 1942. i ovo
5. crnogorsku 500, a u 10. hercegovaku 500 dalmatinskih zapisao:
partizana. U krajike brigade poslano je 800 b o r a c a 3 . ...U Hrvatskoj, naroito u Dalmaciji narodni ustanak
Osnivaju se 1, 2. i 3. dalmatinska brigada, brojni partizanski poprima takve razmjere, kakvih jo nismo imali ni u jednoj
odredi, samostalne ete i bataljuni. Postrojbe IVOZ imale su pokrajini Jugoslavije.. .Narod listom ustaje i rijeen je da se
2.710 boraca. Ubrzo iza toga Dalmacija je dala NOV bori do posljednje kapi krvi protiv neprijatelja...
Jugoslavije i Hrvatske 12.000 boraca, a od tih se moglo Takav polet ustanka prekinut je privremeno velikom
osnovati tri partizanske divizije. koncentracijom neprijateljskih snaga i poetkom IV i V
Zato je Tito, ba tada, u listopadu i studenom 1942., dao neprijateljske ofenzive - rekao je ratni komesar 8. korpusa
vrhunsku ocjenu razvoju NOR.a u Dalmaciji i istakao Ivica Kuko u povodu 10. godinjice njegovog osnivanja na
Dalmaciju kao primjer svima u okupiranoj Jugoslaviji. Tito
je ustanak naroda Dalmacije pozdravio u govoru 2. pro-
3 Zbornik dokumenata G Hrvatske, knj.2.str.42.
leterskoj brigadi, kada je ovo kazao: 4 Zbornik NOR-a, tom II, knj.6, str. 97, 219,118.
...Na narod koji die ustanak daje rezerve koje e 5
Borba, list KPJ, 22.10.1942.
Tito vri smotru 1. dalmatinske proleterske brigade za vrijeme proslave dvogodinjice njenog osnivanja. Vis 1 2 . rujna 1 9 4 3 .
sveanoj akademiji u Hrvatskom n a r o d n o m kazalitu u ima iza sebe sjajne vojne podvige. U mnogobrojnim bojevima
Splitu 12.9.1953. Zatim kae: Prodor na Neretvi, prijelaz dala je ogromne rtve, dala je tako velike rtve, da danas
preko Drine i bitka na Gornjim i Donjim Barama ve su uli meu vama ima vrlo mali broj onih, koji su sainjavali vau
u nau historiju kao primjer vojne umjenosti, visoke svijesti brigadu u vrijeme njenog stvaranja. Borba kod Livna, borbe
i neobino velike hrabrosti. Oni su pokazali, kao to je rekao kod Jajca, borba u Centralnoj Bosni i sjajan mar po najveoj
drug Tito u govoru 1. dalmatinskoj brigadi na Visu, 12. rujna studeni i snijegu dolinom Neretve, gdje se u etvrtoj nepri-
1944. da n e m a tako teke zadae koju sinovi Dalmacije ne jateljskoj ofenzivi razvio jedan od najsjajnijih bojeva u naoj
bi mogli izvriti...>A oslobodilakoj borbi; borba za osvajanje silno utvrenog
Prilikom proslave dvogodinjice osnivanja 1. dal- Prozora da bi se otvorio put i spasili nai ranjenici; onda
matinske brigade, na obali u Visu, maral Tito je odlikovao dugotrajna borba kod Konjica, pa borba na snjenom Prenju
brigadu Ordenom narodnog osloboenja. Odajui priz- po najveoj zimi, bez hrane i tople odjee; borba u
n a n j e brigadi i ovo je kazao: Hercegovini i Crnoj Gori, pri razbijanju odvratnih narodnih
..Prva dalmatinska raala se iz malenih partizanskih izdajnika - etnika Drae Mihailovia, - silno su oeliili Prvu
odreda koji su imali smjelost i da se dignu protiv mrskog oku- dalmatinsku brigadu, koja je stala u red naih najboljih
patora jo prvih dana okupacije 1941. godine. Slavan je put
kojim je prola Prva dalmatinska brigada. Stvorena pred dvije
godine iz ve prekaljenih partizanskih odreda Dalmacije, ona 6 Isto. Ivica Kuko u knjizi Split u Titovo doba, Split, 2003. str. 43.
udarnih proleterskih
brigada. Slavne borbe u
Petoj ofenzivi kada je
Prva dalmatinska briga-
da morala svojim grudi-
ma da kri put kroz val-
ovitu Drinu, razbijajui
neprijateljski obru -
pokazale su da nema
tako teke zadae da je
sinovi Dalmacije ne bi
mogli izvriti. Osim
mladia, i mlade djevo-
jke Dalmacije, koje su
tek stupile u ivot, gin-
u/e su u valovima Drine
i posljednji njihov oprotajni pozdrav bio im je pramen kose Tito borcima 1. dalmatinske proleterske brigade 1 2 . rujna 1 9 4 3 .
im pljeskom Tito na Visu prije 60 godina.Iza Drugog svjet- ...Osjeam se neizmjerno sretan to mogu ovdje s ovog
skog rata maral Josip Broz TITO vie puta je govorio o mjesta u gradu da izruim pozdrav narodu Dalmacije, da
junakoj borbi n a r o d a Dalmacije, o 8. dalmatinskom kor- izruim pozdrav herojskom gradu Splitu, koji je u ovoj
pusu, a osobito kada bi se naao u Splitu koji ga je uvijek velianstvenoj borbi dao zaista veliki i neprocjenjiv prilog u
velianstveno doekivao. Kada je Tito 6. svibnja 1962. bio pobjedi nae stvari, za ono to mi danas imamo....
u Splitu na velianstvenom mitingu odranom na splitskoj Zatim se vratio na one ratne d a n e NOR-a, maral Tito
rivi, dajui ocjenu uea n a r o d a Dalmacije u antifais- rekao je okupljenim ljudima, uz ostalo i ovo:
tikoj borbi, zahvaljujui tim hrabrim borcima Dalmacije i ...Jo u ono vrijeme prvih dana rata kad smo se mi po
8. korpusa m o g a o je i ovo kazati: bosanskim planinama borili, mi smo znali da grad Split, iako
Pobijedio sam s ovim narodom dua faizma - njemaki je bio okupiran, nije bio pokoren. Iako je bio pod talijanskom
nacizam i talijanski faizam i njihove kvislinge, izaao sam kao okupatorskom izmom, on je prkosio onome tko je htio da
pobjednik pokori na narod. To je nas napajalo ponosom na na Split, na
Prije toga, kada je prvi put bio u Splitu nakon pobje- nae Dalmatince....
donosnog oslobaanja zemlje od nacifaistikog okupatora Maral Tito je zatim nastavio:
i njegovih slugu 26. srpnja 1946., govorio je na mitingu koji ...Kasnije kad su poele prve dalmatinske brigade da se
se ne pamti u ovom gradu, ni po ogromnoj masi naroda slijevaju u nau armiju u Bosni, mi smo tek tada u punoj mjeri
koja je prisustvovala, ni po oduevljenju koje je zavladalo
kad se na obali Splita pojavio maral Tito. On je, m e u
ostalim i ovo kazao: Slobodna Dalmacija, Split, 19. rujna 1944. godine.
uidjeli istu ueliinu suijesti dalmatinskog naroda koji je slao Hrvatske protiv srpske i crnogorske agresije u
svoje najbolje stoje imao, svoju djecu, u borbu za slobodu nae Domovinskom ratu (1990-1995).
zemlje, za slobodu naih naroda. I ja danas mogu s ovog mjes-
ta da kaem da su Dalmatinci u ovoj velianstvenoj borbi
zaista pokazali velike primjere junatva, samoprijegora i da su
bili u prvim redovima naih najboljih boraca... (podvukao
N.Ani).
S najveeg mitinga ikad odranog u Splitu, 13. rujna
1953. pred 200.000 ljudi u povodu 10. obljetnice Osmog
dalmatinskog korpusa, najvee vojne jedinice u povijesti
naroda Dalmacije, Tito je i ovo rekao:
...Htio bih da sa ovog mjesta odam priznanje svim borci-
ma dalmatinskih brigada, osobito Prve i Dmge koje su se
ovjenale slavom i nevienim heroizmom u Bosni i Crnoj Gori
borei se tamo zajedno s ostalim proleterskim brigadama i
divizijama. One su pokazale heroizam na koji narod
Dalmacije moe biti ponosan...9.
Maral J.B.Tito vie puta je iza Drugoga svjetskog rata
posjetio Vis. Tako je bilo i 27. srpnja 1964. On je tada posje-
tio i Komiu i tu imao razgovor s novinarima. Poznate su nje-
gove rijei tada kazane u Komii, ali ih i na ovom mjestu Odlukom opinske vlasti Visa uklonjen je 1 9 9 1 . spomenik na kojem je
bila uklesana povijesna Titova poruka: " T U E N E E M O - S V O J E N E
elimo istaknuti.
D A M O I", izgovorena na vikoj rivi 12. rujna 1 9 4 4 . godine, pred
Govorei o Visu i svom ratnom boravku na ovom otoku poetak operacije za osloboenje Dalmacije.
Prilog u g o v o r u o t e r i t o r i j a l n o j p o d j e l i H r v a t s k e s p o t p i s i m a
Pavelia i M u s s o l i n i j a , Rim, 1 8 . svibnja 1 9 4 1 .
B o l n i a r k e p r u a j u p o m o ranjeniku
Ranjena p a r t i z a n k a , b o r a c 3 . d a l m a t i n s k e b r i g a d e , n a k n i n s k o m
s e k t o r u u sijenju 1 9 4 3 .
Talijanski vojnici pored strijeljanih ena na vodikozatonskom terenu, poetkom
1943.
8. DALMATINSKOG KORPUSA
1. Vojna organizacija ustanka u Dalmaciji matinska brigada od Grupa udarnih bataljuna (950 boraca)
u ljeto 1943. do kapitulacije Italije. koja je ula u sastav obnovljene 9. divizije. U n j e n sastav je
ula i 1. dalmatinska brigada i Grupa udarnih bataljuna, a
poslije 3. i 4. brigada.
U ljeto 1943-, i do kapitulacije Italije (8. rujna 1943.), u Obnovljen je 22. kolovoza tab IV OZ, a prestao je pos-
Dalmaciji se dogaaju velike p r o m j e n e u kvantitativnom i tojati Operativni tab za Dalmaciju. U tabu IV OZ sve su
kvalitativnom smjeru vojnog ustanikog organiziranja. Sa poslove vrili komesar Ivica Kuko i zamjenik komandanta
Sutjeske, preko istone Bosne s Vrhovnim tabom NOVJ i Maks Bae, dok je Vicko Krstulovi, o d m a h nakon povratka
Titom na elu u srednju Bosnu dolazi tab IVOZ. Tito je sa Sutjeske, nastavio politiko djelovanje kao sekretar
preko Petrova polja otiao prema Jajcu, a u Dalmaciju Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. 1
dolazi Vicko Krstulovi i Ivica Kuko, raniji tab IV.OZ. Krajem kolovoza 1943. u IV. OZ imamo - Operativnu
Onda je dola 1. dalmatinska brigada, dok je 2. dalmatins- grupu (9. divizija u formiranju), Grupu udarnih bataljuna
ka brigada otila u Crnu Goru da p o d u p r e razvoj NOB-a i sjeverne Dalmacije, Grupa bataljuna iz Mua, ibenski par-
obraun s etnicima. Krstulovi i Kuko su nali ve posto- tizanski odred, Splitski odred, Grupa bataljuna Trilja,
jei Operativni tab za Dalmaciju kojim je rukovodio Maks Cetinski i Biokovski odred. Pri tabu IVOZ bila je britanska
Bae. Ovaj je tab zapovijedao svim partizanskim snagama vojna misija, na elu koje je bio J.E.Brucke. U to su doba u
od Nina do rijeke Neretve. Obnovljen je tab 9. dal- Dalmaciju doli Ivo Lola Ribar, lan Vrhovnog taba i Rade
matinske divizije. Za zapovjednika je postavljen Ante igi, delegat CK KPH. Tito je prema Dalmaciji poslao 1.
Banina, a komesar Edo Santini. Uspjela se savladati proletersku diviziju i 4. krajiku diviziju.
posljednja velika talijanska ofenziva na Biokovu i Mosoru Ovim se Dalmacija, koliko je god bilo m o g u e ,
(24. - 30. srpnja 1943.), organizirani su novi partizanski pripremila u svojoj domeni za kapitulaciju Italije. Nalazei
odredi, grupe odreda, sektori. Poetkom kolovoza 1943. se masovno uz NOP, narod se politiki pripremio r a d o za
formirana je Grupa partizanskih udarnih bataljuna - 1. oekivanu kataklizmu starog osvajaa Dalmacije, da ga jed-
splitski, 1. biokovski, Mosorski i Sinjski. Reorganizirane su nom zauvijek nestane s ovog hrvatskog prostora.
partizanske snage u sjevernoj Dalmaciji i Kninskoj krajini.
Formirana je 14. kolovoza Kninska (5.dalmatinska) briga-
da. U rajonu Vrlike, 8. rujna p o n o v n o je formirana 3. dal- 1
Nikola Ani, NOVJ, Beograd 1983., str.160-161.
Al
Dalmacija nakon kapitulacije Italije
Konkretno, krajem kolovoza i poetkom rujna 1943. NOVH 8. rujna 1943. objavljena kapitulacija Italije. Zajedno s nar-
u Dalmaciji bila je organizacijski i u drugim domenima odom Dalmacije partizanske su postrojbe dosta brzo
pripremljena da, prema vlastitim mogunostima, pristupi savladali brojne talijanske garnizone koji su padali za
razoruanju talijanske vojske, akcija koja je nastupila im je redom.
Osloboen je Split i skoro cijela dalmatinska
obala i otoci. U Dubrovnik su upale njemake
Dio taba 1 . proleterske divizije i dio taba IV. operativne zone kod Prologa na poetku
listopada 1 9 4 3 . /esti zdesna: Ivo Lola Ribar/ snage - 14. SS puk SS divizije Prinz Eugen.
Zapovjednik tog puka pukovnik Schmidhubert
savladao je otpor talijanskih vojnika i dao pogu-
biti oko 1500 talijanskih vojnika i zapovjednika
talijanske divizije Marche generala Giusseppe
Amica, a zapovjednika VI. talijanskog korpusa
Alessandra Piazzonia poslao u zarobljenitvo.
Gradonaelnik Dubrovnika dr. Ivo Karlovi
poao je ususret ratnom zloincu pukovniku
Schmidhubertu, uveo ga u Dubrovnik i pro-
glasio poasnim graaninom grada
2
Dubrovnika .
Split su branile postrojbe 9. dalmatinske divizije i drugi 2. Ustankom naroda Dalmacije nie
sustavi IV OZ. Njemaka 114. lovaka divizija prodirala je velika antifaistika vojska Hrvatske
od Bihaa na Knin, lomila otpor 6. like divizije, i onda
preko Drnia ula u Zadar i ibenik. Iza nje nastupala je
svjea, dovedena iz Francuske, njemaka 264. divizija, dok Kroz takvu paklenu situaciju u Dalmaciji, s ustankom
se SS Prinz Eugen divizija nalazila u borbi kod Klisa i osnivaju se nove brigade i divizije NOV Hrvatske. Za svega
Sinja. Tako su se tri njemake divizije nale u Dalmaciji u 20 dana osnovano je deset novih brigada i etiri divizije.
doba kapitulacije Italije, to je bio teak problem u podiza- Najprije je 10. rujna osnovana ibenska (ili 8. dalmatin-
nju ustanka i osnivanju novih dalmatinskih brigada i divizi- ska) brigada od ibenskog odreda i novih boraca, 4. batalju-
ja, tonije 8. korpusa.3 na, 890 boraca. Potom je 12. rujna osnovana Splitska ili
nova 4. dalmatinska brigada oko 1000 boraca iz Splita i s
Mosora. Zatim je 14. rujna formirana Cetinska ili 10. dal-
matinska brigada od Cetinskog i 1. kamenikog bataljuna i
2. bataljuna Biokovskog odreda, 4 bataljuna, 795 boraca.
Tih je dana formirana Trogirska ili 9. dalmatinska brigada od
Trogirskog odreda i novih boraca, 4 bataljuna, 780 boraca.
U sjevernoj Dalmaciji formirana je sredinom rujna 7. dal-
matinska brigada u Karinu, od 2. grupe sjevernodalmatin-
skih bataljuna, 4 bataljuna, oko 1000 boraca. Na otocima
srednje Dalmacije - Hvaru, Brau, Visu i olti, od ustanik-
ih snaga i ranijih partizanskih eta i bataljuna, 21. rujna
1943. formirana je 1. otoka ili 12. dalmatinska brigada, 4
N a r e d b a t a b a I V . o p e r a t i v n e z o n e H r v a t s k e o d 2 1 . rujna 1 9 4 3 . o formiranju
P r v e o t o k e b r i g a d e / 1 2 . dalmatinske b r i g a d e /
bataljuna, oko 1350 boraca. Na Peljecu je od Junodal-
matinskog partizanskog odreda i novih boraca s Korule,
Mljeta, Lastova i Peljeca, 25. rujna 1943. formirana je
Junodalmatinska ili 13. brigada, 4 bataljuna, oko 1350
boraca. Posljednja je na Biokovu 2. listopada formirana
Biokovska ili II. dalmatinska brigada od Makarskog,
Imotskog i Neretvanskog partizanskog odreda, 3 bataljuna,
800 boraca.4 Ranije, kako rekosmo, obnovljene su 3. i 5.
dalm. brigada.
Da bi se lake rukovodilo velikim brojem brigada, a i
drugih postrojbi na teritoriju Dalmacije, ponukani iskustvom
ranijeg Kninskog sektora, osnovana su sektorska zapovjed-
nitva. Na teritoriju ibenika formiran je ibenski sektor koji
je zapovijedao ibenskom i Trogirskom brigadom. Sinjski
sektor imao je novoosnovanu 9. diviziju i Splitsku brigadu.
Imotski sektor je zapovijedao Cetinskom brigadom,
2
Vie o tome u doktorskoj disertaciji N.Ania - NOVH, Zagreb 2002.,
str. 159-160.
3 NAni, doktorska disertacija, str. 126-127.
4
Isto, str. 128.
Omikom grupom bataljuna i Imotskim odredom. Obalni se prelo na formiranje divizija kao veih operativnih
sektor je pokrivao srednjodalmatinske otoke i zapovijedao s postrojbi, kako je i zamislio Tito kada se u studenom 1942.
1. otokom i Biokovskom brigadom. Ovaj je sektor imao odluio formirati prve divizije NOVJ, odnosno, morala se
tab Obalske komande. Svim ovim snagama zapovijedao je uskladiti vojno-zapovjedna struktura u novoosnovanim
tab IV OZ - komesar Kuko, naelnik Maks Bae. U tabu jedinicama u Dalmaciji kako je bilo i na drugom hrvatskom
je bio prisutan i zapovjednik 1. proleterske divizije general teritoriju kada su osnovane divizije 1. i 2. hrvatskog korpusa.
Koa Popovi. Pri tabu IV.OZ formiran je 19. rujna Prema dostupnoj dokumentaciji vidi se da nije bilo
Tenkovski bataljun i Komanda artiljerije.5 nekog nesuglasja izmeu G Hrvatske i V NOVJ oko formi-
Ovakav teritorijalno zapovjedni sustav u Dalmaciji nije ranja divizija u Dalmaciji i ukidanja sektora. Rijeeno je da
m o g a o dugo opstati, pa se u G NOVH i u V NOVJ se, osim obnovljene 9. divizije, na teritorij Dalmacije, kako
ubrzano dogovaralo da se u Dalmaciji, osim 9. divizije, ve rekosmo, osnuje 3 do 4 divizije koje e u operativnom
osnuju tri do etiri divizije i da se uskladi numeracija briga- pogledu pokriti cijeli teritorij Dalmacije, do Neretve, ali i na
da i divizija. Naime, numeracija brigada nastala je poslije junom dijelu Bosanske krajine i centralne Bosne.
formiranja brigada, jer su u poetku sve brigade u Dalmaciji Dalmatinske su divizije, kao i druge u sastavu NOVJ, bile
(osim 1. brigade) nazivane prema teritoriju na kojem su samostalne u voenju borbenih djelovanja ili da ta djelo-
nastale. O n d a je odlueno da se za teritorij Dalmacije, kao vanja usklauju s drugim divizijama, da samostalno vode
ranije i za druge teritorije, o d r e d e brigadni brojevi prema operacije manjeg obujma, sposobne za n a p a d n a i obram-
vremenu njihovog nastanka. b e n a djelovanja i da manevriraju na irem podruju, jer su
Valja istai da su u zapovjednoj strukturi sektori, kao o d m a h bile suoene s jakim njemakim snagama, a to su tri
vojno-teritorijalne ustanove, j e d a n specifikum koji se njemake u borbi iskusne divizije, kao 7. SS, 114. lovaka i
dogaa samo u Dalmaciji u doba opeg ustanka. Te ste- 264. divizija. Za ovakve borbe dalmatinske su divizije bile
penice u zapovjednoj strukturi n e m a na drugom podruju u brojano dosta jake, do 5.000 boraca, imale su dobro
okviru NOV Hrvatske pa ni NOVJ. Vojna struktura sektora naoruanje i opremu, kao i logistiku. Najvie su bile sasta-
nije odgovarala operativnim potrebama budui da su sek- vljene od tri brigade, a 26. divizija imala je 4 brigade i kas-
tori vie vojno-teritorijalne ustanove, a ve smo imali sline nije do 10.000 boraca, vatrena sposobnost kojih se mjerila s
institucije u sastavu vojno-pozadinskih organa - komandi divizijama Crvene armije. Dalmatinska 26. divizija mogla je
podruja i komandi mjesta. Sektori u svom sastavu imaju izbaciti do 18 tona elika u jednoj minuti, a streljaka diviz-
operativne jedinice (brigade i samostalne bataljune), parti- ija Crvene armije mogla je baciti do 20 tona elika u jednoj
zanske postrojbe (odredi i grupe odreda) - to nije moglo minu ti. 6
opstati jer su to dva p o t p u n o razliita sustava u NOV razlii- Novoformirane dalmatinske divizije, za razliku od 6.
ti su po svojoj strukturi i nakani. Tako na pr. Sinjski sektor like, 7. banijske i 8. kordunake divizije, nastale su, osno-
imao je obnovljenu 9. diviziju, a ona je bila vea taktika i vane su najveim dijelom od novih boraca i tek formiranih
m a n j a operativna jedinica, manevarska jedinica kao i brigada. Njihov boraki sastav, u dominantnoj mjeri, nije
brigade. Oito se vidjelo da sektori ne mogu zapovijedati s proao kroz ratnu praksu borbe, tako da su b o r b e n o iskust-
brigadama i divizijama jer koe njihovu manevarsku, znai i vo stjecali u tek zapoetim b o r b a m a i to s vrlo jakim pro-
operativnu sposobnost, stoga ih se ne smije vezati za jedan tivnikom kakve su bile njemake postrojbe. Ono malo
teritorij. Kada se Tito odluio krajem 1941. da p o n e s vojske NDH nije ni dolazilo u neku veu borbu samostalno,
formiranjem brigada, on je uvijek naglaavao da su brigade nego su djelovali s njemakim postrojbama i bili pod nje-
manevarske jedinice sposobne da b o r b e n o djeluju na makim zapovjednitvom. Zato vojsku NDH i ne uzimamo
svakom teritoriju i gdje se naredi. A 13 dalmatinskih brigada
nije mala snaga koje treba u zapovjednoj strukturi vezati za
sektore - vojno - teritorijalne komande. Zato su tabovi sek- 5 N.Ani, dokt. disertacija, str. 128.
6
tora kratko trajali, niti mjesec dana, i onda su rasformirani te N.Ani, NOVJ, n.dj.str. 398-400, 483-490.
kao mjerilo borbenog djelovanja dalmatin-
skih postrojbi. Tekoe e naii dalmatinske
divizije tijekom narednih velikih operacija
njemake vojske - 15. brdskog korpusa u
zimi 1943./44. godinu i neto kasnije.
Vrhovni tab, osobito Tito, nalagali su
GSH da se to prije pone s formiranjem
divizija u Dalmaciji, a onda i da se rasformi-
ra tab IV OZ i formira dalmatinski korpus
koji e kvalitetno primiti na sebe vodenje
veih operacija, a i vojno-politiku ulogu s
obzirom na oekivano desantiranje anglo-
amerike vojske u Dalmaciji.7
Deveta dalmatinska divizija ve je bila
obnovljena, bolje kazano novoformirana
im je 1. dalmatinska stigla sa Sutjeske i,
kako rekosmo, s njom je zapovijedao Ante
Banina, a komesar je bio Edo Santini. Ona je
u svom sastavu imala 1. dalmatinsku, onda
3. dalmatinsku, pa 4. dalmatinsku brigadu,
oko 3500 boraca. Operativno je djelovala u
Livanjskom polju, oko Duvna i Grahova, Brojno stanje divizija 8. korpusa N O V H - e
Grahovsko-peuljski, Glamoki, Livanjski, Dinarski, Moseko- Neretva-Sutjeska, Beograd, 1969., str. 788-789, 796-797.
8
Arhiu VII. k. 842, dok. br. 912.
svilajski i Segetsko-marinski partizanski odred. U poetku ima 9
Arhiv VII. k. 516, dok. br. 3 6 - 4 0
oko 3-500, a kasnije ak 9.000 boraca. Zapovjednik je Velimir 10
NAni, NOVJ, n. dj. str. 7 2 7 - 796.
Kneevi, a komesar Zivko Zivkovi, naelnik Frane Bioi. 11
Isto, str. 800-801.
Numeraciju divizijama davao je Vrhovni tab NOVJ. U 3. Po Titovoj zapovijedi formira se
poetku se u NOV Hrvatske ilo na numeraciju divizija od 8. dalmatinski korpus
broja jedan pa dalje, ali je ubrzo zaustavljeno i te je prerog-
ative preuzeo V NOVJ dajui brojeve divizijama prema
vremenu njihovog nastajanja. Ali i tu je bilo odstupanja. Ustankom naroda Dalmacije i osnivanju novih brigada i
Deveta dalmatinska divizija , osnovana u Imotskom 13.vel- divizija rukovodio je tab IV. OZ i PK KPH za Dalmaciju,
jae 1943- bila je deveta po redu nastajanja u NOVJ i taj je odnosno glavnu su ulogu imali Vicko Krstulovi, sekretar PK
broj ouvala za cijelo vrijeme rata. Zatim, 19. i 20. dalmatin- KPH, Ivica Kuko, komesar i Maks Bae , naelnik taba IV
ska divizija numeraciju su dobile prema vremenu formiranja OZ. Meutim ubrzo se rasformira tab IV OZ i uz suglasnost
jer je ve 14. 9. 1943. osnovana 18. slovenaka divizija. Iza G Hrvatske i o s o b n o V r h o v n o g k o m a n d a n t a NOVJ
20. divizije numeraciju broj 21 dobila je 21. srpska divizija J.B.Tita poela je rasprava o osnivanju korpusne vojne for-
koja je formirana tek 20. svibnja 1944. Obino se tumai da macije u Dalmaciji. Postojanjem 13 brigada i 4 divizije
je do toga dolo to su se brojevi divizija od 21 do 25 uvali stvoreni su uvjeti da se osnuje korpus. Ve postojea ratna
za NOV Srbije. Otuda je 26. dalmatinska divizija dobila bro- praksa je potvrdila valjanost Titove orijentacije da se prijee
jku 26, a po redoslijedu osnivanja trebala je imati broj 2 1 . 1 2 na korpuse NOVJ, a ta je orijentacija dana u studenom
U doba osnivanja novih divizija u Dalmaciji sve su diviz- 1942. godine, iza ega su formirani 1. i 2. hrvatski korpus
ije Titovom zapovijeu od studenog 1942. imale oznaku da NOV Hrvatske.
pripadaju NOV Jugoslavije. Meutim, prevladalo je stajalite Prilino se dugo vodila rasprava izmeu V NOVJ i
naroda koji su svojim divizijama do kraja rata, pa i iza rata i GH (Ivan Gonjak zapovjednik, Rade Zigi, komesar). GH
danas, davali nacionalno i teritorijalno obiljeje, to je pot- smatrao je da je svrsishodnije da se u Dalmaciji, s obzirom
icalo borbeni moral i boraca i naroda. Tako su se 9., 19., 20. na postojanje 13 brigada i 4 divizije, formiraju dva korpusa
i 26. divizije slubeno zvale 9., 19., 20. i 26. divizija NOVJ, a NOVH. J e d a n bi korpus imao dvije divizije (6. liku i 19.
narod ih je zvao 9., 19., 20. i 26. dalmatinska divizija, kao i sjevernodalmatinsku), i bio bi na operativnom podruju
one prethodne u Hrvatskoj - 6. lika, 7. banijska, 8. kor- sjeverne Dalmacije i june Like, do crte Knin - ibenik.
dunaka, 12. slavonska, onda 18. slovenaka, 2. crnogorska, Prema njihovom stajalitu sjeverna Dalmacija i juna Lika
itd. Neki ovu pojavu naziva divizija NOVJ, dovode u vezu sa ine jednu operativnu cjelinu, tako da bi taj korpus bio
strogom centralizacijom i buduim dogaajima kada su se glavninom orijentiran prema Kninu (etnikom uporitu), s
ugasili i Glavni tabovi federalnih jedinica i pokrajina, drugim dijelovima prema Zadru i ibeniku jer se na tom ter-
o d n o s n o kada je nestalo NOV Hrvatske, Jugoslavije, itoriju oekivao vjerojatni anglo- ameriki desant. U tom
Slovenije itd. i osnovana 1. oujka 1945. Jugoslavenska armi- sluaju Dalmacija bi bila povezana preko teritorija ovog kor-
ja, pa je G Hrvatske dobio naziv Glavni tab Jugoslovenske, pusa sa sredinjom Hrvatskom, blie Zagrebu i glavnim
armije za Hrvatsku, Sloveniju, Makedoniju, itd. 1 3 komunikacijama kuda su se tada kretale krupne njemake
Divizije su, kako rekosmo, u NOVJ bile nie operativne postrojbe.
jedinice, ali sposobne za manevriranje na veem prostoru, da Prema stajalitu GH drugi korpus bi imao tri divizije -
vode samostalno ili u suradnji s drugim divizijama operacije 9., 20. i 26. i nalazio bi se junije od crte Knin - ibenik, a
ili vee borbe, danju i nou, na svakom zemljitu, bilo da imao bi podruje sve do Neretve, ali i u Bosni Livno, Duvno,
napadaju ili da se brane, da ulaze u korpusne sustave ili da Glamo, Grahovo. Prema ovom stajalitu Dalmacija bi se
samostalno djeluju pod G Hrvatske ili V NOVJ. S divizija- dijelila na dva operativna podruja, cijepala po svojoj
ma e se od kapitulacije Italije voditi glavne borbe protiv nje- sredinjici, to bi usloavalo komandiranje i zapovijedanje,
makih postrojbi i njihovih pomagaa vojske NDH i etnika
12
Isto.
Drae Mihailovia. O n e e stalno biti pod tabom 8. korpusa
Akademik Duko Bilani, Moderna hrvatska povijest, Zagreb,.-
koji se sada formira kao vea operativna jedinica koju je dao 2000. str. 174-178.
narod Dalmacije Titovoj armiji u Drugom svjetskom ratu. 1 ^ 1
4 Isto.
kao i politiko djelovanje Oblasnog NOO Dalmacije, koji bi je V zapovjedio. Titovo stajalite je povijest potvrdila kao
morao kontaktirati s dva vea taba NOVH. 1 5 valjanim.
V NOVJ, osobno J.B.Tito, nije prihvatio stajalite GH, Ovome treba dodati i pitanje partizanskog rata na
nego se zalagao da se cijela Dalmacija smatra jednim oper- Jadranu i Titovu odluku da se osnuje Mornarica NOVJ za
ativnim podrujem i da se osnuje samo jedan korpus NOVJ. cijelo jadransko podruje, da to bude pod jednim viim
Tito je, oito se vidi, imao ire vidike ustanka i buduu zapovjednim organom - 8. korpusom.
perspektivu NOR-a, posebno vanost Dalmacije kao dijela Kada je zavren proces osnivanja novih 10 brigada i 4
jugoslavenskog ratita u buduim opim tokovima zajed- divizije NOVH u Dalmaciji, Vrhovni komandant NOVJ
nikog ratovanja i suradnja sa zapadnim saveznicima u J.B.Tito izdao je 7. listopada 1943. zapovijed da se formira
8. dalmatinski korpus, a ukine tab IV OZ. Numeraciju broj
osam je dobio odmah i ilo se slijedom osnivanja ostalih kor-
pusa NOVJ. Pri numeraciji korpusa, koju je odreivao V
NOVJ, bilo je nekih nedosljednosti. Tako je 1. proleterski
korpus dobio broj jedan, a osnovan je dva dana prije 8. kor-
pusa, tj. 5. listopada 1943. Drugi crnogorski korpus osnovan
je 10. rujna 1943-, a raniji korpusi su dobili brojeve
5.10.1943.- 1. bosanski postao je 3. bosanski, 2. bosanski
biva 5. korpus NOVJ, 1. i 2. hrvatski postaju 4. i 6. korpus
NOVJ. Sedmi slovenaki korpus bio je u poetku 6. korpus,
osnovan 3. 10 1943-, itd. I ovdje se postavljalo pitanje -
zato nisu korpusi ouvali svoj nacionalni - teritorijalni
poetni naziv i po emu ih prepoznaje narod onoga kraja
gdje su osnovani? Meutim, svi su korpusi dobili dodatak u
svom nazivu i jedinstveno su nosili naziv da su to korpusi
NOVJ. 16
Tako su ostali brojevi korpusa i njihovi nazivi sve do
poetka 1945. kada se gasi naziv NOVJ i poinje se zvati
Jugoslavenska armija. Nema vie ni Mornarice NOVJ, nego
se osniva Jugoslavenska mornarica. I Glavni tabovi ne nose
vie nazive - G NOV Hrvatske, Slovenije itd, nego Glavni
tab Jugoslavenske armije za Hrvatsku, Sloveniju itd. u
emu je bilo nesuglasja izmeu V NOVJ i glavnih tabova,
naroito Slovenije i Hrvatske, a o emu e kasnije biti vie
govora.
Dalmaciji osniva samo jedan korpus - 8. dalmatinski kako ' 6 NAni, doktorska disertacija, str. 132
Pavle Ili-Veljko, prvi komandant 8. korpusa Ivica Kuko, prvi politiki komesar 8. korpusa Cetkovi Vladimir-Vlado, drugi komandant O s m o g korpusa Bace
Maksimilijan /Maks/ - M i l i c , prvi naelnik taba O s m o g korpusa
5. Ostali operativni sustavi 8. korpusa formirane u junoj Italiji od ratnih zarobljenika i interniraca
koji su se nalazili po logorima Italije i osloboeni njenom
kapitulacijom. Tu je bilo najvie Istrana, Primoraca,
Za razliku od drugih korpusa NOVJ 8. korpus imao je Dalmatinaca, o n d a Slovenaca, Crnogoraca i drugih.
o d m a h (ne p o t p u n o razvijeno) sva tri vida oruanih snaga Ukupno je formirano 5 prekomorskih brigada, ali su pod 8.
to poznaje vojna znanost. Ve smo govorili o kopnenoj korpusom bile - 1,2,3, i 5. prekomorska brigada. 2 2
vojsci (to su divizije, partizanski odredi, vojna pozadina itd.), Prva prekomorska brigada formirana je 20. 10. 1943. u
o n d a o pomorskim snagama (Mornarica NOVJ sa POS), ali Karbonari, 4 bataljuna, 1886 boraca. Prebaena je u stude-
razvijalo se i zrakoplovstvo u NOVH, a najvie u 8. korpusu. n o m 1943. na Korulu i dijelom na Hvar i onda na Vis.
U Divuljama kod Splita zaplijenjen je jedan hidroavion tipa Poetkom prosinca 1943. formirana je 2. prekomorska
Fiat, to je bio povod da se 11. rujna 1943. formira brigada sa 4. bataljuna, oko 1000 boraca. Onda je otila na
Hidroplanska postaja u Vranjicu koja je pripadala Obalskoj Korulu, vodila borbe, zatim na Hvar i potom na Vis. Ove
komandi IV. OZ. Iz Vranjica je stanica prebaena u Stari dvije brigade su s Visa prebaene u Biograd, onda u Drvar,
Grad na Hvaru, gdje se i ugasila. 2 1
Kasnije, u ljeto 1944-, u junoj Italiji osnovane su 1. i 2. 20
N.Ani, NOVJ, n.dj.str. 852 - 853.
eskadrila NOVJ, koje su najvie podravale postrojbe 8. kor- 21
I s t o , str. 864.
22
pusa. J e d a n dio tih zrakoplova preao je na Vis i neposred- - Isto.
Stvaranje korpusa i b o r b e do o s l o b o e n j a Dalmacije
Naziv j e d i n i c e
31. 10. 3 1 . 12. 3 1 . 8. 30.11. 3 1 . 12. 3 1 . 1. 28. 2. 3 1 . 3. 30. 4.
1943. 1943. 1944. 1944. 1944. 1945. 1945. 1945. 1945.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ii
1. tab korpusa i pritapske jedinice 810 810 810 810 853 853 1.103 1.469 1.469
2. Deveta divizija 3.182 3.369 2.748 5.453 5.823 8.179 8.918 8.918 8.094
3. D e v e t n a e s t a divizija 3.599 6.053 4.212 5.200 7.777 10.074 10,074 10.299 9.835
4. D v a d e s e t a divizija 3.110 4.001 4.385 6.723 7.856 11.106 11.106 11.345 9.134
5. Dvadesetesta divizija 3.769 3.521 8.670 8.504 9.156 10.798 10.567 10.914 11.423
6. Artiljerijska grupa (brigada) 2.523 2.523 2.523 1.668 1.668 1.668 1.668
7. Prva tenkovska brigada 2.122 837 800 800 800 763 763
8. Inenjerijska brigada 298 298 298 298 298
9. Dopunska brigada 926 971 974 6.374
10. Ukupno Osmi korpus 17.754 25.470 34.548 35.086 44.722 45.525 46.668 49.098
11. Mornarica NOVJ 5.086 14.000 15.000
12. Avijacija N O V J (1. i 2. eskadrila) 1.500 1.500 1.500
13. S v e u k u p n o 32.056 62.168 65.598
1945. Imala je od 3 do 5 bataljuna, ak i do 6.000 vojnika, U sastavu 8. korpusa bilo je i jedinica stranih dravljana,
gdje se vrila obuka novih boraca. Bilo je i Albanaca koji su najvie Talijana. Tako je u Splitu, 13. rujna 1943. od talijan-
dolazili s Kosova i iz Crne Gore. U Trogiru su se poetkom skih vojnika dragovoljaca formiran bataljun Garibaldi, na
III.
JESENJE I ZIMSKE OPERACIJE NJEMAKE VOJSKE PROTIV
8. DALMATINSKOG KORPUSA 1943/1944.1 DOGAANJA U TABU KORPUSA
- POVIJESNA STVARNOST I KONTROVERZE
drala je cijelu morsku obalu i garnizone u unutranjosti sve listopada 1 9 4 3 . , nakon uspjeno izvrenog zadatka miniranja
Napustivi poluotok Peljeac i Makarsko primorje, 26. jbama pogodnosti za slobodno izvoenje zimskih operacija.
divizija sa 12. brigadom posjela je obranu Braa i olte, 1. i Tada je, na osnovi odluke njemake Vrhovne komande,
11. brigada bile su na Hvaru, a 13. brigada na Koruli, njemaki vrhovni zapovjednik Jugoistoka, koji je u j e d n o bio
Lastovu i Mljetu. Na Visu se prebacio jedan bataljun 11. i zapovjednik Grupe armija F, a on je zapovijedao svim
brigade. Sjedite taba 26. divizije i taba Mornarice NOVJ njemakim oruanim snagama na Balkanu, izdao direktivu
bio je u Hvaru, 9. dalmatinska brigada 20. divizije prebae- tabu 2. oklopne armije za izvoenje zimskih operacija. Za
na je na sektor Trogir, Rogoznice, a Mosorski odred na to je 2. oklopna armija dobila 1. brdsku diviziju iz Grke i
Mosor. tab 8. korpusa mislio je 1. dalmatinsku prebaciti na 392. diviziju iz Austrije. O n e e biti angairane i u Dalmaciji.
kopno, ali je na prijedlog taba 26. divizije ostala na Hvaru Na osnovi direktive iz Beograda (tab Grupa armija F)
u sastavu te divizije. Ovim su zavrene njemake jesenje 7. studenog 1943. u tabu 2. oklopne armije odran je sas-
operacije u srednjoj Dalmaciji. Oni su zaposjeli cijelu dal- tanak sa svim zapovjednicima korpusa i divizija. Tu su
matinsku obalu, ali nisu zauzeli srednjodalmatinske otoke razraeni operativni planovi za postojea djelovanja i u
iako je bilo miljenje u tabu 2. oklopne armije da se o d m a h Dalmaciji protiv 8. korpusa. U studenom 1943. njemake su
i svi otoci zauzmu. Taj zadatak e njemake jedinice ostvar- trupe izvrile sve pripreme za operacije koje su trebale
iti u zimskim operacijama, ali e zato 26. divizija srediti svoje poeti prvih dana prosinca 1943. tab 5. SS brdskog kor-
redove i organiziranije doekati njemaki n a p a d u prosincu pusa imao je zadatak da djeluje istono od Neretve, a 15.
1943. i sijenju 1944. godine. korpus sa 114., 118., 264. i 373. divizijom da djeluje u
Dalmaciji, na Kordunu i Baniji. Kada zavre ove operacije
prema prihvaenom planu (to je trebalo biti zavreno do
kraja prosinca 1943), djelovanja bi se prenijela u sjevernu
protiv 8. korpusa.
3
Arhiv VII k. 516, reg.br. 20/3, 22/3, 3-114. 6-J/4.K.72, dok.br.
Operacija Ziethen 4 / 2 X 9 , r e g . br. 35/10.
4 Zakljuni dio iz lanka Trge Fabjana Njemaka ofenziva na
Makarsko primorje i srednjodalmatinsko otoje. VIG br. 1/1956.
str. 14-51.
Jo dok su se vodile b o r b e u srednjoj Dalmaciji, u 5
Isto.
listopadu 1943. odrana je u njemakoj Vrhovnoj komandi, 6
Arhiv VII, mikroteka. London, film 12, snimka 305420 i 301990-5.
Vrhovni tab NOVJ imao je podatke o njemakim udarima nanose to vee gubitke. Istovremeno je pod-
pripremama za zimske operacije. Intenzivno se pratila kon- v u e n o da rue prometnice u svojim operativnim zonama
centriranja njemakih snaga pa se zakljuilo da e, vjerojat- kako bi se umanjio efekt djelovanja njemakih motoriziranih
no, neprijatelj napadati na pojedinim pravcima, ali da n e e sustava, a time i njemaka ofenziva.7
vriti zamanije ofenzivne akcije na itavom slobodnom ter- U skladu s takovom direktivom V NOVJ, tab 8. kor-
itoriju. Meutim, im su poele operacije, Vrhovni tab je pusa imao je zadatak da 9,19. i 20. divizijom titi juni dio
dobro procijenio ta namjerava protivnik, pa je svim jedini- slobodne teritorije , a 26. divizija da brani otoke Korulu,
c a m a izdao sljedeu direktivu: korpusi koji se n a u pod Bra, Hvar, oltu i Vis. Deveta divizija (3. i 4. brigada, a kas-
nije od sijenja 1945. i 13. brigada) brani pravac Posuje -
Duvno, 19. divizija (5. i 6. brigada, jer je 7, brigada otila u
Liku u sustav 35. divizije) brani pravac Studenci, Arano,
Livno, dok 20. divizija i Dinarski odred na junim padinama
Dinare brani pravac Sinj - Vrdovo - Livno. Grahovsko-
peuljski odred zatvara pravac Knin - Bosansko Grahovo, a
Glamoki odred na pravcu Bosansko Grahovo - Drvar.
Takav zadatak 8. korpusa nije bio ni lak ni jednostavan,
jer je obuhvatio veliki teritorij od Posuja i rijeke Neretve na
istoku do Knina i Grahova, tj. do Like na zapadu s isturenim
snagama u dalmatinskom zaleu i jugozapadnoj Bosni, s
osnovnim zadatkom da titi juni dio slobodnog teritorija.
Ovaj se zadatak potencira i injenicom da se dobivena
operativna zona 8. korpusa, u gore reenim granicama,
nalazila nedaleko od sredinjice slobodnog teritorija u
Jajcu, gdje se nalazio Vrhovni tab NOVJ s J.B.Titom, onda
Politbiro CK KPJ i odravalo II. zasjedanje AVNOJ-a. Na
junom o b o d u slobodnog teritorija, koji je drao 8. korpus,
nalazile su se jake njemake snage 15. brdskog armijskog
korpusa u jaini tri divizije 114. i 118. lovaka i 264. pjea-
ka, 1. motorizirani oklopni puk Brandenburg i druge
ustako-domobranske snage te etnici popa ujia. Rauna
se da je ova grupacija imala preko 25.000 vojnika, a
nasuprot njoj je stajalo najvie 8.000 boraca 8. korpusa, jer
je tada, krajem prosinca 8. korpus imao 15.455 vojnika, od
ega je skoro polovica bila na srednjodalmatinskim otocima
u sustavu 26. divizije i partizanskih odreda na Brau, Hvaru,
Raspored jedinica O s m o g korpusa i njemakih divizija krajem 1 9 4 3 . Preuzeto iz
R Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 . Koruli, Mljetu i Lastovu^- Najvie je boraca , oko 85% bilo
koji su tek stupili u NOVH, mladi i neiskusni borci, poglavi-
to oni koji su doli s dalmatinske obale i otoka, nenavikli na
u d a r o m nadmonijeg neprijatelja treba da izvre dekoncen- 7 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941 - 1945. Beograd 1965.
str. 14.
traciju svojih jedinica, ne dozvoljavajui da ih protivnik 8
Isto, str. 13.
okrui, da razvlae neprijateljske kolone, da im se suprot- 9
Nikola Ani, doktorska disert.Narodnooslobodilaka vojska
stavljaju primjenom zadravajui obrane, da im energinim Hrvatske 1941.J945-, Zagreb 2,002, str.127.
Teite djelovanja tab 15. korpusa postavio je ofen-
zivom od Posuja prema Duvnu i ujici, kao i od
Studenca i Arana na Duvno. Na prvi pravac - Posuje
- Duvno postavio je Istonu operativnu grupu koju su
inile glavnina 118. lovake divizije (15. korpus dobio
je iz 5. korpusa 118. diviziju, ali je njen 750. puk ostao
na Peljecu pripremajui se za desant na Korulu) i 5.
ustaka brigada. Na pravcu Studenac-Arano-Duvno
organizirao je Junu operativnu grupu koju su inili
dijelovi 118. lovake divizije ojaane tenkovima. U
rajonu Sinja bila je Srednja operativna grupa od 741,
puka 114. lovake i dijelova 264. pjeake divizije. S
njima su i dijelovi 15. domobranske pukovnije. Ova
grupacija trebala je napadati od Sinja preko Vagnja na
Patrola s vodiem, planina Staretina, prosinac 1 9 4 3 .
Livno. Kod Knina se postrojava Sjeverna operativna
grupa u sastavu 1. motomehanizirani - tenkovski puk
otru zimu i teko planinsko zemljite. Poseban je problem Brandenburg, 600 etnika, a dolazi im i 721. puk 114.
bio to je krajem 1943. rano poela dosta otra zima, a lovake divizije kada zavri ienje sjeverne Dalmacije
najvei broj boraca 9. 19. i 20. divizije inilo je ljudstvo s gdje se nalazila 7. brigada 19. divizije koja je o d b a e n a
otoka i primorskih krajeva koji nisu navikli takovim hlad- preko Velebita u junu Liku. Sjeverna operativna grupa tre-
noama i dosta se oskudijevalo u toploj odjei , a zapalo se bala je od Knina brzo djelovati prema Bosanskom Grahovu
i u velike snjene nanose pa je bilo dosta promrzlih, ali i i o n d a Livanjskim poljem k Livnu. Iz ovakvog operativnog
Njemaku operaciju Ziethen planirao je, uz p o m o osvajanje teritorija pozadine 8. korpusa u trokutu Livno,
Pripreme su zavrene i opi napad trebao je poeti 4. prometnica, podrani tenkovima i jakim topnitvom i zrako-
prosinca 1943., tj. neposredno poslije II. zasjedanja AVNOJ- plovstvom. Deveta divizija s dvije brigade pruila je nje-
a, a kojega su odluke znali tab 2. oklopne armije, Vrhovna makoj 118. diviziji snaan otpor, ali nije mogla da je zaus-
komanda i tab 15. korpusa su pourivali napad i poticali tavi pa je 118. divizija ula u Duvno 5. prosinca. Tea je
politiko znaenje izbijanja njemakih snaga juno od Jajca situacija bila na pravcu Studenci-Arano-Duvno gdje je 19.
i Drvara. Zato je napad poeo i ranije, ak 28. studenog divizija (bez 7. brigade) pruala otpor. Ali, kako je nastala
kada se iz Knina pokrenula sjeverna operativna grupa. Njen kriza na sektoru Bosanskog Grahova tab 8. korpusa je alje
1. puk Brandenburg, koristei tenkove i motorizaciju, brzo prema Livanjskom polju u rajon Peulja. Bilo je kasno, jer su
je pred sobom odbacio maleni Grahovsko-peuljski partizan- njemaki tenkovi i motorizacija ve proli preko Peulja za
ski odred i 1. prosinca uao u Bosansko Grahovo. Oni nisu Livno, pa se 19. divizija orijentira prema Grahovu i Kninu,
krenuli prema Drvaru, nego 6. prosinca idu s prispjelim najvie gubei vrijeme dok je stigla u rajon Strmice, iza ega
dijelovima 721. puka 114. divizije na Peulje i du Livanjskog se prebacila u sjevernu Dalmaciju gdje, osim nekoliko parti-
polja. Budui da pred sobom nisu imali nikoga od partizan- zanskih odreda, nije bilo operativnih sustava.
skih jedinica, istog dana, 6. prosinca, uli su u Livno i tu se Kad su Nijemci zauzeli Duvno i Livno, glavna bitka se
spojili sa Srednjom operativnom grupom koja je dola od vodila u trokutu: ujica, Livno, Duvno. Nijemci su u podru-
Sinja. je Livno-Duvno doveli glavninu 118. lovake, dijelove 114.
Opi napad njemakih ostalih snaga poeo je 4. prosin- lovake i 264. pjeake divizije, te 1. puk Brandenburg, 5.
ca na sva tri pravca: od Posuja na Duvno, od Studenca ustaku brigadu i dijelove 15. domobranske pukovnije, kao
preko Arana na Duvno i od Sinja preko Vrdova za Livno. i grupu ujievih etnika. Oni su se pripremali da krenu
Njemaki napad imao je obiljeje estoke borbe, najvie du prema ujici i Bugojnu. Tada intervenira Vrhovni tab koji u
p o m o 8. korpusu alje
1. i 3. brigadu 1. pro-
leterske divizije, a kas-
nije 7. krajiku brigadu
5. divizije i 3. liku
brigadu 6. divizije.
Deveta divizija nala se
sama na sektoru Livno-
Duvno-Sujica jer se 20.
divizija prebacila na
Dinaru i tukla iz poza-
dine n j e m a k e snage
na cesti Sinj-Livno i
Grahovo-Livno. tab 8.
korpusa iziao je iz Raspored jedinica O s m o g korpusa i njemakih divizija krajem 1 9 4 3 .
Livna i prebacio se na
Dinaru. Sada se priprema protuudar 8. korpusa i 1. pro- za desant na Korulu. Ova divizija je ponovno ula u 5. SS
leterskog koji su usuglasili b o r b e n o djelovanje. Tijekom noi korpus koji je jo imao 369. legionarsku diviziju i drao front
8/9. prosinca p o e o je protuudar na Duvno i Livno, ali nije od Stobrea do Boke kotorske. Iz Bosne su se vratili i dijelovi
se neto postiglo jer se protivnik ilavo branio i tenkovima 264. divizije i posjeli obranu od Stobrea do Zadra i sjev-
osiguravao osvojeno podruje. Poslije priprema tijekom ernije pripremajui desant na oltu.
noi 16/17. prosinca izvodi se novi n a p a d jedinica 1. pro- Tako je zavrena operacija Ziethen. To je jedna od
leterskog i 8. korpusa, sada orijentirani na ujicu da je najteih operacija koje je protivnik n a m e t n u o 8. korpusu.
povrate i o d b a c e Nijemce prema Livnu i Duvnu. Ponovno Prema podacima taba 8. korpusa od 31. prosinca 1943., od
n e m a zapaenih uspjeha. Zato se tabovi 1. proleterskog i 8. formiranja do tada korpus je izveo 56 ofenzivnih i 47 defen-
korpusa dogovore da se jo jednom pokua osvojiti ujicu. zivnih borbi, ali i gubitak od 1390 boraca od kojih su 426
Napad je izveden, opet nou (radi njemakih tenkova), poginula, a ostalo su ranjeni ili nestali. U jedinicama, ali se
17/18. prosinca. I pored vie n a p a d a i uzaludnih juria nije tab korpusa, n e m a dovoljno kadrova. Dolazili su kadrovi iz
se kod ujice mogla slomiti obrana njemakog 15. korpusa. divizija van Dalmacije. Teke su se b o r b e vodile s elitnim
S obzirom da se nije uspjelo povratiti Livno, Duvno i ujica, njemakim postrojbama. Ipak, konstatira tab korpusa
prema odobrenju Vrhovnog taba NOVJ odustaje se od moral boraca, starjeina i jedinica je na visini 10 . Smatram
kontraudara i 19. prosinca 1943- prelazi se u obranu. Za da je uz ostalo najvea kriza nastupila kod 8. korpusa kada
obranu pravca ujica-Kupres postavljene su 3. krajika i 2. su se vodile odluujue b o r b e s njemakim 15. korpusom,
lika brigada, a za obranu od Livna bila je 9. dalmatinska, 1. 14. prosinca 1943. iz Vrhovnog taba NOVJ doao u tab 8.
proleterska i 7. krajika brigada. Njemake snage su stale korpusa general Sreten Zujovi i bezrazlono smijenio itav
vrsto drei Livno, Duvno i ujicu. Prvih dana sijenja tab 8. korpusa, o e m u kasnije vie detalja. Svakako da se
1944. povuena je preko Dalmacije za Liku 114. lovaka moglo bolje raditi, ali do ove smjene nije trebalo doi, to je
divizija, koja je kasnije otila na front u Italiju. U Livnu, rijetkost u NOR-u Jugoslavije.
Duvnu i ujici ostao je 1. puk Brandenburg, 5. ustaka N e m a m o podataka o broju poginulih i ranjenih u ovoj
brigada i neto domobrana. Glavne snage 118. lovake operaciji za obje ratujue strane. Ali, jedno je tono, a to je
divizije preko Imotskog dole su na dalmatinsku obalu, pos-
jeli obranu od Stobrea kod Splita do rijeke Neretve u
10
Zbornik dokumenata NOB-e Dalmacije, Split 1986.knj.9,
pripremi za desant na Bra i Hvar, a 750. puk je na Peljecu
str.565.595,598.
da je protivnik proao kroz operativnu zonu korpusa, ali nije Ovo Kukoevo kazivanje potpuno se p o d u d a r a s izv-
nigdje okruio i unitio niti jednu jedinicu 8. korpusa, ak ni jeem kojeg je Zujovi dostavio Vrhovnom tabu NOVJ. U
jednu etu, a kamoli bataljun. Sve su se brigade i divizije tom izvjeu, uz ostalo, stoji: ...Njihovi naini rada i
izvukle ispod udara njemakog 15. korpusa i nakon zavret- kapaciteti njihovog shvaanja i njihove djelatnosti ( misli na
ka operacije svatko je doao na svoje ranije operativno tab 8. korpusa, prim. N.A.) ne moe da obuhvati sve
podruje. U sjevernu Dalmaciju prebacila se 19. divizija, 20. pojave i dogaanja ili nije dovoljno da da najbolja potrebna
divizija je drala srednju Dalmaciju, a 9. divizija bila je rjeenja problema i pitanja koja treba da rijee... 1 2 .
dijelom u jugozapadnoj Bosni, a dijelom u Dalmaciji oko Najkrae reeno to je znailo da nije tab 8. korpusa
Arana, od Duvna i Posuja. U takvom su rasporedu sposoban da vodi jedinice i da ih sve treba odstraniti s tih
doekale kraj 1943. i prve mjesece 1944. godine. Najtee je funkcija. Tako se i dogodilo. Zapovjednik Pavle Ili upuen
bilo 19. diviziji u sjevernoj Dalmaciji na koju e se sruiti je u VS NOVJ, Ivica Kuko vraen je nazad u Dalmaciju, a
nova njemaka ofenziva, koja e trajati skoro sve do oujka Maks Bae stavljen je na. raspolaganje. Za vritelja dunosti
1944. godine. zapovjednika korpusa postavljen je Sreten Zujovi, a kasni-
je je doao potpukovnik Pero etkovi, zapovjednik 8. kor-
dunake divizije. Poslije je za komesara korpusa postavljen
Boko Siljegovi, iz Bosanske krajine. Za naelnika taba
- povijesna stvarnost i kontroverze 19. divizije. Odlaskom Ivice Kukoa i Maks Bae iz taba 8.
korpusa nikada vie nee biti zapovjednik i komesar 8. kor-
pusa iz Dalmacije.
Kako smo prethodno konstatirali, jo dok je trajala nje- Zato je dolo do smjene taba 8. korpusa? Kako stoje u
maka operacija Ziethen i vodila se estoka bitka izmeu toj domeni povijesna stvarnost i kakva su tu nesuglasja?
9, 19. i 20. dalmatinske divizije protiv njemakog 15. brd- Najprije da konstatiramo da je smjena taba 8. korpusa
skog armijskog korpusa, 14. prosinca 1943- iz Jajca je, iz jedinstveni sluaj u NOR-u Jugoslaviji, naroito da se smje-
Vrhovnog taba NOVJ, u tab 8. dalmatinskog korpusa na vri tono kada kulminira njemaka ofenziva, to je
doao lan Politbiroa CK KPJ i lan Vrhovnog taba NOVJ takoer primjer kojeg rijetko biljei vojna povijest. Ivica
general Sreten Zujovi. On nije doao da p o m o g n e tabu 8. Kuko rezonira da je ujovi doao da uzme zapovijedan-
korpusa u voenju tekih operacija, nego da optui i smijeni je 8. korpusa, a da za to nije bio sposoban, nije to bila nje-
najodgovornije u tabu 8. korpusa - zapovjednika Pavlu gova domena... 1 3-, N e m a m o povijesne dokumentacije o
Ilia, komesara Ivicu Kukoa i naelnika taba Maks Bau. Iz stajalitu Glavnog taba Hrvatske, ali imamo n a p o m e n u da
dostupne dokumentacije stjee se dojam da je on doao s se tada na dunosti naelnika GS Hrvatske nalazio Velimir
gotovim receptom smjene taba korpusa. O tome, ratni Terzi, koji je i ranije pretendirao da uzme zapovijedanje 8.
komesar Ivica Kuko kazuje: ...Zujovi je u tabu zatekao korpusom. ujovieva nakana je ispotovana, nitko se tome
m e n e i Maks Bau, dok je Pavle Ili bio na poloajima nije usprotivio, niti traio objektivnu analizu operativnog
rukovodei jedinicama u jednoj od najteih situacija u koji- stanja na podruju 8. korpusa tijekom ove njemake ofen-
ma smo se nalazili u NOR-u. ujevi nas je o d m a h n a p a o da zive. A bez toga nije prikladno donositi takve odluke, to
smo olako pustili njemake jedinice kroz korpusnu zonu da podsjeaju na sjeu najodgovornijih starjeina u NOR-u.
zauzmu Livno, Duvno i ujicu, tj. da odvoji slobodnu teri- Zato e m o pokuati, s ove povijesne distance, i pomou
toriju jugozapadne Bosne od one u Dalmaciji. On nije niti
jednom rijeju dao vojne dokaze koje su prouzrokovale
13
Kazivanje Ivice Kukoa autoru, Beograd, 24. veljae 2002.g.
takvu situaciju, nego je najvie govorio o naoj nesposob-
12
Zbornik dokumenata NOB-e Dalmacije, knj. 9,str. 565, 595, 528.
nosti... Na kraju je kazao da se svi smjenjujemo, a da on
J.B.Tito, Sabrana djela, knj. 18.str.47,71,266.269.
preuzima zapovijedanje sa korpusom... 1 1 . Ivica Kuko, kazivanje autoru, Beograd, 24- veljae 2002.g.
povijesne dokumentacije, kazati bar neto o tom nemilom nizirani sustavi, a pjeadija ih je samo pratila bez velikih
dogaaju. bonih osiguranja. Djelovali su danju i po naelima probo-
Dajui zakljuak o ovoj njemakoj ofenzivi u zvaninoj ja fronta, onda brzo djelovanje prema operativnim objekti-
publikaciji Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941 - ma. Brzi, drski i smjeli n a p a d bili su osnovno naelo djelo-
1945.. Beograd 1965., na str. 38, stoji: ...tab 15. brdskog vanja.
armijskog korpusa u operaciji Ziethen dobiveni je zadatak Nasuprot tome jedinice 8. korpusa u operativnom
uglavnom izvrio. Prodor u Bosansko Grahovo, Livno, pogledu nisu bile dobro grupirane, ali to nije samo stvar
Duvno i ujicu ostvaren je zbog nadmonosti snaga na taba 8. korpusa, nego i Vrhovnog taba NOVJ koji se
izabranim pravcima, kao i zbog slabog grupiranja snaga 8. nalazio u Jajcu. Konano, raspored divizija 8. korpusa zavi-
korpusa ( kojima su nametnute frontalne borbe) i skoro sio je od procjene Vrhovnog taba, a i taba korpusa. Ako je
nikakvog zaprjeivanja du komunikacija. Snage 8. korpusa tono da je V NOVJ znao za njemaku ofenzivu na 8. kor-
nisu dovoljno iskoristile mogunost manevra. Nedovoljno pus, onda je trebao direktno utjecati na drugaiji raspored
iskustvo mladog borakog i komandnog kadra jedinica 8. snaga. Naime, u operativnom rasporedu 8. korpusa najvea
korpusa takoer je olakao uspjeh neprijatelja. Slaba orga- je manjkavost bila to nije imao snaga po dubini, niti opera-
nizacija veza, a naroito radio-veze, omela je pravovre- tivnih rezervi. Angairanje 1. proleterskog korpusa uslijedilo
meno obavjetavanje i vrsto rukovoenje jedinicama u je dosta kasno, trebalo ga je ranije uputiti na sektor ujica,
uslovima brzog dejstva neprijatelja. Dijelovi 1. proleterskog Livno, Duvno, u pozadinu 8. korpusa i doekati njemake
korpusa uspjeno su ojaali obranu 8. korpusa; neprijatelj kolone i o d m a h ih napasti, a ne kada su oni zauzeli ova tri
nije prodro u Kupres i Ravno. Napad na Livno i ujicu nije objekta i dobro ih organizirali za obranu. Angairanje dijelo-
uspio prije svega zbog nerealne procjene neprijateljskih va 1. proleterskog i 8. korpusa na ujicu bio je n a p a d na
snaga i zbog slabe obavjetajne slube. Ali taj n a p a d nije bio naseljeno mjesto i na jake tenkovske snage 15. korpusa.
bez pozitivnih rezultata. Ovim aktivnim djelovanjem prin- Otuda izvedeni protuudar nije uspio kako se od V NOVJ
u e n e su njemake jedinice na obranu i cijepanje snaga i nareivalo. Drugo, prije njemake ofenzive trebao je V
znatno je usporen tempo njihovog nastupanja. Iako s juga NOVJ na sektor Bosanskog Grahova i Peulja poslati 4. kra-
nisu prodrli u Kupres i Bugojno, niti razbili 8. korpus, jiku diviziju jer je ona bila u Dalmaciji, u p u e n a po Titovom
Nijemci su ipak poveali dubinu svog obalnog pojasa nalogu, u doba kapitulacije Italije. Ali se ona povukla na sek-
obrane, a to je i bio osnovni cilj ove operacije... tor Drvar - Bosanski Petrovac, pa je Livanjsko polje, poseb-
To je zvanino stajalite historiografije NOR-a u 70-tim no rajon Bosanskog Grahova ostao skoro prazan, samo s
godinama prolog stoljea. Ovdje se niti jednom rijeju ne malim Glamokim partizanskim odredom, a on nije m o g a o
spominje brzopleto djelovanje Sretena ujovia i smjenji- zaustaviti tenkove i pjeadiju I. motoriziranog puka
vanje cijelog taba 8. korpusa. Razlozi nisu poznati, a moralo Brandenburg i dolazei 721. puk 114. lovake divizije.
se i o tome govoriti u toj knjizi. Sada kada imamo u posjedu Kada su njemake snage zauzele Bosansko Grahovo 1. pros-
vie dokumenata razne provenijencije o ovom dogaanju, inca, trebalo je u Vrhovnom tabu NOVJ da izazove pro-
moemo sa sadanje povijesne distance o tome neto tumjere. A njih nema, tako da su njemake snage stajale
Na prvom mjestu dolazi pitanje obostranog grupiranja krenuli Livanjskim poljem i istog dana, poto nisu imali otpo-
snaga u operaciji Ziethen. Moramo priznati da je njema- ra, stigli u Livno. Tako neto V NOVJ nije smio dozvoliti.
ki 15. armijski korpus u operativnom pogledu dosta dobro Kada je rije o operativnom rasporedu 8. korpusa, tj. 9.,
postavio svoje ofenzivne snage da djeluju po operativnim 19. i 20. divizije, onda se velika opaska moe uputiti svim
pravcima, du glavnih prometnica koje vode k Duvnu, vojnim zapovjednitvima - V NOVJ, Glavnom tabu
Livnu i ujici. Na svakom pravcu, a bilo ih je etiri, Nijemci Hrvatske i tabu 8. korpusa - zato je 19. dalmatinska diviz-
su svaki pravac pokrili s jednom operativnom grupom, pot- ija dovedena iz sjeverne Dalmacije i postavljena izmeu 9. i
puno samostalnom, u kojoj su dominirali tenkovski i meha- 20. divizije na sektoru Studenci-Arano? Zato ona nije sjela
Situacija k o d 2 6 . divizije u prosincu 1 9 4 3 .
P r e u z e t o i z P . B a b a c i A . B o o v i : Splitska operacija g o d i n e 1 9 4 3 , B e o g r a d 1 9 5 9 .
na pravac Knin - Grahovo da bonim udarima, kao i ruen- Znai, uzimajui u obzir, uz ostalo, gore reeno opera-
jem prometnica, osujeti njemaki n a p a d od Knina na tivne imbenike, tab 8. korpusa je radio suglasno uputama
Grahovo. Netko je napravio ovu greku za to n e m a m o u od gore i uvjetima u kojima je zateen. Prema tome, moe
povijesnoj dokumentaciji odgovora. Jo i ovo. Tono kada se zakljuiti, da je odluka V NOVJ o smjeni taba 8. kor-
je 4. prosinca p o e o opi n a p a d 15. korpusa, tab 8. kor- pusa, koju je donio Sreten ujovi, krajnje otra i nerealna.
pusa, a sigurno uz odobrenje V NOVJ, povukao je 19. Kada je ujovi 14. prosinca preuzeo zapovijedanje 8. kor-
diviziju s pravca Studenci-Arano i poslao u Livanjsko polje, pusom, a to je, kako rekosmo, bilo tono u doba najeih
u rajon Peulja. Bilo je kasno, jer dok je 19. divizija od aktivnosti, nije nita korisnog ni uinio u n a r e d n o m dijelu
Studenaca i Arana stigla do blizu Peulja, njemaki 1. puk ove i drugih operacija. Njegovo zapovijedanje nije izmijeni-
Brandenburg ve je proao za Livno, tako da se na sek- lo situaciju na frontu. Operacija Ziethen je zavrila kada su
toru Peulja u o p e u Livanjskom polju nije nala niti jedna Nijemci poeli svojom odlukom povlaiti divizije na ranije
jedinica NOVJ koja bi koila nastupanje puka operativne prostorije, a 114. lovaka je otila kako je i rani-
Brandenburg. Uope, namjera u p o r a b e i manevar 19. je planirano, u Liku za Rijeku i u Italiju. Sve tri divizije 8. kor-
divizije nije bio operativno opravdan, odnosno svrsishodan. pusa povratile su se na svoju raniju prostoriju - 19. divizija
injenica je da je postojala opa nadmonost nje- u sjevernu Dalmaciju, 20. divizija u srednju Dalmaciju, a iza
makog 15. korpusa nad 8. korpusom, iznad svega u nje bila je 9. divizija. U takvom su rasporedu doekale 1944.
tenkovima, motorizaciji i topnitvu. Protivnik je normalno godinu i nastavile voditi borbu ukljueno i u Drvarskoj
m o r a o frontalno djelovati, ali su zato 9. 19. i 20. divizija tre- operaciji, o emu e kasnije biti vie govora.
bale to o d m a h uoiti i b o n o tui protivnika, koji na
onakvom planinskom zemljitu nije imao mogunost ireg
manevriranja.
4. Njemaki desant na Korulu Obrana Korule bila je povjerena 13. dalmatinskoj briga-
di 26. divizije (bez jednog bataljuna koji se nalazio na Mljetu).
Uz nju se nalazila 1. prekomorska brigada, Korulanski parti-
Poslije zauzimanja poluotoka Peljeca i Makarskog pri- zanski odred i 5 POS. Prema operativnom planu 13. brigada
morja Nijemci nisu odmah mogli nastaviti napade na otoke, branila je istoni dio Korule, a 1. prekomorska zapadni dio
zbog toga to nisu
imali dovoljno snaga
jer su bile angairane
u operaciji Ziethen.
Nakon zavretka te
operacije Nijemci su
mogli izdvojiti dio
snaga za osvajanje
Korule. Desantom na
Korulu zapovijedali
su tab 118. lovake
divizije i Admiral
Jadrana Litzman. Oni
su smatrali da Korulu
treba najprije zauzeti
(trei dio operacije
Herbstgewitter
Jesenja oluja) radi
Peljekog kanala u
nakani prometovanja Njemaki napad na Korulu, 2 2 . X I I 1 9 4 3 .
Preuzeto iz P. Babac i A. Boovi: Splitska operacija godine 1 9 4 3 , Beograd 1 9 5 9 .
od juga prema sred-
njoj Dalmaciji i Trstu.
Onda, oni su cijenili da je Korula glavni objekt gdje e se otoka. Korulanski odred se nalazio kod Brne. Krupnu je
grupirati snage 26. divizije radi saveznike pomoi koja je greku poinio Operativni tab za obranu otoka to je, loe
poela dolaziti iz june Italije. cijenei situaciju, donio odluku da 13. brigadu prebaci na
Od njemakih snaga u desantu na Korulu su uestvo- Peljeac i izvri napad na njemaka uporita u Orebiu,
vali dva bataljuna 750. puka 118. lovake divizije (sjedite Vignju, Janjini i Kuni. Poloaje 13. brigade imala je preuzeti
taba u Ljubukom) topniki divizijon 669. puka i bataljun 1. prekomorska brigada (jaine oko 800 boraca).
divizije Brandenburg poznati kao obalski lovci. Ukupno Pretpostavlja se da je ovu nakanu Operativnog taba za
oko 2.000 vojnika i sakupljenih 20 plovnih objekata. obranu otoka otkrila njemaka obavjetajna sluba. im je
Smatrali su da branitelja treba desantom iznenaditi, pa su poela smjena poloaja 13-i 1 .prekomorske brigade uslijedio
koncentriranje snaga i plovnih objekata izvrili u Metkoviu, je pomorski desant njemake vojske15 .
vojske koja se koncentrirala u srednjoj Dalmaciji (118. taba Mornarice N O V J i lanova Obalskog komiteta KPH za
lovaka i 264. pjeaka divizija, jake p o m o r s k e snage i zra- Dalmaciju. Rijeeno je da se elastino b r a n e otoci, ali i da
na p o m o ) dovelo je do dilema na svim instancama N O V J se vre p r i p r e m e za evakuaciju na Vis. Dva d a n a kasnije, 28.
- u G Hrvatske, u tabu 8. korpusa, Mornarice NOVJ, u 12. G Hrvatske poslao je d e p e u tabu 8. korpusa u kojoj
tab 26. divizije poslali su 30. prosinca d e p e u V N O V J u mo, moral je d o b a r i p r e d l a e m o da n a m naredite da sa tri
kojoj se kae: Reorganiziramo o b r a n u . Na Hvaru, Brau i b r i g a d e o b r a n i m o Vis.... O v a j je prijedlog prihvatio
olti ostavit e m o m a l e d e m o n s t r a t i v n e snage. Vis e biti
b r a n j e n uz p o m o saveznika, koju oni obeavaju...>A
Meutim, dileme su jo prisutne. Izgleda da je V N O V J 4 Zbornik NOR-a, tom V, knj.23.str.241.
5
intenzivno kontaktiralo sa z a p a d n i m saveznicima da je i u Zbornik NOR-a, tom VIII,knj.l.str.460.
6
/sto, str.465.
n j i h o v o m interesu da se Vis brani i da t a m o poalju svoje
7
Isto, str.341.
trupe. Na Vis je 10. sijenja stigao britanski general Majzl To se dogaalo kada je Sreten ujevi smijenio tab 8.korpusa,
8
koji je traio da se na Vis iskrca 150 britanskih vojnika za Zbornik NOR-a, tom VIII, knj.l, str.525.
maral Tito i 20. sijenja alje depeu tabu Mornarice vojske, ali nisu poremetili sustav obrane, kojeg su stalno
NOVJ u kojoj nareuje da se brani otok Vis. Tito je zatim osmatrali.
naredio da se za obranu Visa angairaju 26. divizija sa 1., 11. Za to vrijeme tab 8. korpusa 13. sijenja 1944. radi
i 12. brigadom i Mornaricom NOVJ, i da se angairaju budnosti i obmane protivnika promijenio je imena
saveznike snage^. Tada je povuena s Hvara 11. dalmatin- brigadama. Tako je u 26. diviziji broj jedan nosila 1. dal-
ska brigada, pa je organizirana obrana Visa, na kojem se matinska, broj 2 dobila je 11., a broj 3 ima 12. dalmatinska
nalo neto oko 10.000 boraca 26. divizije i Mornarice brigada. Isto je bilo i u svim divizijama 8. korpusa, a toga
NOVJ, a i sav narod bio je spreman braniti svoj otok. nema u ostalim korpusima NOVJ. Ova numeracija je trajala
Ratni komesar 12. dalmatinske brigade, pa 26. divizije, sve do 26. lipnja 1944. kada se numeracija brigada vraa na
Fabjan Trgo, konstatira da je od posebnog politikog i stara, poetna imena. Ranija 13. dalmatinska brigada pre-
operativnog znaenja bila odluka da se uporno brani Vis, baena je s Visa u noi 16/17. sijenja s Orjentskim parti-
jer bi bez ovog otoka - kao nae vrste baze i oslonca - zanskim odredom na Kornate i kod Pakotana na kopno, pa
situacija na Jadranu dobila sasvim drugi obrat... dalje prema Drvaru.
Obrana Visa organizirana je s utvrivanjem morske Uz suglasnost marala Tita na Vis je 16. sijenja stigao
obale i po cijeloj dubini otoka. Na obali su se nalazile dobro britanski 2. komando odred jaine 444 vojnika - poznati
utvrene jedinice prvog ealona, a po dubini su bile jake komandosi za izvravanje specijalnih zadataka. Odred je
rezerve. Sve je bilo opasano ianom ogradom, u uvalama imao est trupova, bio je u Komii i Visu, a zapovijedao je
potpukovnik Jack Churchill. Dana 28.
veljae na Vis se iskrcao kompletan
britanski 43. mornariki komando
odred, a 15. oujka britanska 2. briga-
da za specijalnu namjenu, zapovjed-
nik pukovnik Tom Churchill. Krajem
veljae na Vis je stigla jedna amerika
borbena grupa jaine 120 vojnika,
slini komandosima. Do 5. svibnja na
Vis se prebacio britanski 40. komando
odred, tako da je na Visu bilo oko
2.000 saveznikih vojnika. Sa svim
saveznikim snagama na Visu zapovi-
jedao je pukovnik Maynell 10 .
Maral Tito je 20. oujka 1944.
V i s u veljai 1 9 4 4 . : na i savezniki v o j n i k z a j e d n o na p o l o a j u imenovao novi tab 26. divizije. U V
su stizale informacije o mirnodop-
minska polja i bave s benzinom, svaki vis je posebno skom i udobnom ivotu na Visu, to je bilo netono, i zbog
utvren kao otporna toka, a na Vikom polju su protiv ega je smijenjen tab 26. divizije13. Za zapovjednika je
zranog desanta postavljene rezerve. Na tome su radili
borci i civilno stanovnitvo. Budnost je uvijek bila na visini,
dobro se osmatralo i brodovima Mornarice NOVJ titilo pri- 9
Veseljko Hulji, Vis 1941.-1945-, Split 1979. str.228.
9a
laze od Hvara, Korule i olte, jer su Nijemci na Koruli Trgo Fabjan, Strategijsko-politiki znaaj otoka Visa u NOR-
u,VlG.br.3/1954-
drali jedan puk, na Brau takoer jedan puk, a na olti 10
Nikola Ani, Dvanaesta dalm.brigada, Supetar 1983. str. 60,65,70.
jedan bataljun. Budui da su imali nadmonost u zraku, stal- 10a
To je u recenziji dodao ratni komesar 12.dalm.brigade 26.divizije
no su bombardirali Vis, Komiu, vojne utvrde i postrojenja Fabjan Trgo.
postavljen potpukovnik Boo Boovi, dotadanji naelnik Dalmatinsko vojno-politiko rukovodstvo NOP-a bilo je
taba 6. like divizije. Komesar je Duan Kora, naelnik uvjereno da e se Vis obraniti, uzdajui se iznad svega u
taba Ante-Toni Bioi. Maks Bae stavljen je na svog ovjeka, vojnika i civila. Njihovo je stajalite prihvatio
raspoloenje GS Hrvatske, komesar Vojin Popovi na ras- maral Tito i nije se prevario. Na Vis je i on osobno doao
pored V NOVJ, a Stanko Parma na raspored tabu 8. kor- kada je m o r a o napustiti Drvar.
pusa. tab divizije bio je u Boro viku na Visu. Ne smije se za obranu Visa odbaciti ili minimizirati ulogu
Nijemci su se dugo prelamali oko donoenja odluke o zapadnih saveznika. Njih 2.000 na Visu, uz topnitvo, zrane
pitanju Visa. Prijelom je nastupio 12. travnja 1944., kada je i pomorske snage imali su vojno i politiko znaenje. U
u sjeditu njemake Vrhovne k o m a n d e u Bergdorfu odran vojnom pogledu to je ipak bila jedna respektivna vojna
sastanak najistaknutijih predstavnika njemake vojske pod snaga koja se mogla efikasno boriti za Vis zajedno s Titovim
rukovodstvom Hitlera. Posljednji put se razmatralo pitanje borcima. U politikom pogledu Vis je bio jedan poligon
osvajanja Visa (operacija Freischtz), Nakon polemikih zajednikog djelovanja vojski dviju saveznikih drava
tonova, Veliki admiral Dnitz bio je za to da se Vis osvoji, a rijetko viden. Nijemci su morali raunati da bi se pri n a p a d u
Rajhsmaral Gring bio je protiv toga, u e m u ga je podrao na Vis sukobili i s anglo-amerikom vojskom bez nekih ansi
naelnik njemake Vrhovne k o m a n d e feldmaral Keithel. za pobjedu, i od toga su odustali.
Rijeeno je da se jo ispituju mogunosti osvajanja Visa. Sve poetne tekoe i problemi obrane Visa rijeeni su
Poslije toga Nijemci su odustali od planiranog osvajanja relativno b r z o 1 2 , pa su branitelji Visa iz defenzivnog perio-
11
Visa . da ve sredinom travnja 1944. preli u ofenzivnu etapu, koju
Iz reenog se vidi da su predugo trajale dileme oko Visa e karakterizirati opi n a p a d na utvrene njemake pozicije
dok se privolio maral Tito da donese odluku o obrani Visa. na Koruli, Brau, olti, Mljetu i Hvaru. Rezultati toga bit e
Nita ovo nije udnovato jer se u NOR-u Jugoslavije pojavio veliki uspjesi i jaanje opeg ugleda Titove armije kao
jedan vojno-politiki problem kojeg nije bilo lako rijeiti. istinske vojske u taboru Antifaistike koalicije Drugoga
Naime vojnom zapovjednitvu NOV pojavio se prvi put svjetskog rata.
jedinstven sluaj u kojem je trebalo oduzeti p r a v o
Wehrmachtu da ne ide na jedan mali otok koji se nalazi na
sredinjici J a d r a n a , a koji dobiva strateko znaenje. I to 2. Desantne akcije na
stati protiv jakih njemakih kopnenih, pomorskih i zranih srednjodalmatinskim otocima
snaga, koji do tada nisu nigdje stali a da nisu osvojili slo-
bodni partizanski teritorij. Dileme kod njemakog zapovi-
jedanja su postojale i predugo trajale. Da bi ili na osvajan- Jo njemaka vojska nije dobro ni posjela osvojene sred-
je Visa, njemaki generali morali bi pripremiti i izvesti jednu njodalmatinske otoke - Hvar, Bra, oltu, Korulu i Mljet a
kombiniranu operaciju i to protiv jakog i odlunog protivni- ve su poela n a p a d n a djelovanja brigada 26. divizije i
ka koji je bio rijeen boriti se do posljednjeg ovjeka, koji se saveznikih snaga s Visa. tab 26. divizije regulirao je zone
dobro organizirao, pripremio za obranu gdje bi obostrano djelovanja pojedinim brigadama. Tako je za Bra i oltu
morale pasti velike rtve. U svakom sluaju to se Nijemcima zaduena 12. dalmatinska, a za Hvar, Korulu i Mljet 1. i 11.
ne bi isplatilo. Bitno je podvui da je to onaj period Drugoga dalmatinska brigada. Njima e pomagati partizanski odredi
svjetskog rata kada njemako zapovjednitvo nije imalo koji su ostali na otocima, a i sami e izvoditi borbena djelo-
strateku prednost na drugim frontovima, kada je njemaka
11
Hulji V.n.dj.str.227.
Vrhovna k o m a n d a morala uvati svakog vojnika.
Osim vojnih problema na Visu su bile velike tekoe oko ishrane
Da se Vis brani i obrani dominiralo je stajalite dal- boraca i civila koji su ivjeli na Visu ili prolazili preko Visa za
matinskog vojno-politikog rukovodstva. Kod njega nije bilo Italiju i Afriku, njih 35,000 ljudi. Nije bilo pijace vode dok nisu
saveznici donijeli ureaje za preradu mora u pitku vodu. Kroz Vis
nekih zapaenih dilema. O n e su vie postojale u tabu 8.
su prolazili i ranjenici i bolesnici. Sve je to inilo tekoe u obrani
korpusa, u Glavnom tabu Hrvatske i u Vrhovnom tabu. Visa.
Desantni prepad na Korulu, travnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M N o v o v i i dr.:Prva dalmatinska proleterska brigada, Beograd 1 9 8 6 .
vanja - Braki partizanski odred na Brau, Hvarsko-viki ili bataljuna 1. dalmatinske koji su se uveer 22. oujka s Visa
kasnije Hvarski odred na Hvaru, Korulanski na Koruli, prebacili kod Hvara. Neto ranije u Hvar su se iskrcali
Mljetski na Mljetu, a Peljeki na Peljecu. U tim akcijama je savezniki komandosi (njih oko 300 vojnika) i krenuli prema
angairano i preostalo civilno stanovnitvo, ali je njega bilo Jelsi. Doekao ih je njemaki 2. bataljun 738. puka 118.
malo. Dio se ispred Nijemaca evakuirao na Vis i u Afriku, a divizije. U borbi su Nijemci poraeni zajednikim djelova-
najvei dio su Nijemci nasilno deportirali po Bosni i njem 1. dalmatinske i saveznike vojske. Ubijeno je 35, a
Slavoniji, to je u veljai 1944. zapovjedio komandant 2. zarobljen 131 njemaki vojnik. Tada je tab 118. lovake
oklopne armije general Rendulic u dogovoru s Pavelievom divizije, sa sjeditem u Ljubukom, zapovjedio svojim snaga-
vladom. Tako je oko 30.000 Hrvata nasilno istjerano sa sto- ma da napuste zapadni dio otoka Hvara i da organiziraju
ljetnih ognjita - na olti nikoga nisu ostavili, veliki dio obranu u istonom dijelu, u rajonu Suurja1^ Preko
Braa, Hvara, Korule, Peljeca, Mljeta i Dubrovakog pri- Suurja stigla je pomo Nijemcima, pa su sutradan 24.
morja je nasilno deportiran oujka anglo-ameriki strateki bombarderi skoro potpuno
Prvi desantni prepadi poeli su ve 27. sijenja 1944. sruili Suuraj15 .
kada se na Hvar iskrcalo oko 70 britanskih komandosa koji
su s Hvarskim odredom napali njemaku posadu u Milni,
kod Hvara. Odmah zatim 3/4. veljae napadnuti su Nijemci
kod Velikog Grablja, isto na Hvaru. Britanski komandosi i
NAni, doktorska disertacija NOV Hrvatske, Zagreb 2002.str,
dijelovi 1. dalmatinske brigade izveli su drugi desantni
176.
napad na njemaku posadu u Milni kod Hvara, a bilo je to 14
Jovan Vasiljevi, Mornarica NOVJ, Beograd 1972. str, 197-200.
19/20. veljae. Posebno je bio uspjean desant 1. i 4. NAni, Povijest Suurja, Suuraj 2000. str.235.
Dalmaciji. tab 26. divizije na Korulu, koristei brodove
Mornarice NOVJ, je poslao 1. i 4. bataljun 12. brigade, 1. i
2. bataljun 1. dalmatinske i 3. i 4. bataljun 11. brigade. S
Visa su krenuli 21. travnja i neometano se iskrcali na sjever-
nu i junu obalu zapadnog dijela Korule. Napad je izvren
istovremeno na Vela Luku i Blato. Vela Luka je brzo
osloboena, ali borbe za Blato su due trajale. Glavni napad
na njemaku obranu oko Blata izveden je 23. travnja i do
16.00 sati sve je zavreno. Blato je osloboeno. Njemaki
gubici su iznosili 1.197 poginulih i 523 zarobljenih17. Na
Mljetu su jedinice 11. dalmatinske brigade (1. i 2. bataljun) i
3. bataljun 1. brigade izvodile demonstrativni napad i
zauzeli Babino polje u namjeri da se veu njemake snage
kako ne bi intervenirale prema Koruli. Odmah nakon pada
Blata jedinice 26. divizije povukle su se na Vis, 24. travnja
1944. Maral Tito pohvalio je 26. diviziju za ovu veoma usp-
jenu akciju, jer je njemaki 750. puk bio skoro sav uniten.
I vrhovni zapovjednik saveznikih snaga u Sredozemlju bri-
Pohvala marala Tita jedinicama 2 6 . divizije koje su uestvovale u akciji na tanski general Wilson uputio je estitku maralu Titu za usp-
Koruli o d 2 2 . d o 2 4 . travnja 1 9 4 4 .
jenu borbu na Koruli i Mljetu. I lan V NOVJ koji se
nalazio na Visu, general Sreten ujovi, estitao je tabu 26.
Vidjevi ove poraze tab njemake 2. oklopne armije divizije i Mornarici NOVJ za uspjelu akciju na Koruli i
zapovjedio je tabu 5. SS i 15. brdskog korpusa da se jako Mljetu 18 . Desantna akcija na Koruli i Mljetu bila je prva
utvrde posjednuti otoci i obala, ne samo radi partizanskih vea desantna operacija na Jadranu koju su izvele jedinice
napada nego i radi oekivanog saveznikog desanta iz june NOV Hrvatske. Saveznike snage nisu uestvovale u ovoj
makih poloaja s dosta armirano-betonskih bunkera, Ubrzo je iza toga 9/10. svibnja izveden drugi vei desant-
podzemnih tunela na svim vanijim tokama, a okolo su ni prepad sada na olti gdje su se u obrani nalazile dvije
postavili minska polja i vierednu ianu ogradu s dosta top- ete njemakog 892. puka 264. divizije. Oni su najjae
nitva dalekometne artiljerije. Tako su na olti jako utvrdili utvrdili rajon Grohote i na visovima iznad Rogaa. U oujku
Grohote i Gornje selo, na Brau Vidovu goru i rajon 1944. na oltu su doli britanski komandosi koji su s pripad-
Sumartina, na Hvaru Ublinu i rajon Suurja, na Koruli nicima NOP-a napali njemake postrojbe kod Grohota. Na
Blato itd. Jako utvreni njemaki poloaji predstavljali su oltu su krenuli 1. bataljun 1. dalmatinske i 3. bataljun 12.
jedan sustav pozicione obrane koja se povezivala na onu dalmatinske brigade. Oni su se neometani, tijekom noi
du dalmatinske obale od Molunta na jugu, preko 9/10. svibanj iskrcali na junu obalu olte i, podrani top-
Dubrovakog primorja, Makarske,Splita sve do Nina na
sjeveru
Prvi vei desantni prepad 26. divizije i Mornarice NOVJ
Ovakav njemaki fortifikacijski sustav ima slinosti u Normandiji i
izvren je na njemake postrojbe 750. puka 118. lovake kod Anzia u junoj Italiji.
17
divizije na Koruli. Glavne snage ovog puka bile su kod Na Visu su neki ekstremisti ubili nekoliko njemakih ratnih
zarobljenika na to su saveznici otro reagirali, ak i britanski pre-
Blata i Vela Luke, manje kod Smokvice i Korule. Desant je
mijer W.Churchill kod marala Tita. Tito je otro kaznio poinitel-
uslijedio nakon zapovijedi marala Tita da otponu vee je zloina, a zarobljenici su prebaeni na Bi evo u zarobljeniki
operacije na njemake snage na otocima u srednjoj logor.
Desantne borbe na Brau od 1 . do 5. lipnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .
nitvom, krenuli u napad. Tri su n a p a d a izvedena, ali nije se jedan k o m a n d o odred od 370 vojnika, topnitvo, desantne i
uspjelo razbiti i unititi njemaku posadu u Grohotama, jer druge ratne brodove.
su Nijemcima stigla iz Splita pojaanja. Od n a p a d a se Ukupno je angairano naih oko 4.000 boraca, a nepri-
odustalo i povuklo na Vis. Na povratku, blizu Visa, njema- jatelj je na Brau imao 1.800 vojnika. Iz zraka 26. diviziju i
ki ratni brodovi potopili su sanitetski brod Marin II na saveznike titile su zrane snage saveznika iz june Italije.
kojem je bilo 60 ranjenika, iako je brod nosio oznake Prema Brau se krenulo 1. lipnja, a sutradan 2. lipnja
1
Crvenog kria 9 . p o e o je istovremeno n a p a d na Vidovu goru i rajon
Zatim slijedi vie desantnih prepada na otoke Bra, Sumartina. Vidovu goru napadala je 12. dalmatinska briga-
oltu, Hvar, Korulu i Mljet, ali s manjim sustavom iz briga- da i 43 savezniki komando odred, a branio se 3. bataljun
da 26. divizije. Na Visu je poetkom lipnja 1944. bilo 13.500 738. puka. Na Sumartin su krenuli 1. dalmatinska i 3. preko-
partizana i 2.000 saveznikih vojnika. Gustina obrane je morska brigada. S obzirom da je njemaka obrana na
iznosila oko 150 boraca na jedan kvadratni kilometar. Vidovoj gori bila povezana s o b r a n o m prema Nereiu, sve
Zbog nastale situacije kod Vrhovnog taba u Drvaru, je o d m a h stavljeno pod udar. Razvile su se izrazito teke
kada su njemaki padobranci izvrili desant da uhvate borbe, smjenjivali napadi i kontranapadi, ilo je teko i
marala Tita, stigla je direktiva da se glavninom snaga 26. preteko, obostrano uz velike rtve. I britanski komandosi su
divizije, uz p o m o saveznika i Mornarice NOVJ, krene na uzalud napadali. Nijemcima je uspjelo zarobiti britanskog
Bra i n a p a d n u njemake snage i tako veu njemake rez- pukovnika J a c k Churchilla i o d m a h ga preko Nereia pre-
erve da ne krenu iz Dalmacije prema Drvaru. Na Brau se bacili u Supetar, brodovima u Split i avionom sa Sinjskog
u rajonu Sumartina i Vidove gore nalazio 2. i 3. bataljun polja za Vrnjaku banju u tab generala Rendulica, zapov-
738. puka 118. lovake divizije, s dosta topnitva i jako
utvreni. Za desant na Bra angairana je 1, 11. i 12. dal-
matinska i 1, 2. i 4. bataljun 3. prekomorske brigade, s top- JS
Arhiv VII, k.1100, reg.br.lbllO.
nitvom i podrkom saveznika, koji su na Brau angairali NAni, Dvanaesta brigada, n.dj.str. 78-80.
jednika 2. oklopne armije. Kasnije je razmijenjen od bri- nalazio na Hvaru. Njemaki su vojnici upali u Stari Grad i
tanske strane. Ni n a p a d 1. dalmatinske i 3. prekomorske poeli pljaku i ubijanja. tab 2 6 . divizije brzo intervenira i
brigade kod S e l a c a i Sumartina nije uspio. Obostrane su alje na Hvar 1. dalmatinsku brigadu, p o j a a n u tenkovima i
velike rtve, pa je n a p a d zavren 4. lipnja kada su se jedinice topnitvom, kao i dijelove IVPOS. Krenuli su 7. rujna i iskr-
26. divizije i saveznici povukli na Vis, a njemakoj vojsci cali se u gradu Hvaru, jer tu nije bilo Nijemaca. Osmog
stigla su nova p o j a a n j a iz Splita i Makarske. Neprijatelj je rujna p o e o je napad na n j e m a k u vojsku kod Starog
imao 3 5 0 mrtvih i 2 2 0 zarobljenih, a 26. divizija 67 mrtvih i Grada, brzo su tueni i poeli se povlaiti prema Jelsi. Dio
3 0 8 r a n j e n i h 2 0 . Saveznici su pohvalili junatvo 26. divizije se povukao iz Starog Grada brodovima, a ostali su se ukrcali
na Brau. na brodove i krenuli iz J e l s e . Meutim im su izili iz J e l s e
Dajui zakljunu o c j e n u pomorskog desanta na Bra, o d m a h su napadnuti od saveznikih ratnih brodova i skoro
ratni komesar 12. dalmatinske brigade i 26. divizije Fabjan su svi potopljeni. Poginulo je oko 3 0 0 njemakih vojnika.
Trgo u svojoj studiji Pomorski desanti na Bra, kazuje Tada se, 9. rujna s Hvara na Vis povukla 1. dalmatinska
...Pomorski desant na otok Bra, izvren skoro sa cijelom brigada. tab 26. divizije p o e o je neposredne pripreme za
26. divizijom, bio je krupan operativni zahvat u kome su desant na Bra, Hvar, Korulu i druga n j e m a k a uporita na
Posljednja je v e a akcija bila na Hvaru 6/7. rujna 1944. Viemjeseni desantni prepadi brigada 26. divizije uz
godine kada se u rajonu Vrboska iskrcao samostalni lovaki p o m o Mornarice N O V J na n j e m a k e postrojbe na Koruli,
bataljun Brandenburg iz sustava divizije B r a n d e n b u r g 2 1 Mljetu, Hvaru i olti, kada je pogubljeno ili ranjeno 3 . 0 0 0
. Bataljun se sa 4 0 0 vojnika najprije iskrcao na Bra, a onda
se prebacio na Hvar jer su oekivali ofenzivu 26. divizije s
Visa. im su se iskrcali njemaki su vojnici krenuli od
20 Trgo Fabjan, Pomorski desant na otok Bra, V1G 4/1953-
20a Isto. str. 25-29.
Vrboske prema Jelsi i Starom Gradu, ali su kod J e l s e
21 Hvar u NOR-u, Split, 1987. str.407.
doekani od Makarskog partizanskog odreda koji se tada 22 Isto
njemakih vojnika, imali su veliko politiko znaenje i
podiglo je ugled Titove armije kod zapadnih saveznika ne
samo u Italiji, nego i ire. Postignuto je m n o g o i u vojnoj
domeni. Brigade su stjecale b o r b e n o iskustvo, a borci i star-
jeine kalili su se u tekim borbama. Uvjebavana je borbe-
na suradnja izmeu postrojbi 26. divizije i saveznika, kao i
izmeu svih dijelova vojske, posebice izmeu pjeakih sus-
tava i Mornarice NOVJ, topnitva i tenkova. Na moral bora-
ca ova su dogaanja ostavila veliki utisak i samopovjerenje,
osobito b o r b e n o djelovanje protiv njemakih utvrenih
poloaja. Vis se vie nije branio na svojim obalama, nego
dalje, na Hvaru, Koruli i Brau. Dvije njemake divizije -
118. lovaka i 264. potpuno su prele u defenzivu, samo su Komandant 1 2 . brigade, major Borko Arsenic predaje raport Vrhovnom
naputaju Vis bez njegovog odobrenja. Na Visu je ubudue dosta govori o zaslugama etnika Drae Mihailovia, pa uz osta-
lo, govore kako su etnici spasili oko 200 saveznikih zrakoplova-
stalno bila jedna brigada u zatiti marala Tita, V NOVJ,
ca. Ako se zna da je samo 26. dalmatinska divizija na Visu spasi-
AVNOJ-a i NKOJ i drugih organa NOP-a Dalmacije 2 4 . la 1836 zrakoplovaca i 210 saveznikih zrakoplova, onda je samo
ona vie od est puta spasila saveznikih zrakoplovaca.
S Visa je maral Tito 7. rujna 1944. izdao opu zapovi-
24
N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, n.dj.str.86.Isto je autoru
jed za poetak zavrnih operacija za osloboenje
kazao general Ante-Toni Bioi 15.6.1977.
Jugoslavije. U Titovoj zapovijedi se i ovo kae: Nastaju 25
Isto, str.89., Veseljko Hulji Vis 1941-1945, Split 1979., str.288.
V.
UEE 8. DALMATINSKOG KORPUSA
U DRVARSKOJ OPERACIJI
Drvarska operacija poela je njemakim zranim desan- Srbiji. Operativnim planom je predviden zrani desant na
tom na Drvar ujutro 25. svibnja 1944. na sjedite najvieg Drvar, a u njegovoj sredinjici bilo je djelovanje prema
v o j n o g politikog rukovodstva NOP-a Jugoslavije. U Drvarskoj peini gdje se nalazio maral Tito, najvei broj
osnovnoj nakani je bio orijentiran da se uhvati iv ili mrtav lanova Politbiroa CK KPJ, vrhovnog taba NOVJ.NKOJ i
Vrhovni komandant NOVJ maral Josip Broz Tito. drugi.
Drvarsku operaciju, ifrirano nazvanu Konjiki skok, Da bi se osiguralo osvajanje Drvara i ostvarili ciljevi
pripremao je i vodio tab njemake 2. oklopne armije gen- hvatanja i razbijanja najvieg rukovodstva NOP-a
erala L.Rendulica koji je imao sjedite u Vrnjakoj banji u Jugoslavije, posebice marala Tita, tab 2. oklopne armije
i ukupno njemaka Drvarska operacija. Do ovoga je dolo 3 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945-,Beograd 1965. II
knjiga str. 100.
jer ni V NOVJ nije imao informacija o ovim njemakim 4
Na reenom znanstvenom skupu u Drvaru u svibnju 1984- Slavko
nakanama. Tako se dogodilo da je 3. lika brigada 6. diviz- Odi iznio je podatak da su njemaki obavjetajci jo u travnju
ije, koja je imala neposredno tititi V i marala Tita u 1944- tajno ubaeni u juni dio Drvara, otkuda su. skriveni u jed-
nom bunkeru, svakog dana izvjetavali tab 2. oklopne armije o
Drvaru, 15. svibnja povukla se iz Drvara prema Trubaru u
stanju u Drvaru i o kretanju marala Tita (Drvarska operacija,
3
rezervu 6. divizije . I ukupne snage NOVJ koje su bile oko n.dj.str.147). Ovi njemaki obavjetajci su se nalazili oko 200
Drvara - 1. proleterski i 5. bosanski korpus nisu bili naj- metara daleko gdje su bili smjeteni delegati Dalmacije na II. kon-
gresu USAOJ-a, odran 2/4 svibnja 1944- N. Ani, Ratni dnevnik,
pogodnije postavljeni prema novoj situaciji koja e nastupi-
u osobnom arhivu.
ti Drvarskom operacijom. Radi svega toga moe se govoriti
5 Oslobodilaki rat, n.dj.str.104.
divizije. Po zapovijedi taba 8.korpusa
jedinice 20. divizije prele su opi
n a p a d , pa su zauzeli Arano i razbili
glavninu 6. ustake brigade. O n d a je 9.
brigada presjekla p r o m e t n i c u Sinj -
Split, a 10. brigada je djelovala prema
Vrlici 8 .
Po zapovijedi V NOVJ i taba 8.
korpusa u ofenzivu je s Visa krenula 26.
dalmatinska divizija, koja je zajedno s
britanskim 45. k o m a n d o o d r e d o m , uz
pomorsku i zranu zatitu, napala nje-
m a k u p o s a d u na Brau. N a p a d je
izveden 2. lipnja i povele su se otre
Jedini trofej za skupo plaeni desant: Titova zaboravljena uniforma
b o r b e na Vidovoj gori i kod Sumartina.
Kako smo p r e t h o d n o kazali, desantni
p r e p a d na Bra postigao je svoj cilj -
Kad je p o e o zrani desant na Drvar, jaa n j e m a k a n j e m a k e snage nisu se s Braa mogle pokrenuti preko Splita
motorizirana kolona 7.SS divizije krenula je iz Livna p r e m a za Drvar, v e je Nijemcima na Brau m o r a l o stii pojaanje^
Bosanskom Grahovu. U Livanjskom polju odbacila je 13. N j e m a k e divizije iz Dalmacije - iz 5. SS korpusa 118. i
dalmatinsku brigadu i stigla u Crni Lug. Tijekom noi 25/26. 369. divizija, a iz 15. korpusa 264. divizija, nisu se mogle
svibnja tab 9. divizije grupira snage p r e m a Bosanskom pokrenuti da uestvuju u Drvarskoj operaciji. Uestvovale
Grahovu, ali su Nijemci bili bri i osvojili Bosansko Grahovo i su s a m o n j e m a k e snage koje su se nalazile v a n Dalmacije
glavninom krenuli p r e m a Drvaru. Postrojbe 9. divizije su na o p e r a t i v n o m p o d r u j u 1. proleterskog i 5. bosanskog
tijekom noi 26/27. napali Nijemce u Bosanskom Grahovu, ali korpusa NOVJ.
je tada iz Knina stigao 1. puk Brandenburg i odustalo se od Aktivno djelovanje jedinica 8. korpusa, u d a r o m po
daljnjeg n a p a d a . Budui da su Nijemci zauzeli sva okolna p r o m e t n i c a m a i n j e m a k i m i ustako-domobranskim garni-
mjesta, odluili su se za n a p a d na 9. diviziju i tab 8. korpusa. zonima, na cijelom k o r p u s n o m o p e r a t i v n o m podruju, kao
Povela se otra borba, ali su ipak Nijemci na Jadovniku i n e p o s r e d n i n a p a d 9. divizije na njemaki zrani desant u
okruili 9. diviziju i tab 8. korpusa. Slijedio je proboj iz Drvaru, bio je od o p e koristi da se Vrhovni k o m a n d a n t
okruenja, u e m u se i uspjelo. Nijemci se povlae u Drvar i maral J.B.Tito izvue iz o n a k v e n e z g o d n e situacije u koju je
Bosansko Grahovo, a 9. divizija nastavlja ofenzivno djelova- d o v e d e n u Drvaru. Tito se s Kuprekog polja 6/7. lipnja
n j e po Livanjskom polju, naroito istei teritorij od e t n i k a A zrakoplovom p r e b a c i o u Bari (Italija), a o n d a 7. lipnja doao
Na p r a v c u od Knina p r e m a G r a h o v u i Drvaru o d m a h na sigurno mjesto i d o b r o b r a n j e n , na otok Vis.
ujutro 25. svibnja pokrenula se motorizirana kolona 1. puka Poslije Drvarske operacije uslijedila su ofenzivna djelo-
Brandenburg. Kako p r e d s o b o m nisu imali tekoa, brzo v a n j a divizije 8. korpusa koja traje cijelo ljeto 1944., iza ega
su uli u Grahovo, a o n d a 26. svibnja krenuli za Drvar. Tada p o e t k o m r u j n a 1944. p o i n j e ofenziva 8. korpusa za
je intervenirala 5. dalmatinska brigada 19. divizije i 27. svib- o s l o b o e n j e Dalmacije.
nja tukla n j e m a k e postrojbe na cesti od Grahova do
Drvara. N a k o n to su Nijemci uli u Drvar, 5. brigada 19. 6
Isto, str. 105-106.
7 7
Isto str. 1 0 6 - 1 0 7 .
divizije povukla se u sjevernu D a l m a c i j u .
8
Isto str. 106 - 107.
Od Sinja nisu se pokretale ustako-domobranske snage.
9 Vie o ovome u lanku Trge Fabjana Pomorski desant na otok Bra,
Pred Sinjom su na Dinari bili 8. i 10. dalmatinska brigada 20. Beograd, VIC br.4/1953., str. 1-29.
VI.
LJETNE OFENZIVNO - DEFENZIVNE BORBE
8. KORPUSA 1944. GODINE
Poslije Drvarske operacije krajem svibnja i poetkom lip- motoriziranog puka i 1. puk Brandenburg povratio je iz
nja 1944. do poetka rujna 1944., kada je poela ofenziva za zapadne Bosne na crtu Benkovac-Skradin-Drni. Ovim i ve
konano osloboenje Dalmacije, 8. dalmatinski korpus izvo- postojeim snagama u Dalmaciji (264. i 118. divizija, ustae,
dio je ofenzivno-defenzivne b o r b e na podruju sjeverne i domobrani i etnici) njemaka komanda je u p o r n o nasto-
srednje Dalmacije, dijela june Dalmacije i june Like kao i jala da onemogui svaku pojavu i djelovanja krupnijih
dijelova Bosanske krajine i srednje Bosne. U ovim je borba- jedinica Titove armije u obalskom pojasu 2 .
ma u sjevernoj Dalmaciji i junoj Lici bila angairana 19. Nijemci su glavnu panju o b r a n e u Dalmaciji poklonili
dalmatinska divizija. Deveta divizija je bila u srednjoj sjevernoj Dalmaciji i onda prometnicama koje s dalmatinske
Dalmaciji, u junim dijelovima Bosanske krajine i u junoj obale vode prema unutranjosti, i to: prometnica od Splita,
Lici, dok je 20. divizija angairana u srednjoj Dalmaciji od ibenika i Zadra preko Bihaa za Zagreb; druga od
morske obale do Dinare. Grupa junodalmatinskih odreda Makarske preko Imotskog k Duvnu, Livnu i ujici i trea
djelovala je na Biokovu i sve do ua Neretve, dok se 26. Ploe-Metkovi, Mostar, Sarajevo. Na dva operativna prav-
divizija nalazila na Visu i izvodila desantne p r e p a d e na sred- ca - Unski i Neretvanski, i dalje su ostali - na Unskom 15.
njodalmatinskom i junodalmatinskom otoju. S brigadama brdski s granicom od Stobrea prema Zadru i Hrvatskom
26. divizije, kako je p r e t h o d n o kazano, sudjelovala je primorju, gdje je na obali postavio 264. pjeaku i 392.
Mornarica NOVJ i neke saveznike snage locirane na Visu. legionarsku, a po dubini 373. legionarsku diviziju. Na
Ove akcije bile su od koristi jedinicama, borcima i neretvanskom pravcu nalazio se 5.SS brdski korpus, koji je
rukovodiocima 8. korpusa za predstojeu veliku ofenzivu 118. lovaku diviziju postavio na Koruli, Brau, Hvaru i
konanog osloboenja Dalmacije. Peljecu sve do Stobrea kod Splita. Svoju 369. diviziju je
Sve obimnija djelovanja 8. korpusa, pritisak 6. like pro- dijelom stavio na uu Neretve i sve do Dubrovnika, kao i
leterske divizije k Livnu, ujici i Kupresu, djelovanja 11. kor- na Mljetu.
pusa u Lici, vea potreba za osiguranjem prometnica, kao i Poetkom lipnja 1944. naglo se pogorala i vojna pozici-
bojazan od eventualnog saveznikog iskrcavanja u ja Treeg Reicha u o p e i posebno u Dalmaciji. Saveznici su
Dalmaciji, prisilili su tab 2. oklopne armije da po zavrenoj 6. lipnja iskrcavanjem u Normandiji otvorili drugi front u
Drvarskoj operaciji da temeljitije organizira obranu Europi i preko Francuske spremali se za u p a d u Njemaku.
Dalmacije, nanese to vee gubitke 8. korpusu i odbaci ga Drugu su grupaciju iskrcali u junoj Francuskoj, koja je
to dalje od dalmatinske obale. U kontekstu toga, novi krenula prema Parizu. U junoj Italiji poetkom lipnja
zapovjednik 2. oklopne armije general Maximillian de
Angelis 1 u rajonu Duvna i Livna jo je zadrao dijelove 7.
SS Prinz Eugen divizije, a dijelove 369. hrvatske ' Zapovjednik 2. oklopne armije general L.Rendulic je zbog neuspjeha
legionarske divizije p o m a k n u o je blie obali, u dolinu donj- u Drvarskoj operaciji smijenjen i upuen u Finsku za zapovjedni-
ka 20. planinske armije.
eg toka Neretve, 383- puk 373. legionarske divizije privukao 2
Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945- Beograd,
je iz june Like na prometnicu Otri-Knin, a glavninu 92. 1965.,tomUstr.ll3.
saveznici su probili njemaki front kod Monte Casina, snage. Tamo se nalazilo oko 5.000 njemakih i kvislinkih
zauzeli Rim i krenuli prema sredinjoj i sjevernoj Italiji. Ovim vojnika: glavnina 891. puka, 264. divizije, 1. puk divizije
su doli u povoljniji operativni poloaj za eventualno iskrca- Brandenburg, 92. motorizirani puk, ustae i etnici^.
vanje u Dalmaciju. Crvena je armija probila njemaki front Osnovni zadatak 19. divizije bio je da se priblii obali sjev-
i krenula p r e m a Rumunjskoj i Balkanu, ime je ugrozila nje- erne Dalmacije i osigura prometnicu prijevoza borbenih i
maku Grupu armija F u Grkoj, a to je skupina od oko materijalnih potreba koje dolaze s Visa i idu prema Lici i
350.000 vojnika. Operativno-strateko znaenje Dalmacije zapadnoj Bosni. Djelovanje 19. divizije prema morskoj obali
je naglo p o v e a n o i time to je na Vis stiglo najvie vojno- izvedeno je poetkom srpnja 1944. i stigli su u Stankovce, ali
politiko rukovodstvo nove Jugoslavije s maralom su o d m a h napadnuti od Nijemaca iz Biograda i Benkovca.
J.B.Titom na elu. U njemakoj Vrhovnoj komandi n e m a ni Glavnina 19. divizije povukla se u Bukovicu, a kod
pomisli da se osvaja Vis, nego se samo razmilja kako najbo- Stankovaca je ostala grupa tzv. Primorski sektor (dijelovi 6. i
lje organizirati o b r a n u dalmatinske obale jer se m o r a 14. brigade). Dok su jedinice Primorskog sektora vodile
povlaiti iz Grke i Albanije, pa i putovima preko Dalmacije. teke b o r b e kod Stankovaca (tuda je iao kanal od obale
I drugo, desni bok strateke grupacije od istoka i jugoistoka prema Lici i Bosni), glavnina 19. divizije zauzela je promet-
moe biti ugroen ako se otvori iri front u Dalmaciji i otuda nicu Benkovac-Bribirske Mostine. tab njemakog 15. kor-
krene na posavski pravac i k Zagrebu. Novih, neras- pusa brzo intervenira dijelovima 264. divizije, 92. motor-
poreenih snaga ili nekih rezervi njemako zapovijedanje u iziranog i 1. puka Brandenburg, kao i dva bataljuna 373.
Jugoslaviji vie nema, a trebaju im za zapadni, istoni i tali- legionarske divizije u namjeri da okrui 19. diviziju i ne
janski front, svuda je kriza i nedostatak novih postrojbi. Zato dozvoli joj da se izvue preko Velebita za LitaA Dok se vodi-
tab 2. oklopne armije nareuje 5. SS i 15. armijskom kor- la borba ove njemake grupacije i 19. divizije, tab 8. kor-
pusu da postojeim snagama u p o r n o b r a n e Dalmaciju, pusa pokree svoju ofenzivu na Vrliku da privue glavne
obalu i otoke, da se organizira jaka fortifikacija, postave njemake snage na 9. i 20. diviziju. Ofenziva 8. korpusa
dalekometne baterije i po svaku cijenu uini m a n j e sposob- poela je 19. srpnja i krenulo se na Vrliku gdje je bila 7.
nim 8. dalmatinski korpus. U tom pogledu, i ba radi toga, u ustaka brigada, etnici i neto Nijemaca. N a p a d 20. divizije
Imotski, Makarsku, Omi, Split i Knin doao je zapovjednik na Vrliku je uspio i grad je osloboen, a protivnik otjeran
Jugoistoka feldmaral von Weichs i generali za inenjerijsku prema Kninu i Kosovu. Deveta divizija je prodrla u Strmicu
i topniku struku 3 . Naa je obavjetajna sluba otkrila njihov i time ugrozila njemaku posadu u Kninu. J e d a n dio 20.
dolazak i p o j a a n e njemake mjere na fortifikaciji obale i divizije od Kosova je krenuo prema Drniu^.
otoka, d o v o e n j e teke artiljerije, osobito u r a j o n u Prodor 9. i 20. divizije prema Kninu i Drniu prisilio je
Dubrovnika, Splita i Zadra. tab 15. korpusa da oslabi n a p a d na 19. diviziju i zaustavi 9.
U takovom vojno-operativnom ambijentu odvijaju se i 20. diviziju. Tada je 19. divizija prela u napad, presjekla
b o r b e n a dogaanja tijekom ljeta 1944. na operativnom prometnicu Knin - Otri i vrsto drala Bukovicu. Ponovno
podruju 8. korpusa. Vrhovni tab NOVJ i Glavni tab slijedi n a p a d njemake vojske od Knina prema Bukovici,
Hrvatske po zavretku Drvarske operacije zapovjedili su 8. tako da se 19. divizija povukla preko Velebita u rajon
korpusu da, osloncem na Bukovicu u sjevernoj Dalmaciji i
Dinaru u srednjoj Dalmaciji, djelovanja usmjere na nje- 3
Zapovjednik Jugoistoka feldmaral Maximilian von Weichs bio je u
make prometnice koje iz Zadra, ibenika, Splita i Ploa kolovozu 1944- a Splitu i izvrio inspekciju trupa 15. korpusa.
izvode k unutranjosti zemlje, i osigura vezu izmeu kopna i Kronologija Splita 1941-1945 Split, 1979, str.331.
4 Mladen Coli, Znaajnije borbe na podruju sjeverne Dalmacije.
otoka radi prihvata o p r e m e , n a o r u a n j a i h r a n e iz
Prilog sa Znanstvenog skupa u Zadru 5-7- 04.1979., str. 501-506.
saveznike pomoi i radi evakuacije ranjenika i bolesnika u 5 Dragutin Grgurovi, Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija,
Italiju. Zagreb 1964-, str.159-162. Zbornik NOR-a, tom V, knj. 31, str.
419-424-
U ljeto 1944. najtea je situacija bila kod 19. divizije u
6 U Drniu se nalazilo oko 1.500 njemakih i 1.200 ustakih i etnik-
sjevernoj Dalmaciji, gdje su Nijemci koncentrirali najjae ih vojnika. Oslobodilaki rat..n.dj.str. 117.
Poetkom kolovoza 1944. situacija
se na frontu 9., 19. i 20. divizije malo
stiala, pa se sada glavna panja usm-
jerila na mobilizaciju novih boraca, na
vojno-struno uzdizanje i dalje moral-
no-politiko uvrenje postojeih
jedinica. Pri tome je 19. divizija branila
Bukovicu i na obali odsjek Vodice -
Biograd, gdje je stizala veza s Visa. Na
Dinari je 20. divizija osiguravala etvu i
odbijala protivnike ispade iz Vrlike8, i
Sinja . Deveta je divizija zatvarala
prometnicu Knin-Bosansko Grahovo i
vodila borbe s njemakim trupama
koje su vrile ispade iz Livna. Na
Biokovu i Mosoru djelovali su partizan-
ski odredi koji su ugroavali njemake
prometnice od obale prema unutra-
N a p a d na etnike i ustae u cetinskoj dolini, 2 2 . / 2 3 . . srpnja 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 . njosti.
Uslijed ovako povoljne situacije u Dalmaciji, tab 8. kor- o n d a prelo u blokadu grada, k o m e je stizala p o m o od
pusa odluio je proiriti djelovanja p r e m a junoj Lici i Gospia. Vidjevi da n e m a izgleda da se zauzme Graac,
zauzeti Graac, kako bi iz p o z a d i n e udario n j e m a k e snage tab 8. korpusa je 9. diviziju p o v u k a o p r e m a Srbu i Lapcu, a
u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i presjekao njihovo komuni- 19. diviziju uputio u sjevernu Dalmaciju.
ciranje od o b a l e p r e m a unutranjosti kroz Liku za Biha i Dok se tako razvijala situacija na k o p n u sjeverne i sred-
Zagreb. U j e d n o se o v o m aktivnou mislilo povezati slo- n j e Dalmacije i june Like, na sjevernodalmatinskim otoci-
b o d n i teritorij u Dalmaciji s o n i m u z a p a d n o j Bosni, Lici, ma -Nijemci su uspjeli osvojiti Dugi otok, Kornate, Molat i
Baniji i Kordunu. S o v o m se o d l u k o m sloio Glavni tab Olib, a zatim Silbu, 1st, P r e m u d u i Maun. Istovremeno su
Hrvatske, i V N O V J na Visu. Z b o g toga je n a r e e n o 20. vodile akciju ienja na Murteru, Iu, Kapriju, irju
diviziji da zatvori p r a v a c Knin-Bosansko Grahovo, a kom- dolazei s Ugljana i Pamana. Desantni p r e p a d i III. POS
pletna 9 divizija da k r e n e u junu Liku i oslobodi Graac. poeli su tek u kolovozu poto je o s n o v a n Bataljun m o r n a r -
Djelovanje 9. divizije na G r a a c osiguravali su od Gospia ike pjeadije. Na Murter su se 20. kolovoza iskrcali dijelovi
dijelovi 35. like divizije^, a od Bukovice dijelovi 19. divizije. s p o m e n u t o g bataljuna i unitili n j e m a k u p o s a d u . O n d a su
Opi n a p a d 9. divizije na G r a a c izveden je ujutro 28.
kolovoza. G r a a c je branilo oko 700 n j e m a k i h vojnika i
etnika, jako se utvrdivi u fortifikacijske objekte. Vie napa- 9 Dijelovi 35. like divizije pokrenute su prema Graacu po naredbi G
da 9. divizije na G r a a c nije dalo oekivane rezultate, pa se Hrvatske, M.Coli, n.l. str. 506.
N a p a d na Graac, 2 8 . kolovoza 1 9 4 4 .
Preuzeto iz M. Salov: etvrta dalmatinska splitska brigada, Split 1 9 8 0 .
Uslijed ovako povoljne situacije u Dalmaciji, tab 8. kor- o n d a prelo u blokadu grada, k o m e je stizala p o m o od
pusa odluio je proiriti djelovanja p r e m a junoj Lici i Gospia. Vidjevi da n e m a izgleda da se zauzme Graac,
zauzeti Graac, kako bi iz p o z a d i n e udario n j e m a k e snage tab 8. korpusa je 9. diviziju p o v u k a o p r e m a Srbu i Lapcu, a
u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i presjekao njihovo komuni- 19. diviziju uputio u sjevernu Dalmaciju.
ciranje od o b a l e p r e m a unutranjosti kroz Liku za Biha i Dok se tako razvijala situacija na k o p n u sjeverne i sred-
Zagreb. U j e d n o se o v o m aktivnou mislilo povezati slo- n j e Dalmacije i june Like, na sjevernodalmatinskim otoci-
b o d n i teritorij u Dalmaciji s o n i m u z a p a d n o j Bosni, Lici, ma -Nijemci su uspjeli osvojiti Dugi otok, Kornate, Molat i
Baniji i Kordunu. S o v o m se o d l u k o m sloio Glavni tab Olib, a zatim Silbu, 1st, P r e m u d u i Maun. Istovremeno su
Hrvatske, i V N O V J na Visu. Z b o g toga je n a r e e n o 20. vodile akciju ienja na M u r t e r u , Iu, Kapriju, irju
diviziji da zatvori p r a v a c Knin-Bosansko Grahovo, a kom- dolazei s Ugljana i Pamana. Desantni p r e p a d i III. POS
pletna 9 divizija da k r e n e u junu Liku i oslobodi Graac. poeli su tek u kolovozu poto je o s n o v a n Bataljun m o r n a r -
Djelovanje 9. divizije na G r a a c osiguravali su od Gospia ike pjeadije. Na Murter su se 20. kolovoza iskrcali dijelovi
dijelovi 35. like divizije^, a od Bukovice dijelovi 19. divizije. s p o m e n u t o g bataljuna i unitili n j e m a k u p o s a d u . O n d a su
Opi n a p a d 9. divizije na G r a a c izveden je ujutro 28.
kolovoza. G r a a c je branilo oko 700 n j e m a k i h vojnika i
etnika, jako se utvrdivi u fortifikacijske objekte. Vie napa- 9 Dijeloui 35. like diuizije pokrenute su prema Graacu po naredbi G
da 9. divizije na G r a a c nije dalo oekivane rezultate, pa se Hrvatske, M.Coli, n.l. str. 506.
djelovali na Pamanu i Ugljanu. Ujedno je napadan njema- Njemako zapovijedanje nije uspjelo ostvariti cilj napada na
ki promet izmeu sjevernodalmatinskih otoka. Postignut je 8. korpus, nisu mu nanijeli vee gubitke, niti su ga odbacili
znaajan uspjeh, bez obzira na sve pokuaje Nijemaca da ih daleko od morske obale i vanijih prometnica koje od obale
10
unite i izbace sa sjevernodalmatinskih otoka . Pomorska vode prema unutranjosti.
prometnica od Visa za sjevernodalmatinske otoke manje- Zahvaljujui takvom djelovanju 8. korpusa, a onda u
vie je uredno funkcionirala, a to je bilo veoma znaajno za zapadnoj Bosni 5. krajikog i u Lici 11. korpusa, povezan je
razvoj vojnih operacija ne samo u sjevernoj Dalmaciji, nego veliki slobodni teritorij koji je posluio Vrhovnom tabu
i u zapadnoj Bosni, u Lici, na Baniji i Kordunu, a neka NOVJ da moe odvojiti 1. proleterski korpus i poslati ga u
pomo je stizala ak do jedinica G NOV Slovenije. istonu Bosnu radi konanog osloboenja Srbije i povezi-
Ofenzivno-defenzivna borbena djelovanja 9,19. i 20. vanja s Crvenom armijom11-. U isto doba 9, 19. i 20. dal-
dalmatinske divizije 8. korpusa zavrena su krajem kolovoza matinska divizija dobro su se postavile i pripremile da mogu
i poetkom rujna 1944. U tim djelovanjima 8. korpus ou- ubrzo poeti zavrne operacije za osloboenje Dalmacije.
vao je i proirio svoj slobodni teritorij u zaleu dalmatinske
obale i sve do zapadne Bosne i june Like. Osnovne karak-
teristike borbenog djelovanja 8. korpusa bile su u elastinoj
obrani, zapaenom manevriranju divizijama i brigadama
10
D.Grguroui, n.dj.str. 420-426. Zbornik NOR-a, tom
unutar divizija, izbjegavanju frontalnih otrih sudara s nje- III,knj.4.str.896,899.
makim 15. armijskim korpusom i brzim kontraudarima. 11
Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije, n.dj.str. 117, 118.
G l a z b a 1 9 . divizije n a A l a n u , zimi 1 9 4 3 .
U p o p a l j e n o j Raslini 8 . v e l j a e 1 9 4 4 . g .
brigadu u oujku 1 9 4 4 .
Partizanski aerodrom na V i s u
Borci 2 6 . divizije na Mljetu u travnju 1 9 4 4 .
divizije
Dalmacije, ljeto 1 9 4 4 .
Ti koji zna muk zraka, metak i grob Hrvatski ponos, hrvatski prkos i hrvatsko junatvo
Bezimeni, pokazivalo se kroz vjekove djelima naih otaca i
zidove tamnica, kundak, okove i bunu, pradjedova.
gledaj kako se voli slobodno, bez granica,
Mlitavost, ravnodunost, prilagoivanje autoritativnim
gledaj tu mladost, svoj san nepokoreni.
zahtjevima, savijanje ije pred otimaem i pred
krvnikom, odricanje od svog jezika i od svojih obiaja,
Gledaj Dalmaciju, ognjenu zjenicu,
ti koji zna sve njene rane. puzanje pod tuinskom petom: sve te sramote i svi ti
poroci nisu nikad okaljali Dalmatinca.
Drue moj, reci i meni
kako se pjesmom te oi brane Pa nee ni u dane to ih sada proivljujemo.
Dogaaji u ljeto 1944. razvijali su se veoma povoljno Za njemaku Vrhovnu komandu Dalmacija je imala
za Narodnooslobodilaki pokret u Dalmaciji i uope u strateko znaenje u nakani zatite stratekih snaga u
Hrvatskoj i u Jugoslaviji. Strateka inicijativa na svim povlaenju kroz Srbiju, Crnu Goru i Bosnu prema zapadu.
saveznikim frontovima potpuno je prela u ruke Zato su Dalmaciju zaposjeli krupnim snagama, a i radi
Antifaistike koalicije. Njemaka vojska izvodi samo eventualnog anglo-amerikog desanta. Hitler je tek 10.
defenzivne akcije i sa sve manje saveznika. Rumunjska i listopada 1944. izdao direktivu da se napusti dalmatinska
Bugarska su izbaene iz rata, kao i Finska. Kvislinke obala i povue na novu crtu obrane Velebit - Knin -
drave potresaju razni puevi (u NDH pu Lorkovi- Mostar.
Voki), a njihovu vojsku sve slabija volja da se bore u sus- Prije nego to je 8. dalmatinski korpus imao krenuti u
tavu njemake vojske. Njemaka Vrhovna komanda je ofenzivu osloboenja Dalmacija, pod zapovijedi taba nje-
izdala zapovijed za povlaenje vojske iz Grke i Albanije. make 2. oklopne armije nalazile su se u Dalmaciji sljedee
Dio njemakih snaga imao se iz Albanije povlaiti preko snage:
Dalmacije na zapad. Berlin jo oekuje savezniki desant u - 15. brdski armijski korpus, sjedite u Kninu, imao je
Dalmaciji. braniti morski pojas i otoke ispred, od Stobrea kod Splita pa
Na Visu se nalazi maral Josip Broz Tito, Vrhovni tab do Suaka. Kod Splita i Zadra postavio je 264. pjeaku diviz-
NOVJ, AVNOJ, Nacionalni komitet osloboenja, kao i iju, koje se tab u poetku nalazio u Drniu. Po dubini se
rukovodstvo NOP-a Dalmacije. S Visa je Tito otiao u Italiju, nalazila 373. legionarska divizija, od Knina prema
u Cazerti se susreo s britanskim premijerom Winstonom Bosanskom Novom, a tab je bio u Ostrocu kod Bihaa. Oko
Churchillom, a onda i s drugim vrhovnim saveznikim Splita i ibenika imao je snanu artiljeriju velikog kalibra, ak
zapovjednicima. Uz ostalo regulirano je i pitanje zajed- 155 mm, iz 944. artiljerijskog puka. Na sektoru sjeverne
nikog djelovanja na prostoru Dalmacije protiv Dalmacije bio je 22. puk tvravskih pionira 1 .
Wehrmachta. S Visa je maral Tito, vodei NOVJ, pokren- - 5.SS brdski armijski korpus, tab u Sarajevu, drao je
uo iz Bosne i Crne Gore grupu divizija u Srbiju radi razbi- dio Dalmacije od Stobrea prema Dubrovniku. Svoju 118.
janja etnika Drae Mihailovia i osloboenja Beograda. lovaku diviziju postavio je u obranu od Stobrea do ua
Crvena je armija stigla na granice Jugoslavije kod Turn
Severina i zajedno s NOVJ krenula je na Beograd, a Crvena
1
Todor Radoeui, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, Beograd,
armija dalje prema Budimpeti. Saveznici su u Italiji stigli do
1965. str. 18-19. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
crte Bologne i uspostavili stabilni front. Beograd 1957. str. 250-255-
Neretve i na o t o c i m a - Brau, Hvaru, Koruli i Peljecu. postrojbe drale iroke frontove, k a o 264. na duini oko 150
tab divizije bio je u Ljubukom. Od ua Neretve do G r u d e km, to nisu mogle manevrirati jer su se s v u d a nalazile dal-
blizu Dubrovnika postavio je 369. legionarsku diviziju, a dio matinske brigade, divizije i partizanski odredi i n a r o d , koji je
na Mljetu, sa t a b o m u Blagaju. Korpus je 649. obalski arti- uz ostalo aktivno radio na obavjetavanju, pa je 8. korpus
ljerijski p u k postavio sa 622. divizionom oko Makarske, a imao d o b r e informacije o r a s p o r e d u i nakani n j e m a k o g
949. divizionom kod Dubrovnika. zapovjednitva.
Mornarike snage Admirala J a d r a n a , tab u Opatiji , S tolikim n j e m a k i m s n a g a m a i m a o se sukobiti 8. dal-
imali su u Dalmaciji 11. diviziju ratnih b r o d o v a , 1. diviziju matinski korpus u ofenzivi konanog osloboenja
torpednih amaca, 6. flotu m i n o l o v a c a , dijelove 10. Dalmacije, i to vlastitim s n a g a m a , r a u n a j u i na morskoj
d e s a n t n e flotile i 6. transportne flotile. Pomorska n j e m a k a obali m a n j u savezniku p o t p o r u . K o r p u s o m je n e p o s r e d n o
k o m a n d a sjeverne Dalmacije imala je 10 baterija topova, a rukovodio maral Tito, o d n o s n o Vrhovni tab, uvijek preko
Pomorska k o m a n d a june Dalmacije 13 baterija t o p o v a i Glavnog taba Hrvatske, iako se maral Tito nalazio na Visu,
d r u g e sustave. a tab 8. korpusa u Bosni u Tievu. Poetna zamisao
U sjevernoj Dalmaciji nalazio se i 1. bataljun obalskih Glavnog taba Hrvatske je bila da se 8. korpus angaira im
lovaca Brandenburg 2 . se s vikom grupacijom prebaci na obalu p r e m a Lici i da
Pod n j e m a k o m zapovijedi nalazile su se ustako-domo- z a j e d n o sa 4. i 11. hrvatskim k o r p u s o m krene se p r e m a
branske postrojbe, i to: S e d m a ustaka brigada (7 bataljuna) Zagrebu. U raspravi s Vrhovnim t a b o m p r e v a g n u l o je
bila je u sjevernoj Dalmaciji. Ustaka 6. brigada (6 batalju- Titovo stajalite da se 8. korpus angaira sa svim s n a g a m a u
na) na p o d r u j u srednje Dalmacije i u Livnu. Posadna 9. o s l o b o e n j u Dalmacije i da se ne o d v a j a daleko od dal-
brigada ( 6 bataljuna, od ega 3 u Hercegovini) bila je oko matinske obale, imajui u vidu n e k e n a k a n e zapadnih
Dubrovnika. J e d a n bataljun 9. ustake b r i g a d e u Makarskoj, saveznika u Italiji o iskrcavanju u sjevernoj Dalmaciji.
na uu Neretve i oko Dubrovnika, a dijelovi 3. p o s a d n e Poto je 8. korpus bio o p e r a t i v n o podijeljen u dvije gru-
b r i g a d e u Kninu, dok je 7. oruniki puk bio u Splitu^. pacije - j e d n a na Visu, a d r u g a u dalmatinskom zaleu,
etnici p o p a ujia bili su u sustavu Dinarske etnike o d l u e n o je da se ofenziva izvede j e d n o v r e m e n o djelova-
oblasti jaine 4 k o r p u s a ^ 3 , a tab u Kosovu. J e d n a skupina n j e m j e d n e grupacije p r e m a d r u g o j i na kraju svi z a j e d n o u
etnika bila je u sjevernoj Dalmaciji, ali su je njemaki finalizaciji o s l o b o e n j a Dalmacije oko Knina. Glavni nosilac
zapovjednici, radi Pavelia, nazivali, od lipnja 1944., takve zamisli bio je maral Tito. Kako se p o d r u j e juno od
Hrvatska b o r b e n a zajednica^. rijeke Neretve nalazilo p o d o p e r a t i v n o m nadlenosti 2.
U k u p n a jaina protivnika u Dalmaciji iznosila je oko crnogorskog korpusa, maral Tito je uskladio djelovanje
62.000 vojnika i oficira. Od toga je 45.000 Nijemaca, oko tako da glavnina 26. divizije s Visa stigne oko N e u m a i
12.000 ustaa, d o m o b r a n a i orunika i oko 5.000 etnika. Stona, a 2. korpus da oslobodi Dubrovnik. Da bi se 26. diviz-
Iz o v o g r a s p o r e d a se vidi da su Nijemci u Dalmaciji imali ija mogla pojaviti u junoj Dalmaciji, o n a je najprije imala
dvije k o m p l e t n e (118. i 264.)i dvije n e p o t p u n e divizije (373. z a d a u da oslobodi sve otoke srednje i june Dalmacije, pa
i 369.), razne korpusne jedinice, osobito teku i b r o j n u artil- o n d a da krene p r e m a N e u m u i Stonu, tj. p r e m a n j e m a k o j
jeriju i jake m o r n a r i k e snage. Sve n j e m a k e jedinice bile su dubrovakoj grupaciji koju je inila njemaka 369.
tako r a s p o r e e n e kako bi osigurale obalski pojas i zatitile legionarska divizija.
najvanije p r o m e t n i c e koje s obale v o d e u unutranjost.
Najjae snage bile su n e p o s r e d n o na samoj obali, p o n u k a n i
iskustvom u Normandiji i junoj Italiji, kada je o t e a n o 2
Todor Radoevi, Isto.
manevriranje u zranoj nadmonosti anglo-amerike 3
Isto,
vojske. J a e su branili luke k a o Dubrovnik, Split, ibenik i 3a Dinarska etnika oblast bila je sastavljena od korpusa, a korpusi
od brigada. etnika brigada je jedva imala 100-150 ljudi, a kor-
Zadar, utvrdili jako po o d v o j e n i m t o k a m a otoke i sve
pusi teko 500 - 1.000 ljudi nezapaenog borbenog kvaliteta.
p r o m e t n i c e . Meutim, njihova je slabost u obrani bila to su 4 AVlI.k. 20-11, red br. 1-17/4
U ofenzivi za o s l o b o e n j e Dalmacije uestvovali su 8. Dinare bila je 20. dalmatinska divizija orijentirana p r e m a
korpus - sa 9, 19, 20. i 26. divizijom, Artiljerijskom g r u p o m , Drniu, Vrlici, Vrdovu, Sinju, Splitu i Omiu i zadatak da
pa Sjevernodalmatinskom, Srednjodalmatinskom i s a m a ili z a j e d n o s drugim p o s t r o j b a m a 8. korpusa oslobodi
J u n o d a l m a t i n s k o m o t o k o m g r u p o m o d r e d a . Zatim je ovaj dio Dalmacije. Deveta dalmatinska divizija nalazila se u
imao 1. tenkovsku brigadu. Snana operativna grupacija se junoj Lici, a o n d a u Livanjskom polju, orijentirana p r e m a
nalazila na Visu sastavljena od 26. dalmatinske divizije, Bosanskom Grahovu, Livnu i D u v n u i sa z a d a o m da oslo-
Artiljerijske grupe, 1. tenkovske brigade i Mornarice NOVJ. bodi taj dio Bosne. U tijeku ofenzive divizijama su podi-
Za podrku bio je j e d a n d e t a m a n od 4 zrakoplova na Visu, njeni partizanski odredi, koji su se p o s t u p n o rasformirali s
a ostale zrakoplovne s n a g e bile su - 1. i 2. eskadrila N O V J o s l o b o e n j e m divizijskog teritorija.
u junoj Italiji. tab korpusa m o r a o je najprije traiti preko U k u p n o je 8. korpus 31. kolovoza 1944. i m a o 25.470
V N O V J podrku kod britanske BAF k o m a n d e , koje su b o r a c a , m e u kojima je bilo 1266 ena^. Prevladavala je
zrakoplovi takoer podravali 8. korpus, ali ne redovito. Na mladost, sada v e iskusna u b o r b a m a koje je za godinu d a n a
Visu je bio j e d a n k o m a n d o o d r e d britanske 2. b r i g a d e speci- vodio 8. korpus sukobljavajui se najvie u b o r b a m a s jakim
jalne n a k a n e i postaja RAF-a s+ tri radara, k a o i nekoliko n j e m a k i m p o s t r o j b a m a . U p o s t o j e e b r o j n o stanje nije
t o r p e d n i h i patrolnih a m a c a . u r a u n a t o stanje u vojnim p o d r u j i m a , k o m a n d a m a mjesta
U dalmatinskom zaleu nalazila se u sjevernoj Dalmaciji i drugim vojnopozadinskim u s t a n o v a m a .
i junoj Lici 19. dalmatinska divizija sa zadatkom da s a m a
5
oslobodi s j e v e r n u Dalmaciju. U s r e d n j o j Dalmaciji do AVU, k. 517,reg.br. 15-1/7
Iako je 8. korpus bio inferiorniji u brojnom stanju prema liki korpus u Lici, iza njega 4. hrvatski korpus, onda 5. kra-
njemakoj vojsci i njihovim pomagaima, on je imao sve jiki korpus u Bosanskoj krajini i srednjoj Bosni i 2. crnogors-
prednosti da moe samostalno osloboditi Dalmaciju, da se ki korpus istono od rijeke Neretve. Njihovo postojanje i
nosi s njemakim divizijama, ali uz prihvaeno naelo pos- b o r b e n o djelovanje garantiralo je postrojbama 8. korpusa
tupnog tuenja protivnika, njegovo unitenje na borbenim da n e e biti iznenaene nekim novim njemakim divizija-
poloajima i sprijeiti mu svako odstupanje na povoljnije ma, kao i da n e e dozvoliti izvlaenje protivnikih postrojbi
poloaje i u bolje uvjete za v o e n j e borbe. Osim toga, 8. ispred 8. korpusa. Zato je bilanca borbi 8. korpusa u
korpus, za razliku od drugih korpusa NOVJ, imao je u svom zavrnoj ofenzivi za osloboenje Dalmacije za njemake
sustavu dosta topnitva, tenkova i p o m o iz zraka, a na postrojbe bila katastrofalna jer su p o t p u n o izgubile dvije
m o r u aktivnu suradnju i potporu Mornarice NOVJ bez koje svoje divizije - 264. kod Knina, a prije 369. legionarsku kod
se ne bi moglo zamisliti osloboenje dalmatinske obale i Vukovog klanca, kao i druge m a n j e njemake, ustako-
otoka kao i logistiku koja je funkcionirala od saveznika iz domobranske i etnike snage.
Barija na Vis.
Ofenziva 8. korpusa mogla je poeti i time to se na ivi-
c a m a korpusnog operativnog teritorija na kopnu nalazio 11.
n.
BORBE ZA OSLOBOENJE SREDNJODALMATINSKIH OTOKA I
BITKA KOD VUKOVOG KLANCA
1. Osloboenje Braa i olte zapovijed za osloboenje Braa i olte. Meutim, istog dana
tab 2. oklopne armije zapovjedio je tabu 5. SS i 15. brd-
skog korpusa da pripreme snage za evakuaciju otoka Braa,
Ofenziva 8. korpusa za osloboenje Dalmacije poela je olte, Hvara i Korule za ojaanje snaga na obali i u
s Visa tijekom noi 11/12. rujna 1944., kada je prema Brau zaleu 1 . Prema zapovijedi taba 26. divizije Bra i oltu
krenula 12. dalmatinska brigada (zapovjednik major Borko ima.le su osloboditi 1. i 12. dalmatinska brigada, ojaani
Arseni, komesar major Fabjan Trgo) 26. divizije. Krajem topovima i tenkovima.
kolovoza 1944. maral Tito je, zapovijedajui izravno sa 26. Brodovima IV pomorskog-obalskog sektora postrojbe
divizijom, naredio da se oslobodi Bra, onda i drugi sred- 12. dalmatinske brigade iskrcale su se na Bra u uvali Milna
njodalmatinski otoci i time presjee prometovanje njemak- i Bobovie u namjeri da prvo n a p a d n u njemake postrojbe
ih postrojbi i ratnog brodovlja iz junog za sjeverni Jadran. na Vidovoj gori, a onda u Supetru i Sumartinu. Meutim,
Na Brau se nalazila glavnina 738. puka 118. lovake diviz- Nijemci su nou 10/11. rujna napustili Vidovu goru i
ije, ojaan dijelovima 668. artiljerijskog puka iste divizije i
dijelovima 628. mornarikog artiljerijskog diviziona. Prvog
rujna tab 26. divizije (zapovjednik potpukovnik Boo 1
Arhiu VII, mikrofilm, London, br. 1. Trgo Fabjan, Osloboenje sred-
Boovi, komesar potpukovnik Duan Kora) izdao je njodalmatinskih otoka, VIG, br.5/1959.
Nereie i postavili obranu kod
Supetra snagama 3. bataljuna 738.
puka 118. divizije. Napad je
tijekom dana 12. rujna izveo 2, 3. i
4. bataljun 12. brigade i naveer
su upali u Supetar. Nijemci su se
tijekom noi 12/13. rujna povukli
iz Supetra za Split. Prvi bataljun
12. brigade bio je orijentiran
prema Sumartinu gdje se nalazio
2. bataljun 738. puka 118. divizije,
podran topnitvom, ukupno oko
700 vojnika 2 .
Dok je 12. brigada oslobaala
Supetar, na obali Visa postrojila se Iskrcavanje u B o l u n a B r a u , rujan 1 9 4 4 .
napad je izveden 15. rujna, istog dana kada je tab 15. brd- 113. Roko Negoti, Kako je osloboen Sumartin, uuar
Jadrana, 1. lipnja J953- Nikola Ani, n.dj.str. 99-105. Mirko
skog korpusa zapovjedio posadi u Sumartinu da se ne
Nououi i dr. Prva dalmatinska proleterska brigada, Beograd
povlai kao oni u Supetru i poslana im je jedna eta ojaan- 1986. str. 316-330.
ratnog brodovlja i potopljeni. olta je osloboena, ali na
otoku nije bilo niti jednog stanovnika, sve su Nijemci u svib-
nju 1944. protjerali po logorima i izgnali po Bosni, Slavoniji,
jer je postojao dogovor izmeu vlade NDH i zapovjednika
2. oklopne armije da se nasilno rasele svi Hrvati sa olte,
Braa, Hvara, Korule, Peljeca, Mljeta i Dubrovakog pri-
morja, i to podruje da nasele Paveliu vjerne podanike.
Rauna se da je otjerano preko 25 - 30.000 ljudi, dosta njih
nije se nikada vratilo. olta, divan dalmatinski otok, kada su
na njega doli borci 12. dalmatinske brigade, liio je na avet,
pust, kue razorene, opljakane, crkve pretvorene u nje-
make konjunice, oltari za pijanku bahatih Nijemaca.
1. dalmatinska brigada iskrcava se u Bolu odakle je pola u borbu na Sumartin Jeziva, teko opisiva situacija^.
Uz pristanak taba 26. divizije, planirao je tab 12.
Milne i Bobovia prebacili u Stomorsku i krenuli prema brigade da se n a p a d n e i oslobodi Veliki Drvenik. Ali i on je
Grohotama gdje se nalazio utvreni rajon njemake vojske. od njemake vojske jako utvren od dijelova 3. bataljuna
U Grohotama je bio dio 3. bataljuna 892. puka 264. divizije, 892. puka 264. njemake divizije. Potporu su imali od top-
podrani od n j e m a k o g topnitva s iova i Velikog nitva s iova. Tijekom noi 23/24. rujan 4. bataljun 12.
Drvenika. Na oltu je stigao, ali nije uestvovao u borbi, brigade tajno se prebacio na Veliki Drvenik i n a p a o
savezniki 43. k o m a n d o odred u jaini od 450 vojnika. Nijemce, ali nije m o g a o savladati ilav otpor protivnika, pa
tab 12. dalmatinske brigade organizirao je n a p a d i se onda povukao na oltu. Nijemci su tako jako branili Veliki
krenuli su tijekom noi 22/23. rujna prema njemakim jako Drvenik radi prometnice koja morskim putem ide od Splita
utvrenim poloajima. Meutim, njemaka vojska napustila za ibenik i Zadar. Napustili su ga tek poslije pada Trogira
je Grohote i u luci Roga ukrcala se na brodove da krenu za 28. listopada 1944. godine 6 .
Split. im su isplovili o d m a h su napadnuti od saveznikog
str. 178.
pauza. Pomorska komanda june
Dalmacije, u sporazumu sa tabom. 5.SS
korpusa, a po odobrenju taba 2. oklop-
ne armije, naredila je evakuaciju
Suurja. Poela je tijekom noi 18/19. i
19/20. rujna. Do ujutro 21. rujna Nijemci
su n e n a p a d a n i napustili otok Hvar i
povukli se u Podgoru. Prije povlaenja
donijeli su oko 3.000 mina i postavili u
najljepu zgradu Suurja, gdje je bila
opina i kola, i 21.9. bacili je u zrak.
Partizani su uli u Suuraj tek 23- rujna i
nali selo koje je kao avet zjapilo prazno,
sve kue poruene ili devastirane,
stanovnitvo nasilno deportirano (kao i
V e z a p r e k o r a d i o stanice i z m e u j e d i n i c a n a B r a u , rujan 1 9 4 4 .
na olti), brodovi potopljeni, ribarske
mree popaljene, itd. Hvar je ovom akci-
kojeg su inili Talijani koji su stupili u NOVH. S njima je bio jom 1. dalmatinske osloboen^.
i Hvarski partizanski odred i jedna eta mornarike pjeadi- Poslije likvidacije njemakog uporita u Sumartinu tab
je IVPOS i baterija topova. 26. divizije naredio je tabovima I. i 12. dalmatinske brigade
Nou 14/15. rujna 5. bataljun 1. dalmatinske krenuo je u da i dalje ostanu na Brau. Brigade su dobile zadatak da
napad, ali je odbijen. Novi n a p a d nije uspio. Nastala je organiziraju obranu otoka i to: 1. dalmatinska proleterska
N a maru o d H v a r a p r e m a S t a r o m G r a d u , rujan 1 9 4 4 .
brigada istoni dio otoka, a 12. dalmatinska brigada zapad-
ni dio otoka Braa. Pored tog zadatka, brigade su vrile
izvianje obale s ciljem prikupljanja podataka o nepri-
jateljskim snagama na kopnu. tab 1. dalmatinske brigade
rasporedio je bataljune po sektorima od Sumartina preko
Puia i Povija do Bola. Meutim, 1. bataljun iz Bola je
poslan na Hvar, u rajon Suurja da kontrolira taj dio Hvara
i sprijei eventualno iskrcavanje neprijatelja na Hvar.
Talijanski 5. bataljun, koji je bio u Suurju, rasformiran je, a
ljudstvo je u p u e n o u I. proletersku brigadu i druge jedinice
gdje je bilo Talijana.
Ali, ubrzo, zbog tijeka borbi na Peljecu, tab 26. divizije
alje 1. dalmatinsku s Braa na Peljeac. U Bolu su se Preko Peljeca
U ovom vremenu, tijekom 18. rujna kasno naveer, s Stona i unitenje dijelova 369. divizije kod Vukovog klanca, VIG,
br.2/I954. Todor Radoevi, n.dj.str. 135-156.
Visa je sovjetskim zrakoplovima, ne obavjetavajui nikoga
kvaliteta i sposobnost 1. i 11. dalmatinske brigade 26. diviz- Olju, a 2. divizion 369. artiljerijskog puka na prostoru
ije, a poraena njemaka 369. divizija. Topola - Zamaslina. U selima Neum, Topola, Dui, Imotica i
Za bitku kod Vukovog klanca tab 26. divizije -kako smo Olje bilo je ustake milicije i orunika NDH, oko 720
ve kazali- s Braa na Peljeac poslao je 1. dalmatinsku pro- ljudi15.
letersku brigadu, a za zatitu Vrhovnog taba NOVJ na Vis Po odluci taba 26. divizije iskrcavanje na kopno treba-
je s Peljeca vraena 3. prekomorska brigada. Prema zapovi- lo se izvriti tijekom noi 15/16. listopad. Prvi, 2. i 3. bataljun
jedi Vrhovnog taba i osobno marala Tita da se potpuno krenuli su iz Draa i to 1. i 3. bataljun se iskrcao u rajonu
oslobodi Peljeac i presjee njemakoj vojsci odstupnica na Soline (blizu Kleka), a 2. bataljun na poluotok Klek, dok je
cesti Dubrovnik - Metkovi, istureni dio taba 26. divizije - 4. bataljun ostao kao rezerva na Peljecu. Za vrijeme
inili su ga komesar divizije potpukovnik Duan Kora i prevoenja titili su ih savezniki ratni brodovi u Peljekom
naelnik taba potpukovnik Ante Toni Bioi, smjeteni u kanalu.
Janjini. Dne. 13. listopada 1944. odrali su sastanak sa im se 1. i 3. bataljun iskrcao u uvalu Soline odmah su
zapovjednicima i komesarima 1. i 11. dalmatinske brigade i krenuli na zadatak. Prvi bataljun je, i pored njemakog otpo-
tabom grupe junodalmatinskih otokih odreda. Tu je ra, zauzeo Zavalu, a 3. bataljun Gradinu i zatvorio pravac
donesen plan za osloboenje Stona i presijecanje promet- od Metkovia. On je trebao likvidirati grupu njemakih
nice Dubrovnik - Metkovi. Prva dalmatinska proleterska vojnika kod sela Kuti gdje se na cesti Metkovi-Vukov klanac
brigada imala se s Peljeca iskrcati na kopno u rajonu nalazio eksploziv u samoj cesti, pripremljeno za ruenje.
Neuma i Kleka sa zadatkom da izbije u rajon Vukov klanac, Tijekom noi 15/16. listopad iskrcao se 2. bataljun na polu-
na kojem prostoru trebala je sprijeiti intervenciju nepri- otok Klek i odmah krenuo prema Osoju da zatvori promet-
jatelja od Metkovia, a ostalim snagama da nastupaju od nicu prema Neumu i Stonu. Napadnuti od 1, 2. i 3. batalju-
Neuma prema Doli i Otrikovcu radi dvije nakane: prvo, da na 1. brigade njemake snage su 16. listopada napustile
od kopna zaobiu njemaku posadu u Stonu, i drugo, da ne Neum i povukli se prema selu Dui i Topolo. Za daljnja
dozvole izvlaenje njemakih snaga kada se budu povlaile djelovanja 1. i 11. brigade bilo je od znaenja zauzee luke
iz Dubrovnika prema Metkoviu. U isto vrijeme 11. dal- Neum, a koristili su je i bataljuni Grupe junodalmatinskih
matinska brigada je trebala osloboditi Ston i produiti djelo- otokih odreda.
vanje prema Rudini i Otrikovcu i zajedno sa 1. dalmatin- Nakon likvidiranja njemakog uporita u Neumu, tab I.
skom poraziti njemake i ustake snage u povlaenju iz brigade naredio je 3. bataljunu da se orijentira na zatvara-
Dubrovnika. Napad je 11. brigade trebala podravati nju pravca od Metkovia i da likvidira njemaku posadu u
saveznika baterija dalekometnih topova s Mljeta, a 1. selu Kuti, gdje je bio eksplozivom pripremljeno ruenje
brigadu s Peljeca. Regulirana je i zrana pomo udarima ceste Ston-Metkovi. Za 1. brigadu bilo je znaajno da dri
njemakom garnizonu u Stonu i tijekom borbi kod Neuma i mjesta gdje je postavljen eksploziv i da porui cestu kada
Vukova klanca. tab Grupe junodalmatinskih otokih odre- bude potrebno. Tijekom 16. listopada jedinice 1. dal-
da reorganizirao je svoje postrojbe, ukinuo odrede i osno- matinske uspjele su ovladati prostorom: Slivno Ravno -
vao bataljune koji e pomagati 1. i 11. brigadu tijekom cijele Neum i presjekli su prometnicu Dubrovnik - Metkovi.
bitke za Vukov klanac i osloboenje Stona 1 4. Zadatak kojeg je imala 1. brigada toga dana je izvren kako
Na uem napadnom podruju gore reenih snaga 1. i je predviao operativni plan bitke za Vukov klanac.
11. brigade na prostoriji Ston-Neum-Slivno bile su sljedee Pred 1. brigadu stajao je zadatak da ovlada nepri-
neprijateljske snage: u Stonu se nalazio 19. tvravski jateljskim uporitima Dui, Topola, Stupa i Olje i izbije do
bataljun iz postrojbi 999 ojaan s jednom etom 370. puka Otrikovca i time omogui 11. brigadi pri osloboenju Stona
369. divizije. Njima e za ojaanje stii i dijelovi talijanske
49. faistike legije San Marco. Od ua Neretve do
Jsto - Milan Rako i Slavko Druijani, Jedanaesta
Neuma bio je 3. bataljun 370. puka. Od Neuma do Stona dalmatinska..n.dj.str. 182-183 i 188-195.
15
nalazio se 1. bataljun 370. puka. tab 370. puka bio je u M.Rako i dr.n.dj.str. 197-200.
bran koji je garantirao
v o e n j e daljih borbi sa sig-
urnim zaleem gdje su se
rasporedile pozadinske
jedinice i ustanove.
Sutradan 18. listopada
poet e bitka na cijelom
p o d r u j u od Metkovia i
Opuzena, Vukovog klanca,
pa do Otrikovca i Stona.
Na Ston je krenula u kon-
ani i posljednji n a p a d a j 11.
brigada bez 4. bataljuna
koji je pridodat 1. dalmatin-
skoj. tab 11. brigade se
odluio da, to je regulirao
svojom zapovijeu 15.
Minobacako odjeljenje Pratee ete 1 . dalmatinske brigade u akciji na Vukovu klancu, listopada 1 9 4 4 . listopada, ubaci 3- bataljun
na ili oteena. dr.n.dj. str.209. Mirko Nououi i dr. n.dj.str. 344-346. Todor
Radoeui. n.dj. str. 135-236.
Tijekom 22. listopada 4. bataljun 11. brigade izbio je 20
Knjiga depea 26. divizije, AVII, k.l 102, reg.br. 21/7.
iznad Opuzena i zatraio predaju od njemakog zapovjed- 20a
Arhiv Vll,k,1102,reg.br.28-ll4 i k.l 101. reg.br.7/3.
Poraz 369. legionarske divizije kod
Vukovog klanca priznali su i najvei
njemaki zapovjednici. Zapovjednik
n j e m a k e G r u p e armija F general-
pukovnik Aleksandar Lohr zapisao je
da je sjeverno od Dubrovnika 369.
divizija pretrpjela osjetan poraz i izgu-
bila skoro cjelokupnu artiljeriju i teko
n a o r u a n j e . . 2 1 . Poraz je priznao i
zapovjednik 369. divizije general Fritz
Neihold kada je u zarobljenitvu
izjavio:..Samo n e r a n j e n i pripadnici
kolone mogli su se probiti p r e m a
Metkoviu.. 2 2 . Da bi opravdali poraz
Ostaci borbene tehnike njemakih jedinica poslije borbi kod Vukovog klanca,
369. divizije, njemaki povjesniar F.Schraml pie: 23. 10. 1944.
1. Grupiranje snaga i poetak borbi kretala 13. brigada. Od Trebinja prema Lastvi bila je 2. dal-
matinska proleterska brigada sa 1, 3. i 4. bataljunom, a 2. i
5. bataljun bili su s Dubrovakim o d r e d o m izmeu Popova
Borbe za osloboenje Dubrovnika obuhvaaju borbena polja i morske obale, zapadno od Dubrovnika, dok se u
djelovanja poslije osloboenja Trebinja (6. listopada) i traju Konavlima nalazio Konavoski partizanski odred. Dalje, na
do 19. listopada, sve dok nije potpuno osloboen Peljecu bili su 1. dalmatinska proleterska i l i . dalmatinska
Dubrovnik i njegova okolina. Te posljednje b o r b e oko brigada 26. divizije za n a p a d na Ston i iskrcavanje kod
Dubrovnika vode se na irokom prostoru koje obuhvaa Neuma. Mljet je ranije bio osloboen i sluio je kao baza V
podruje oko Konavala na istoku, Popovog polja na sjeveru pomorsko-obalnog sektora za junu Dalmaciju. Takav oper-
i do Slana na zapadu, pri emu je teite b o r b e n e aktivnos- ativni raspored naih snaga pruao je najpovoljnije uvjete
ti bilo na uem prostoru, neposredno oko Dubrovnika, a to da, nakon osloboenja Trebinja, moe otpoeti borba za
je od Cavtata i Mlina na istoku, Uskopolja na sjeveru i unitenje neprijateljske dubrovake grupacije i osloboenje
dana - 16., 17., 18. i 19. listopada, s tim to je Dubrovnik Poslije povlaenja iz Trebinja komanda 369. legionarske
osloboen 18. listopada 1944. godine. divizije, kojoj je sjedite bilo u Metkoviu, naredila je tabu
Od jedinica NOVJ u borbama za osloboenje 369. pjeadijskog puka da organizira neposrednu obranu
Dubrovnika uestvovala je 29. hercegovaka divizija sa 10., Dubrovnika oslanjajui se prvenstveno na jake zemljine
12. i 13. brigadom, 2. dalmatinska proleterska brigada objekte istono i sjeverno od grada.
Primorske operativne grupe 2. udarnog korpusa, Dubrovnik je bio vrlo jako i vano neprijateljsko uporite
Dubrovaki i Konavljanski partizanski odred, jedinice V tijekom cijelog rata, nalazei se na komunikaciji Kotor-
pomorskog-obalnog sektora Mornarice NOVJ i jedinice Herceg Novi-Dubrovnik-Metkovi-Mostar, zbog toga to bi
Komande mjesta Dubrovnik. Ukupno je bilo angairano oko se njegovim zauzimanjem slomila utvrda njemake obrane
5.000 boraca i rukovodilaca NOVJ. Meutim u ovim bor- na jugu Dalmacije.
bama raznovrsnim ueem pomagali su stanovnici Nijemci su najjae utvrdili poloaje na liniji: Dubac,
Dubrovnika i okoline, naroito omladina, p r e d v o e n i istono od Dubrovnika, onda selo Brgat i Ivania, pa visovi
antifaistikim organizacijama, te organi n a r o d n e vlasti, par- kao to su Drijen, selo Uskopolje i planinski lanac iznad
tijske i skojevske organizacije pod rukovodstvom okrunih Rijeke Dubrovake sa selima Komolac, Mokoica i Petrovo
komiteta KPH i SKOJ-a i drugi, ak i pojedini antifaisti i selo. Osim toga Nijemci su postavili jake poloaje iznad
rodoljubi koji su nosili neprijateljsku uniformu i dali svoj samog Dubrovnika i vrsto ih utvrdili, naroito visove Sr,
udio u osloboenju Dubrovnika. Bosanka i umet. Dalje od Dubrovnika Nijemci i ustae
Prije nego to je izdana zapovijest za osloboenje imali su poloaje blizu Cavtata, na visovima zapadno od
Dubrovnika u rajonu Trebinja bila je 29. hercegovaka dananjeg dubrovakog aerodroma, onda oko sela Mlini,
divizija sa 10. i 12. brigadom, dok se prema Popovu polju ilipi, Gruda, Mrcine (Dubravka) i Vodovada. Zapadno od
Dubrovnika, du morske obale, imali su poloaje oko dijelovi 3. bataljuna 369. legionarskog puka. Komandno
Zatona, Trstenog, Brseina, Riice, Mojkova i Slanog. Svi mjesto taba 369. puka bilo je kod Ivanice. U Konavlima su
prilazi gradu bili su minirani i postavljene iane prepreke. se nalazili: u Mrcinama 4. eta 5. bataljuna 9. posadne
Najznaajniji objekti u gradu i u luci Grua, kao i drugi oko brigade i dijelovi 3. bataljuna legionara; u Grudi su bili 5.
grada, bili su pripremljeni za ruenje, za to je postojao vrlo eta 5. bataljuna, 13. eta 4. bataljuna 9. ustake brigade i
precizan i detaljan plan kojeg je sainio tab njemake dijelovi 3. legionarskog bataljuna. U ilipima je bio tab 5.
Grupe armija F i tab 2. oklopne armije. bataljuna 9. posadne brigade sa 3. etom. U Cavtatu su se
O b r a n o m Dubrovnika komandirao je njemaki koman- nalazili dijelovi 3. bataljuna 369. legionarskog puka. U
dant grada, pukovnik tramer (Strammer), koji je zastupao Trstenu bila je 16. eta 9. ustake brigade.
komandanta 369. pjeadijskog puka pukovnika Fishera. N j e m a k a k o m a n d a o b r a n e Dubrovnika imala je
Naime, pukovnik Fisher nije tih dana bio u Dubrovniku zadatak da grad u p o r n o brani. Meutim, zbog pogoranja
kada se vodila bitka za osloboenje grada. On je otiao na ope situacije njemaka Vrhovna komanda donijela je 10.
referat komandantu 369. legionarske divizije u Metkovi, listopada 1944. godine odluku o postupnom pomicanju svo-
gdje se nalazio i komandant njemakog 370. pjeadijskog jih jedinica i uspostavljanje novog o b r a m b e n o g fronta 2.
puka potpukovnik Keneon. Meutim, kada je zavreno sav- oklopne armije na liniju Senj-Livno-Mostar-Nevesinje-
jetovanje u Metkoviu oba komandanta puka nisu se mogla Gacko, to se trebalo realizirati na planu Herbstgewitter
vratiti u svoje jedinice jer su 1. i I I . dalmatinska brigada (Jesenja bura). Polazei od takve zamisli Vrhovne
zatvorili - presjekli cestu Dubrovnik-Metkovi kod Neuma i k o m a n d e njemake snage u rajonu Dubrovnika nisu trebale
Vukovog klanca. Otuda je snagama u Dubrovniku komandi- dugo ostati. Utvreno je da su se one trebale evakuirati iz
rao pukovnik tramer. Dubrovnika 20. listopada, tj dva dana kasnije nego to je
Njemako-ustaka grupacija oko Dubrovnika imala je osloboen Dubrovnik 1 .
oko 4.000 vojnika. Okosnicu o b r a n e inio je 369. puk koji je
imao 1. i 3. bataljun i jedinice i ustanove oko pukovske
k o m a n d e i 1. divizion 369. artiljerijskog puka. Zatim, tu je jo
bio 949. i 612. puk obalske artiljerije, divizion mornarike 2. Titova naredba da se
artiljerije, bataljun m o r n a r i k e pjeadije Huningsen oslobodi Dubrovnik
(Henningsen) i dijelovi I. diviziona 1. divizije torpednih
amaca.
Pod njemakom k o m a n d o m nalazila su se u Dubrovniku O s m o g listopada 1944. godine, dva d a n a poslije
i oko njega sljedee ustake, domobranske i orunike osloboenja Trebinja Vrhovni komandant NOVJ i POJ
snage: 9. ustaka brigada, 9. posadna brigada kojom je maral Tito naredio je tabu 29. divizije da glavninom svojih
komandirao pukovnik Stjepo Cujeha, upsko oruniko snaga, zajedno s jedinicama Primorske operativne grupe i s
zapovjednitvo pod komandom bojnika Zvonimira dvjema brigadama 26. divizije oslobodi Dubrovnik i presi-
poria, a bilo je potinjeno zapovjednitvu 6. orunike jee odstupnicu njemakim snagama primorskim pravcem
pukovnije u Mostaru. U Dubrovniku jo su bili: upska od Kotora prema Dubrovniku i Metkoviu 2 .
redarstvena oblast, Velika upa Dubrava i Ustaki stoer S obzirom da nisu ova Titova nareenja tako brzo stigla
Dubrava, kao i Kotarsko oruniko zapovjednitvo i u tab 29. hercegovake divizije, komandant te divizije gen-
Kotarska ustaka oblast Dubrovnik, Zapovjednitvo
orunikog voda 6. orunike pukovnije i druge ustake
1
institucije. Todor Radoeui, Ofenziua za osloboenje Dalmacije, izdanje
Vojnoistorijski institut, Beograd 1963. str. 122. Danilo Komnenovi
Za neposrednu obranu Dubrovnika na poloajima od
i Muharem Kreso 29. hercegovaka divizija, izd. VIZ, Beograd
Dupca preko Ivanice, Drijena, Uskopolja do Mokoice i na 1979. str.356-361
2
Srdu, umetu i oko Bosanke i Bratilova nalazio se 1. i Arhiv Vll,k.26, reg.br.12/13.
eral-major Vlado egrt izdao je 10. listopada zapovijest
brigadama da nastave s pritiskom na neprijatelja du
Popova polja, od Trebinja prema Dubrovniku^.
tab 29. divizije, od Trebinja prema Dubrovniku, poslao
je svoju 12. hercegovaku brigadu (bez 1. bataljuna koji je
dat 13. brigadi). Brigada je drala kontakt s njemakim
snagama na vanjskoj liniji o b r a n e Dubrovnika i uspostavila
je vezu s Grupom bataljuna (2. i 5. iz 2. dalmatinske pro-
leterske brigade) juno od Popova polja, u rajonu Huma.
Uvodne borbe za osloboenje Dubrovnika poele su 13.
listopada i trajala su tri dana, do 16. listopada, kada su snage
Borci 2 9 . divizije u akciji na prilazima Dubrovniku
2. i 8. korpusa, prema naredbi marala Tita, presjekle sve
suhozemne veze neprijateljskoj grupaciji u irem prostoru
Dubrovnika i dovele ga u operativno okruenje, izolirale od dalmatinske proleterske brigade. Orahov Dol bio je posjed-
bilo koje pomoi da mu stigne iz bokokotorskog zaljeva i nut jakim ustakim snagama i legionarima, i to 4. eta 1.
neretvanske kotline. bojne 9. ustake brigade, ojaana v o d o m legionara iz 370.
Osloboenjem Zavale i Ravnog otvoren je put taktikog puka (legionari su bili na Glavici, kilometar i po juno od
povezivanja sa 26. dalmatinskom divizijom, koje su 1. i 11. Orahova Dola). Proleteri su brzo upali u selo, lukavo pos-
brigada vodile tada b o r b e kod Stona, Neuma i Vukovog tupivi jer su ili direktno cestom s pravca Zavale i prevarili
klanca. strau koja je mislila da idu ustae i legionari. Iza toga u noi
Istovremeno kada je 13. hercegovaka napadala na 13/14. listopada razvila se otra borba, Orahov Dol je
Zavalu u Popovom polju, lijevo, na jako utvreni Orahov osloboen, ali su Nijemci i ustae zadrali Glavicu. Tri dana
Dol, krenuli su u n a p a d 13. listopada jedinice 2. bataljuna 2. v o e n e su b o r b e s legionarima i ustaama na visovima oko
Z a g r e b u zapovjednik bojnik Zvonimir pori^. 6 Arhiv grada Dubrovnika, kutija za 1944 godinu.
jedu 3. bataljuna izmeu Grude i ilipa i pretrpjeli gubitke da se istovremeno napadne Ivania eljeznikom prugom i
od 50 mrtvih i ranjenih. Istog dana povukla se njemaka i Brgat preko upske vale. Nakon zauzea Ivanice i Brgata
ustaka posada iz ilipa i razmjestila se na poloaje kod sela bataljunima je bilo nareeno da smjesta produe gonjenje
Zvekovica, na zapadnom dijelu sadanjeg Dubrovakog neprijatelja prema Dubrovniku, ne dozvoljavajui mu da se
aerodroma, kako bi zatitila prilaze Cavtatu^-. sredi i zauzme nove poloaje.
Tako su zavrene sedmodnevne borbe 2. dalmatinske Ukupno je na Dubrovnik napadalo osam naih batalju-
proleterske brigade i Konavoskog partizanskog odreda za na, i to 7 bataljuna iz 10. i 12. hercegovake i jedan bataljun
osloboenje Konavala. Narod je oduevljeno doekao svoje iz 2. dalmatinske brigade, svega neto vie od 2.000 parti-
oslobodioce. U Grudi je tada odran veliki narodni zbor na zana. Kada se uzme u obzir da je neprijatelj u Dubrovniku
kome je, kako pie tadanji komandant 2. dalmatinske tada mogao imati manje-vie oko 4.000 vojnika(jer ih je
brigade Obrad Egi, prisustvovalo preko 5.000 ljudi i to neto stradalo u prethodnim borbama), onda je bio nepo-
veinom mlaih^. voljan odnos snaga za jedinice NOV 11 -.
Osloboenjem Konavala stvoreni su uvjeti za djelovanje Ovakav plan napada za osloboenje Dubrovnika, kako
i s tog pravca prema Dubrovniku. Prema Cavtatu krenuo je ga je sastavio tab 29. hercegovake divizije, dosta pod-
3. bataljun 2. dalmatinske, a ostali su zadrani u Konavlima. sjea na frontalni proboj neprijateljskih poloaja postavl-
jenih na polukrunoj osnovici istono i sjeverno od grada i
na frontalno potiskivanje neprijatelja s jedne na drugu lini-
ju obrane i direktno nabacivanje na morsku obalu i prisilja-
4. Plan napada za osloboenje vanje neprijatelja da se krajnje uporno i do kraja orga-
Dubrovnika nizirano brani.
Iz dostupne povijesne dokumentacije vidi se da nije
sinhroniziran napad 10. i 12. hercegovake sa tabom 2.
Na osnovi primljenih direktiva od Vrhovnog komandan- dalmatinske proleterske brigade, koja je imala snage u
ta marala Josipa Broza Tita, koji se od 4. listopada 1944. Konavlima i zapadno od Dubrovnika. Naime, u napad je
nalazio u Vrcu dolazei iz rumunjskog grada Krajove, kao i iao samo 3. bataljun 2. brigade, a dva bataljuna i
na osnovi uputa od lanova Vrhovnog taba NOV i POJ s Konavoski NOP odred stajali su manje-vie pasivni u
Visa, tab 29. hercegovake divizije izdao je 15. listopada Konavlima, a mogli su se i te kako dobro angairati u
1944. godine zavrnu zapovijed za napad na njemaku pojaanju napada du morske obale od Cavtata i Mlina na
dubrovaku grupaciju i osloboenje Dubrovnika1'. Dubac i Dubrovnik, tono u bok i pozadinu najjae nje-
U zapovijedi 29. divizije nita se ne govori o ueu make grupacije u rajonu Ivania, Drijen, Brgat, tim vie
jedinica 2. dalmatinske proleterske brigade u osloboenju to u to vrijeme od Herceg Novog nije prijetila neka naroi-
Dubrovnika. ta opasnost naim snagama u Konavlima. Isto tako mogao
10
Prema procjeni taba 10. hercegovake brigade u se angairati i 2. i 5. bataljun 2. dalmatinske brigade i
Dubrovniku te okolici Dubrovnika, tj. na Brgatu i Ivanjici, Dubrovaki odred u napadu na Mokoicu i Zaton, dok su
kamo se nakon osloboenja Trebinja povukao ostatak nje- oni stajali bez neke naroite borbe na irokom prostoru
makog garnizona iz Trebinja, nalazilo se je oko 900 nepri- izmeu Zatona-Popova polja i Slanog. Oito da je bilo
jateljskih vojnika, meu kojima je pored Nijemaca bilo i par pomanjkanja ukupnog djelovanja svih naih snaga oko
stotina ustaa.
tab 10. hercegovake brigade odlino je procijenio
kako da izvede napad na Ivaniu i Brgat. Komanda brigade 7 Arhiv grada Dubrovnika, kutija za 1944. godinu.
Zbornik radova Druga dalmatinska brigada n.dj. str.271
donijela je odluku da se napad na Ivaniu izvede uzdu
9
Arhiv VII, k 1143. reg. Br. 25-1-9.
eljeznike pruge, te da se nakon likvidacije Ivanice produi 10
Arhiv VII,k. 1143A, reg.br. 7/8.
nastupanje prema Brgatu i Dubrovniku, a ukoliko ne uspije 11
Arhiv VII, k. 1143. reg. Br. 25-1-9.
Dubrovnika, gdje se nalazilo 16 bataljuna, n a p a d je izvodi- jsku i minobacaku vatru po jedinicama 10. i 12. hercegov-
12
lo 50% snaga, osam bataljuna -. ake brigade. Na poloaje 10. brigade estoku vatru otvorio
je i njemaki blindirani vlak koji je uspio stii sve do
eljeznike stanice Ivanice, odakle je efikasno tukao.
Vidjevi takav, ipak nepovoljan razvoj dogaaja, naelnik
5. Napad na Dubrovnik taba 29. divizije potpukovnik Drago ukanovi, koji se
nalazio na poloajima dosta blizu ovih dogaaja, u ime
taba divizije, u 14 sati izdao je usmenu zapovijest za
N a p a d na Dubrovnik p o e o je 16. listopada u 17 sati. ponovni n a p a d na selo Ivaniu i Brgat.
Poetna najea borba vodila se za njemako uporite Uspjeh je 17. listopada postigao 3. bataljun 12. brigade
postavljeno na Drijenu, staroj kuli, i koti s visinom od 675. kad je zauzeo njemake poloaje na Vlatici, juno od sela
metara. S ovih poloaja p o t p u n o se zatvara prilaz cestom od ajkovica i doao u poziciju da udari iz pozadine njemaku
Trebinja za Dubrovnik i dominira s podrujem sela Ivania. posadu u Ivanici. Drugi bataljun ove brigade orijentiran je
U estokom juriu oko 24 sata nai su osvojili Drijen i bio prema selu Komolac i Rijeci Dubrovakoj, dok je 4.
odmah krenuli na selo Ivaniu. U napad prema bataljun stigao iznad sela Mokoice.
Dubrovniku, 16. listopada, krenula je i 12. hercegovaka Najvei uspjeh na frontu oko Dubrovnika 17. listopada
brigada i to sa 2. i 3. bataljunom. postigao je 3. bataljun 2. dalmatinske proleterske brigade
tab 12. brigade dobio je obavijest da neprijatelj jednim koji je oslobodio Cavtat. Borba se oko Cavtata vodila tri
dijelom svojih snaga evakuira Dubrovnik preko sela sata, nanijeti su neprijatelju vei gubici i bio je prisiljen da se
Mokoica za Slano. Da bi se neprijatelju to onemoguilo, p o v u e p r e m a Mlinima i Dubrovniku. U Cavtatu su
tamo je u p u e n 4. bataljun 12. brigade koji je dobio zadatak zarobljena 23 neprijateljska vojnika.
da n a p a d n e neprijateljsku posadu u Mokoici, a tu je bio Poslije osloboenja Cavtata dalmatinski proleteri krenuli
protuavionski mitraljeski divizion Nijemaca. su dalje prema Mlinima gdje se nalazila 1. eta 5. bataljuna
U toku 16. listopada 3. bataljun 2. dalmatinske brigade 9. p o s a d n e brigade. Nakon osloboenja sela Mlini 3.
bio je u pokretu od ilipa prema ekovici (sada dio bataljun 2. dalmatinske krenuo je prema prijevoju Dubac
dubrovakog aerodroma), gdje se pripremao za n a p a d u gdje je 18. listopada vodio estoke borbe.
svrhu osloboenja Cavtata. Tako je protekao 17. listopad, drugi dan borbi za
Prema Slanom bili su orijentirani 2. i 5. bataljun 2. dal- osloboenje Dubrovnika. Neprijatelj je zaustavio n a p a d na
matinske brigade, ali nisu imali borbi, kao to ih nije imao ni glavnom pravcu djelovanja od Trebinja prema Dubrovniku
Dubrovaki i Konavoski partizanski odred. i prisilio NOV na ponovno organiziranje n a p a d a .
Tako je zavren prvi d a n borbi za osloboenje Pritisak kojeg su vatrom izvrile njemake snage 17.
Dubrovnika. Borba se vodila samo na frontu 10. i 12. herce- listopada u rajonu Ivanice bio je sraunati potez da se prisile
govake brigade, dok su 2. dalmatinska brigada, kao i
Dubrovaki i Konavoski NOP odredi bili van borbe. Nijemci
12
Da nije oko Dubrovnika postojala dobra koordinacija izmeu jedini-
su se ve poeli planski povlaiti.
ca 29. hercegovake i taba 2.dalmatinske, Dubrovakog i
Drugi dan n a p a d a - 17. listopad. Jedinice 10. i 12. Konavoskog partiz.odreda, jo se bolje vidi iz nareenja od
hercegovake brigade kreu u n a p a d prema Dubrovniku. 10.10.1944 taba 29.divizije (potpisane od naelnika taba-pot-
pukovnik Drago ukanovi) upuen tabu junohercegovake
Bio je jedan od najteih i najkrvavijih, a u j e d n o i najdra-
operativne grupe, gdje pie Uhvatite vezu u toku dananjeg dana
matinijih dana. Evo to se toga dana dogodilo. sa dijelovima II dalm. prol. brigade koji se nalaze na prostoru
U ranu zoru 17. listopada, bio je utorak, vrijeme lijepo, Osojnik-Gromaa-Slano. Sa ovim bataljunima nalazi se zamjenik
komandanta II dalm.prol.brig.(major B.Vuleti,pr.N.A.) i nemojte
vedro - Nijemci su iz rajona Brgat-Ivanca, vidjevi to se sve
mu rei nae namjere u pogledu Dubrovnika..(Arhiv
dogodilo u toku noi 16/17. listopada i da se partizani prib- VII,k.l 134.reg.23_9).Izjava B.Vuletia dana autoru.
liavaju Dubrovniku, iz svih orua otvorili paklenu artiljeri- 13
Arhiv VII k.l 1481 reg.br.12/4 i k. 846,reg.br. 12/3.
napadne snage da odustanu od napada kako bi oni dobili u
vremenu i prostoru da ponu s evakuacijom ljudstva i
materijala iz Dubrovnika. Nijemci su do 20. listopada trebali
biti u Dubrovniku kada su imali po planu taba 2. oklopne
armije da se povlae prema Mostaru i Nevesinju. Meutim,
kada su vidjeli kako se stvari razvijaju kod Vukovog klanca i
Dubrovnika, oni su 17. listopada, tri dana ranije, poeli s
evakuacijom. Tada je u Dubrovniku reorganiziran njemaki
622. mornariki-artiljerijski divizion u mornariki streljaki
bataljun i brodovima prebaen u Slano s ciljem da otvori
put za Metkovi, koji su, u meuvremenu, jedinice 26. dal-
matinske divizije bile presjekle u rajonu Neuma i Vukovog
klanca.
Dubrovnik je osloboen 18. listopada. Bila je srijeda, U toku noi 17/18. listopada voena je neprekidna
oko Grude padala je kia, a u Dubrovniku vrijeme prom- borba , ali bez nekih znaajnih rezultata. Neprijatelj je
jenjivo - zapisali su kroniari 2. dalmatinske i 10. hercegov- angairao cjelokupnu artiljeriju i sve ostalo naoruanje da
ake brigade 1 3. odbaci partizanske jedinice, koje su ve bile prile na domet
Od istoka prva je u napad na Dubrovnik 17. 10. naveer runih bombi. Tek sutradan, 18. listopada oko devet sati 1.
krenula 2. dalmatinska proleterska brigada. Ona je probila bataljun 10. brigade uz pomo 3. bataljun 12. brigade pro-
njemaku obranu od pravca Kupara i preko Bosanke, ujutro
18. listopada, ula u istoni dio Dubrovnika, a onda oko
Borci 2. dalmatinske brigade ulaze u Dubrovnik, 1 8. listopada 1 9 4 4 .
podne ve je bila u centru
grada. To je takoer prisililo
Nijemce da se izvlae iz
Dubrovnika.
Napad od sjevera na
njemake snage u rajonu
Dubrovnika poeo je u 18
sati 17. listopada direktnim
angairanjem 10. i dijelom
12. brigade na njemaka
uporita u Ivanici i Brgatu.
Na Ivancu napadao je 1.
bataljun, dok su 2. i 4.
bataljun 10. brigade poeli
nastupanje iz upe prema
jako utvrenom selu Brgatu.
bio je neprijateljsku o b r a m b e n u liniju i zauzeo selo Ivaniu. se Primorskoj operativnoj grupi pod komandu koje se stav-
Neprijatelj je odstupio prema selu Brgatu. lja, dok je 12. brigada u p u e n a pravcem Oraac-Slano-Ston
Sljedei najvei otpor pruili su Nijemci u rajonu sela da bi istila komunikaciju od neprijatelja i tek 23. 10. dola
Brgat i na Dupcu. Brgat s okolnim zemljitem dominira pri- u dodir sa 1. i 11. dalmatinskom brigadom kod Stona i
lazima Dubrovniku od Trebinja. Oko crkve sv. Ane, ispred Vukova klanca, kada je ve zavrena bitka unitenja glav-
sela i na koti 296 - sve u rajonu Brguta, nalazili su se jako nine 369. legionarske divizije.
utvreni poloaji, iana ograda i minska polja, a na Dupcu
artiljerija i druga vatrena sredstva.
Borba za Brgat poela je odmah, u prijepodnevnim sati-
ma 18. listopada. Napadala su tri bataljuna 10. hercegov- 7. Epilog borbi za osloboenje
ake brigade - 1,2. i 4. Osvajao se metar po metar zemlji- Dubrovnika
ta, postupno lomilo neprijatelja i tek u 16,30 sati osvojeno je
i ovo njemako uporite u Brgatu.
Za to vrijeme 2. i 3. bataljun 12. hercegovake brigade U Dubrovniku su se 19. i 20. listopada nala tri taba
prodirali su preko sela Kneica i Sumeta prema vrhu Sra, brigade, i to: 2. dalmatinske, 10. i 12. hercegovake. Iz 2.
dok je 4. bataljun vodio b o r b u s opkoljenim neprijateljem u dalmatinske u Dubrovniku su bila tri bataljuna: 1,3. i 5., s tim
selu Mokoica. Kroniar 12. brigade je u ratnom dnevniku to je 3. kasnije, od 22. listopada postao posadni. Od
zapisao za 18. listopad: Okupator poinje zaista evakuirati brigade u Gruu je bio 1, na Ploama 4. bataljun, koji je
Dubrovnik i minira sve komunikacije i vojne objekte... ostao kao posadni. Bataljuni 12.brigade su se odmarali 20. i
Naime, uslijed jakog pritiska 29. divizije i uspjeha 2. dal- 21. listopada u Dubrovniku, Komolcu, Mokoici i Uskoplju.
matinske brigade neprijatelj nije bio u mogunosti da izvri Formirana je komanda grada Dubrovnika.
evakuaciju tehnike i ratne o p r e m e komunikacijom Ivanica- Za zapovjednika Grada u Dubrovnik je poetkom pros-
Dubrovnik budui da je 2. bataljun 10. brigade ve ranije inca 1944. stigao potpukovnik Bogdan Pecoti. U Dubrovnik
uspio staviti p o d u d a r vatrom cestu kod sela Brgat. Radi toga je dola i k o m a n d a Junodalmatinskog (dubrovakog)
on je poduzeo sve da uniti sve ono to se nije moglo izvui, vojnog podruja. Doao je i tab V pomorsko obalskog sek-
ali u o v o m e nije p o t p u n o uspio zbog nedostatka vremena i tora.
snanog pritiska partizanskih jedinica. U b o r b a m a za osloboenje Dubrovnika ubijeno je i
Nijemci se 18. listopada povlae du Dubrovake rijeke zarobljeno oko 550 neprijateljskih vojnika. Samo je 2. dal-
prema Mokoici i Slanom. N a p a d na njemake snage u matinska zarobila 280 d o m o b r a n a i 50 Nijemaca, 30
Mokoici izvrio je 4. bataljun 12. hercegovake brigade orunika i kompletnu domobransku muziku od 20 lanova.
tijekom 19. listopada i poslije otrih borbi s njemakim zatit- Zaplijenjeno je 14 topova i haubica, veinom neispravnih, 3
nicama mjesto oslobodio, a nije nastavio gonjenje nepri- protuavionska topa (flaka), 2 minobacaa i druga ratna
jatelja prema Zatonu, Trstenu i Slanom. Tog dana 19. oprema. Nema potpunih podataka o naim gubicima.
listopada, kao i sutradan 20. listopada, jedinice 12. herce- U cilju to boljeg zatvaranja pravca povlaenja nje-
govake brigade nisu produile gonjenje neprijatelja. To je makih snaga iz Crne Gore i Albanije preko Dalmacije,
poelo tek 21. listopada kada su Nijemci bili daleko od Vrhovni tab je odobrio da se u rajon Dubrovnika iskrca
Dubrovnika. Odnosno, nakon osloboenja Dubrovnika u jedan britanski artiljerijski divizion od 12 orua
njegovu rajonu su zadrane 10. i 12. brigada, tako da je (211.art.divizion), a ubrzo za njim, kao njegova zatita, i
izostalo gonjenje neprijatelja u pravcu Slanog, to je, jedan k o m a n d o odred jaine 500 ljudi iz Flojd forsa.
svakako, bio propust. Tek je uveer 20. listopada tab 29. Iskrcavanje saveznikih snaga u Dubrovniku uslijedilo je na
divizije izdao zapovijest kojom je regulirao dalji rad jedinica
u duhu nareenja taba 2. u d a r n o g korpusa NOVJ. Prema
tome nareenju 10. brigada ide prema Kotoru i pridruuje Arhiv VII, k.l 151 II reg.br 9-10.
uporno insistiranje samih Engleza, koji su slanje pomoi IS
Arhiv VII, k. 27, reg.br.5/I5/-9.
uvjetovali iskrcavanjem u Dubrovnik, tako da je maral Tito Dubrovnik je doekao osloboenje 18. listopada 1944. dosta
poruen i s velikim rtvama civilnog stanovnitva. Prema podaci-
24. listopada javio Bazi NOVJ u Bariju: Neka Vlatko (Vlatko
ma Okrune dravne komisije za utvrivanje ratnih zloina oku-
Velebit, pr. N.A.) skrene panju Englezima da je nezgodno patora i njegovih pomagaa, grad Dubrovnik i njegovo okruje
to oni slanje materijala vezuju za ovo iskrcavanje artiljerije. (Korula, Mljet, Peljeac, Dubrovako primorje i Konavle) imali su
oko 4-000 ubijenih, zatvorenih i prognanih po raznim logorima
To su dvije odvojene stvari...-'S.
(Kazbek, Karmen, Lovrijenac, Lapad u Dubrovniku, onda kon-
Istovremeno je bilo predvieno, a Vrhovni komandant centracioni logor u Janjini na Peljecu, Prevlaka, Mamula itd.)
je bio odobrio 22. listopada, da se 1. i 2. eskadrila NOVJ s nevinih civila, a porueno je oko 6.000 stambenih objekata i druga
materijalna teta u vrijednosti od 27 milijuna amerikih dolara. Uz
aerodroma na Visu i u Italiji prebace na aerodrom u
ostale, poinjen je zloin u Lumbardi na Koruli, kada su Talijani
Konavlima, kako bi to efikasnije mogla podravati jedinice u oujku 1943. ubili mladog sujetsfeog ugleda kipara Ivu Lozicu, a
NOVJ. Meutim, one su kasnije prebazirane na aerodrom pijunirao ga je prof. Vicko Lipanovi, takoer iz Lumbarde, kojem
je sueno i koji je pogubljen na Datei, 26. listopada 1944- godine.
Zemunik kod Zadra.
Arhiv Hrvatske (sada Dravni arhiv Hrvatske) u Zagrebu i Arhiv
Tako je zavreno osloboenje Dubrovnika koji dogaaj Jugoslavije u Beogradu
16
spada u red krupnih uspjeha NOV u jesen 1944. godine -.
U dalmatinskom zaleu, kada je poela zavrna ofenzi- i etnike garnizone od Otria pa sve do Lapca. Protivnik je
va za osloboenje Dalmacije poetkom rujna 1944-, nalazile tu imao 3- bataljun 384. puka 373- legionarske divizije, 1. i
su se od dalmatinske obale pa do crte Duvno-Livno juna 2. bataljun 2. domobranske brigade i 3. i 4. brigadu 1. likog
Lika tri dalmatinske divizije - 9-, 19. i 20. To je bila dosta jaka etnikog k o r p u s a 1 9 . Prije n a p a d a tab 9. divizije stupio je u
operativna grupacija na koju je raunao tab 8. korpusa tajni dodir s domobranima i oekivao se njihov bijeg k par-
kada se poelo oslobaati Dalmaciju. U toj grupaciji je bilo tizanima, to se tijekom borbi i dogodio. Trea i 4. brigada
9 dalmatinskih brigada, s oko 20.000 boraca. Divizije su bile brzo su presjekli komunikaciju Knin-Lapac, ali su tada inter-
operativno dobro postavljene da mogu svaka na svom teri- venirale njemake rezerve od Bihaa (1. bataljun 383. puka
toriju oslobaati dalmatinske gradove i jaa neprijateljska 373. legionarske divizije). Povele su se otre borbe sve do
uporita. Ali, njihova je manjkavost bila u tome to jedna 16. rujna 1 * 3 , nakon ega je tab 8. korpusa zapovjedio 9.
drugoj diviziji nije mogla manevriranjem pomoi prilikom diviziji da se prebazira prema Bosanskom Grahovu i u
voenja teih borbenih radnji. Tako se 19. divizija nalazila Livanjsko polje. Do 21. rujna divizija se nala na novoj pros-
daleko od 9. i 20. divizije, bila je sama na sektoru sjeverne toriji, kada dobiva zadatak da n a p a d n e i oslobodi Livno.
Dalmacije; rijeka Krka i Kninska krajina su je odvajali od 9. Zapovijed je izdao tab 8. korpusa 8. listopada, iza ega
i 20. divizije. Takoer 9. divizija bila je sjevernije od crte pla- divizija se pripremila za osloboenje Livna 2 . o='
nine Dinare orijentirana na poloajima u junoj Lici kod Naime, za osiguranje glavnine 8. korpusa bilo je pred-
Lapca, Otria i Srba, a onda u Bosni na sektoru Livno- vieno da 9. divizija zatvori pravce koji iz doline Neretve
Duvno i Bosansko Grahovo, u b o r b e n o m dodiru sa 5. vode k srednjoj Dalmaciji. Pored toga, 9. divizija je trebala
bosanskim korpusom. Dalmatinska 20. divizija drala je usmjeriti svoju aktivnost u pravcu Livna, Duvna i Imotskog i
Dinaru i sve do obala Jadrana, a na istonom dijelu prema uspostaviti vezu sa 29. hercegovakom divizijom koja je
junoj Dalmaciji, do rijeke Neretve, nalazila se Grupa djelovala u istonoj Hercegovini.
junodalmatinskih partizanskih odreda.
Bogdan Pecoti 1 . bama su uniti/i oko 50 njemakih kamiona i zarobili oko 300
njemakih vojnika. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
O n o g istog dana kada je s Visa u ofenzivu osloboenja
Beograd, 1956. str. 262.
na Bra krenula 12. dalmatinska brigada, jedinice 9. divizije, 2
Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje Dalmacije, Beograd 1956,
koja je igrala vano mjesto u sustavu obrane na crti Grin, 4 Arhiv VII,k,842, reg.br.37/2.
5 Todor Radoevi n.dj.str. 190-195.
jer je zatvarala pravac koji iz Dalmacije, izmeu planina 5a
T.Radoevi str. 236-241.
Cincara i Ljubukog izvodi prema Kupresu i dolini Vrbasa. U 6
Arhiv VII, k.1100/1, reg.br.20-33/13 i K.1603,reg.br.27/12.
U Sinju su se nalazili dijelovi nje-
make 264. divizije, ali oni su se povukli
prema Klisu, a u Sinju je ostala ustako-
domobranska Borbena grupacija
Cetina, jakosti oko 1700 vojnika. tab
20. divizije mislio je od Klisa i Splita
odvojiti BG Cetina, ime se sloio tab
8. korpusa. Meutim, stoer ustako-
domobranske sinjske grupacije uoio je
tu nakanu 20. divizije pa se odluio na
povlaenje iz Sinja, to su i uinili 25.
listopada. Meutim, 8. i 9. dalmatinska
brigada odmah su krenuli u napad i
bono tukle ustae i domobrane prema
Dicmu i Klisu. U borbu je ubaena i 10.
brigada i onda su zajedno 9. i 10. briga-
da uli nou 25/26. listopad u naputeni
Klis, Dugopolje je oslobodila 3. preko-
morska brigada 26. divizije. Tada je 10.
brigada nastavila nastupanje prema
Borci 2 0 . divizije u tek osloboenom Sinju, listopad 1 9 4 4 . Solinu i Splitu u kojeg je ula ujutro 26.
Osloboenjem srednjodalmatinskih otoka - Braa, Za desant na kopno postojala je slobodna 12. dalmatin-
olte, Hvara, Korule i poluotoka Peljeca stvoreni su ska brigada na Brau i 3. prekomorska na Visu koja je brani-
povoljni uvjeti, solidna operativna osnovica da se moe la do 20. listopada Vrhovni tab i druge organe NOP-a nove
desantirati na kopno izmeu Omia i Makarske i zapoeti Jugoslavije i Dalmacije.
borbe za osloboenje Splita i dalje ibenika i Knina. Na sektoru izmeu Omia i Makarske i do Grljevca blizu
Postrojbe 26. divizije su se nalazile - na Brau 12. dalmatin- Stobrea nalazio se njemaki 738. puk 118. lovake divizije,
ska, na Visu 3. prekomorska, a u borbama kod Vukova klan- tri bojne 6. ustakog zdruga (brigade) i dijelovi 7. orunike
ca 1. i 11. dalmatinska brigada. Grupa junodalmatinskih pukovnije. Njemaka Vrhovna komanda 10. listopada
partizanskih odreda (Biokovski, Mosorski, Imotski i naredila je tabu 2. oklopne armije da se evakuira s jad-
Neretvanski) podinjeni su tabu 26. divizije. ranske obale u Dalmaciji i organizira obranu na crti Mostar-
Krajem rujna 1944. tab 8. korpusa namjeravao je 26. Knin-Velebit, tj. na tzv Grn (Zelenoj) liniji. Poetak
diviziju poslati u sjevernu Dalmaciju kako bi zajedno sa 9, evakuacije je bio 17. listopad prema planu Herstgewintter
19. i 20. divizijom presjekli prometnice koje vode preko (Jesenja bura). Tono 17. listopada poelo je povlaenje
Knina za Liku, ime se slagao i Glavni tab Hrvatske. preostalih dijelova 118. lovake divizije. Oni su nou 17/18.
Meutim, maral Tito nije prihvatio takvo stajalite, nego listopada napustili podruje Omia i povukli se u Zadvarje,
zapovjedio da se 26. divizija angaira, sa srednjodalmatin- kojom prilikom su poruili most na Cetini kod Omia. tab
skih otoka, na kopno izmeu Omia i Makarske i da se 118. divizije se iz Ljubukog preselio u Klobuk i onda 21/22.
1
dovri bitka kod Vukova klanca, po emu je i postupljeno . listopada svi su vlakovima i kamionima krenuli iz Dalmacije
na Srijemski front. Ovim je lijevi bok njemake 264. divizije
Prebacivanje tenkova s Braa u luku Krilo, listopad 1 9 4 4 . brigade, a kako se on imao povui prema
Omiu, na sektoru Makarske ostala je 3. prekomorska briga-
da. Uvoenjem 3. prekomorske brigade u cijelu operaciju
se u rajon Dubaca kod Brela, koja su brzo osloboena. U
gradu je osloboeno i 200 n a p a e n e i iscrpljene djece koja
Ulazak jedinica 2 6 . divizije u Makarsku 2 2 . listopada 1 9 4 4 .
su bila zatvorena u tzv. Ustakom domu.
Kod Dubaca njemaka i ustaka vojska je
pruila otpor 3. bataljunu 12. brigade, ali
su manevriranjem brzo savladani i krenu-
lo se na Zadvarje. Ovu borbu su
podravali savezniki teki topovi iz rajona
Povija s Braa, a ona saveznika baterija
tekih topova kalibra 155 mm kod
Nereia podravala je od Krila Jesenica
prema Splitu 1. bataljun 12. brigade. Kod.
Zadvarja je bio krai, ali estoki sudar, tako
da je Zadvarje osloboeno i sprijeen je
neprijatelj da baci u zrak, a pripremio je,
hidroelektranu Gubavicu (Kraljevac) na
Cetini. Nijemci i ustae su gonjeni prema estanovcu, gdje desanta na kopno nije bilo cjelishodno, uinjen je promaaj,
je 3. bataljun ostao neko vrijeme u obrani djelovanja drugih jer je dola tamo gdje vie nije bilo neprijatelja, b o r b e su
postrojbi 12. brigade^. prestale. Smatra se da bi bilo bolje da se s Visa o d m a h 3.
Za to vrijeme dijelovi 3- bataljuna 12. brigade od Brela prekomorska brigada angairala prema Splitu, ali nije, tako
su krenuli prema Bakoj Vodi i Makarskoj. Njemako-usta- da nije uestvovala ni u osloboenju Splita, nego se tek
ka posada u Bakoj Vodi uurbano se spakirala i pobjegla u
3
N.Ani, 12. dalmatinska brigada, n.dj.str.110-114. Trgo Fabjan,
Makarsku. To su bili dijelovi njemakog 738. puka i 2.
Osloboenje Dalmacije, VlG,br.3-4/19S5,
bataljun 9. ustake brigade. Tijekom 19. listopada jedinice 3. 4 Arhiv VII, k.1100/1, reg.br.20-5113-
angaira neto prema Klisu, a vie od Solina prema Trogiru Sadraj toga je u tome to je sada 8. korpus mogao
kojeg je oslobodila 28. listopada 1944^. poeti izvoenje korpusnih operacija u kojima e angairati
tab 8. korpusa izdao je 20. listopada 1944. zapovijed da dvije ili vie divizija. Ustvari, osloboenje Dalmacije od
se 26. divizija angaira za osloboenje Splita. Sutradan, 21. Splita do Neretve, tj. skoro cijele srednje Dalmacije, na jugu
listopada, kod Vrdova na Dinari, tragino je poginuo zapov- od otoka i obale prema unutranjosti do crte Livna i Duvna,
jednik 8. korpusa general-major Vlado etkovi. On je tog a na zapadu sve do Nina (jer je 19. divizija privodila kraju
dana u 9,45 sati poletio s polja kod Tieva, gdje se nalazio osloboenje sjeverne Dalmacije) front 8. korpusa se primje-
tab 8. korpusa, ali su njegov avion na putu za Vis kod rio neposredno na prometnicu Split-Trogir-ibenik-Drni-
Vrdova oborili engleski zrakoplovi. Dunost zapovjednika Knin, gdje je sabijena glavnina njemake 264. divizije.
korpusa preuzeo je naelnik taba, pukovnik Milan Nastupila je vrlo povoljna situacija da se dovede u poziciju
Kupreanin, koji vodi 8. korpus sve do poetka Kninske tuenja i posljednje njemake, ustako-domobranske i et-
6
operacije . nike snage u Dalmaciji.
Bitka za osloboenje Splita mogla je poeti. Od istoka se Pojavom 26. dalmatinske divizije uz morsku obalu kod
koncentrirala 12. brigada s tenkovima i topnitvom, a od Splita, onda 20 divizije kod Sinja i Drnia, 19. divizije pred
Sinja je dola 10. brigada 20. divizije. S Braa, od Nereia Zadrom, zavrena je prva etapa ofenzive 8. dalmatinskog
djelovala je saveznika dalekometna artiljerija. korpusa i mogla je poeti druga i posljednja etapa korpusne
Pomorski desant 26. divizije na sektoru Makarske - Omi ofenzive za konano osloboenje Dalmacije.
prvi je vei desant takve nakane kojeg je izvela NOVJ. Iako
su desantirale samo dvije brigade, a s obzirom na vojno
5 N.Ani, 12.dalmatinska brig ada, n.dj.str.l 16., Trgo Fabjan,
znaenje toga, ova b o r b e n a djelovanja imaju operativno Osloboenje Dalmacije, VIG br. 3-4/1955
6
znaenje. Arhiu VII ,k.523,reg.br.l2/2. Todor Radoeui, n.dj.str.160.
VI.
SPLITSKA OPERACIJA
Neposredne b o r b e za osloboenje Splita poele su Borbe za osloboenje Splita poele su iskrcavanjem 12.
sredinom listopada 1944. godine. U njima sudjeluje 12. dal- dalmatinske brigade od Krila Jesenice do Bake Vode, 18.
matinska i 3. prekomorska brigada 26. divizije, dijelovi 2. listopada, i nastupanjem 20. divizije u rajonu Sinja 24.
tenkovskog bataljuna. 1. tenkovska brigada NOVJ i dijelovi listopada, a zavrile se 28. listopada, kada je osloboen
1. haubikog diviziona Artiljerijske grupe 8. korpusa. Sa Trogir. Glavni dogaaj u svemu tome je osloboenje grada
sjevera, od Sinja i Klisa, nastupili su 10. i jedan bataljun 9. Splita 26. listopada 1944. godine.
dalmatinske brigade 20. divizije, dijelovi Mosorskog parti- Borbe za osloboenje Splita u stvari nisu ni v o e n e u
zanskog odreda i 3. prekomorska brigada. U b o r b a m a za s a m o m gradu, ve na njegovim prilazima, i to od pravca
osloboenje Splita sudjeluje Mornarica NOVJ, 1. i 2. Omia i Sinja, otuda su nastupale brigade 26. i 20 divizije.
eskadrila avijacije NOVJ, i jedinice i ustanove Splitskog Glavni sudari bili su istono od Splita, od Stroanca do
vojnog podruja. Zrnovnice i Mravinaca, onda na grebenu Mosora, kod
Dugopolja i Dicma, na prilazima Klisu i u Katelima, kod Sv. Za obranu rajona Splita Nijemci su angairali cijeli 892.
Kaja, i Divulja. Meutim, nekih otrih i dugotrajnih borbi pjeadijski p u k 264. pjeadijske divizije s ojaanjima.
oko Splita nije bilo, jer to podruje Nijemci nisu odsudno Komandno mjesto puka bilo je u Klisu. Komandirao je
branili. Takav njemaki postupak potpuno se uklapa u cio pukovnik Mller (Miler). Puk je imao tri bataljuna, svaki po
splet njihovih mjera u to vrijeme, u zamisli povlaenja s jad- etiri ete, ukupno 12 eta. Prvi bataljun bio je u rajonu
ranske obale Dalmacije i posjedanje linije Mostar - Knin. Trogira, drugi oko Klisa i rnovnice, a Trei u Katelima. Od
Sve je to bilo inicirano opim razvojem tadanje vojno-poli- ojaanja puk je imao artiljeriju 2. diviziona 264. divizije i 3.
tike situacije, stanjem njemake vojske u Jugoslaviji i etu inenjerijskog bataljuna. Osim toga, na obali oko Splita
posebno u Dalmaciji, pobjedama koje je izvojevala NOVJ u bile su jedinice 944. artiljerijskog puka obalne artiljerije
opoj ofenzivi prve etape za k o n a n o osloboenje kopnene vojske i obalni artiljerijski divizion 948. mornar-
Jugoslavije. ikog artiljerijskog puka. S Nijemcima oko Splita nalazili su
U svom ofenzivnom nastupanju do kraja 1944. godine se 3. i 26. ustaki bataljun 6. ustake brigade, Oruniko
jedinice 26. divizije razbile su njemake snage i oslobodile zapovjednitvo, upska redarstvena oblast, domobrani i
Bra, Hvar, oltu, Korulu i poluotok Peljeac i bile su slo- mornari NDH, te 2. domobranski graevinski bataljun. Sve
b o d n e da p o n u novu etapu za osloboenje dalmatinske te snage bile su pod b o r b e n o m grupom Mller.
jadranske obale, orijentirajui se prema Splitu i dolini Njemako-ustaka obrana Splita bila je organizirana u tri
Neretve. U prvom naletu Drvenik nije osloboen, jer su ga linije poloaja i to:
Nijemci u p o r n o branili zbog poloaja oko Splita i ibenika i Prva ili vanjska linija o b r a n e Splita ila je od Stroanca
zbog pomorskog puta sa sjevernim J a d r a n o m . na morskoj obali, preko grebena Perun i sela rnovnice na
Sve se to odvijalo u kontekstu poetne zamisli taba 26. istoku: preko Pliivca i Debelog brda (k.l043) na Mosoru,
divizije, iskazane u zapovijesti od 28. rujna, prema kojoj je Dugopolja, Koina brda (k. 487), Koteka (k. 644), sela Grlo
na kopno istovremeno trebalo prebaciti tri brigade i oslo- i Klisa na sjeveru. Nijemci i ustae su ovu liniju obrane pos-
boditi Split dvojnim obuhvatom - od Omia s istoka i jeli grupno. Poloaji nisu bili povezani jedinstvenim siste-
ibenske Rogoznice sa zapada, to je kao zadatak dobila 12. m o m rovova i saobraajnica, ali su zatvarali sve pravce koji
brigada. Juno od nje, za nastupanje prema Makarskoj, bila od istoka i sjevera vode u Split. Na toj liniji obrane nalazio
je predviena 1. proleterska, a prema dolini Neretve 11. dal- se 2. njemaki i 26. ustaki bataljun. Nijemci su imali 5. etu
matinska brigada. Trea prekomorska brigada i dva batalju- u Kuinama, 6. etu u rajonu Klis-Grlo. 7- etu u Zrnovnici,
na 11. brigade nalazili su se na Visu za osiguranje Vrhovnog a 8. etu u selu Marin. Ta eta imala je pripremljene
taba, AVNOJ-a i N a c i o n a l n o g komiteta o s l o b o e n j a poloaje na Mosoru, u rajonu Pliivac (k. 1077) - Debelo
Jugoslavije. brdo (k. 1043).
Kolika je za neprijatelja bila vanost Splita, najbolje se U Klisu se nalazio tab 892. pjeadijskog puka sa tab-
vidi iz injenice da je pred samo osloboenje grada u Split, n o m etom i artiljerijskom baterijom 2. diviziona 264. arti-
u kolovozu 1944-, doao njemaki feldmaral Maximilian ljerijskog puka. S Nijemcima oko rnovnice, na grebenu
von Weichs (Vajks), komandant Jugoistoka. On je zajedno s Perun i kod Stroanca, nalazio se ustaki 26. bataljun s tri
komandantom 264. pjeadijske divizije general-pot- ete.
pukovnikom Albinom Nacke (Nake), mornarikim koman- Druga linija njemake o b r a n e ila je od Kile (t.t. 210) i
dantom june Dalmacije kapetanom bojnog broda Fridrichs obuhvaala je Solin i Katela i povezivala se s o b r a n o m
(Fridrihsom) i drugim vojnim rukovodiocima 8. i 9. Trogira. Ta linija o b r a n e bila je jako posjednuta u rajonu
kolovoza izvrio inspekciju trupa i poloaja 1 . Solina i Katela s dosta vatrenih sredstava protuzrane
Njegov dolazak u Split bio je u vezi zamisli njemake obrane.
Vrhovne komande o povlaenju s otoka i dalmatinske obale
dublje u unutranjost, na liniju Mostar-Knin, tzv. liniju
1
Grn. Kronologija Splita 1941.-1945. UIRPI. Split str.331.
Trea linija njemako-ustake o b r a n e o b u h v a a l a je sam su imale zadatak da osiguravaju p o j e d i n e znaajnije objek-
grad Split i nalazila se na morskoj obali i ivicama grada, ori- te u g r a d u i okolici.
jentirana za o b r a n u od p o m o r s k o g d e s a n t a i p r a v a c a koji od Da bi se sprijeilo unitenje tvornice c e m e n t a Majdan,
Stobrea, Splitskog polja i Solina v o d e u grad. I o v d j e je 19. listopada t a j n o je u n j u u b a e n a g r u p a od est b o r a c a iz
o b r a n a organizirana u g r u p n o m sistemu, jako u t v r e n a i K o m a n d e mjesta Split i dva terenska radnika p o d rukovod-
p o s j e d n u t a poglavito artiljerijskim jedinicama. stvom Vlade Radia, Marinova iz Klisa, koji je u suradnji sa
Glavne njemake i ustako-domobranske ustanove a n d a r i m a 25. listopada osujetio n j e m a k e n a m j e r e . S istim
nalazile su se u g l a v n o m na splitskoj obali i u pojedinim ciljem u Split je 23. listopada u a o m a j o r Ivo Purii, koman-
z g r a d a m a u gradu. d a n t Splitskog v o j n o g p o d r u j a , s 20 b o r a c a , i z a j e d n o s
Tako je u Splitu i oko n j e g a bilo vie od 150 do 200 artil- terenskim radnicima, ilegalcima i aktivistima, spasio grad od
jerijskih cijevi zemaljske, o b a l n e i p r o t u z r a n e artiljerije. U veih razaranja. Na tim z a d a c i m a Partija je aktivirala i poje-
p r o t u z r a n o m i p r o t u d e s a n t s k o m smislu Split je bio j e d a n dine d o m o b r a n e i m o r n a r e NDH koji su ilegalno radili za
o d najbolje b r a n j e n i h g r a d o v a . Z a p r o t u z r a n u o b r a n u narodnooslobodilaki pokret.
a n g a i r a n o je oko 80 p r o t u z r a n i h t o p o v a i mitraljeza Poetni n a p a d p r e m a Splitu, na osnovi n a r e e n j a taba
raznih kalibara, ak i protuzrani topovi 88 m m , koji su se 26. divizije, izvela je s a m a 12. brigada i to s 1., 2. i dijelovi-
smatrali najboljim u D r u g o m svjetskom ratu. Obalni r u b je ma 4. bataljuna. Ujutro 21. listopada p o d u z e t je n a p a d na
branilo 11 n j e m a k i h baterija artiljerije na J a d r a n u . Tu su neprijateljska uporita od Grljevca do p a d i n a Mosora iznad
se nalazili i d a l e k o m e t n i topovi kalibra 152 m m . Sve arti- sela Zrnovnice. Prvi bataljun n a p a d a o je o b a l o m p r a v c e m
ljerijske jedinice bile su o b j e d i n j e n e u O b a l n u artiljerijsku Grljevac-Stroanac. Drugi bataljun n a s t u p a o je g r e b e n o m
g r u p u Split. Perun p r e m a kapeli Sv. Jurja, etvrti bataljun n a p a d a o je
Od n j e m a k i h ratnih b r o d o v a u Splitu su najvie bili N i j e m c e i ustae u rnovnici. D e s n o od toga bataljuna nije
locirani manji brodovi, k a o to su t o r p e d n i i desantni amci bilo naih snaga. Tu su trebale biti jedinice Mosorskog parti-
iz 3. i 7. flotile t o r p e d n i h i 771. bataljuna jurinih desantnih zanskog o d r e d a , ali su se o n e nale p r e m a Dugopolju i
a m a c a . Split i okolica bili su najprije od p o e t k a svibnja Dicmu, tako da je bio otkriven desni b o k i pozadina 12.
1944., p o d k o m a n d o m n j e m a k o g p o m o r s k o g k o m a n d a n t a b r i g a d e u n a p a d u na rnovnicu, zbog e g a se odustalo od
srednje Dalmacije, o n d a d o p o e t k a listopada p o d nje- daljeg n a p a d a .
makim pomorskim k o m a n d a n t o m june Dalmacije, a na N a p a d 12. b r i g a d e izveden na vanjsku o b r a n u Splita
kraju su predani pomorskom komandantu sjeverne nije d a o oekivane rezultate. J e d i n o je 1. bataljun oslobodio
Dalmacije k a p e t a n u b o j n o g b r o d a Weygoldu (Vejgoldu). Grljevac, a ostali bataljuni su vraeni na polazne poloaje.
Osim masovnog minsko-eksplozivnog zapreivanja Nijemci i ustae pruili su snaan otpor. U t o m e ih je naroi-
Nijemci su u Splitu i oko n j e g a planirali r u e n j e pojedinih to podrala artiljerija s v a t r e n i h p o l o a j a k o d Klisa,
objekata na komunikacijama, znaajnih industrijskih Mravinaca i Solina. Postalo je jasno da se s tako slabim
objekata i vanijih zgrada. U tu svrhu u Split je 4. travnja s n a g a m a n e m o e probiti njemako-ustaka vanjska o b r a n a
1944. iz B e o g r a d a d o a o n j e m a k i g e n e r a l Banzig (Bancig), Splita i da je p o t r e b n a v e a tenkovska i artiljerijska podrka
k o m a n d a n t inenjerije G r u p a armija F, koji je s vojnim napada.
k o m a n d a n t i m a razmotrio sve m j e r e r u e n j a lukih objeka- To je uvjetovalo da je tab 26. divizije n a r e d i o da se 3.
ta i instalacija. prekomorska p o v u e iz Makarske i Bake Vode i uputi
Rukovodstvo narodnooslobodilakog pokreta Splita b r o d o v i m a p r e m a Omiu. Istovremeno je o d l u e n o da se
doznalo je za n j e m a k e n a m j e r e i p o d u z e l o je o b i m n e m j e r e na obalu poalju p o j a a n j a s Braa u tenkovima i artiljeriji, i
zatite. U t o m e je p u n u aktivnost p o k a z a o Okruni komitet to dijelovi 2. tenkovskog bataljuna 1. tenkovske brigade i
KPH za Srednju Dalmaciju, Mjesni komitet KPH i Gradski dvije baterije 1. haubikog diviziona Artiljerijske g r u p e 8.
N O O u Splitu. F o r m i r a n e su b o r b e n e i u d a r n e g r u p e sas- korpusa.
tavljene od lanova Partije. SKOJ-a i drugih antifaista, koje U t o m istom v r e m e n u , d o k se 26. divizija iskrcavala na
Borci 2 6 . divizijena splitskoj rivi, 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4
obalu i vrila koncentraciju istono od Splita, sjevernije, u Tako su se oko Splita nale od operativnih jedinica
rajonu Sinja prikupljale su se brigade 20. divizije i sukobile s dijelovi 20 i 26. divizije (tri narodnooslobodilake brigade -
ustakom Borbenom grupom Cetina. Naime, tab 8. kor- 10. i 12. dalmatinska i 3. prekomorska), jedna eta tenkova
pusa ekao je da se 26. divizija iskrca na kopno, pa da s 2.tenkovskog bataljuna, u prebacivanju dvije baterije 1.
njom, 20. divizijom, Dinarskim i Mosorskim partizanskim haubikog diviziona Artiljerijske grupe 8. korpusa. Od parti-
o d r e d o m istovremeno n a p a d n e neprijatelja na itavom ter- zanskih jedinica bio je tu Mosorski partizanski odred, prema
itoriju od Sinja do Splita. U noi 5/6. listopada iz Sinja Dugopolju, a Dinarski kod Sinja.
povukli su se u Klis dijelovi 264. pjeadijske divizije, tako da Od jedinica i ustanova vojnopozadinske vlasti bile su
je oko Sinja ostala sama ustaka Borbena grupa Cetina, dvije partizanske ete Splitskog podruja i etiri komande
2
jaine oko 1700 vojnika . mjesta sa svojim straarskim-zatitnim jedinicama.
Od organa vojnopozadinske vlasti teritorij oko Splita Mornarica NOVJ vrila je prebacivanje jedinica i materijal-
pokrivalo je Splitsko vojno podruje, koje je poetkom nih sredstava s Visa i Braa na kopno i osiguravala
listopada 1944. godine imalo Komandu mjesta Split, sa pomorske komunikacije.
sjeditem u selu Korucu, Komandu mjesta Mu u Donjem Od saveznikih snaga na Brau, na vatrenim poloajima
Muu, Komandu mjesta Katela u selu Strievi i Komandu izmeu Nereia i Donjeg Humca, nalazila se britanska
mjesta Trogir u selu Gustirni (na obali), ukupno 704 borca i baterija dalekometne artiljerije (kalibra 94 mm.), koja je
rukovodioca. Komanda mjesta Split osnovana je u srpnju vodila borbu s njemakom dalekometnom artiljerijom kod
1944. godine. A njen komandant bio je Pavao Roje. Sjedite
Splitskog vojnog podruja bilo je u Brtanovu, a komandant 2
I.Knezoui, i M.urin, 10. dalmatinska brigada. Split 1977.,
podruja bio je major Ivo Purii. str. 195-201.
Stobrea i time osiguravala prebacivanje jedinica NOVJ na na Perun i iz rajona kapele Sv. Jurja u dolini rnovnice,
kopno i prema S t r o a n o A usprkos jakoj vatri njemake artiljerije s Kile i od Firula.
Zranu zatitu i podrku vrila je X. i 2. eskadrila NOVJ, Prema rnovnici napadali su 2. i 4. bataljun 12. dal-
detamani koje su bili na aerodromu Vis i u Junoj Italiji. matinske brigade. Napad je uspio iako su Nijemci i ustae
Na planu osloboenja Splita radili su tab 8. korpusa i pruili snaan otpor i imali dobru vatrenu podrku artiljeri-
tab 26. divizije. Jo dok su se nalazili na Visu Vrhovni tab je. Ispred dva naa bataljuna nale su se dvije njemake ete
NOV i POJ i Vrhovni komandant maral Tito usmjeravali su (jedna u rnovnici, a druga u selu Marin) i ustae. Bataljuni
26. diviziju u ofenzivnim naporima na srednjodalmatinske su zauzeli rnovnicu, osim kolske zgrade, obili njemake
otoke i obalu, jer je jedan od osnovnih ciljeva prve faze poloaje i krenuli izmeu Korenice i Mravinaca prema
ofenzive 8. korpusa bio osloboenje Splita. Nad tim pitanji- Splitu. Naveer oko 23 sata u rnovnici je likvidirana pre-
ma bdjela su i rukovodstva narodnooslobodilakog pokreta ostala neprijateljska posada koja se nalazila u kolskoj zgra-
Dalmacije. Svoje n a p o r e za osloboenje grada usredotoila di. U tom n a p a d u bataljuni 12. brigade imali su podrku
su i ilegalna rukovodstva NOP-om na elu organizirajui i dijelova 2. tenkovskog bataljuna. Ubijeno je 20 nepri-
pripremajui stanovnitvo za osloboenje. jateljskih vojnika, 15 zarobljeno i 20 ranjeno. Neprijatelj se u
N a p a d jedinica 26. i 20. divizije na njemako-ustaku toku noi povukao. Gonjenje nije ilo brzo, jer je te noi bilo
splitsku i sinjsku grupaciju p o e o je 25. listopada, ime se jako nevrijeme i tenkovi su morali saekati jutro pa onda
poela realizirati druga etapa splitske operacije. Tog dana krenuti prema Solinu. Ujutro oko 6.00 sati 26. listopada
avijacija 1. i 2. eskadrile NOVJ u dva navrata tukla je nepri- jedinice 12. dalmatinske brigade su bez b o r b e ule u Split,
jatelja u Klisu. Prvi n a p a d je izveden izmeu 9,35 i 10,45, a doekane od stanovnitva s velikim veseljem. Zarobljeno je
drugi poslije p o d n e od 14,10 do 15,10 sati. Teite zranog 700 domobrana, andara i policajaca i zaplijenjena je velika
n a p a d a bili su vatreni poloaji njemake artiljerije u tvravi koliina ratne opreme^.
Klis i k o m a n d n o mjesto njemakog 892. pjeadijskog puka. Bez obzira na sve to, neprijateljski poloaji na prvoj, dru-
Naredna tri dana - 26., 27. i 28. listopada, kada su najvie goj i treoj liniji obrane Splita s istone strane bili su
trebali zrakoplovi podrati n a p a d i gonjenje Nijemaca i najveim dijelom prvog dana n a p a d a probijeni. Nijemci i
ustaa, nisu se pojavili nad bojitem radi kinog i oblanog ustae su se povukli tek u toku noi 25/26. listopada nakon
vremena - kako stoji u bojnoj relaciji 1. lovake eskadrile to su u sudaru s 12. brigadom doivjeli poraz i poto su
4
NOVJ . izgubili kljune pozicije istono od grada. To priznaje i tab
Dalmatinska 12. brigada istovremeno je 25. listopada njemake 264. divizije, u Dnevniku kojeg za 25. listopad
1944. godine krenula u n a p a d s tri bataljuna - 1., 2. i 4. na pie: Neprijatelju je uspjelo da nae jedinice koje su se nalazile
frontu od Stroanca do rnovnice. na istonoj divizijskoj granici privremeno okrui. Ovdje se
Prvi bataljun n a p a o je i razbio njemako-ustake snage nije radilo o nekom v e e m okruenju, osim to je bila opkol-
u Stroancu i stigao do blizu mosta na rijeci rnovnici ispred jena neprijateljska grupacija kod kole u rnovnici. Vie je
Stobrea. Iz podzemnih tunela istono od mosta Nijemci su ovdje rije o razbijanju njemako-ustakih snaga koje su pri-
pruili estok otpor, ali su savladani. Meutim kako je most padale njemakom 2. i ustakom 26. bataljunu, to ih je,
na rijeci rnovnici bio poruen, nije se brzo mogla prijei pored ostaloga, prisililo na povlaenje prema Solinu i
rjeica. Glavnina bataljuna je nastavila s n a p a d o m , prela Katelima.
rijeku rnovnicu i poela nastupanje prema njemakim Kad je 25. listopada probijen s istone strane front nje-
poloajima na Kili i oko Firula, i s istone strane prodrla u make b o r b e n e grupe Mller, iza 2. i 4. bataljuna 12.
grad.
Za to vrijeme jedna eta 1. bataljuna izvrila je n a p a d na
neprijateljske snage na grebenu Perun i uspjela ih odbaciti 3
AVIl.k.l 103-1 br.reg.l-4
prema kapeli Sv. Jurja gdje se vodila jaa borba. Pod 4
Arhiv VII k. 16A.br.reg.4ll.
5
snanim pritiskom naih boraca neprijatelj je b a e n s grebe- Arhiv VII.k. 1103. br. Reg. 5-7.
Oko Dugopolja nalazile su se
ustae iz Borbene grupe
Cetina koji su organizirali
poloaje oko Dugopolja.
Naroito su jako bili utvreni
poloaji u selu Bali, na Gradini,
kod crkve Sv. Roka u Dugopolju
i kod crkve Sv. Gospe na
raskrsnici putova Dicmo-
Dugopolje i u samom
Dugopolju, gdje se nalazilo vie
armirano-betonskih bunkera.
Ustae je podravala njemaka
artiljerija s Klisa i minobacai iz
Ulazak u Split, 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4 .
sela Grlo.
Ujutro 25. listopada jedinice
1. bataljuna 3. preko-
brigade pokrenula se morske brigade dole su u
glavnina 3. prekomorske dodir s ustaama juno i
brigade koja nije imala istono od Dugopolja,
dodira s neprijateljem, sve razvile se za borbu i
dok 26. listopada nije izvrile napad. Bez obzira
stigla u Solin. S njom se na teko krako zemljite i
kretala i tenkovska eta 2. jaku obranu neprijatelja
tenkovskog bataljuna. prekomorci su brzim
Tenkovi su ujutro 26. napadom razbili ustaku
listopada stigli do rijeke obranu oko Dugopolja,
rnovnice, koju nisu prodrli u mjesto, unitili
mogli brzo prijei zbog vie ustakih bunkera i oko
'Slobodna Dalmacija" je posebnim izdanjem popratila osloboenje
nadolih voda s junih 13 sati oslobodili
glavnog grada Dalmacije 2 6 . 1 0 . 1 9 4 4
padina Mosora i Dugopolje.
poruenih mostova. Kada Glavni napad 20. diviz-
su tenkovi preli rijeku rnovnicu, krenuli su preko ije na neprijateljsku grupaciju u rajonu Sinja otpoeo je
Mravinaca za Solin, ali su se dosta sporo kretali radi minskih takoer 25. listopada, u isto vrijeme kada se ustaka
polja koja su se morala oistiti, tako da su tenkovi stigli u Borbena grupa Cetina poela povlaiti prema Dicmu.
Solin tek oko podne 26. listopada, kada se neprijatelj Direktno na Sinj krenuli su 8. i dijelovi 9. brigade i Dinarski
povukao u pravcu Katela^. partizanski odred, koji su ga brzo oslobodili. Iz Sinja prema
U isto vrijeme kada je 25. listopada poeo napad 12. Dicmu, u gonjenju ustaa, krenula su dva bataljuna 8.
brigade 26. divizije prema Splitu i 1. ete 2. bataljuna 3. brigade i jedan tenk. Za to vrijeme ve su juno od Dicma
prekomorske brigade na Mosoru, neto sjevernije, juno od bili 10. brigada i dijelovi Mosorskog partizanskog odreda,
Dugopolja pojavio se 1. bataljun 3. prekomorske brigade,
koji je imao zadatak da oslobodi Dugopolje i produi nastu-
6 Trea prekomorska brigada je nastauila djelovati od Solina prema
panje prema Klisu. Trogiru.
Ujutro 26. listopada jedinice 10. brigade stigle su u Solin i oko
7 sati u Split, gdje je 4. bataljun te brigade zarobio oko 200
neprijateljskih vojnika. Poslije toga su dijelovi 10. brigade
napustili Split i vratili se u Klis i Dicmo radi odmora.
U b o r b a m a od Sinja do Klisa 20. divizija je, pored ubi-
jenih zarobila 1680 neprijateljskih vojnika i oficira, m e d u
kojima i zapovjednika ustake Borbene grupe Cetina
pukovnika Potonika. Zaplijenjeno j e l i topova, 74 mitra-
ljeza i pukomitraljeza, 36 minobacaa, 2208 puaka i druga
ratna oprema. Jedinice 20. divizije imale su samo 9 mrtvih i
31 ranjenog.
Istovremeno kada su jedinice 20. i 26. divizije vodile
borbu oko Splita i Sinja, prema Splitu su krenule i jedinice
Splitskog vojnog podruja. U toku 25. listopada Komanda
Splitskog vojnog podruja doznala je da Nijemci namjer-
avaju napustiti Split, pa je o d m a h uputila dio svojih snaga u
izvianje njemakih poloaja kod Klisa, Solina i Katel
Suurca. Za taj zadatak Komanda podruja imala je dvije
partizanske ete. Izvianjem je utvreno da su Nijemci
napustili znatan dio svojih poloaja, izmeu kojih se u toku
dana 25, listopada probila jedna desetina u centar Solina.
Oni su naili na osiguranje Nijemaca blizu raskrsnice putova
Solin-Klis i kod mosta na rijeci J a d r o koji je bio poruen.
Koristei sumrak iz Solina su jedinice Splitskog vojnog
podruja krenule za Split u koji su, prema njihovom bor-
O s l o b o e n j e Sinja, Klisa, Solina i Splita 2 5 . - 2 6 . listopada 1 9 4 4 .
b e n o m izvjetaju, uli u toku noi 25/26. listopada 1944.
Preuzeto iz L. Knezovi: Deseta dalmatinska udarna brigada, Split 1 9 7 7 .
godine.
Dok su se jedinice NOV pribliavale Splitu, u gradu je
koji su posjedanjem poloaja izmeu Dicma i Dugopolja, na bilo sve na oprezu. Pod rukovodstvom Mjesnog komiteta
liniji Bubovaa - Kriie - Orlovaa, zatvorili odstupnicu KPH i Gradskog NOO-a naoruane b o r b e n e i u d a r n e grupe,
ustaama. Tada se preko Male Gradine, zapadno od Dicma, lanovi Partije i SKOJ-a, antifaisti i drugi rodoljubi, zajedno
pojavila i glavnina 9. brigade. Poeo je koncentrini n a p a d s ubaenim borcima Komande mjesta Split i onim domo-
na ustae u rajonu Dicma, koji su potpuno razbijeni i prisi- branima i mornarima NDH koji su se prikljuili narod-
ljeni na predaju. Samo se nekoliko ustakih grupica spasilo nooslobodilakom pokretu, uvali su od ruenja i unita-
bijegom, ostali su zarobljeni. Time je ustaka Borbena grupa vanja najznaajnije objekte u gradu. Novinar Kisi opisuje
Cetina prestala postojati. da su Nijemci 25. listopada oko 22 sata bacili u zrak dio
Nakon razbijanja ustaa kod Dicma 10. brigada i 1. obale i zapalili skladite municije u kui Katalini na igi i da
bataljun 9. brigade krenuli su prema Klisu. Tu su jedinice 10. su u toku noi posljednji njemaki vojnici napustili Split
brigade dole u dodir s 1. bataljunom 3. prekomorske brigade ostavljajui alost, u s p o m e n e nasilja, bombardiranja i
koji je oslobodio Dugopolje. Poslije slabog otpora neprijatelj pljaku. Rano ujutro kod crkve Duica ubijen je ustaki
se povukao iz sela Grlo, a onda i iz Klisa. U naputeni Klis se zapovjednik major Bednjanac kada je automobilom nam-
ulo u toku noi 25/26. listopada. Gonjenje neprijatelja nije jeravao pobjei iz grada.
nastavljeno tijekom noi zbog velikog broja minskih polja. Iako je padala kia, ve u 6,30 sati sav Split bio je na
k o n a n o je o s l o b o e n o s a m o
nekoliko gradova Jugoslavije,
kao to su Beograd, Ni i Novi
Sad. Prema tome, Split je jedan
od prvih veih gradova
Jugoslavije koji su konano
osloboeni, i to bez uea
ikakvih snaga sa strane. Split je
oslobodila sama NOVH.
Prisustvo jedne britanske baterije
na Brau moe se pri tome zane-
mariti.
Osloboenje Splita imalo je
B r o d o v i M o r n a r i c e N O V kod Splita u vrijeme osloboenja grada, listopad 1 9 4 4 . svoje politiko znaenje s
obzirom na ondanju britansku
politiku, naroito na Churchillovu
ulici. Na vijest da dolazi NOVH oduevljenju nije bilo kraja. reokupaciju balkanskog prostora i razne kombinacije o
Prve jedinice NOVH doekane su najsveanije, najradosni- saveznikom iskrcavanju u Dalmaciji, pri e m u je Split tre-
je. Crkvena zvona su slavila. Split je bio okien hrvatskim i bao imati svoju posebnu ulogu.
jugoslavenskim zastavama. Oko 10 sati paradnim korakom Veliko je i vojno znaenje Splita. Na prvom mjestu svo-
gradom su marirale jedinice 12. brigade koje su bile pred- jom pozicijom Split je snano utjecao na ofenzivne n a p o r e
viene da same uu u Split i da na sveani nain sim- 8. korpusa i Mornarice NOVJ, jer bez osloboenja Splita
boliziraju ulazak jedinica NOVH u grad. nije se moglo zamisliti konano osloboenje ostalih krajeva
Osloboenje Splita Dalmacije i razvoj borbenih djelovanja prema Bosni i Lici.
bilo je za narodnooslo- Zatim, Split je svojim ljudskim i materijalnim rezervama
bodilaki pokret od ojaao sposobnost 8. korpusa i Mornarice NOVJ za daljnju
presudne vanosti, jer ofenzivu. Trebalo je, uostalom, to prije osloboditi Split i kao
su na to djelovali poli- centar kopnenih i pomorskih komunikacija za ofenzivu
tiki i vojni razlozi. prema unutranjosti i zapadnim krajevima Jugoslavije.
Politiki je
osloboenje Splita
znailo jednu od velik-
O s l o b o e n i Split, 2 7 . listopada 1 9 4 4 . u trenutku dolaska dalmatinskih
ih pobjeda u zavrnoj
rukovodilaca s Visa u Split
ofenzivi NOV.J, sa
snanim politikim
efektom ne samo u
Dalmaciji nego i u
Jugoslaviji. Prije Splita
Borbe za osloboenje sjeverne Dalmacije najdue su Na operativnom podruju sjeverne Dalmacije, junog
trajale u cijeloj Dalmaciji. Poele su 7. rujna, a zavrile dijela Like i zapadnog dijela Kninske krajine nalazila se 19.
osloboenjem Zadra 31. listopada 1944. Toliko su trajale dalmatinska divizija (zapovjednik pukovnik Stanko Parma,
b o r b e u sjevernoj Dalmaciji zbog odluke njemakog zapov- komesar potpukovnik Petar Babi) sastav koje su inile 5., 6.
jednitva koje je posebno cijenilo operativnu i strateku vri- i 14. dalmatinska brigada, onda - Kninski, Prominski,
jednost tog dalmatinskog podruja. Prvo radi znaajnih Benkovaki, i Zadarski partizanski odred. Na obrani otoka -
luka, gradova i prometnica, kao i konfiguraciji terena jer se Dugi otok, Kornati, irje, I i Ugljan nalazio se III. pomorsko-
i tijekom prve polovine 1944. u njemakoj Vrhovnoj koman- obalski sektor s jednim mornariko-pjeakim bataljunom.
di cijenilo da se anglo-amerike trupe iz Italije mogu dosta Ukupno je 19. divizija imala 4.212. boraca, to je m a n j e do
lako prebaciti u Dalmaciju, a to je, kako su oni cijenili sjev- jedne treine u odnosu na snage neprijatelja. Bez obzira na
erna Dalmacija, s lukama Split, ibenik i Zadar. Otuda su takav odnos snaga, po zapovijedi 8. korpusa 19. divizija je
tolika bombardiranja Zadra i njegovo ruenje od kraja 1943. krenula u zavrne b o r b e za osloboenje sjeverne Dalmacije.
i tijekom 1944. godine. Onda, njemako zapovijedanje je Osmog rujna 1944. izveden je prvi n a p a d na Benkovac, o='
znalo da glavna prometnica za snabdijevanje Titovih parti- glavno uporite njemake vojske. Napadale su ga 5. i 6. dal-
zana u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni ide od Visa najvie na matinska brigada. Neprijatelj je pruio estok otpor iz jako
sjevernodalmatinske otoke i preko sjeverne Dalmacije u utvrenih poloaja na ivici grada i 10. rujna Benkovac je bio
Liku i prema Bosni 1 . Iz tih razloga njemako zapovijedanje slobodan. Ali, sutradan uslijedio je n a p a d dijelova 891. nje-
dovelo je i dralo u sjevernoj Dalmaciji vrlo jake snage - makog puka 264. divizije i 7. ustakog zdruga koji su uli u
obino j e d a n 891. puk 264. divizije, jedan puk 373. Benkovac, jer od naih snaga nije u p o r n o branjen da bi se
legionarske divizije, dva puka njemake jedne od najboljih izbjegle velike rtve. Nakon o d r e e n e stanke, 19. divizija
divizija - I. brdske divizije, kao i dva samostalna puka 91. pripremila je drugi n a p a d na Benkovac u kojem se nalazilo
motorizirani i puk Brandenburg. Tu su i ustake snage iz 7. oko 1.000 Nijemaca, ustaa i etnika. Opet ga 4. listopada
brigade, kao i etnici Drae Mihailovia iz kninske divizije n a p a d a j u 5. i 6. dalmatinska brigada. Tada je iz june Like
popa ujia. Istina, 1. brdska divizija otila je iz sjeverne pokrenut 384. puk 373. legionarske (hrvatske) divizije. Stigli
Dalmacije za Liku i Baniju u veljai 1944. a 92. motorizirani
i 1. puk Brandenburg napustili su sjevernu Dalmaciju 9.
rujna 1944. i otili prema Beogradu 2 . Kada je poela zavr- 1
N.Ani, Doktorska disertacija, str. 152,159.
na ofenziva 19. dalmatinske divizije za osloboenje sjeverne 2
N.Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941-1945. Zagreb, 2002.
str.211.
Dalmacije tu su se nalazili - dijelovi 373. legionarske, 891. 3
Dr. Mladen Coli, Znaenje borbe i bojevi na podruju sjeverne
puk 264. pjeake divizije i jo vie samostalnih pjeakih i Dalmacije u NOR-u 1941.-1944 saopenje na znanstvenom
topnikih sustava (oko 10.000 vojnika),dio 7. ustakog zdru- skupu u Zadru 5.-7. XM.I979. Da bi zbog etnika izbjegli komp-
likacije s Paveliem, Nijemci su poetkom lipnja 1944 g. etnike u
ga (brigade) i ustaka milicija (1.500 vojnika), skupina tali-
sjev. Dalmaciji preimenovali u Hrvatske borbene jedinice. Arhiv
janskih faista i 5 etnikih brigada (oko 1000 vojnika), VII, reg.br. 1/17-4. Damjanovi Danilo, Od ustanka do pobjede,
u k u p n o jaine oko 12.500 Ijudi^. Rijeka 1984., str. 110-130.
su do Karina, ali nisu oslobodili partizanske blokade Detalj iz borbe za Benkovac, 6. listopada 1 9 4 4 .
stupile u borbeni dodir sa 26. dalmatinskom divizijom, iz Dalmaciju, Split, Zbornik br. 4-, str. 335-349. Oslobodilaki rat
naroda Jugoslavije 1941-1945., Beograd 1963.,knj.2. str., 615-
Zadra je krenuo konvoj njemakog brodovlja s posadama iz
617. Vlado Mariii, Borbe dijelova 19. divizije u okruenju, VIG
Zadra i Nina. Jedan konvoj se odvojio i krenuo prema 2-311956, str.39-41- Zbornik NOR-a, tom XII, knj.31. str.419-424.
Rijeci, 30. listopada. U tom konvoju bili su dijelovi 771. pio- Jovan Vasiljevi, Mornarica NOVJ, Beograd 1972, str. 294-295.
U osloboenom Zadru, studeni 1 9 4 4 .
Od posebnog je znaenja bilo osloboenje Zadra, koji drugog politikog rukovodstva federalne Hrvatske. Brigade
se od 1918. do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. nalazio pod 19. sjevernodalmatinske divizije, osloncem na svoj matini
talijanskom okupacijom i upravom, a od rujna 1943. do 31. teritorij, nastavile su djelovanje u sustavu 8. korpusa u bor-
listopada 1944. drale su okupaciju Zadra njemake postro- b a m a za osloboenje Knina, Mostara i od Like pa sve do
jbe, uz p o m o i potporu Mussolinijevih faista iz socijalne Rijeke i Ilirske Bistrice, gdje je doekala kraj rata.
drave Italije. Zadar je vraen matici Hrvatskoj, Do kraja
rata u n j e m u je bilo sjedite Glavnog taba Hrvatske, onda i
VIII.
IBENSKA OPERACIJA - OSLOBOENJE
IBENIKA I DRNIA
ibenska operacija obuhvaa ofenzivno djelovanje 8. maka 264. divizija uurbano je vrila evakuaciju iz ibeni-
dalmatinskog korpusa nakon osloboenja Splita i Trogira u ka za Drni, pa i onih snaga koje su u ibenik stigle iz Zadra
nakani da se oslobode ibenik, znaajna pomorska luka, i Biograda na moru. U rajonu ibenika, 1. studenog, uoi
privredni i prometni centar, a onda i Drni, takoer vaan n a p a d a 26. divizije, nalazile su se sljedee njemake snage:
prometni centar i stvori operativna osnovica za nastavak 893. puk 264. divizije sa 1. i 2. bataljunom, 2. bataljun 892.
ofenzive prema Kninu i time zavri osloboenje Dalmacije. puka, 4. i 7. baterija 264. artiljerijskog puka, 582. mornari-
Budui da su 9. i 20. dalmatinska divizija djelovale na odvo- ki bataljun, dijelovi bataljuna obalskih lovaca
jenim operativnim prostorijama oko Sinja, Vrlike, Dinare, Brandenburg, dvije baterije 540. mornarikog obalskog
Livna, Imotskog i prema Mostaru, za izvoenje ibenske diviziona i dijelovi 3. diviziona 944. obalskog artiljerijskog
operacije ostala je samo 26. dalmatinska divizija kojoj e puka. Sve te snage obrazovale su Borbenu grupu
pomoi iz sjeverne Dalmacije 19. divizija u osloboenju Alerman pod zapovijedi majora Alermana, zapovjednika
sjeverne Dalmacije sve do rijeke Krke, do crte Skradina i odsjeka ibenik i 893. puka. U selima Lozovcu,
dalje na sjever. Konjevratima i itniu nalazile su se jedinice Dinarske et-
Poto je osloboen Split i Trogir, tab 8. korpusa zapov- nike oblasti popa ujia, a dalje prema Drniu po selima je
jedio je 26. diviziji da se kompletna prikupi na sektoru bila ustaka milicija. U rajonu Drnia bili su dijelovi nje-
Trogira i Katela i uz podrku topnitva i tenkova krene makog 891. puka, tab 892. puka koje se povukao iz Splita,
p r e m a Vrpolju i ibeniku, pa onda na Drni i da unite nje- a vodio ga je pukovnik Mller, sada postavljen za zapovjed-
make snage koje se nalaze u tom rajonu. U sastavu 26. nika odsjeka ibenik-Drni. ibenik su Nijemci jako utvrdili
divizije, u Trogiru i Katelima, bila je samo 12. dalmatinska i na dosta borbenih poloaja, brojnim utvrenim tokama i
3. prekomorska brigada, nedovoljne snage za krupan oper- minskim poljima. Takoer su dobro utvrdili objekte na
ativni cilj osloboenja ibenika i Drnia. Zato se moralo prometnici ibenik-Drni i oko Drnia i Konjevrata 1 .
saekati, nastala je jedna operativna pauza dok u sastav Za izvoenje ibenske operacije, u suglasnosti s direk-
divizije ne stignu I. dalmatinska proleterska i l i . dalmatins- tivom taba 8. korpusa, 31. listopada tab 26. divizije izdao
ka brigada. O n e su, kako smo prethodno kazali, zavrili je svoju zapovijed za o s l o b o e n j e ibenika i Drnia.
bitku kod Vukovog klanca i onda su mogle krenuti u sastav Direktno na ibenik u p u e n a je 1. dalmatinska proleterska
divizija. Prva brigada stigla je u Trogir 28. i 29. listopada i brigada ojaana tenkovima 1. brigade. Na Konjevrate je
o d m a h krenula prema Vrpolju. Potom je u rajon Trogira u p u e n a 11. dalmatinska brigada u namjeri da se odmah
stigla i l i . dalmatinska brigada. U Katelima se prikupila presijee jedina prometnica kuda e se njemake postrojbe
Artiljerijska grupa 8. korpusa i 1. tenkovska brigada (bez I.
bataljuna koje se nalazio u Hercegovini u sastavu 2.
1
u d a r n o g korpusa) Koncentracija je zavrena 31. listopada i Arhiv VII, k. ISA, reg.br. 6II
2
Arhiv VII, k. 1100, reg.br. 20/3.
moglo se krenuti u n a p a d na ibenik. 3
Todor Radoevi, Ofanziva za osloboenje Dalmacije, Beograd
Dok je 26. divizija pripremala n a p a d na ibenik, nje- 1965.str.200.
povlaiti iz ibenika za Drni.
Dalmatinska 12. brigada trebala je pres-
jei prometnicu ibenik - Drni kod
Debeljaka, s 1. dalmatinskom od sjevera
trebala osloboditi ibenik i prodrijeti
prema Skradinu, poraziti etnike kod
Lozovca. Trea prekomorska brigada
stavljena je u rezervu, a Artiljerijska
grupa podravala je 1. i 12. dalmatinsku
brigadu. Dio tenkova se angairao
prema Konjevratima radi presijecanja
prometnica prema Drniu. Pozadina
divizija bila je u Trogiru, a tab 26. diviz-
ije kretao se iza 1. dalmatinske brigade.
Bila je predvidena i saveznika zrana
podrka 2 . tab 8. korpusa obavijestio je
Doek 1 . dalmatinske brigade u ibeniku, 3. studenog 1 9 4 4 .
tab 26. divizije da su njemake snage u
ibeniku ojaane onima koje su dole od
Zadra i Biograda, pa da zbog toga nikako ne sabija nje- Konjevrata. Grad ibenik bio je sav na n o g a m a kada su pro-
maku vojsku u grad ibenik, nego da ga se tue na leteri 1. dalmatinske ujutro rano ulazili u grad, 3. studenog
otvorenom, kada se pokrene iz ibenika za Drni^. 1944. ibenik je slobodan. U njega je poetkom 1945. doao
Tijekom 1. studenog sve su postrojbe 26. divizije Hrvatski antifaistiki sabor, poznat kao ZAVNOH.
pripremale n a p a d i tijekom noi 1/2. studenog pole u opi Na cesti izmeu Konjevrata i Debeljaka potpuno je
n a p a d . O d m a h je 11. dalmatinska brigada izbila kod poraena njemaka motorizirana kolona. Nai su tenkisti,
Konjevrata na cestu koja dolazi iz ibenika i razbila tamo- iako su bili laki tenkovi tipa Stjuard, uli u borbu i sve pred
nje etnike. Isto je uinila i 12. brigada, koja je zauzela sobom porazili. Prema Konjevratu krenula je 12. dalmatins-
Debeljak, porazila etnike kod Lozovca i zatvorila izlaz ka i 3- prekomorska brigada. Kod Skradina se 12. brigada
Nijemcima iz ibenika. Ujutro 2. studenog 1. dalmatinska spojila sa 14. dalmatinskom brigadom 19. divizije. Put za
brigada zauzela je Vrpolje i s tenkovima krenula na ibenik. Drni bio je slobodan^. Od 1700 njemakih vojnika i 70
Neprijatelj je pruio ilav otpor, ali su se nadmonije snage motornih vozila u Drni se uspjelo probiti oko 300 vojnika i
1. dalmatinske s tenkovima pribliile gradu od istone 20 motornih vozila. Nijemci nisu branili Drni, nego su ga
strane. Tada je intervenirao tab njemakog 15. brdskog kor- napustili 4. studenog 1944. Po zapovijedi 264. njemake
pusa, koji je po suglasnosti taba 2. njemake oklopne armi- divizije nova crta o b r a n e postavljena je na padinama
je iz Vrnjake banje, odobrio da 264. divizija napusti Promine i sve do rudnika u Siveriu.
ibenik. Njemaka Borbena grupa Alerman kree u U Drni su ule postrojbe 26. divizije i o d m a h produile
proboj preko Debeljaka i motorizacijom cestom od ibenika kretanje prema Kninu, ali su kod Promine privremeno stali.
za Konjevrate i Drni. Povela se odluujua bitka. Prva je Od istoka se pojavila 20. dalmatinska divizija. U Drniu se
brigada sa tenkovima ulazila u grad, 12. je napala njemaku kao rezerva 26. divizije nala 12. dalmatinska brigada, ostali
kolonu kod Debeljaka, a 11. dalmatinska je s tenkovima su bili na poloajima. Nakon krae stanke poet e nova
udarila na elo njemake kolone u povlaenju. Nijemci su u
ibeniku razorili vie topovskih obalskih baterija, neki su
4 Fabjan Trgo, Osloboenje Dalmacije, VIC br. 3-4/1955, N.Ani
njemaki vojnici pobjegli brodovima iz ibenika prema
Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Brau, 1984.,
Rijeci, a glavnina je krvarila na cesti od ibenika do str. 125-
velika Kninska operacija i time k o n a n o i p o t p u n o valo, a nije ni moglo budui da su meteoroloki uvjeti bili
5
osloboenje Dalmacije . slabi, oblanost i skoro stalna kia, osobito presudne noi
U ibenskoj operaciji 26. dalmatinska divizija je postigla b o r b e 2/3. studenog. Logistika podrka i sanitetsko zbrinja-
znaajan uspjeh: onemoguila plansko povlaenje nje- vanje bilo je dobro i funkcioniralo shodno potrebama. I u
make Borbene grupe Alerman i nanijela joj vrlo velike ovoj je operaciji 26. divizija stekla dragocjena ratnika
gubitke. I u ovoj operaciji ispoljila se dobra suradnja pjeat- iskustva koja e sada doi do znatno vieg izraaja u tekoj i
va, topnitva i tenkova. Kod Konjevrata je 1. tenkovska dugakoj Kninskoj operaciji.
brigada izgubila 5 tenkova, najvie od kada je s Visa uvede- 5
Todor Radoevi, n.dj.,str. 204-205., Nikola Ari i, n.dj, str. 126-128.
na u borbu. Savezniko zrakoplovstvo je nedovoljno djelo- AVll.k.1100, reg.br.4/10 i JC.5I9,reg.br. 7/1.
1. Osnovni podaci o Kninskoj operaciji ranja od bilo kakvih pokuaja saveznikog desanta i stvara-
nja povoljnih uvjeta da se to prije pripremi operativna pros-
torija Dalmacije za zavrne operacije neosloboenih kraje-
korpusa za osloboenje Dalmacije koja je zapoela 12. Osmi dalmatinski korpus sa 9, 19, 20. i 26. divizijom,
rujna 1944. godine. Kninska operacija ima u v o d n e b o r b e i Artiljerijska grupa i 1. tenkovska brigada - u k u p n o 13 briga-
djelovanja na prilazima Kninu s june, istone i zapadne da ( I. dalmatinska proleterska, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 10, 11, 12. i
strane (od 7. do 25. studenoga), glavne b o r b e koje su 14. dalmatinska, 3. prekomorska i 1. tenkovska brigada) i
poele 26. studenog i zavrile osloboenjem Knina 4. pros- pet partizanskih o d r e d a (Dinarski, Drniki, Grahovsko-
inca, kao i gonjenje neprijatelja do osloboenja Otria u peuljski, Kninski i Vrliki) - o d n o s n o 34-548 b o r a c a i
Prostorno, rije je o borbenim djelovanjima koja su - Mornarica NOVJ. na posredan nain je uestvovala u
izvoena osloncem na prostoriju: Benkovac - Zadar - Kninskoj operaciji izvravajui zadatke prebacivanja bor-
ibenik - Split - Drni - Vrlika - Bosansko Grahovo prema benih i drugih materijalnih sredstava iz Italije do korpusnih
Kninu i obuhvaaju b o r b e na prilazima gradu od pravca baza u Obrovcu, Zadru, ibeniku, Trogiru i Splitu, u zatiti
Bosanskog Grahova, Vrlike, Drnia, Oklaja, Kistanja i Plavna prometnica i osiguranju borbenih djelovanja korpusa oslon-
s djelovanjem na crti Golubi - Urljaj - Crna Glavica - Otra c e m na baze u Z a d r u i Istu s n a g a m a Kvarnerskog
Glavica - Riane - Ramljane - Oestovo - Kom - Prljevo - pomorskog sastava (jaine 5 flotila) i Kvarnerskog odreda
Radljevac - Strmica - Cigelj, neposredno pred Kninom i oko mornarike pjeadije (jaine 5 bataljuna). Ukupno oko
u rajonu agrovii - Stara Straa - Padani i gonjenje Prva i 2. zrana eskadrila NOVJ u zranoj podrci i zati-
dolinom Zrmanje s osloboenjem Otria u Lici. ti s aerodroma u junoj Italiji i na Visu.
pus nije nastavio gonjenje neprijatelja prema Lici i Bihau, - njemake - 15. brdski armijski korpus sa 264. pjeadi-
ve se glavninom snaga orijentirao prema dalmatinskoj jskom divizijom, ojaan 383. pukom 373. legionarske diviz-
obali - od Obrovca do Dubrovnika - u cilju njenog osigu- ije, dijelovima 944. artiljerijskog puka, dijelovima 29. puka
tvravskih pionira, 581. i 583. mornarikim
pjeadijskim bataljunom i drugim mornarikim
jedinicama pod komandom taba Pomorskog
komandanta sjeverne Dalmacije (1.500
mornara) i druge samostalne jedinice - ukup-
no oko 14.000 vojnika;
- ustako-domobranske jedinice - ostaci 6.
i 7. ustake brigade i 2. bataljuna 3. domo-
branske posadne brigade - ukupno 1.500
vojnika;
- etnike snage - Dinarska etnika oblast Stab 9. divizije
Stab korpusa
general major Petar Drapin, pukovnik Boko iljegovi, pukovnik M i l a n Kupreanin, potpukovnik Ante-Toni Bioi, potpukovnik Peko Bogdan
Bogdan Stupar, general-major. Politiki
komesar major Vladimir-Ino Markovi;
- 11. dalmatinska brigada, koman-
dant major Ivan Guvo, narodni heroj,
potpukovnik. Komesar m a j o r Ante
Dejak, kontraadmiral, a onda major
Grga Marki;
- 12. dalmatinska brigada, koman-
dant m a j o r Borko Arseni, narodni
heroj, general-major. Politiki komesar
Stab 1 9. divizije:
major Fabjan Trgo, general-pot-
potpukovnik Stanko Parma, potpukovnik Petar Babi, major Danilo Damjanovi pukovnik;
zatim njemakom okupatoru. Oni su tih d a n a razvijali pro- imati do 10.000 vojnika. Bile su podinjene njemakoj komandi
korpusa u sastavu kojega su djelovale. Faktiki to vie nisu diviz-
pagandu da e zapadni saveznici, slino kao u Grkoj, iskr-
ije NDH jer Zagreb s njima nije zapovijedao.
cati svoje trupe i dovesti kralja i, zajedno s njima uguiti 5
Todor Radoevi, n.dj.str.228. Trgo Fabjan n.l.VIG br.I/I956.
Hrvatske (zapovjednik general- lajtnant
Ivan Gonjak, komesar Rade igi) i taba
8. korpusa. Prema pisanju generala
A.Bioia Glavni tab Hrvatske je naredio
da 8. korpus sa ojaanom divizijom, u
zajednikom djelovanju sa 11. korpusom,
zauzme Graac.. Ta depea je stigla u tab
korpusa, Drapin nas je upoznao i poto
smo ve imali osnovne zamisli za
provoenje kninske operacije, on je sa
komesarom GH u Oklaju o tome
prodiskutirao. Sloili su se da produimo
rad prema naem planu osvajanja Knina,
iako je 1. brigada ve izvrila pokret iz
ibenika za sjevernu Dalmaciju, radi novog
zadatka.. I poslije je Gonjak pourivao sa
n a p a d o m na Graac. A to je bilo 25. stu-
Nastupanje jedinica 2 6 . divizije prema Kninu. Na slici se vide vjeala na kojima su etnici d e n o g 1944. godine.. 6 .
popa ujia vjeali rodoljube.
Na sastanku u Oklaju bio je general
Milan Kupreanin, koji o t o m e kazuje:
tab 8. dalmatinskog korpusa (ui dio taba: zapovjednik ..Treba imati u vidu da su postojale dvije ideje o b u d u e m
general-major Petar Drapin, komesar pukovnik Boko ilje- angairanju 8. korpusa. J e d n u je sugerirao general-lajtnant
govi i naelnik taba potpukovnik Ante Toni Bioi nalazio Ivan Gonjak, kao komandant Glavnog taba Hrvatske. On
se u Drniu, a ostali dio u Katel Starom) - ocjenjujui je mislio da se prvo oslobodi Graac i time stvori mogunost
situaciju poslije osloboenja Drnia i Vrlike, doao je do dotura materijala od obale za centralne dijelove Hrvatske...
zakljuka da e Nijemci pokuati da se iz rajona Knina preko Druga je ideja bila da se najprije likvidira njemaka gru-
Zrmanje probiju na sjever. Budui da nije znao za namjere pacija kod Knina pa tek onda ona kod Graaca. O n o to nije
Nijemaca da e se krajnje odsudno braniti, tab 8. korpusa nigdje zapisano, mi smo tada imali sastanak u tabu 8. kor-
nije izvrio nikakve promjene u p o e t n o m rasporedu svojih pusa kod Oklaja, mislim u s a m o m Oklaju. U to vrijeme tu je
divizija. Ovdje je dolo do spora izmeu Glavnog taba bio i komesar GH Rade igi, tako da smo svi zajedno (i-
ljegovi, igi, Drapin i ja) odluivali da li da se ide na
Graac ili da se likvidira kninska njemaka grupacija. Bilo je
elemenata i za jednu i za drugu varijantu. Knin je bio veoma
J e d i n i c e 1 9 . divizije na maru prema Kninu, studenoga 1 9 4 4 .
znaajan i za nas i za Nijemce... Poi prema Graacu znai-
lo bi ostaviti kninsku grupaciju iza lea... Postojala je jo
jedna dilema. Negdje oko ibenika pojavila se jedna grupa
saveznikih brodova... I to je bio jedan od razloga koji je
govorio da moe doi do ispada njemake kninske grupaci-
je prema ibeniku. Sve je to ukazivalo da treba ii na Knin.
n.dj. str.79.
Diskusija je trajala nekoliko sati.
Onda je Rade igi obavijestio
generala Gonjaka o svim razloz-
ima za i protiv. Gonjak se sloio
da se prihvati alternativa i da se
prvo ide na Knin..?.
Na osnovi takve odluke da se
prvo oslobodi Knin, a onda da se
ide u junu Liku i oslobodi
Graac, tab 8. korpusa je pred
divizije postavio sljedee
zadatke:
- 20. divizija da n a p a d o m od
istoka slomi vanjsku obranu
Nijemaca i da zauzme Knin.
Dalmatinska 26. divizija s obuh-
vatnim n a p a d o m od juga da Prva tenkovska brigada u Kninskoj operaciji.
Piloti 1 . eskadrile N O V J n a a e r o d r o m u u V i s u
divizion sa 12 topova. Ukupno 66 topovskih cijevi, od ega
8 haubica 100 mm i 2 haubice od 150 mm, s dovoljno muni-
cije i druge opreme^.
Od juga n a p a d 26. divizije p o e o je 26. studenog uz Brijega napadali 13. dalmatinska i 12. hercegovaka 29.
podrku tenkova i topnitva. Dok 11. brigada teko napre- divizije. Nijemcima i ustaama su pristigla pojaanja iz
duje prema Kosovu, a 1. proleterska dalmatinska i 3. preko- Mostara, tako da ovaj n a p a d Dalmatinaca i Hercegovaca na
morska polako potiskuju Nijemce. To se nastavilo i 27. stu- iroki Brijeg nije uspio.
denog. Protivnik je vrlo jak i ilav. Prva dalmatinska je I pored estokih borbi i velikog herojstva boraca 8. kor-
zauzela neka sela juno od Knina, ali ni toga dana nije pro- pusa nisu postignuti ciljevi koje je postavio tab 8. korpusa u
bijen front njemake obrane od juga. Treeg dana 26. diviz- prvoj etapi Kninske operacije. Ono to je najvanije je da
ija nije napadala. Bilo je nekoliko njemakih ispada, ali su nije uspio proboj njemake o b r a n e juno od Knina, niti su
odbijeni. Divizijska rezerva 12. brigade se prebacuje blie njemake snage okruene, a kamoli unitene. Borbe su
frontu, ali se ne uvodi u borbu. poprimile drugaiji tok djelovanja, pa je tab 8. korpusa
Na lijevom krilu operativnog rasporeda 8. korpusa m o r a o promijeniti raniji plan i ojaati snage prvih ealona
brigade 19. divizije kreu u n a p a d istovremeno 26. stu- da bi se ostvarila nadmonost nad njemakim postrojbama.
denog. Peta brigada je napala prema Paenima, ali Nijemci Govorei o stanju u prvoj etapi Kninske operacije, ratni
vre protunapad i nije se moglo izbiti na cestu Knin-Otri. komesar 12. dalmatinske brigade 26. divizije Fabjan Trgo
esta brigada je zauzela Kom, ali nije osvojila Prevjes. Ni istie da se analizirajui rezultate u prvoj etapi moe
sljedeeg dana 27. studenog 19. divizija nije zabiljeila neki zakljuiti da s obzirom na napore naih jedinica, nisu
napredak. Treeg dana n a p a d a postie se uspjeh kada je 19. postignuti odgovarajui rezultati. Dodue, nae snage
divizija izbila na cestu Paeni-Zrmanja kod Kravljeg mosta vladale su veim brojem otpornih toaka i sigurno zatvorile
na Zrmanji. Odbijeni su protunapadi Nijemaca od sela pravac od sela Strmice, presijecanjem neprijatelju odstup-
Zrmanje. nicu u dolinu rijeke Krke i ugroavajui neposredno sam
Deveta divizija vodila je otre i teke borbe prema Knin sa sjevera. Isto tako, zauzimanjem nekih toaka juno
irokom Brijegu. Zajedno su na uporita u rajonu irokog od Knina naeta je glavna obrambena crta neprijatelja. Ali,
na zapadnom odsjeku, gdje je nepri-
jatelj ulagao vee napore s ciljem da
po svaku cijenu odri u svojoj vlasti
odstupnicu dolinom Zrmanje, 19.
divizija nije mogla da savlada njegov
otpor i da postigne odreenje joj ci-
ljeve... Kada ovome dodamo i
neefikasnu upotrebu tenkova, onda
se nisu ni mogli oekivati vei rezul-
tati. Da bi se otklonili nedostaci, tab
8. korpusa pristupio je manjem pre-
grupiranju svojih jedinica, koristei
pristizanje dijelova 9. divizije. .. 1 3.
Za prvu etapu Kninske operacije
vrijedan je panje kritiki osvrt gen-
erala Ante Toni Bioia, tada nael-
nika taba 8. korpusa koji i ovo kae: Dijelovi artiljerije 8. korpusa u borbi za Knin
povratili. U Golubi je stigla 3. brigada 9. divizije i onda iz zraka. Na Crnoj glavici Nijemci su zaustavili 11. brigadu.
zajedno sa 10. brigadom vodi odlune b o r b e na Drenovcu Na lijevom krilu 12. brigada probila je njemaku obranu na
i sjevernije. Uveer 2. prosinca 20. divizija kree u opi crti Dujakovii-Miloevi, nakon ega je 1. brigada zauzela
napad, povraen je Drenovac i izbilo se na cestu blizu Stare Ljuba. Tijekom noi 12. brigada nastavlja g o n j e n j e
Strae. Deveta brigada je zauzela Kninsko polje i nastavila Nijemaca, zauzela zaselak Jarmazi i 3. prosinca oko 3 sata
potiskivanje Nijemaca prema Kninu u koji su uli 3. prosin- izbila na most na Krki ispod kninske tvrave. Most su
ca oko 4 sata ujutro. Poslije je dijelom snaga krenula na Nijemci prije dolaska 12. brigade bacili u zrak, kao i dijelove
agrovie. ceste koji od Knina vode za Drni. Borci 12. brigade naprav-
Od juga brigade 26. divizije kreu 2. prosinca u odluu- ili su vjetaki prijelaz preko poruenog mosta i uli u grad
juu borbu podrani tenkovima, topnitvom i djelovanjem gdje su se spojili sa 9. brigadom 20. divizije. Uz 12. brigadu
bili su i dijelovi 1. dalmatinske brigade.
Njemaki front juno od Knina je bio razbijen.
N e p r i j a t e l j je u p o v l a e n j u u j u t r o 3. p r o s i n c a 1 9 4 4 . p o r u i o m o s t na rijeci Krl<i u K n i n u
Knin je bio osloboen 3. prosinca 1944.
godine. Oko 11 sati 26. divizija prisilila je na
kapitulaciju okruene njemake jedinice
istono i jugoistono od Knina. Time su pre-
stale b o r b e na frontu 26. divizije. Samo su dva
bataljuna iz 11. i 12. brigade nastavili goniti
Nijemce preko agrovia prema Staroj Strai.
naih jedinica. Neto slino nikada se nije dogodilo. Sve Kninska operacija, n.dj. str. 306.
U noi 2 8 . / 2 9 . sijenja 1 9 4 5 . g o d i n e , uslijed vrlo jake zime i snjene vijavice, stradalo j e 4 6 boraca i z 1 0 . b r i g a d e i o k o 8 i z 1 2 . b r i g a d e
ja na prostoru ibenik - Split - Sinj, 9. divizija prema korpus je zadran na teritoriju Dalmacije da bi se sprijeilo
Makarskoj, Metkoviu i Mostaru, a 20. divizija zauzela je svako eventualno iskrcavanje stranih trupa u Dalmaciji.
frontu u rajonu Otria i Graaca kojeg je oslobodio 11. kor- Postojale su informacije da e se anglo-amerike trupe iz
pus. tab 8. korpusa imao se smjestiti u Kninu. Kasnije u Italije prebaciti preko J a d r a n a u Dalmaciju i intervenirati u
sijenju 1945. 10. brigadu 20. divizije zahvatio je u Lici tifus, korist etnika i kraljevske izbjeglike vlade. Zato je maral
pa je povuena s fronta i preko Knina u p u e n a prema Sinju, Tito jo 30. listopada 1944. uputio tabu 8. korpusa zapovi-
a 12. dalmatinska trebala je iz Sinja poi u Liku da preuzme jed da moraju ostati na obalnom pojasu i zaposjesti sve
poloaje 10. brigade. Na putu od Knina prema Sinju, otoke, sve gradove i mjesta i sprijeiti svako nasilje i povre-
tijekom noi 28./29. sijenja 1945. godine, 10. brigadu je du n a e nezavisnosti... Va zadatak nije da idete u
blizu Vrlike zahvatila snjena vijavica. Dalmatinska 10. unutranjost... 2 0 .
brigada imala je te noi 46 smrznutih i oko 200 vie ili m a n j e Moglo se oekivati da e se divizije 8. korpusa nakon
1
promrzlih ^. Tako neto nije se nikada dogodilo u NOR-u. Kninske operacije angairati u Lici, bilo prema Bihau, ili u
Vee su ove rtve nego one na Ledenom polju u Gorskom zapadnu Bosnu. Meutim, glavnina 8. korpusa je dovedena
kotaru ili tijekom tzv. Igmanskog mara. Jedinice 12. dal- na obalni rub Dalmacije, da se grupira na sektoru sjeverne
matinske brigade nisu imale te noi smrznutih boraca jer su Dalmacije, tj. od ibenika, Zadra, Benkovca i Knina, tono na
no proveli u Vrlici, zaklonjeni po kuama. Onda su se mjestu gdje se eventualno oekivao anglo-ameriki desant.
vratili prema Sinju i p o t o m prema Mostaru, a ostaci 10. Istina, neke su britanske snage iskrcane u rajonu Dubrovnika,
brigade doli su u karantenu u Sinj. bilo je incidenata kod Splita i Zadra, ali do desanta nije dolo.
Na osnovi istih direktiva V NOVJ, nakon Kninske Odbijajue je na to djelovao i svojim rasporedom 8. korpus.
operacije, po Dalmaciji su rasporeene samostalne jedinice Na aerodrom u Zemunik maral Tito je odobrio stvaranje
8. korpusa. Tako je 1. tenkovska brigada, njena sjeverna gru- zajednike zrane baze gdje se s Visa i june Italije prebazirala
pacija, dovedena u ibenik. Artiljerijska grupa, od 6. sijen- 1. i 2. eskadrila NOVJ i dio saveznikog zrakoplovstva iz BAF-
ja 1945. Artiljerijska brigada 8. korpusa preimenovana 12. a, ali za podrku NOVJ i njenu zatitu iz zraka.
oujka 1945. u Teku artiljerijsku motoriziranu brigadu
smjestila se u Benkovcu i Kistanju. Tijekom prosinca 1944.
od inenjerskih jedinica osnovana je Inenjerska brigada 8. -19 Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar, J 983.
str. 156.
korpusa koja se smjestila oko Knina. Dopunska brigada i 20
Arhiv VII. k. 28. reg.br. 4, 6-9. Trgo Fabjan, Osloboenje Dalmacije,
dalje je u Trogiru. VIG, br. 3-4 1955 Nikola Ani, Osmi dalmatinski korpus.
Pored o d m o r a i sreivanja poslije Kninske operacije, 8. Slobodna Dalmacija. Split od 12. do 17. listopada 1983.
Ill
U ovakvom se operativnom rasporedu naao 8. korpus izvele jedinice Narodnooslobodilake vojske Hrvatske. Na
nakon zavrene Kninske operacije. Najvei dio korpusa, nje- takav zakljuak upuuju tri bitna elementa njenog vojnog i
gove glavne snage su na odmoru i sreivanju, a na frontu u politikog znaenja. Prvo, u Kninskoj operaciji trebalo je to
junoj Lici 20. divizija i prema Mostaru i irokom Brijegu 9. prije poraziti neprijateljske snage i konano osloboditi
dalmatinska divizija. Tako se prebrodila jo jedna, sada otri- Dalmaciju, a time i zavriti tromjesenu ofenzivu 8. korpusa
ja zima 1944-/1945. godinu, koja je rano poela i dugo tra- koja je zapoela poetkom rujna 1944. godine. Na taj nain
jala. Nastala je jedna dua operativna pauza koja je imala trebalo je stvoriti uvjete da se jedinice 8. korpusa i
potrajati sve do poetka proljea 1945-, ali su dogaaji kod Mornarice NOVJ to prije ukljue u zavrne operacije za
Mostara traili da se glavnina 8. korpusa okrene prema osloboenje ostalih krajeva Jugoslavije. Osloboenjem
irokom Brijegu i Mostaru i oslobodi jo neosloboeni dio Dalmacije stvaraju se uvjeti da se postojei ekonomski i ljud-
Hercegovine. ski potencijal (iako su oni bili dosta skromni s obzirom na nji-
hovo dotadanje angairanje u NOR-u) jo vie aktivira za
potrebe oruane borbe, a dalmatinski prostor postane sigur-
na operativna baza i oslonac NOVH i NOVJ u izvoenju
3. Operativno obzorje Kninske operacije borbenih djelovanja do konanog osloboenja zemlje.
Drugo, pobjedonosnim zavretkom Kninske operacije
vre bi se drao cjelokupan dalmatinski prostor s jadran-
1 skom obalom, to bi onemoguilo svaku eventualnu infil-
Kninska operacija je jedna od najznaajnijih i najusp-
jenijih operacija koje su u toku narodnooslobodilakog rata traciju ili iskrcavanje trupa zapadnih saveznika na otoke i
obalu, kako bi mogli utjecati na pokuaju obnove starog sis-
tema u Jugoslaviji. Mnogi historijski dokumenti ukazuju na
to da je politiko angairanje britanske vlade, bez obzira na
vojno saveznitvo i na povremene modifikacije britanske
politike, u svojoj osnovi bilo sraunato na obnovu monarhi-
je u Jugoslaviji. Tree, osloboenjem Dalmacije i razbija-
njem etnika popa ujia narodnooslobodilaki pokret se
potpuno uvrstio i proirio svoje pozicije na jadranskoj obali
i u bliem zaleu, vre se povezao s narodnooslobodi-
lakim pokretom susjednih oblasti - Hercegovine, Bosne,
Like i stvoreni su uvjeti za poetak mirne izgradnje, obnove
Stab 8. korpusa u Drniu, prosinac 1 9 4 4 . poruene zemlje i novih drutvenih odnosa. Na osnovi toga
moe se rei da je Kninska operacija imala operativno, pa i
operativno-strategijsko znaenje 2 .
Posebno izdanje "Slobodne Dalmacije" u povodu osloboenja Knina
Polazei od angairanih snaga i razmjera borbenih
djelovanja, ciljeva operacije i ostvarenih rezultata, Kninska
operacija je za nae snage tipina napadna korpusna
operacija, a za neprijateljeve snage obrambena.. Poblie, za
obje strane, to je moderno organizirana i vodena operacija
po svim pravilima i principima tadanje ratne vjetine,
karakteristina za armije tog perioda Drugoga svjetskog
1
Vojno delo, 1/1985., str. 33-43-
2
Vojno delo 1/1985-, str. 33-43-
rata3. U operaciji su bila dominantna frontalna bor-
bena djelovanja. Ona su najvie izvoena danju, to
je bilo uvjetovano sustavom jedinica i masovnou
borbene tehnike, kao i ueem vie rodovskih i
drugih jedinica. Za divizije 8. korpusa to je operacija
u kojoj su prvi put svi zajedno djelovali na relativno
maloj prostoriji i stjecale prva operativna iskustva za
takav nain ratovanja, koja e kasnije, kod Mostara,
u Lici, Hrvatskom i Slovenakom primorju i u Istri, u
velikoj mjeri koristiti u zavrnoj ofenzivi
Jugoslavenske armije.
Nijemci su organizirali obranu po sistemu
utvrenog rajona, na dva pojasa (prvi na prilazima
Kninu, na padinama Dinare, Promine, obroncima
Velebita, a drugi neposredno oko grada, na kninskoj
Nareenje Vrhovnog komandanta N O V i P O J marala J . B . T i t a o postavljanju general-
zaravni, oko Paena i Stare Strae) s vie poloaja, majora Petra Drapina za komandanta 8. korpusa (izvod iz knjige depea,
3 0 . i 3 1 . Listopada 1 9 4 4 .
dosta bunkera, minskih polja i ianih prepreka. Tako
bodilake brigade^. Kninski, Drniki, Vrliki, Dinarski i izdrao. Arhiv VII, k. 15IA, reg.br. 11/2.
5 U ratnom dnevniku admirala Jadrana, uiceadmiral Joakima,
Grahovsko-peuljski partizanski o d r e d ? . Bile su to najbolje
Licmana (Joachim Lietzmann) za 8. studeni 1944- zapisano je da
dalmatinske jedinice koje su imale iza sebe sjajne p o b j e d e su engleske snage opkolile Knin s istoka, juga i zapada, to ne
na Neretvi i Sutjesci, kod Jajca, Livna, Duvna i Drvara, u odgovara istini jer saveznikih snaga uope nije bilo kod Knina.
Arhiv VII, njemaki dokumenti sveska 15.
Lici, Bosni, na Brau, Hvaru, Koruli, kod Vukovog klanca
6 U Kninskoj operaciji nisu uestvovale 2. dalmatinska proleterska
, B e n k o v c a , Sinja, Splita, ibenika i Z a d r a . Zatim, brigada, jer je bila u sastavu Primorske operativne grupe 2.
k o m a n d n i i boraki sastav 8. korpusa bio je sposoban, u udarnog korpusa u Crnoj Gor,. 7- dalmatinska brigada bila je u
Lici u sastavu 35. divizije 11. korpusa, dok se 13. brigada 9. diviz-
v o j n o m i politikom pogledu, da izvri teak zadatak, kao
ije nalazila u borbi prema irokom Brijegu i Mostaru
to je razbijanje i unitenje neprijateljske kninske grupaci- 7 Kninski i Dinarski odred rasformirani su 10. studenog 1944-, poslije
je. Jer, kako je t a d a pisao politiki komesar 8. korpusa, toga je rasformiran i Drniki odred. Do kraja Kninske operacije
ostali su i borili se u sastavu 20. divizije Vrliki i Grahovsko-peuljs-
pukovnik Boko iljegovi, velike i p o t p u n o uspjene
ki NOP odred.
bitke u o s l o b o e n j u Dalmacije kod b o r a c a i rukovodilaca 8
Zbornik dokumenata NOR-a, tom V, knj. 36., str. 568.
20. divizije prema Strmici i postigli zapaene rezultate. izvoenje, s jasno izraenim sljedeim etapama o kojima
Vrijedan je bio panje i rad Grahovsko-peuljskog odreda, a smo govorili.
onda i Kninskog odreda koji su se zajedno borili s grupom Osnovna karakteristika ovih borbi je bila ta da su se
bataljuna 19. divizije u rajonu Plavno. U zavrnom dijelu o n e vodile d a n o n o n o , smjenjivali su se obostrani jurii i
Kninske operacije Vrliki i Grahovsko-peuljski NOP odred vodila se b o r b a prsa u prsa, s velikim gubicima. Krajnja
sami su likvidirali neprijateljska osiguranja kod Strmice i odsutnost borbi bila je odlika ovih d o g a a j a . Poslije
osiguravali manevar 9. i 20. divizije u obuhvatnom postup- etverodnevnih otrih borbi njemaki front nije probijen.
ku sjeverno od Knina, a titili su i n a p a d n u grupaciju 8. kor- Nijemci su se grevito branili s malim gubicima obram-
pusa od pravca Tikovca i Grahova. b e n o g prostora. Nakon krae pauze, koja je trajala dva
Kninska operacija je izvedena samostalno, relativno d a n a - 29. i 30. studenog, p o e o je odluujui n a p a d diviz-
daleko od rasporeda ostalih operativnih grupacija zaraenih ija 8. korpusa. U tabu korpusa bilo je izvjesnih kolebanja
strana i samo s operativnim snagama na frontu, bez utjeca- poslije prvih neuspjeha, ak i pomisli da se odustane od
ja stratekih rezervi. Operacija je izvedena na krajnjem b o r b e za dalji proboj n j e m a k e o b r a n e . Kriza je prebroe-
lijevom krilu stratekog rasporeda snaga NOVJ, odnosno na na time to se donijela odluka o nastavljanju o p e g napa-
krajnjem desnom krilu njemakog rasporeda. Osim toga, u da i u v o e n j a u b o r b u svih raspoloivih snaga. Tada tab
vrijeme izvoenja Kninske operacije na ostalim dijelovima korpusa skrauje front proboja od juga i proboj eli ostvar-
jugoslavenskog ratita poinje vladati relativno operativno iti du puta Oklaj - Knin i na taj p r a v a c u b o r b u uvodi
zatije. Zavrile su se Beogradska i Batinska operacija, kao i svoju k o r p u s n u rezervu - 12. dalmatinsku b r i g a d u .
Makedonska i Kosovska operacija onda se oslobaala Crna Istovremeno se u b o r b u uvodi 9. divizija sa 3. i 4. brigadom
Gora, Sanak i Vojvodina i poelo je da se nadzire strategi- za obuhvat od sjevera. Tenkove grupira na uskom frontu
jsko razgranienje, odnosno strategijski front od Drave (gdje kod 26. divizije du ceste Oklaj - Knin. Korpusno teite
su se vodile borbe na virovitikom mostobranu), preko n a p a d a je bilo na u d a r u pjeadije i tenkova od juga preko
Srijema, istone Bosne (gdje su divizije 3. udarnog korpusa fronta 26. divizije, ali se oekivao povoljniji ishod b o r b e u
i June operativne grupe divizija pod k o m a n d o m Glavnog o b u h v a t u snagama 9. divizije i glavnine 20. divizije od
taba Srbije izvodile intenzivna borbena djelovanja), juno sjevera i jai u d a r 19. divizije od zapada po dubini nje-
od Sarajeva i Mostara (Drugi udarni korpus bio je u ofenzivi makog operativnog rasporeda.
radi osloboenja Crne Gore i istone Hercegovine) do Prvi i drugi prosinac bio je odluujui. Proboj od juga
Jadranskog mora. U pozadini neprijatelja nalazile su se jake njemakog fronta je izvren. Treeg prosinca osloboen je
snage NOVJ - est korpusa, odnosno 17 divizija pod koman- Knin. Oekivalo se opkoljavanje neprijatelja i njegovo
dom glavnih tabova Hrvatske i Slovenije. povlaenje u o p e m rasulu. Gonjenje ili zavrne borbe
Djelovanja 8. korpusa u Kninskoj operaciji bila su poele su 3. i 4. prosinca. U toj etapi dolo je do potpunog
zatiena b o r b e n o m aktivnou 11. korpusa u Lici, 5. opkoljavanja i unitavanja okruenih neprijateljskih dijelova
udarnog korpusa u Bosni i 2. udarnog korpusa (29. herce- na tri odvojena prostora: jugoistono od Knina (oko 1200
govaka divizija) u Hercegovini, istono od Neretve. vojnika), u rajonu agrovi - Knin (oko 2000 vojnika) i u
Naroito je bilo veliko operativno znaenje djelovanje 4. i rajonu Paeni - Zrmanja (oko 1000 vojnika). Neprijatelj se
11. korpusa Glavnog taba Hrvatske koji su aktivnim djelo- izvukao samo s manjim snagama, koje je gonila i razbila 9.
vanjima tijekom cijele Kninske operacije vrsto vezali za divizija kod Otria, ime je zavrena Kninska operacija.
sebe ostale snage njemakog 15. brdskog armijskog korpusa Kninsku operaciju karakteriziraju oblici manevra. S
koje su se nalazile u Lici, na Kordunu i Baniji. Zbog aktivnos- obzirom na to da je neprijateljeva obrana kod Knina imala
ti tih korpusa i drugih jedinica NOVJ u toku Kninske oblik potkovice, jedinice 8. korpusa izvele su dva karakteris-
operacije neprijatelj nije m o g a o na prostor oko Knina tina manevra u n a p a d u - frontalni n a p a d s juga, s probo-
dovoditi druge jedinice i ojaavati svoju kninsku grupaciju. jem na uskom dijelu neprijateljeve obrane, gdje su na
Bitne odlike Kninske operacije su periodinost i plansko poetku napadale tri, a onda etiri brigade i glavnina 1.
tenkovske i najvei dio artiljerije Korpusa. Na ostalom dijelu Kninskoj operaciji politiki komesar 8. korpusa, pukovnik
fronta bilo je manje-vie frontalno potiskivanje neprijatelja. Boko iljegovi, u izvjetaju politikom komesaru Glavnog
Tek od 1. prosinca jedinice 8. korpusa izvode obuhvatni taba Hrvatske, pored ostalog, pie: Osim 26. divizije sve
manevar, s teitem od istone i sjeverne strane, pri emu nae jedinice zadrale su vie ili m a n j e neke osobine parti-
tab Korpusa angaira korpusnu rezervu - Devetu diviziju zanskih krupnijih jedinica 1 0 . Bez obzira na to to je general
(bez 13. brigade) i 8. brigadu 20. divizije. Petar Drapin doao na dunost komandanta 8. korpusa iz
Istovremeno je bio pojaan, sa zapadne strane, n a p a d Glavnog taba Hrvatske, gdje je bio zamjenik komandanta
19. divizije, podran tenkovima, koji su prebaeni s fronta za pozadinu i teritoriju i to je tu dunost primio neposred-
26. divizije. M a n e v a r tenkovima u zavrnici Kninske no pred poetak Kninske operacije 30. listopada 1944.,
operacije bio je racionalan. Tenkovi su najprije uestvovali poslije tragine pogibije na Dinari generala Vlade
u proboju fronta od juga, sa 26. divizijom, a onda su, posli- etkovia, on je vrlo brzo uoio sutinu snage i sposobnost
je proboja njemake o b r a n e povueni s tog pravca, pre- svojih divizija i to se moe s njima postii u borbi, a to je
baeni preko rijeke Krke kod Rokog Slapa (vrativi se ono to je za jednog komandanta najvanije.
unazad za 30 km) na front 19. divizije i olakali probijanje Posmatrano s bitanog gledita Kninska operacija je tip-
neprijateljske o b r a n e kod Padena i r. Zrmanje i uestvovali ina bitka, naroito ono to se deavalo od 26. studenog do
u gonjenju neprijatelja. 3. prosinca (ve tada Kninsku operaciju nazivaju bitkom 1
Kada je u pitanju poetni oblik manevra u Kninskoj koju karakteriziraju sve odlike slinih bitaka, takvih dimenz-
operaciji, treba imati u vidu da se tabu 8. korpusa zamjera ija, u Drugom svjetskom ratu: estoki viednevni sudari, ot-
to je pravac glavnog u d a r a usmjerio na najjae nepri- rina voenja b o r b e i obostrana krajnja upornost - n a p a d a a
jateljske snage i poloaje koji su bili juno od Knina, na fron- da slomi i porazi neprijatelja na mjestu, a branioca koji
tu 26. i djelomino 20. divizije, kao i to da je trebalo o d m a h gine, ali ne posustaje u borbi. U tom pogledu vrijedna je
primijeniti m a n e v a r dvojnog obuhvata, zatvarajui u panje ocjena b o r b e koju je tada dao komandant 8. kor-
kotao okruenja kninsku neprijateljsku grupaciju, jer su pusa, general-major Petar Drapin, gdje pie i sljedee:
postojale, navodno, realne mogunosti da se Nijemcima ne Poloaji su uzimani tek poto je ubijen i posljednji Nijemac.
dozvoli izvlaenje na sjever, preko Padena i Zrmanje u Liku Na osvojenim poloajima redovno smo nalazili cjelokupno
i prema Bihau. Meutim, ideju poetnog manevra, koji je naoruanje i mrtve neprijateljske vojnike pored njega.. 1 2 .
izabrao tab 8. korpusa, diktirali su uvjeti zemljita, jer se od Brigade i divizije 8. korpusa, koje su uestvovale -u ovoj
pravca juga, preko fronta 26. divizije, mogla optimalno isko- operaciji, pokazale su visok stupanj vojne i moralne-poli-
ristiti b o r b e n a tehnika koju je Korpus imao. Pored toga, tike sposobnosti da se uhvate u kotac s iskusnim pro-
povijesni podaci upuuju na to da tab 8. korpusa nije imao tivnikom jer je rije o prisustvu elitnih njemakih trupa, a s
preciznih podataka o n a m j e r a m a i rasporedu neprijatelja. I, operativne toke gledita moe se slobodno zanemariti pris-
na kraju, general-major Petar Drapin, komandant korpusa, ustvo ustaa, d o m o b r a n a i etnika. Nae snage danima
imao je veliko povjerenje u svoje borce, u svoje brigade i napadaju, nagrizaju, drobe i lome neprijateljsku obranu,
divizije, i bio je duboko uvjeren u to da pred njima n e m a oduzimaju mu m o i volju za borbom, dok ga nisu bacile u
prepreka koje njegove jedinice ne mogu savladati. to je vrtlog unitenja i natjerale da p o t p u n o poraen napusti
teite n a p a d a bilo na 26. diviziji diktirali su razlozi jer je ona
bila brojano najvea (imala je 8.504 boraca i rukovodila-
ca), najzasienija u b o r b e n o j tehnici s najjaom vatrenom i 9 Nikola Ani Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije, izd.
Vojnohistorijski institut, Beograd 1983, str. 488.
u d a r n o m moi (jer je mogla baciti do 18 tona elika u jed-
10
Zbornik dokumenata NOR-a, tom V, knj. 36, str. 569.
noj minuti, to se pribliilo snazi pjeadijske divizije Crvene 11
Prvi je Kninsku operaciju nazvao Kninska bitka komandant 8. kor-
armije koja je tada mogla baciti 20 tona elika u jednoj pusa general-major Petar Drapin u lanku Kninska bitka,
objavljenom u korpusnom listu Za slobodu, 15. sijenja 1945.
minuti) 9 i koja je ve bila uigrana u izvoenju takvih frontal-
godine. Arhiv VII, K 21, veg. Str. 47/1.
nih borbenih djelovanja. Dajui ocjenu rada divizija u 12
Zbornik dokumenata NOR-a, tom XII, knj. 4, str. 726.
Dalmaciju i potrai spas u proboju sa slabijim dijelovima je potpukovnik Ante Toni Bioi, dotadanji naelnik taba
prema Graacu i Bihau, bez ikakvih izgleda da se vie ikad 26. divizije.
povrati preko Dinare i Velebita. Njemakim snagama komandirao je tab 15. brdskog
Zbog takve otrine i estine b o r b e obostrani gubici su armijskog korpusa, a komandant je bio general oklopnih
bili veliki - obostrano je izbaeno iz stroja oko 25% sastava trupa Hans Gustav Fehn (Fen). Sjedite k o m a n d e korpusa je
ive sile, odnosno 14.082. Nijemci su izgubili oko 78% do 19. studenog bilo u Kninu, a onda se prebacio u stari
poetnog sastava, imali su 14.000 vojnika, a izgubili su (po zamak u Ostrocu kod Bihaa. Poslije odlaska taba 15. kor-
naim podacima) 10.840 (od toga 6.555 mrtvih i ranjenih pusa svim snagama u Kninu komandirao je komandant 264.
4.285 zarobljenih) ili oko 95% snaga koje su imale oko 25. pjeadijske divizije, general-major Aloiz Windisch. Poto su
studenog 1944. godine (tada je brojno stanje njemakih komande korpusa bile blizu fronta, mogli su pratiti tok bor-
vojnika iznosilo izmeu 10.000 i 11.000). Njemaka koman- benih djelovanja, brzo intervenirati na promjenu situacije,
da Jugoistoka u svom izvjetaju Vrhovnoj komandi prizna- brzo izvriti izmjene u operativnom rasporedu i linim pris-
je da je u b o r b a m a za Knin 15. armijski korpus izgubio ustvom utjecati na daljnji tok borbe.
4.488 ljudi, od toga je 2.730 poginulo ili nestalo, a oko 700 Vie komande su obostrano bile daleko. Osmim korpu-
ranjenika palo je u neprijateljske ruke i izgubljeno je sve som komandirao je izravno Glavni tab Hrvatske (poslije
teko naoruanje, izmeu ostalog 41 top, 57 protuavionskih odlaska Vrhovnog taba s Visa oko 20. listopada 1944., a do
topova i 6 protutenkovskih topova. Kod Knina je p o t p u n o tada je 8. korpusom komandirao Vrhovni tab NOV i POJ),
unitena n j e m a k a 264. pjeadijska divizija, a 373. koji se nalazio u Otocu u Lici i odravana je stalna radio-
legionarska divizija je pretrpjela teak poraz1^. Potpuno veza. Na bojite kod Knina u Drni 9. studenog stigao je poli-
je razbijeno i uniteno i nekoliko drugih njemakih, tiki komesar Glavnog taba Hrvatske Rade igi i tu je
ustako-domobranskih i etnikih sastava 1 ^, i 8. korpus ostao do 25. studenog.
imao je velike gubitke, kao nikada do tada, oko 10% Na kraju operacije, 6. prosinca, u Drni je stigao i
izbaenih iz stroja ili 3.242, od ega je 677 poginulo, 2.439 komandant Glavnog taba Hrvatske general-lajtnant Ivan
ranjeno i 126 nestalo. Otuda se, s obzirom na obostrane Gonjak. 1 6
gubitke moe konstatirati da Kninska operacija ima sve Dajui ocjenu rada komandi i tabova u Kninskoj
karakteristike bitke unitenja i dolazi u red onih bitaka s operaciji, komesar 8. korpusa, pukovnik Boko iljegovi, u
najveim postotkom izbaenih iz stroja koje su v o e n e u svom izvjetaju komesar Glavnog taba Hrvatske od 31.
Drugom svjetskom ratu. I komandiranje je u Kninskoj prosinca 1944. godine, konstatira da je bilo odgovarajuih
operaciji imalo znatnih osobnosti. Prvo, oba taba korpusa problema i propusta jer od osnivanja Korpusa pa sve do
bila su blizu prednjih linija fronta, na svega desetak kilo-
metara daleko. tab 8. korpusa prebacio se iz Katela u
Drni i tu je ostao za cijelo vrijeme borbi oko Knina. Budui Komanda Grupe armija E javila je 19. prosinca komandantu
Jugoistoka daje u zoni komande IS. korpusa angairana glavn-
da je poginuo dotadanji komandant 8. korpusa, iz Glavnog
ina 264- divizije potpuno unitena i da je od divizije ostalo neto
taba Hrvatske u p u e n je za k o m a n d a n t a korpusa general- vie od jednog bataljuna sa 49 oficira, 13 slubenika, 48 podofici-
major Petar Drapin, panjolski borac, jedan od rukovodi- ra i SSS vojnika i da je divizija izgubila sva orua, teko
naoruanje, masu konja i automobila. Zatim se predlae da se
laca ustanka u Hercegovini, komandant 12. slavonske diviz-
264. divizija rasformira, to je i uinjeno narednih dana. Zbornik,
ije i 6. slavonskog korpusa. Drapin se krajem listopada tom XII, knj.4: str. 744-748.
naao u Dalmaciji u inspekciji jedinica 8. korpusa kao zam- U izvjetaju 15. korpusa upuenog tabu Grupe E od 8. prosinca
1944- stoji daje od borbene tehnike izgubljeno 16 orua obalske
jenik k o m a n d a n t a Glavnog taba Hrvatske za pozadinu i
artiljerije. 15. orua artiljerije 264. divizije, 6 orua artiljerije 373.
teritoriju, gdje je zadran i ve 30. listopada zvanino je divizije, ukupno 37 orua. Onda 6 topova 88 mm. 4 brdska topa
preuzeo k o m a n d u nad 8. korpusom od naelnika taba 8. 264. divizije i 57 protuavionskih topova. Ukupno 104 artiljerijskih
orua. Zbornik XII, knj. 4 str. 731.
korpusa, pukovnika Milana Kupreanina ^ 1
koji je 27. stu-
15
Arhiv VII, k. 119/8, reg. br. 3-1.
d e n o g otiao na kolovanje u Sovjetski Savez. Zamijenio ga 16
Arhiv VII, k. 119/8, reg.br. 3-1.
pred borbu za Knin nikad i nigdje nisu uestvovale sve etiri brigada 9. divizije kod irokog Brijega i Mostara vezali su
nae divizije istovremeno i zajedno po j e d n o m istom za sebe neprijatelja, ime su posredno znatno podrali
n e p o s r e d n o m zadatku. Radi toga je u Kninskoj operaciji jedinice 8. korpusa u v o e n j u i uspjenom zavretku
bilo izvjesne podvojenosti i m e u s o b n o g nerazumijevanja Kninske operacije. Njemaka kninska grupacija bila je
samih tabova divizija to se jasnije uoilo naroito pri proc- operativno dosta usamljena i daleko od ostalih jaih nje-
jeni uea u operacijama, evakuaciji materijala itd. Prijanji makih snaga, postajala je d o b a r plijen za tuenje i
podvojeni rad naih divizija, njihov gotovo samostalni ivot, unitenje, prilika koju je 8. korpus p o t p u n o iskoristio.
vrlo rijetke meusobni sastanci tabova divizija odrazili su se U Kninskoj operaciji snabdijevanje i zbrinjavanje veoma
u nedovoljno vrstom m e u s o b n o m jedinstvu naih tabo- su u r e d n o funkcionirali, to je pozitivno utjecalo na njen tok
va divizija... i rezultate. Naroito je bilo vano da jedinice imaju dovoljno
Pukovnik iljegovi zatim konstatira da ni odnosi municije za pjeadijske i teko naoruanje. Artiljerija je
izmeu rodova i slubi nisu razvijeni u dovoljnom meu- izvodila djelovanje s jakim reimom vatre i postigla velike
sobnom potivanju, zajednikom priznavanju i pravilnom rezultate, to i sam neprijatelj priznaje. Mornarica NOVJ
razumijevanju, ali da sve to nije dobilo ozbiljne forme i u r e d n o je vrila snabdijevanje m o r e m iz june Italije do baze
da e nove operacije koje stoje pred n a m a doprinijeti da se na dalmatinskoj obali. Prometne jedinice divizija, korpusa i
1
ovaj nedostatak otkloni.. ?. Vojne oblasti u r e d n o su snabdijevale jedinice kopnenim
Njemaka kninska grupacija, o d n o s n o 15. armijski kor- prometnicama, a u tome su ih pomagali organi n a r o d n e
pus, bio je p o d k o m a n d o m 2. oklopne armije generala vlasti i stanovnitvo.
Maksimilijana Angelisa. Dok se vodila Kninska operacija Pored razmatranih pitanja vezanih za Kninsku operaciju
15. korpus je bio podinjen komandi Grupe armije E postoje i mnoga druga koja je n e o p h o d n o analizirati sa sta-
(komandant general-pukovnik Aleksandar Lohr) koja se jalita operativne vjetine.
nalazila u Sarajevu, tab Grupe armije E na bojite kod 1 .Da li je tab 8. korpusa znao o neprijateljskim nam-
Knina nikog nije poslao da n e p o s r e d n o utjee na tok jerama i o odluci njemakih komandanata da se poloaji
operacije, iako se t a m o rjeavala sudbina dviju divizija - oko Knina u p o r n o dre i odsudno brane? Odnosno, kada je
264. pjeadijske i 373. legionarske i drugih sastava. tab Korpusa shvatio da e se neprijatelj kod Knina tako
N e m i n o v n o da su ove p r i m j e d b e n j e m a k o m komandi- u p o r n o i estoko braniti?
ranju kninskom grupacijom bile, p o r e d ostalog, zgodna Na osnovi dostupnih historijskih dokumenata(zapovi-
prilika da ih se porazi dok se oni nagode kome e se jesti tabova divizija i Korpusa i depea razmijenjenih
podrediti. izmeu taba 8. korpusa i Glavnog taba Hrvatske) stjee se
Postupnost u v o e n j a snaga 8. korpusa u borbu, odnos- utisak da tab 8. korpusa nije raspolagao podacima o nam-
no postupnost narastanja borbe do vratolomne jerama neprijatelja i da je te namjere kasno otkrio, radi ega
zavrnice - p o s e b n a je odlika Kninske operacije. Tako na je poetni n a p a d od 7. do 16. studenog imao odlike
primjer, u uvodnim b o r b a m a 7. do 16. studenog od 13. produetaka nastupanja, odnosno gonjenja neprijatelja, a
brigada u borbi angairano je neto vie od 50 % snaga - cilj n a p a d a od 26. do 29. studenog, pored ostalog, bio je da
7 brigada. U periodu najintenzivnijih borbi od 25. do 29. se neprijatelj potisne i prisili na povlaenje.
s t u d e n o g bilo je angairano devet brigada ili 80% snaga. U Evo nekih dokaza.
zavrnom u d a r u od 1. do 4. prosinca angairaju se sve U zapovijesti taba 26. divizije od 7. studenog, u uvod-
snage - svih 13 brigada. Tada je korpus ostao bez opera- n o m dijelu, gdje se obino na podinjene prenosi miljenje
tivne rezerve, koja mu nije ni bila potrebna jer je nepri- i stavovi taba 8. korpusa, kae se: Neprijatelj odstupa
jatelj poraen, a njegovi manji dijelovi gonjeni su i unita- pravcem Drni - Knin - Biha sa jakim ostavljenim zatitni-
vani. Opasnost od n a p a d a s drugih operativnih pravaca
nije prijetila. Jedanaesti korpus u Lici, 5. korpus oko
Bihaa i Banja Luke, 2. udarni korpus i 13. dalmatinska 17
Zbornik, tom V, knj. 36, str. 569.
ama.. U drugom dijelu zapovijesti pie da je namjera podatke o broju neprijateljskih vojnika koje se nalaze u
neprijatelja da zatiti povlaenje glavnine prema rajonu Knina. U korpusnom izvjetaju pie da u rajonu
Bihau.. 1 8 . Ovakvo miljenje nije samo imao tab 26. diviz- Knina n e m a vie od 4.000 Nijemaca i legionara i oko 3.000
ije nego i tab 8. korpusa, to se vidi iz depee koju je 9. stu- etnika, a tada se u Kninu jo nalazilo oko 10.000 do 11.000
denoga poslao Glavnom tabu Hrvatske, gdje pie: Nijemaca i 4-500 etnika p o p a ujia. O ovom problemu
Neprijatelj nastoji da se pod svaku cijenu probije e, neto kasnije (sijeanj 1945.), general Drapin zapisati:
pravcem Knin - Zrmanja - Otri, kojim je pravcem u toku Posmatrajui ovu situaciju (misli se na poetne borbe,
jueranjeg dana uputio jae snage i na kojem su prostoru pr.N.A.), inilo n a m se da e u produetku snanog naleta
vrlo otre borbe. biti osloboen i sam Knin. Meutim, na obrani Knina
Zato je tab 8. korpusa tako cijenio situaciju i nije imao saekala nas je na organiziranim poloajima svjea 264.
tone podatke o n a m j e r a m a neprijatelja, bar priblino, divizija sa dijelovima 373- divizije. Desetog s t u d e n o g
moe se vidjeti koliko je bilo tekoa oko prikupljanja Nijemci su nas bacili sa zauzetih poloaja i uz p o m o snaga
podataka iz izvjetaja taba 20. divizije u p u e n o g tabu 8. iz Bihaa uspostavili vezu i saobraaj na liniji Knin - Biha.
korpusa 20. studenoga 1944. gdje pie: Na cijelom knin- Bilo je jasno da neprijatelj n e e lako napustiti Knin. 2 ^
skom sektoru koje se nalazi p o d neprijateljskim utjecajem mi 2. Zato su Nijemci tako u p o r n o drali i krajnje odsudno
n e m a m o vojno-obavjetajne mree na terenu preko koje bi branili poloaje oko Knina?
mogli dobiti ma kakav izvjetaj o neprijatelju. Uslijed ovog Komanda njemakog 15. brdskog armijskog korpusa
prikupljanje podataka m o r a m o vriti nasilnim izvianjem, nije u poetku imala izriitu n a r e d b u da do posljednjeg ov-
izjavama zarobljenika, dnevnim i nonim osmatranjem. Svi jeka i posljednjeg metka brani Knin, iako se to naziralo u
ovi naini prikupljanja podataka i dosadanji rezultati nisu planu povlaenja s jadranske obale, prema kojem je, oslon-
zadovoljavajui.. Na kraju ovog izvjetaja tab 20 divizije cem na Velebit i Dinaru, Knin trebalo drati do proljea
iznosi svoj zakljuak i kae: Mi smo miljenja da e se 1945. godine. Istina, jo je ranije, 29. kolovoza 1944. godine,
20
Nijemci u najkraem roku povui.. . dana orijentacija kako se trupa m o r a ponaati na bojitu
Dobiva se dojam da nije ni Glavni tab Hrvatske imao gdje feldmaral Weichs nareuje komandu Grupe armije
tone podatke o njemakim n a m j e r a m a u obrani Knina. To E, generalu Lohra, sljedee: Taktiki zadaci koje dobiva
se najbolje vidi iz depee koju je 14. studenog poslao tabu trupa mora u svakom sluaju da b u d u jasni. A ti zadaci su:
8. korpusa, gdje i ovo pie: Njemaka 264. divizija povlai Odbrana do posljednjeg metka i do posljednjeg ovjeka sve
se prema sjeveru i rui za sobom sve vanije objekte i komu- dotle dok ne stigne p r o v j e r e n o n a r e e n j e za prekid
nikacije. Gonjak.. 2 1 . etiri dana kasnije, 18. studenoga, borbe.. 2 * 3 . Brzim gubitkom ibenika i Drnia i naglim
general Drapin dobio je iz Glavnog taba Hrvatske drugu povlaenjem u rajon Knina, tab 15. korpusa dobio je u p u t e
depeu u kojoj pie: Jake neprijateljske snage su prole iz kako da brani Knin - do posljednjeg ovjeka, do posljed-
22
Knina kroz Biha prema Kostajnici.. . U stvari, ovo je bila njeg metka. U skladu s tim je i zapovijest komandanta 15.
ona ustaka grupa, od 1.500 ustaa i domobrana, koje su
Nijemci 12. studenog izvukli iz Knina i poslali prema
18
Kostajnici. Ni dva dana prije poetka glavnog n a p a d a tab Zbornik, tom V, knj. 35., str. 85.
19
Arhiu VII, k 11918, reg. Br. 3-1.
8. korpusa nije imao p o t p u n e podatke o n a m j e r a m a nepri- 20
Zbornik, tom V, knj. 35, str. 333
jatelja, jer je 23. studenoga javio Glavnom tabu Hrvatske: 21
Arhiu VII, K. 11918, reg. Br. 3-1.
22
Stab 264. divizije sa dijelovima van sastava pukova otiao Isto.
23
Isto.
za Biha.. 2 3. Ni ovaj podatak nije bio toan. tab nje- 2
4 U nekim dokumentima pie da su partizani zarobili generala
make 264. divizije ostao je u Kninu sve do 3. prosinca, kada Windischa, ali to nije tono. On je iz Bihaa upuen u Be, a onda
se general Windisch m e u posljednjima jedva izvukao je bio u zarobljenitvu i osuen od Vieg vojnog suda
Na pojedinim odsjecima fronta taj odnos bio je jo bombi, kao i da je djelovala divizijska artiljerija i protuzrana
povoljniji. Tako npr. na pravcu proboja 26. divizije (Oklaj - artiljerija, da je utroeno dosta i pitoljske municije i drugih
Knin) nae snage su imale osam, a neprijatelj dva bataljuna, ubojnih sredstava, to sve ukazuje kakva se borba vodila i
od ega je jedan na bataljun bio tenkovski, a neprijatelj nije koliko je bila snana njena estina i vatreni udar35.
imao tenkova. Na taj pravac stavljena je brojano najjaa i Snaga korpusa je poivala i u n j e g o v o m sustavu.
tehniki najopremljenija 26. divizija i ona je u p u e n a od Najvei broj boraca bio je ve iskusan u borbi, to je stekao
juga u proboj fronta, i kao takva mogla je probiti njemaki ne samo u toku ofenzive osloboenja Dalmacije (od 12.
front 1. i 2. prosinca 1944. godine.
Prema vatrenoj moi i udarnoj snazi 8. korpus je tada bio
jedan od najsnanijih korpusa NOVJ, jer je imao preko 530 32
Arhiu Vojnohistorijskog instituta, K.21. reg.br. 47/1.
artiljerijskih orua, od ega 202 topa raznog kalibra, m e u 33
Osmi korpus je tada imao 1062 oficira. 1499 politikih radnika.
kojima i 14 brdskih haubica 105 milimetara i 4 dalekometna 2.097 podoficira i 28.890 boraca. Zbornik, tom VI knj. 35.,
str. 592.
topa 155 mm, onda 329 tekih i lakih minobacaa, kao i 34
Zbornik, tom V knj. 35.. str. 650.
5.467 automatskih pjeadijskih orua, m e u kojima 2.609 35
Artiljerijski glasnik, br. 9-10/1949. str. 41.
rujna 1944. kada je ona poela) nego i prije, jer je to ljudst zatim Poljaka, Francuza, Luksemburana, Austrijanaca i
vo, u veem broju, bilo vie od godinu dana u NOVJ i pro ostalih koji su se stjecajem okolnosti nali u Dalmaciji ili su
lo osnovnu kolu ratne prakse, a na bilo koji nain stupili u
ljudstvo 26. divizije i viemje- jedinice 8. korpusa.
senu vojnu i politiku obuku Odajui duno priznanje
na Visu. Otuda je ljudstvo 8. svim tim borcima, general
korpusa, u velikom broju, Drapin je tih dana zapisao:
pripremljeno ulo u Kninsku Izvojevana je jedna od
operaciju. Zatim, socijalni sas- najveih naih pobjeda -
tav korpusa je dosta karakteris- osloboen je Knin i Dalmacija.
tian, jer su vie od jedne etvr- Pobjeda je izvojevana zahvalju-
tine boraca inili radnici (28%), jui legendarnom junatvu i
to je odgovaralo socijalnoj izdrljivosti naih boraca. Nije
strukturi dalmatinskog materijal rijeio bitku, ve
stanovnitva, koji su se listom junako srce i majstorstvo u
opredjeljivali za NOP. borbi. Pobjeda je izvojevana
Intelektualaca je bilo 721 ili zahvaljujui naim oficirima koji
2%, obrtnika (raznih struka, ali su umjesno i istrajno rukovodili
najvie onih siromanih s mini- svojim jedinicama. Obogaeni
malnim kapitalom, a to je iskustvom velike kninske
odravalo i njegovu politiku operacije, ispravljajui svoje
svijest) bilo je 2.731 ili 7%, dok greke i uklanjajui nedostatke,
je vojnih lica bilo 183 ili 0,43%, spremamo se za nove bitke i
a bivih policajaca i andara nove pobjede3.
191 ili 0,45 %. Ostalih je bilo 97 Kninska operacija je bila
ili 0,12% 36 . Takva socijalna najbolja proba jedinica 8. kor-
struktura sastava 8. korpusa pusa za naredne, veoma
inila je realnim pretpostavku sloene i dramatine operacije
Faksimil pohvale Vrhovnog komandanta marala Tita
da e sastav korpusa izvriti koje e se izvoditi od Mostara
dobiveni zadatak. pa sve do Soe. Uspjenim
to se tie nacionalnog sastava, bez obzira to je u 8. zavretkom Kninske operacije 8. korpus je potpuno izvrio
korpusu bilo pripadnika svih jugoslavenskih naroda i narod- zadatak koji je u rujnu 1944. primio od Vrhovnog koman-
nosti i ne mali broj stranih dravljana, on je odravao stanje danta NOVJ marala Josipa Broza Tita, kada je krenuo u
tadanjeg nacionalnog sastava Dalmacije. U korpusu je ofenzivu radi osloboenja Dalmacije.
najvie bilo Hrvata - 25.127 ili 72,64%, a zatim Srba - 4.806
ili 14,00%. Ukupno su Hrvati i Srbi inili 86,64% sastava 8.
korpusa. Muslimana je bilo 236 ili 0,68%, idova 61 ili
0,17%, dok je ostalih bilo 4.3183?. To su, ponajvie Slovenci
i Crnogorci koji su se nalazili u 3. prekomorskoj i 1.
tenkovskoj brigadi i u Artiljerijskoj grupi korpusa, u jedinica-
ma koje su osnovane u Italiji. Nema tonih podataka o ostal-
36
Zbornik, tom V, knj. 35, str. 592.
im drugima, medu kojima su i strani dravljani. Najvie je 37 Isto.
4. Zakljuak o Kninskoj operaciji centrirati na tuenju etnika popa ujia. Njima nije treba-
lo dozvoliti da se izvuku prema Lici. Mi smo sve nae snage
angairali protiv Nijemaca, a i onako ve se pribliavao kraj
a) Opa zakljuivanja i rezultati Drugoga svjetskog rata. Radi te nae greke poslije Drugoga
svjetskog rata i jo sada nam prebjegli kninski etnici, koji su
doli pod zatitu Anglo-amerikanaca, a pop uji naao
Napadna Kninska operacija koju je pun mjesec dana utoite u USA, prave probleme i vanjsko-politike tekoe.
vodio 8. dalmatinski korpus je klasina bitka unitenja pro- Ja sam zagovarao da u borbi traimo etnike, naroito one
tivnika, u kojoj dominiraju frontalna djelovanja i manevar oko Plavna i Popine, i da ih potpuno vojniki porazimo.
dvojnog okruenja i potpunog tuenja njemakog 15. brd- Ovako je teklo kako je bio slijed kninske operacije..." 1
skog armijskog korpusa, njegove glavnine. Bilanca je I osmi dalmatinski korpus imao je teke gubitke. Poginulo
Kninske operacije vie nego jedinstveni sluaj NOR-a u je 677, ranjeno 2.439, a nestalo 126. Broj nestalih se smatra
Jugoslaviji. Jedna njemaka (264.) divizija je potpuno u povijesnoj vojnoj znanosti sasvim normalnim, kree se u
unitena i brisana u njemakoj Vrhovnoj komandi iz spiska okvirima i drugih armija u Drugom svjetskom ratu.
njemakih divizija. Teke gubitke su zadobile (najvie) 373.
legionarska, a onda zapaene gubitke imala je i 392.
legionarska divizija. Ukupno tri neprijateljske divizije 1
Kazivanje generala Petra Babia autoru na znanstvenom skupu u
doivjele su katastrofu. Tako neto ne biljei povijest Kninu, 1. prosinca 1984. godine.
Po divizijama gubici izgledaju ovako: 9. divizija imala je njemu general Drapin, uz ostalo i ovo kae: ...Da bismo
133 poginula, 19. divizija 250, 20. divizija 254, a 26. divizija uspjeno izvrili zadatke koji su pred nas postavljeni i da
294 boraca i rukovodilaca ili ukupno 877 poginulih. Ovaj se bismo osujetili namjere neprijatelja, na osnovi svestrane
broj ne slae s onim koje smo gore naveli, jer su oni dati procjene situacije donijeli smo odluku: izvriti potpuno
odmah iza Kninske operacije, a ovo su najsvjeiji podaci opkoljavanje neprijatelja, unititi ga i zarobiti, a zaplijeniti
2
(vidi tabelarni pregled u prilogu). njegovo naoruanje i tehniku.. Ideja napada i manevar sas-
Kninskom operacijom 8. korpus razbio je njemaki plan tojao se u sljedeem: frontalnim napadom s juga izvriti
organizirane obrane na crti Grn. Nastao je veliki proboj 2. 3. 4. neprijateljske obrane. Dvostrukim obuh-
meuprostor izmeu Gospia i Mostara gdje nije bilo fronta vatom s istoka i zapada odsjei neprijatelja od zalea i izvri-
i njemakih snaga. ti potpuno opkoljavanje neprijatelja, a zatim pristupiti nje-
U borbama za Knin jedinice 8. korpusa izvrile su svoj govom unitenju. Shodno toj ideji izvrena je i grupacija
zadatak kojeg su dobile od marala J.B.Tita. Steena su snaga.. O estini i tijeku borbi, general Drapin zatim kae:
dragocjena iskustva za kasnija borbena djelovanja u ...Poloaji su se uzimali tek poto je ubijen i posljednji
oslobanju Hercegovine i u zavrnim operacijama od Like Nijemac. Na osvojenim poloajima redovno smo nalazili
do Soe u proljee 1945. godine. Ispoljen je masovni hero-
izam, visoka politika svijest i moralna izdrljivost. Glavni
tab Hrvatske je 6. prosinca 1944. izrazio priznanje i zahval- Naredbom Glavnoga taba Hrvatske
nost 8. korpusu i proglasio ga udarnim, a etiri dana kas-
VIII. Korpusu je dodijeljen naziv udarni"
nije maral Tito je pohvalio borce i starjeine 8. korpusa. Za izvanredne uspjehe, koie je postigao VIII. korpus u tekim borbama s velikim
neprijateljskim snagama, u toku kojih im je zadao znatne gubitke u ljudstvu i materijalu
Dalmatinske su divizije proglaene udarnima, a taj se te ostebodio Dalmaciju, dodijelio je Glavni tab Hrvatske VIII. korpusu naziv UDARNI".
Naredba glas!:
naziv dobivao u NOR-u samo za izriite velike ratne zasluge U dugotrajnim i upornim borbama sa krupnim neprijateljskim Jedini-
cama VIII. korpus ie nanio neprijatelju velike gubitke u ljudstvu i materi-
i pobjede. Deveta divizija je postala udarnom 3. prosinca jalu I oslobodio je itavu Dalmaciju.
Za postignute izvanredne uspjehe, pokazanu vjetinu, heroizom I izdr-
1944. godine, 19. divizije 10. studenog 1944. godine, 20. ljivost na bojnome polju dodljeljujemo VIII. korpusu naziv UDARNI".
Smrt faizmu sloboda narodu I
divizija dobila je taj naziv 25. prosinca 1944. godine, a 26. Poltt-komesar: Komandant:
Rad Zigi general-lajtnant Ivo Gonjak
divizija je to zvanje stekla 29. studenog 1944. kada se uve-
liko vodila kninska bitka. 3
X.
ja 1941. do 30. studenog 1944. u Dalmaciji umrlo od gladi osloboenje Dalmacije 1944 prikupio i sredio Slavko Mati, na to
smo mu zahvalni. On je sainio i dva tabelarna priloga koja se
7.491 osoba. Samo u razdoblju od 15. listopada do 30. stu-
nalaze u prilogu ovog napisa.
njemake divizije - 369. legionarska kod Vukovog klanca, Za svoju slobodu narod Dalmacije posljednjih mjeseci
pa 264. pjeaka divizija kod Knina. Dvije njemake divizije 1944. godine rata dao je 33.000 ljudskih ivota - u jedinica-
imale su teke gubitke i dosta su razbijene - 373. i 392. ma NOVH i NOVJ poginulo je 18.000, a 15.000 su rtve
legionarska, kao i 118. lovaka divizija. Ukupno je poraeno faistikog terora 13 .
ili teko oteeno pet divizija Wehrmachta. Poraene su 7. i Velika bitka za slobodu naroda Dalmacije je zavrena.
9. ustaka i 9. domobranska brigada, razbijeni su etnici Dalmacija je prva u Hrvatskoj, a medu prvima i u
popa ujia, to je imalo krupno znaenje, ali je. jo dosta Jugoslaviji, konano i potpuno osloboena. Ofenzivom 8.
dugo postojalo ustatvo i etnitvo. Ukupni gubici nepri- korpusa za osloboenje Dalmacije, za narod dalmatinskog
jatelja iznose oko 22.000 vojnika i asnika, od ega je oko podneblja, ovim je zavren Drugi svjetski rat.
12.000 mrtvih i 10.000 zarobljenih. U ruke 8. korpusa pala je
sva artiljerija - ukupno oko 240 topova. Zaplijenjeno je
13.000 puaka, vozni park i sredstva veze 264. i 369. divizije.
Ovo naoruanje i oprema znatno su pojaali borbenu mo
8. korpusa 12 . Takav poraz nije Wehrmacht doivio nigdje
na jugoslavenskom ratitu od jednog korpusa, kako se to 12
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, n.dj., str. 298-299.
dogodilo u Dalmaciji, posljednjih mjeseci 1944. godine. Kninska operacija, n.dj. str. 51.
U Podgori, dva puta je miniran spomenik "Galebova krila" ali je izdrao. Poznati
spomenik nulte kategorije podignut je u ast poginulih i stradalih pomoraca (i bora-
ca-mornara) iz prolosti ovog kraja. Dva puta je ruen s velikom koliinom eksplozi-
va, ali ga zbog njegove specifine gradnje nisu uspjeli sruiti, ve teko otetiti.
XI.
TABELARNI PRILOZI
Naziv jedinice
31. 08. 30. 11. 1. 9.-31. 10. 1.-24. 11. 25.11.-4.12. 5. -9. 12.
Ukupno
1944. 1944. 1944. 1944. 1944. 1944.
1 2 3 4 5 6 7 8
4. dalmatinska brigada 41 14 31 86
9. dalmatinska brigada 31 15 36 82
Artiljerijska grupa 1 1
1. tenkovska brigada 21 1 15 37
Avijacija 6 2 1 9
Biljeka
T . R a d o e v i : O f e n z i v a . . . ' / s t r . 7 0 ; 2 /str. 4 1 ; 3 /str. 8 3 ; 4 /str. 1 0 1 ; 5 /str. 3 1 , 3 2 .
s / N . A n i : N O V J , str. 7 8 8 ; T . R a d o e v i : O f e n z i v a . . . , str. 7 0 ; N . A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . . , str. 2 1 5 ;
B . D u b r a v i c a : V o j s k a a n t i f a i s t i k e H r v a t s k e , str. 1 1 3 .
7 / N. A n i - s t r . 7 9 6 ; T. R a d o e v i - s t r . 4 1 . ; N. A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . , s t r . 2 5 1 ; B. D u b r a v i c a - s t r . 1 1 4 .
"I N. A n i - s t r . 7 9 6 ; T. R a d o e v i - s t r . 2 2 6 ; N. A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . , s t r . 3 5 3 ; B. D u b r a v i c a - str. 1 1 5 .
9 / N . A n i - s t r . 8 0 0 ; T . R a d o e v i - s t r . 2 3 8 ; N . A n i : K n i n s k a o p e r a c i j a . . , s t r . 3 5 3 ; B . D u b r a v i c a - str. 1 1 5 .
Naziv jedinice
31. 0 8 . 30.11. 1.9.-31.10. 1.-24. 11. 25.11.-4.12. 5. - 9 . 12.
ukupno %
1944. 1944. 1944. 1944. 1944. 1944.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Biljeka
T. Radoevi: O f e n z i v a . . . 1./str. 70; 2./str.41; 3/str.83, 4./str.101; 5/str. 31,32. 6./N.Ani: NOVJ,str. 788;
T.Radoevi: Ofenziva.., str.70; N.Ani: Kninska operacija..str. 215;
B.Dubravica: Vojska antifaistike Hrvatske, str, 113.
7/ N.Ani - str.796; T.Radoevi - str.41; N.Ani: Kninska operacija.., str.251; B.Dubravica - str. 114.
8/ N.Ani - str.796; T.Radoevi - str.226; N.Ani: Kninska operacija...str.303; B Dubravica - str.114.
9./N.Ani - str.800; T.Radoevi - str.238; N.Ani: Kninska operacija...str.353; B.Dubravica - str. 115.
1 0 / N . A n i - str.852; T.Radoevi, N.Ani: Kninska operacija, B.Dubravica, Dizdar-Kujundi:
Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike koalicije
11/A.KIun: D o m o v i n a je ena, Ljubljana 1986.
12/S.Mati: Imena poginulih boraca 8. korpusa N O V J za osloboenje Dalmacije 1944., ibenik, 2002.(rukopis)
TERITORIJALNA PRIPADNOST POGINULIH BORACA 8. KORPUSA N O V H
U OFENZIVI ZA O S L O B O E N J E DALMACIJE
(1.9. do 9.12.1944.)
4. Drni 5 39 44
5. Knin 30 41 71
6. ibenik 59 117 176
7. Bra 23 17 40
8. H v a r 8 12 20
9. Imotski 4 36 40
10 Makarska 5 7 12
11. Omi 10 17 27
12. Sinj 55 193 248
13. Split 69 89 158
14. Trogir 41 95 136
15. Vis 14 19 33
16. Vrgorac 4 7 11
17. D u b r o v n i k 3 5 8
18. Korula 13 28 41
19. Metkovi 4 11 15
20. Ploe 6 6
Ukupno 20 50 70
21. Z a g r e b 3 5 8
22. Varadin 4 2 6
23. Koprivnica - 2 2
24. Bjelovar 1 - 1
25. Rijeka 5 7 12
26. Lika 17 15 32
27. Poega 4 4
28. Slavonski Brod 1 1 2
29. Istra 5 5 10
Ukupno 36 41 77
30. Bosna i H e r c e g o v i n a 32 39 71
31. C r n a G o r a 3 4 7
32. M a k e d o n i j a I 1 2
33- Slovenija 71 110 181
34. Srbija 1 9 2
35 Nepoznato 25 9 34
36. Italija 23 22 45
37. SSSR 6 5 11
38. Poljska 2 5 7
39. Francuska 1 1 2
STRANI DRAVLJANI 32 33 65
"...Krv Dalmatinaca prolivena na ulicama glavnog grada Hercegovine jo vie e cementirati snagu i
veliinu naih naroda. estitamo junakim borcima na ovako velikom uspjehu sa vrstim uvjerenjem da ete
u narednim bitkama za potpuno osloboenje nae domovine zadati neprijatelju jo tee udarce...".
I.
OSNOVNI PODACI O MOSTARSKOJ OPERACIJI
Mostarska operacija obuhvaa borbena djelovanja 8. zrane snage BAF iz june Italije, s posadama Amerikanaca,
dalmatinskog korpusa i 29. hercegovake divizije sa sred- Britanaca, Kanaana Talijana i drugih.
stvima podrke angairanih od kraja sijenja do 15. veljae Mornarica NOVJ u prebacivanju jedinica 8. korpusa iz
1945. u borbama za osloboenje irokog Brijega, Nevesinja sjeverne i srednje Dalmacije prema Hercegovini i povratak iz
i Mostara i gonjenje protivnika prema Jablanici, Konjicu i Hercegovine u sjevernu Dalmaciju, kao i logistika potpora.
Ivan-Sedlu, kada je cijela Hercegovina osloboena.
b) Protivnike snage:
Angairane snage: 369. njemaka-legionarska divizija sa 369. i 370. pukom,
jednim pukom 181. divizije i sredstva podrke,
a) Narodnooslobodilake vojske Hrvatske i NOVJ: 9. ustako-domobranska divizija, ostaci muslimanske
- Osmi dalmatinski korpus sa: milicije, orunici NDH i drugi iz seoske ustake milicije.
- 9. divizijom .sastava: 2. proleterska, 3. i 4. brigada, Talijanska faistika legija San Marco, jaine jednog
- 19. divizija sa 6. i 14. brigadom, bataljuna,
- 26. divizija sastavljena od 1. proleterske, 11. i 12. dal- etnici Drae Mihailovia oko Nevesinja (600 etnika)
matinske i 3. prekomorske brigade., Ukupno preko 20.000 vojnika.
- 1. tenkovska brigada,
- Artiljerijska brigada 8. korpusa, Gubici:
- 29. hercegovaka divizija sastava: 10. 11, 12, 13. i 14. - 8. k o r p u s - 4 5 0 poginulih i 1.1417 ranjenih, a 29. diviz-
brigada, 3. brigada Bosansko-hercegovake divizije KNOJ-a. ija 80 poginulih i 227 ranjenih - ukupno 536 poginulih i
Ukupno 40.000 boraca. 15440 ranjenih.
- protivnike snage - 10.000 izbaenih iz stroja, od kojih
Podrka i pomo: 5. 778 poginulih i 1. 314 ranjenih
1. i 2. eskadrila NOVJ na Visu i u junoj Italiji i druge
II.
SITUACIJA U HERCEGOVINI PRIJE MOSTARSKE OPERACIJE
operacijom. Na prvom mjestu ovakav sustav zapovijedanja Konano, Mostarska operacija bila je p o t p u n o samostal-
bio je radi toga to se Mostarska operacija vodila na teri- na operacija i najoptimalnija je da sve snage b u d u pod jed-
toriju Bosne i Hercegovine, van jurisdikcije Glavnog taba nim z a p o v i j e d a n j e m , u o v o m sluaju p o d Vrhovnim
Hrvatske, jer je 8. korpus bio sastavni dio NOV Hrvatske. tabom, odnosno p o d Vrhovnim k o m a n d a n t o m NOVJ
Zapovijedanje Mostarskom operacijom nije moglo ii preko maralom Titom.
Glavnog taba NOV BiH jer je on ukinut, jo 1943. i svim
jedinicama NOVJ na teritoriju BiH zapovijedao je izravno
V NOVJ. Ipak je o svemu to se dogaalo, a u svezi sa
Mostarskom operacijom, neprekidno informiran G
Hrvatske. U o v o m e je razlika izmeu Kninske i Mostarske
5
Zbornik NOR-a, tom IV, knj.33, str. 136, 163, 164, 165. tab nje-
operacije 8. korpusa. makog 5- SS brdskog korpusa poetkom sijenja 1945. pre-
Iz povijesne dokumentacije se vidi da se maral Tito baen je u Njemaku na sektor Berlina, a doao je u Sarajevo
tab njemakog 21. armijskog korpusa .Grupe armija E koji
dosta zainteresirao za Mostarsku operaciju zbog zapaene
dalje zapovijeda svim njemako-ustakim snagama na sektoru
vojne i politike osjetljivosti mostarskih prostora, jer su tu Mostara.
9
Zbornik NOR-a, tom IV, knj. 33, str. 120.
10
Isto.
11
Mostarska operacija, prilog generala Ante Tonija Bioia
Mostarska operacija, n.dj.str. 101-131.
Artiljerijska brigada 8. korpusa. Jaina je
iznosila oko 40.000 boraca.
tab njemake Grupe armija E (u
rajonu Sarajeva) imao je informacije da
se prema Mostaru koncentrira glavnina
8. dalmatinskog korpusa i 29. hercegov-
aka divizija. Zato su na crti iroki Brijeg
- Mostar - Nevesinje koncentrirali 369.
n j e m a k u i 9. ustako-domobransku
diviziju, kao i bataljun talijanskih crnih
koulja, legija San Marco i drugi manji
sustavi. U njemakim planovima iri
rajon Mostara inio je jedinstvenu
o b r a m b e n u zonu, dranjem kojega se
Koncentracija tenkova u Imotskom uoi borbe za osloboenje irokog Brijega i Mostara,
poetak veljae 1 9 4 5 . titio ne samo iri rajon Sarajeva, ve je,
istovremeno, osiguravan i lijevi bok
ustake grupacije i izbija na cestu iroki Brijeg - Mostar. snaga koje su se povlaile iz Sandaka i Crne Gore, i kasnije
Glavna snaga - 26. divizija sa 1. tenkovskom i Artiljerijskom od Sarajeva prema Slavonskom Brodu. Ustae su bile
brigadom (16 pjeadijskih bataljuna, 2 tenkovska bataljuna i posebno motivirane za obranu mostarske zone. Za etnike
3 topnika diviziona) imala je zadatak zauzeti iroki Brijeg i Nevesinje i njegovo podruje bila je posljednja ansa za
onda nastaviti djelovanje prema Mostaru. J e d n a brigada - opstanak u Hercegovini i Bosni. Zato je planirana odsudna i
2. dalmatinska je imala osiguravati n a p a d glavnih snaga na krvava borba u kojoj nije smjelo biti olakog povlaenja i
iroki Brijeg djelovanjem prema Gradac - Jastrebinka. odstupanja. Za p o m o njemako-ustakoj mostarskoj gru-
Dvije brigade 9. divizije - 3. i 4. postavljene su u korpusnu paciji planiran je od Sarajeva dolazak dijelova 181. nje-
rezervu kreui se od Vrgorca prema irokom Brijegu. Za make divizije, onda 48. brzi odred i tvravski bataljun.
poetak n a p a d a o d r e e n je 6. veljae ujutro u 7,00 sati. Ukupno je 20.000 vojnika. Sve su njemake i ustake snage
Imalo je poeti na cijelom frontu
s prethodnim udarima topnitva
i zranih snaga - 1. i 2. eskadrila Jedinice 8. korpusa u pokretu prema Mostaru, veljaa 1 9 4 5 .
Ukupno je za izvoenje
Mostarske operacije angairano
9, 19. i 26. dalmatinska divizija 8.
korpusa i 29. hercegovaka
divizija, 1. tenkovska i
Sve snage 8. korpusa, do ujutro
6. veljae, posjeli su poloaje za
napad, a glavna bitka imala se
voditi za iroki Brijeg u prvoj
etapi Mostarske operacije.
Svi podaci govore da je
tijekom Mostarske operacije
vladala izuzetno otra i hladna
zima. Temperatura se nou spu-
tala i do minus 30C, ali su i dani
bili vrlo hladni i vjetroviti, to je
ponekad onemoguavalo i
oteavalo due pokrete i
sloenija djelovanja. Posebno su
svi planinski visovi sjeverno od
irokog Brijega bili pokriveni
dubokim snijegom, kao i oni
visovi oko Mostara - pr.
Pokret jedinica 8. korpusa k Mostaru, veljaa 1 9 4 5 .
Jastrebinka, Velez i druge pla-
nine. No i p o r e d toga, napad 8.
bile pod zapovjednitvom 369. divizije, a njemaki oficiri korpusa i 29. divizije odvijao se prema postojeem planu,
imali su pravo zapovijedanja svim snagama u nekom upori- ujutro 6. veljae 1945. godine,
tu. Ustae i etnici su takoer stavljeni pod
njemaku k o m a n d u . 1 2 -
Doznavi za koncentriranje jedinica 8.
korpusa na sektor iroki Brijeg - Ljubuki,
tab 369. divizije, dan prije poetka ofenzive
8. korpusa izvukao je iz borbe istono od
Konjica 1. i 2. bataljun 370. puka i vlakom ih
p r e b a c i o u Mostar, odakle su usiljenim
marem doli u iroki Brijeg. U irokom
Brijegu neprijatelj je imao 3. bataljun 370
puka, onda dolazei 1. i 2- bataljun istog
puka, 3. etu 369. pionirskog bataljuna. U
rajonu Lise bila je 14. i 15. eta 370. puka, 2.
divizion 649. puka obalske artiljerije. U
M a r 1 . dalmatinske brigade sa Sestanovca preko Imotskog i Posuja prema
rajonu Knepolja bila je 13. baterija 649. artiljerijskog puka i irokom Brijegu, veljaa 1 9 4 5 .
(6. - 7. veljae 1945.) crkve. Okolo su bila minska polja i vieredna bodljikava ica.
N a p a d 9. i 26. divizije p o e o je im je ujutro zavrila top-
nika i zrana vatra. Dan je bio lijep vedar i sunan. Tenkovi
Petog veljae naveer zavreno je koncentriranje, a i topovi bili su u akciji.
ujutro 6. veljae posjedanje polaznih poloaja za napad Zajednikim juriom pjeadije, tenkova i uz podrku top-
glavnih snaga 8. korpusa za osloboenje irokog Brijega. nitva krenula je 1. proleterska dalmatinska brigada i do 10
Zamisao dvojnog obuhvata - 9. divizijom (3. i 13. brigadom) sati likvidirala isturene poloaje neprijatelja i ula u zapadni
i 2. proleterskom od sjevera, imalo se istog dana realizirati dio irokog Brijega. Tada je naila na jaki otpor iz zgrade
zauzimanjem Knepolja i presijecanjem prometnice iroki Duhanske postaje i s Purina brda. Zajedno sa 1. bataljunom
Brijeg - Mostar kuda se jedino mogla povlaiti njemako- 12. brigade vodile su se b o r b e za Cigansko brdo. Bataljuni
ustaka grupacija u irokom Brijegu. S fronta, direktno na 11. brigade, koji su napadali desno od 1. brigade, te u cen-
iroki Brijeg imala je glavni u d a r izvesti 26. divizija sa 1. i I I . tar grada, poto su naili na duboka minska polja i snaan
brigadom, topnitvom i tenkovima. Ojaana 12. brigada otpor protivnika iz rajona samostana, samo su se
poslana je preko Gostue da djeluje od Gornjeg i Donjeg djelomino uklinili u protivniku obranu. Dalje nisu mogli.
Graca, zajedno s 9. divizijom kod Knepolja. Trea preko- N a p a d 12. brigade izvodi se kasnije, oko p o d n e 6. veljae
morska brigada poslana je p r e m a Rakitnom gdje se nalazilo preko Gornjeg i Donjeg Graca i dosta je brzo njen 2. (hvars-
oko 1100 ustaa i postrojbi ustake seoske milicije i time je ki) bataljun izbio na cestu kod Knepolja i zarobio jednu
od sjevera titila glavne snage kod irokog Brijega. grupu ustaa, Nijemaca i drugih koji su bjeali iz irokog
Njemaki 370. puk i ostale ustako-domobranske snage Brijega. Potom je zauzela Lonar i od istoka upala u iroki
(njih oko 6.000 vojnika) pripremili su iroki Brijeg za odsud- Brijeg. Time je namjera da se zatvori iroki Brijeg od istoka
nu bitku. Naroito su utvrdili po sustavu stalne fortifikacije i otuda u p a d n e u grad p o t p u n o uspjela. Ali, tada se dogo-
Cigansko i uvarevo brdo, Oklaj, Lonare, Lise i Knepolje. dio neoekivani obrat. Iz Mostara, preko poloaja 2. dal-
U samom gradu su sve jae graene i vee objekte pretvo- matinske brigade probio se njemaki 369. izviaki bataljun
rili u utvrde, kao Duhansku stanicu, Purino brdo i vis gdje su sa 600 ustaa, koji su krenuli ojaati o b r a n u irokog Brijega.
se nalazili samostan i crkva. Objekti su dobro graeni od Njihova pojava iza lea 12. brigade uvjetovala je da se
armiranog betona, a zgrade su - prozori i drugi otvori, brigada s glavninom nala u okruenju. Najtee je proao 2.
bataljun koji se nalazio kod Knepolja, jedva se p a d o m
mraka uspio probiti prema Gostui, kao i cijela brigada.
Pred irokim Brijegom u veljai 1 9 4 5 . : prijenos municije Pojava svjeih njemako-ustakih snaga u irokom
Brijegu izmijenila je situaciju na frontu. tab 26. divizije
odustao je od poslijepodnevnog n a p a d a na iroki Brijeg i
naredio da se jedinice pripreme za novi n a p a d 7. veljae.
Topnitvo i zrakoplovstvo nastavili su tuenje njemakih i
ustakih poloaja, naroito oko Duhanske postaje i u rajonu
samostana.
artiljerijom, tenkovima i zrakoplovstvom. Dotadanja ratna na m o r u 3.000 stopa.. 2 0 . Treeg veljae oko 11.00 sati
iskustva dola su do punog izraaja. estina i intenzitet borbi estoko je mitraljiran i n a p a d n u t b o m b a m a stoer zdruga u
za iroki Brijeg i jak otpor neprijatelja najbolje se vidi iz franjevakom samostanu u itluku, zbog ega je stoer oko
plovstvo efikasno podravalo napad 8. korpusa za snage nalazile istono od Neretve, izuzevi 12. brigade koja
osloboenje irokog Brijega, a kasnije i Mostara. Drugo, nije je bila zapadno orijentirana izmeu Mostarskog blata i rijeke
samo zranim saveznikim snagama tuen samostan u Neretve prema Varti u sastavu 19. dalmatinske divizije.
irokom Brijegu, kao vojni objekt, nego se to isto dogodilo i Brigade 29. divizije bile su rasporeene na dosta irokom
u Humcu, itluku i Mostaru, to demantira tvrdnje da su frontu, na sjeveru je bila 11. brigada do samog Konjica, na
dalmatinski borci ruili sakralne objekte u irokom Brijegu. jugu do rijeke Bune bila je 13. brigada, a 10. i 14. brigade
Njih su ruili savezniki zrakoplovi, meu kojim posadama prema Nevesinju podrane tenkovima i topovima.
je bilo Talijana, Engleza, Kanaana i Amerikanaca, a u 1. i U Nevesinju,i na poloajima oko njega, bio je njemaki
2. eskadrili i Jugoslavena, ali sve pod britanskom koman- 369. pjeaki puk 369. divizije pod zapovijedi pukovnika
dom i po njihovim zapovijedima. Ponovilo se ono iz june Wetzla. S njima su ustae, po selima ustaka milicija i etni-
Italije kada su savezniki strateki bombarderi 1944. poruili ci sjeverno od Nevesinjskog polja i u rajonu Zimlje, oko 600
benediktinski samostan iz XIII. stoljea na brdu Monte etnika. Obranu Nevesinja podravao je jedan divizion 369.
Cassino. Niti jedan od saveznikih zapovjednika nije zbog artiljerijskog puka, baterija 369. protutenkovskog diviziona i
ovih samostana u Hercegovini prozvan od onih koji su za eta 369. pionirskog bataljuna. Ukupno je nevesinjski garni-
oteenje samostana i crkve u .Brijegu okrivili starjeine zon imao oko 2.500 vojnika, sve objedinjeno u Borbenu
NOVJ. grupu Wetzel. Nevesinjska njemaka grupacija imala je
zadau da uporno brani rajon Nevesinja, za to su izgradili
vie obrambenih poloaja, sve fortifikacijski dobro utvrdili, s
brojnim bunkerima i opasano minama i bodljikavom icom.
Pukovniku Wetzelu je nareeno od taba 369. divizije (tab
3. Osloboenje Nevesinja
u sjevernom dijelu Bijelog polja), da brani naroito
(8. do 14. veljae 1945.)
Nevesinje i put koji iz Nevesinja vodi za Mostar i prometnice
koje vode dolinom Neretve prema Jablanici i Konjicu.
4. Osloboenje Mostara doba glavne snage idu u frontalnu borbu preko jakih nje-
makih i ustako-domobranskih poloaja, kao to su
(borbe od 8. do 15. veljae. 1945.)
Jastrebinka, Mikuljaa i Keveljaa snagama ojaane 26. i od
juga 19. dalmatinske divizije. S obzirom da su bile u tijeku
Nakon osloboenja irokog Brijega i Knepolja jedinice borbe za osloboenje Nevesinja, na Mostar su krenule samo
8. korpusa izbile su na vanjsku obranu Mostara. Du ceste m a n j e snage 10. i 13. hercegovake brigade koje su kod
Knepolje-Mostar krenula je 11. dalmatinska brigada 26. Biine okruile i potom porazile njemaki 369. puk i druge
postigla neke rezultate. Ostale snage 29. divizije jo su bile znanstvenom skupu u Mostaru 13. veljae 1985, objavljen u
knjizi Mostarska operacija, n.dj.str.134-144-
angairane prema Nevesinju i njemakoj grupaciji kod 32
Danilo Komnenovi i Muharem Kreso, n.dj., str. 440-476.
2
Blagaja, dok se 11. brigada nalazila prema Konjicu.3 33
Arhiv VII, k. 272/A, reg.br. 40-12 i K. 526,reg.br. 16/21-3.
naveer 13. veljae analizirao je stanje na
frontu i utvrdio da je front probijen zapadno
od Mostara, da je pala Jastrebinka, Mikuljaa
i Keveljaa, da su ustako-domobranske
snage razbijene i nisu vie sposobne za
borbu, a komandni kadar da je pretrpio
velike gubitke i da prijeti okruenje sjeverno
od Mostara, te da je jedino rjeenje povui
369. puk iz Nevesinja u Mostar, grad jo bran-
iti i onda se probijati p r e m a Jablanici i
Konjicu. Obavjetajna sluba 8. korpusa je
doznala o ovim namjerama generala
Reinchera i naredila jedinicama da produe
Borci uz podrku tenkova ulaze u Mostar, 1 4 . 2 . 1 9 4 5 .
n a p a d istim pravcima i oslobode Mostar.34-
Najvei uspjeh postie 12. brigada 26.
divizije koja je ujutro 14. veljae oslobodila selo Cim, brzo Tek iza p o d n e slomljen je otpor Nijemaca i ustaa.
od zapada ula u grad i ve oko p o d n e stigla do mosta kra- Zauzeta je Varda, a onda Hum i prodrlo se od juga u Mostar
lja Aleksandra. Dalje nije mogla jer su Nijemci otvorili spojivi se sa 26. divizijom i 1. tenkovskom brigadom. Time
snanu vatru iz objekata s lijeve obale Neretve. Vatrom se, su zavrene b o r b e 19. divizije u Mostarskoj operaciji.36-
sa zaplijenjenog kod apljine naeg tenka tipa Stjuard, Na lijevom krilu, takoer tijekom noi 13/14. veljae,
zaustavila 12. brigada, jer je tenk titio prilaze mostu kralja brigade 9. divizije su se pripremile i oko p o d n e obnovile su
Aleksandra. Ostali dijelovi 12. brigade zauzeli su zgradu n a p a d tukui se sa svjeim njemakim snagama 359.
gimnazije i stigli na desnu obalu Neretve. Trea prekomors- pjeakog puka i 48. brzog odreda. Protivniku su nanijeti
ka brigada imala je i 14. veljae tekoe jer nije slomila teki gubici, ali ni ovog d a n a nije 9. divizija presjekla odstup-
otpor Nijemaca na visovima iznad rudnika. Tek uz p o m o nicu mostarskoj njemako-ustakoj grupaciji iako je stigla
12. brigade, iza p o d n e 14. veljae, slomljen je njemaki blizu Drenice. To e postii tek sutradan 15. veljae.37-
otpor i brigada je krenula u sjeverni dio Mostara. U zoru 14. Hercegovaka 29. divizija jo se 14. veljae nalazila pred
veljae 11. dalmatinska brigada vrila je pritisak prema selu Nevesinjem, a onda u obraunu s njemakim snagama oko
Ilii, gdje se neprijatelj u povlaenju zadrao. Jedinice 1. Blagaja i Biine, a 14. brigada pritiskala je p r e m a Bijelom
dalmatinske u v e d e n e su u borbu i zauzele Gradinu, a u polju, dok j e l i . brigada napadala na Konjic.
zajednici sa 19. divizijom i Orlovac. J e d a n bataljun 1. dal- Posljednje i najpresudnije b o r b e vodile su se 14. veljae
matinske u p u e n je u pravcu sela Miljkovii - aerodrom, iza p o d n e kod mosta kralja Aleksandra. Pred mostom sa
gdje su se susreli sa 19. divizijom i zajedno unitili njemake zapadne strane stajala je 12. brigada i ekala tenkove. U to
snage na aerodromu. Jedinice 1. tenkovske brigade poma- su doli i prednji dijelovi 1. dalmatinske brigade. Mostovi na
gale su n a p a d 1. i 11. brigade. Ali, poto su Nijemci poruili Neretvi su bili pripremljeni za ruenje i oekivalo se najgore
cestu kod sela Ilia, oni su se jedva spustili niz strminu u selo da oni b u d u porueni. Meutim, o njemakim n a m j e r a m a
Ilie i onda krenuli prema mostu kralja Aleksandra zajedno da se mostovi porue, za to su bili pripremljeni, doznalo je
sa 1. dalmatinskom brigadom.35- rukovodstvo NOP-a Mostara, koje je imalo odlinu obavje-
44 Isto.
materijala i ratne tehnike.43
45 Isto.
rijeima: ..Izraavam suoju zahvalnost svim borcima i est mjeseci. Dakle, tri znaajne operacije i tri velike pob-
rukovodiocima jedinica koje su izvojevale ove sjajne pobjede. jede... Posebno se general A.T.Bioi, u svom nastupu u
Neka je slava palim borcima za osloboenje domovine. Smrt Mostaru 1985., zahvalio graanima Mostara: ..Mostar je
faizmu - sloboda narodu! Vrhovni komandant maral Josip dao mnogo boraca, a za sve vrijeme rata titio je svoje borce i
Broz Tito..46. pomagao im.. Trebalo je vidjeti i doivjeti kako su graani
Skoro istovremeno stigla je i estitka Glavnog taba Mostara primali, astili, grlili borce i u svemu im izlazili usus-
NOV Hrvatske im je 15. veljae osloboen Mostar: ret. To se najbolje vidjelo za vrijeme parade. Sve ivo je izalo
..Osloboenjem Mostara izvojevali ste veliku pobjedu i zadali na ulice, kolone su obasute cvijeem, tenkovi i motorizacija
mrskom okupatoru i domaim izdajnicima teak udarac. Ovo okieni darovima, a narod je ljubio i grlio svoje oslobodioce.
je veliki uspjeh 8. korpusa. Krv Dalmatinaca prolivena na uli- Borcima je to bila najbolja nagrada za napore i rtve koje su
cama glavnog grada Hercegovine jo vie e cementirati brat- istrajno podnosili u borbama za osloboenje tih divnih
stvo i jedinstvo naih naroda. estitamo junakim borcima, ljudi..49.
podoficirima, oficirima i politikim rukovodiocima na ovako Mostarska operacija, kao korpusna n a p a d n a operacija s
velikom uspjehu sa vrstim uvjerenjem da ete u narednim operativno-stratekim ciljevima, privlai svoju pozornost na
bitkama za potpuno osloboenje nae domovine zadati nepri- vie imbenika iz vojne d o m e n e , povijesnog sadraja i trai
jatelju jo tee udarce..47. odgovor na neke bitne nakane s obzirom na njeno povijes-
Pobjednicima su estitali i najvii rukovodioci federalne no mjesto u NOR-u i znaenje za vojnu povijest oslobodi-
BiH Avdo Humo, uro Pucar Stari i drugi. lakog rata u Jugoslaviji. Zato iznosimo neke osnovne
Dajui ocjenu Mostarske operacije, ratni komesar 8. kor- natuknice:
pusa general Boko iljegovi, u svom n a s t u p u na
znanstvenom skupu odranom u Mostaru 13. veljae 1985. 1. Mostarska n a p a d n a operacija ima svoje specifinosti,
uz ostalo ovo je zakljuio: ..Mostarska operacija koja je tra- na prvom mjestu u tome to je ona zapoela nakon jednog
jala osam dana spada u red suvremenih operacija koje je obimnog manevra u kojem su se glavne snage 8. korpusa -
izvodila NOVJ.. Za osloboenje irokog Brijega, Mostara i 19. i 26. divizija, 1. tenkovska i Artiljerijska brigada i drugi
Nevesinja palo je 450 boraca NOVJ iz Hercegovine, korpusni sustavi imali prekoncentrirati iz sjeverne i srednje
Dalmacije, Crne Gore, Slovenije i drugih krajeva Jugoslavije i Dalmacije u zapadnu Hercegovinu u zimskim uvjetima i
nekih stranih dravljana.. Mostarska operacija, koju su pot- slabim prometnicama. Takav korpusni m a n e v a r ne biljei
puno samostalno izvele jedinice NOVJ, jo jednom je potvrdi- povijest NOR-a jer je, uz ostalo, izveden manevriranjem
la moralne i borbene kvalitete naih boraca i starjeina, unatrag i na velikoj udaljenosti od 300-400 kilometara.
sposobnih da se uhvate u kotac s jakim protivnikom i da ga Manevar 8. korpusa je proizaao iz zapovijedi VS NOVJ,
potpuno poraze..48. iako su se njegove glavne snage nalazile dalje od Mostara
Na istom znanstvenom skupu u Mostaru, ratni naelnik nego divizije 2. u d a r n o g i 5. krajikog korpusa. Meutim, 2.
taba 8. korpusa general Ante Toni Bioi je istaknuo da i 5. korpus bili su se orijentirali prema Sarajevu, Travniku i
Analizirajui Mostarsku operaciju u cjelini moe se zakljuiti Banja Luci, a manjim snagama, osim 29. hercegovake
da ona pripada suvremenim kategorijama borbenog djelovan- divizije, bili su blizu Hercegovine. Zato se 8. korpus m o r a o
ja i da je voena po svim kriterijima operacije: ukupno manevrom prebazirati od jednog - lijevog krila
angairanje snaga i sredstava, trajanje operacije, dubina na jugoslavenske fronte, na njegov sredinji dio oko Mostara,
kojoj je izvoena, jedinstveni sustav komandiranja, ideje i opi to se malo biljei u analima II. svjetskog rata i za vee armi-
cilj djelovanja.... Zatim i ovo konstatira: ..Nakon uspjene
izvedene Kninske operacije i, prije toga, zamane operacije za
osloboenje Dalmacije, Mostarska operacija je bila trea veli- 46 Arhiv VII, K, 21, reg.br.47/1.
47 Arhiv VII, k. 11918, reg.br. 1-2.
ka uspjeno realizirana napadna operacija 8. korpusa u ovom
Mostarska operacija, n.dj. str. 85.
sluaju sa 29. divizijom u relativno kratkom roku - za nepunih 49 Isto, str. 125-126.
je. Istina, njemaki su korpusi manevrirali na veim uda- ovjek je vjerovao u snagu svojih jedinica i da e uspjeh biti
ljenjima, ali su poglavito bili motorizirani i podrani snanim garantiran. Zato su se, koristei sve okolnosti, jedinice 8.
zrakoplovstvom. Osmi korpus nema neke motorizacije, osim korpusa kretale na kopnu i po moru, po danu i po noi,
to su prijevozna sredstva imali 1. tenkovska i Artiljerijska neprekidno, urile su, ne obazirui se na sve druge okolnos-
brigada. Zato se koristilo morske prometnice iz sjeverne ti i na injenicu da rat jo nije zavren.
Dalmacije do blizu ua Neretve, na emu je bila tab 8. korpusa, u svom izvjeu kojeg je 25. veljae
angairana Mornarica NOVJ. 1945. poslao V NOVJ, mogao je konstatirati da je koncen-
Manevar 8. korpusa uspjeno se mogao izvriti zah- tracija jedinica 8. korpusa na prostoriju operacija mostarskog
valjujui na prvom mjestu organima nove narodne vlasti, sektora izvrena na vrijeme i prema predvienom planu.. Ako
Oblasnog NOO-a Dalmacije i drugih poli-
tikih struktura NOP-a, a iznad svega zah-
valjujui narodu Dalmacije. Tada je
Dalmacija sva bila u funkciji potreba
jedinicama 8. korpusa, osobito plovna
sredstva, a i druge strukture dalmatinskog
gospodarstva. Narod Dalmacije ne samo
da je popravljao poruene prometnice,
nego je s oduevljenjem pozdravljao svoje
borce koji kreu da konano oslobode
nae narode u Hercegovini, osobito da se
oslobode oni krajevi (Ljubuki, itluk itd.)
koje su njemake i ustake postrojbe
zauzele i na njemu poinile neuvene
zloine u sijenju 1945.
3. Mostarska operacija nosi obiljeje jedne suvremene bez svog redovnog sljedovanja.. Sanitetska sluba bila je vrlo
n a p a d n e operacije, korpusnog nivoa ili m a n j e armije, karak- dobra iako trupni sanitet u korpusu raspolae sa vrlo
teristine za Drugi svjetski rat. S obzirom na ciljeve koje je ogranienim brojem lijenika i transportnih sredstava. Ni
imala, a to je konano osloboenje Hercegovine i rjeava- jedan smrtni sluaj nije nastupio uslijed zakanjele lijenike
nje situacije u svim domenima - vojnim i politikim, na tom intervencije. Pojedini lijenici su u prvim borbenim linija-
dijelu jugoslavenskog ratita, Mostarska operacija je dio ma..^1 Na kraju svog izvjea tab 8. korpusa izraava zah-
ope ofenzive za konano osloboenje jednog vanog dijela valnost borcima i starjeinama na junatvu, herojstvu,
sredinje Jugoslavije. Cilj operacije, u vojnoj domeni, nije hrabrosti i iznad svega na visokom moralu svih dalmatinskih
U mraku - Pobjedom -
tko te je na put izveo? tko te je obasjao?
Tko ti je vratio vid
i osmijeh neunitivi? Tko ti je ime na sve vijeke
i za sve narode osvjetlao?
Bila si na vjealima -
tko je uz tebe stao?
ZA OSLOBOENJE HRVATSKE
I.
Krajem 1944. godine Vrhovni tab NOVJ odluio je da p o m a k a o prema Ivan planini, tj. Sarajevu. U pozadini fronta
se, s obzirom na novonastalu situaciju i skori zavretak II. u Lici, na Kordunu, Baniji, i u Gorskom kotaru i Istri nalazili
svjetskog rata, pristupi formiranju armija kao najviih su se 4. i 11, korpus NOV Hrvatske. tab 8. korpusa bio je u
stratekih operativnih vojnih postrojbi, da se preimenuju Kninu.
NOVJ u Jugoslavensku armiju, V NOVJ u Generaltab JA, U sijenju i veljai 1945. G Hrvatske planirao je opu
Mornarica NOVJ u Jugoslavensku mornaricu, da se ukinu ofenzivu 8. dalmatinskog, 4. i 11. korpusa od Like prema
korpusi kao vie jedinice i pristupi ukidanju glavnih tabova Zagrebu, za to je dobio suglasnost V NOVJ. Zbog toga je
federalnih jedinica i pokrajina nove Jugoslavije. Najprije je GH iz Topuskog preao u Zadar, a ZAVNOH u ibenik.
I. sijenja 1945. na Srijemskom frontu od postrojbi 1. pro- Meutim, GH nije informiran o formiranju armija i o planu
leterskog korpusa formirana I. armija. Juno od Save, u osnivanja 4. armije. U Beogradu su pravljeni drugi planovi
istonoj Bosni i zapadnoj Srbiji od June operativne grupe b u d u e g zavrnog dijela osloboenja Jugoslavije. Naime,
istog dana formirana je 2. armija, a na frontu rijeke Drave, oni su zajedno s Vrhovnim zapovjednikom saveznikih
od Vukovara do Virovitice, osniva se 3. armija od 12. snaga u Sredozemlju, britanskim feldmaralom
vojvoanskog i 6. i 10. hrvatskog korpusa. Ukidanjem kor- Alexanderom sir Haroldom, krajem veljae 1945. imali sas-
pusa, to se postupno odvijalo, divizije su neposredno tanak. Odlueno je u V da se od dalmatinskih i drugih
ulazile u sastav armija. Sve je ovo u sijenju 1945. bilo divizija 11. hrvatskog i 7. slovenskog korpusa na frontu u Lici
zavreno. osnuje 4. armija koja je trebala najkasnije do 20. oujka
Na frontu u junoj Lici nalazile su se postrojbe 20. dal- 1945. zapoeti b o r b e n o djelovanje prema Istri, Trstu i Soi
matinske i dijelovi 19. sjevernodalmatinske divizije, a ostale da bi na sebe privukla njemake snage i time olakala
su divizije poslije Kninske bitke bile - 26. divizija na o d m o r u savezniku posljednju ofenzivu u Italiji, ali se nije znalo za
u srednjoj, a 19. u sjevernoj Dalmaciji, 9. divizija bila je tajne dogovore saveznika u Italiji i njemake Vrhovne
okrenuta frontu prema Mostaru dok nije u veljai 1945. komande.
osloboeni iroki Brijeg, Nevesinje i Mostar i front se Zapovjednik dalmatinskog 8. korpusa general Petar
Drapin pozvan je u Beograd na zajedniki sastanak kod Prema direktivi marala Tita od 2. oujka 1945. tab 4.
marala J.B.Tita koji se odrao krajem veljae 1945. armije se formira - za zapovjednika se postavlja general-
Drapinu je maral Tito na sastanku, gdje su bili zapovjedni- major Petar Drapin, komesar pukovnik Boko Siljegovi,
ci 1, 2. i 3. armije (generali Peko Dapevi, Koa Popovi i naelnik taba general-major Pavle Jaki, do tada naelnik
Kota Nad), saopio da se formira 4. armija i on postavlja za G Hrvatske Osnovu za formiranje 4. armije inile su 9, 19,
zapovjednika armije. Odluka je donijeta 1. oujka 1945., a 20. i 26. dalmatinska divizija iz 8. korpusa. Ovoj armiji pri-
direktiva o formiranju 4. armije potpisana 2. oujka. Prvog dodate su 13, 35. i 43- divizija 11. korpusa, dok su divizije 7.
oujka general Ivan Gonjak, zapovjednik GH, dobio je slovenskog korpusa samo nominalno naznaene, a ostale su
depeu od marala Tita u kojoj stoji da se od divizija dal- pod G Slovenije. Dalmatinski 8. korpus dao je 4. armiji
matinskog 8. korpusa, slovenskog 7. i hrvatskog 11. korpusa svoje samostalne jedinice - 1. tenkovsku, Teku motor-
formira 4. armija, pa se onda kae: General Drapin je iziranu artiljerijsku i Inenjerijsku brigadu i druge postrojbe.
dobio direktivu za svoj rad. Pomozite mu u organiziranju Novoformirani tab 4. armije smjestio se u Knin gdje je bio
taba i rjeenju drugih problema. Ova armija e biti pod tab 8. korpusa.
naom neposrednom komandom..*. etvrta armija imala je 31. oujka 1945. ukupno 57.621
borca, 30. travnja imala je 68.601 borca, 16. svibnja 1945.
bilo je 84.000 boraca. Prema nacionalnom sastavu od 31.
oujka bilo je 39.494 Hrvata, 8.928 Srba, 5.300 Slovenaca, a
ostalo su Talijani, Muslimani i drugi. U etiri dalmatinske
divizije bilo je 28.728 Hrvata ili 65%, a Srba 5.269 ili 8%,
ostalo se odnosi na druge nacionalnosti. Od naoruanja 4.
armija je imala 232 topa, 455 minobacaa, 75 tenkova, 29
oklopnih blindi i samohotki, 39.907 puaka, 3.613 pukomi-
traljeza i mitraljeza2. Po vatrenoj moi prednjaile su dal-
matinske divizije, 4. armija je bila jaa od 2. i 3. armije.
im je 5. oujka 1945. iz Beograda doao u Zemunik
general P.Drapin, GH ga je obavijestio, pa mu od 7. oujka
stavlja na raspolaganje najistaknutije generale i asnike. Za
naelnika Obavjetajnog odjeljenja tab 4. armije dobio je
pukovnika Petra Tomca, do tada naelnika Obavjetajnog u
GH, a on je bio generaltabni oficir stare kraljevske vojske,
jedan od najobrazovanijih generala koje je imala JNA.
Naelnik Nastavnog odjeljenja GH otiao je u tab 4. armi-
je, takoer u nastavno, pukovnik Stjepan Kerein, takoer
generaltabni major kraljevske vojske, kasnije profesor na
Vioj vojnoj akademiji u Beogradu, enciklopedist. U opera-
tivno je doao iz GH Vinko Beli, takoer stari borac i
iskusni zapovjednik i operativac. Dotadanji naelnik taba
8. korpusa pukovnik Ante Toni Bioi postao je naelnik
Operativnog odjeljenja 4. armije. GH dao je tabu 4. armi-
je svoj protuzrani divizion sa 18 protuzranih topova.
1. Situacija, operativni planovi i rijeke Drave (Virovitica), preko Srijema, oko Sarajeva i
grupiranje snaga Banja Luke (Mostar je osloboen u veljai 1945.), juna Lika
i do Paga na J a d r a n u .
Poetak 1945. obiljeio je zavrnicu II. svjetskog rata u
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, pa time i Europi. Armije Antifaistike koalicije postigle su krupne i
Dalmacije, poele su u rujnu 1944. godine. Do kraja te odluujue pobjede. U Europi angloamerike snage izbile
godine p o t p u n o je osloboena Dalmacija i juna Lika, zatim su na Rajnu, tj. na zapadne granice Treeg Reicha. Od isto-
Srbija, Makedonija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora i najvei ka dolazila je Crvena armija i u sijenju 1945. prodirala
dio Bosne i Hercegovine. Uspostavljen je strateki front od preko Poljske prema Odri i Nisi. U Maarskoj je u veljai
1945. likvidirana njemaka grupacija kod Budimpete, odbi-
jateljske snage - n j e m a k a Grupa armije E, sjedite u kotara, Hrvatskog primorja, Istre i Slovenskog primorja do
Zagrebu, i dijelovi G r u p e armija C koja se nalazila u sjev- Soe.
ernoj Italiji i do crte Rijeke, i to njemakih 7 armijskih kor- Na osnovi intencija marala Tita za k o n a n o osloboen-
pusa jaine 26 divizija s oko 450.000 vojnika. Pod nje- je zemlje osnovna ideja operacijskog plana 4. armije bila je
makim zapovjednitvom nalazilo se 18 ustako-domobran- u sljedeem: Glavnim s n a g a m a (9, 13, 19, 20. i 26. divizija)
skih divizija, koje je formirao Paveli u prosincu 1944. zbog razoriti njemaki front u Lici; okruiti i unititi neprijateljske
n e p o v j e r e n j a u d o m o b r a n s t v o . U Hrvatskoj se nalazilo 13, a dijelove i sprijeiti da se p o v u k u na prometnicu u dolini Une
u Bosni 5 ustako-domobranskih divizija. Vojska NDH, sredi- ili p r e m a Ogulinu i Karlovcu, odakle bi mogli ugroavati
1
n o m oujka 1945-, imala je najvie 105.000 vojnika. armijski b o k i pozadinu, ili, pak, p r e m a Rijeci gdje bi ojaali
Kada se u Beogradu donosila direktiva o formiranju 4. snage 97. armijskog korpusa. Poslije razbijanja n j e m a k o g
armije krajem veljae 1945-, maral Tito je s vrhovnim fronta u Lici, s teitem na pravcu Gospi-Senj-Rijeka-Trst i
z a p o v j e d n i k o m saveznikih snaga u Sredozemlju feld- ne obazirui se m n o g o na desni bok, prodrijeti u Istru i nadi-
maralom Harold sir Alexanderom regulirao pitanje zajed- rati u pravcu Trsta, a zatim i Koruke. Za to vrijeme aktivno
nikog djelovanja. Za savezniku strategiju u zavrnici II.
svjetskog rata front u Italiji je i dalje imao p o m o n u ulogu i
1
Nikola Ani Oruane snage NOR-a u Jugoslaviji 1941 -1945-
p o r e d u p o r n o g zalaganja Britanaca. Britanski premijer
Casopis za suvremenu povijest, Zagreb br. 3.11982.
Winston Churchill na sastanku Kombiniranog komiteta 2
Zbornik NOR-a, tom XI. Knjiga 4, str. 923.
naelnika generaltabova, o d r a n o g na Malti 31. sijenja 3
Isto.
1945-, zastupao je stajalite da se iz Italije djeluje p r e m a 4 Uz Jadransku obalu, od Ravene prema Veneciji i Trstu, kretao se
britanski 13 armijski korpus sastavljen od 56. britanske, 8. indi-
Austriji i sprijei Crvenoj armiji p r o d o r u srednju Europu i
jske, 78. britanske i 2. novozelandske divizije, 9. i 21. oklopne
smatrao je da se saveznike snage iskrcaju na Balkan, brigade iz 8. britanske armije, u sastavu koje je bio i poljski 2.
konkretnije na p o d r u j e Istre. To je feldmaral H.Alexander armijski korpus generala Andersa. Nikola Ani, Operacije
saveznika u Italiji i korelacija toga s ofenzivom 4 armije. Prilog
rekao maralu Titu da njegov tab jo radi na planu
u knjizi - Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd,
operacija za zauzimanje Loinja pa je o n d a nastavio da to tom IV. str., 403 - 406.
djelovati snagama u pozadini njemakog fronta (7, 9. i 11. sa sigurnim lijevim bokom, tj. na J a d r a n u gdje je djelovala
korpus bez 13. divizije) prikovati njemake snage u uporiti- Jugoslavenska mornarica.
ma i sprijeiti mu manevriranje. Poslije Mostarske operacije divizije 8. korpusa su se pre-
Za izvrenje ovih zadataka predviene su dvije uzastop- grupirali prema sjevernoj Dalmaciji i junoj Lici. Tako je oko
ne operacije: Liko-primorsko-goranska, kojom je pred- Benkovca i Karina bila 26. dalmatinska divizija, a u ostalom
videno razbijanje i unitenje snaga njemakog 15. brdskog dijelu Dalmacije su se nale 9. i 19. divizija, dok je 20. diviz-
armijskog korpusa u Lici, Gorskom kotaru i Hrvatskom pri- ija bila prema Lapcu i Graacu. tab 4. armije se nalazio u
morju i izbijanje na crtu Rijeka - Snenik. Druga je bila Kninu, a samostalne jedinice po sjevernoj Dalmaciji i oko
Rijeko-transka operacija kojom je predvieno Knina. Sukladno zapovijesti Vrhovnog komandanta marala
osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog primorja i izbijanje na Tita, da ofenziva u Lici p o n e najkasnije 20. oujka 1945.,
rijeku Sou i u Koruku. Prva je operacija bila potpuno poelo je prebacivanjem divizija i brigada u rajonu bor-
planirana, a druga je samo naznaena s obzirom na veliku b e n o g djelovanja na frontu od Une, preko Gornjeg Lapca i
dubinu fronta i nove snage protivnika koje se mogu do tada dalje prema otoku Pagu. Za to vrijeme tab 4. armije sainio
pojaviti. je plan operativnog djelovanja, najprije razraujui Liko-
Moe se iz gornjeg plana zakljuiti da je operativna dubi- primorsko-goransku operaciju. Ova je operacija, s obzirom
na zadatka 4. armije bila velika - iznosila je preko 300 km., na veliku irinu fronta podijeljena u dva dijela, na dvije
to je u II. svjetskom ratu prosjena dubina ofenzive grupe etape. U prvoj etapi trebalo je razbiti neprijatelja u istonoj
armija. Taj problem bio je utoliko vei to je protivnik svoje Lici i izbiti do Bihaa (u poetku nije planirano njegovo
snage rasporedio na cijeloj dubini armijskog zadatka i to je osvajanje). U drugoj etapi, nakon krae stanke, pregrupira-
zemljite izrazito planinskog karaktera s ogranienim brojem ju se glavne snage 4. armije od desnog na lijevo krilo i imale
prometnica. No, olakavajua okolnost u svemu tome je su djelovati osnovnim pravcem Gospi-Senj-Crikvenica-
bila, pored ostalog, to je armija imala sigurnu zaledinu, sig- Suak. Na primorskom krilu svaku je e t a p u pratilo
urne su bile crte snabdijevanja, a ispred sebe mnogobrojne osloboenje Paga, Raba, Krka, Loinja i Cresa, za to se
jedinice i partizanske o d r e d e i antifaistiki
raspoloen narod, koji je i ranije i sada
G r u p i r a n j e 1 5 . b r d s k o g armijskog korpusa p r e d frontom 4 . armije sredinom oujka 1 9 4 5 .
mom bespuu bateriju 76. mm na kotu Sarajevo/1007/ vieno osnovnom direktivom Generaltaba
JA, odluka taba 4. armije je prihvaena , jer
tada Nijemci u Lici nisu tako snano tueni kao 20. oujka je bila razumna i korisna. Za ovaj zadatak osloboenja
1945. godine. Malo je ostalo od njemakog 384. puka i 10. Bihaa odreena je ojaana 26. dalmatinska divizija i 7. i 8.
ustako-domobranske divizije. divizija 4. korpusa GH.
tab 4. armije naredio je da se ujutro 21. oujka nastavi Direktno na Biha ide 26. divizija s tenkovima, top-
ofenziva i nita nije promijenjeno u operativnom rasporedu nitvom i zranom podrkom. Iz pozadine na Biha i sjev-
divizija. Nije bilo ni potrebe. Ujutro 21. oujka ponovilo se emije idu 7. i 8. divizija 4. korpusa, dok je 8. brigada 20.
isto kao i dan ranije. Udar topnitva, zrakoplovstva i vatrom divizije obuhvaala Biha od istoka. Biha je branila glavni-
pjeadije, naroito 26. divizije, kao i taktikim manevriran- na 373. legionarske i 10. ustako-domobranske divizije. tab
jem oko Nebljusa, p o e o je napad. Sabijeni na uskom pros- 15. brdskog korpusa napustio je Ostroac i otiao prema
toru dijelovi njemake 373. i
10. ustake divizije su opkol-
jeni i Vrlo brZO poraeni. Zarobljeni neprijateljski vojnici u M i l j e n o v c u kod L a p c a , oujak 1 9 4 5 .
Nebljusje je osloboeno.
Preostale njemake i
ustako-domobranske
postrojbe bjee prema
Bihau. Istog dana 19. diviz-
ija je oslobodila Korenicu, a
13. i 35. divizija djelovanjem
tite i dalje lijevi bok armi-
jske ofenzivne grupacije kod
Nebljusa i o n d a kod Bihaa.
Iz pozadine djeluje 7. i 8.
divizija 4. korpusa p r e m a
Bihau. Takoer, 21. oujka
one su se spojile sa 19. i 26.
divizijom, ime je p o t p u n o
trajale danima. Nijemci i ustae brane se
grevito, ali i napadi 26. divizije od juga i
istoka, kao i 7. i 8. divizije od zapada i sjev-
era ne posustaju. Po njemakim i ustakim
bunkerima tue topnitvo 4. armije i
savezniki zrakoplovi, a tenkovi vode
pjeadiju u juriima. Tek 24. oujka 26.
divizija je ula u zapadni dio grada i stigla
do mosta na Uni kojeg su Nijemci poruili.
Tada je u istoni dio grada stigla 104.
lovaka divizija. Opkoljenom Bihau
pokuali su od zapada pomoi iz rajona
Gospia 392. legionarska i 11. ustako-
domobranska divizija, ali su sprijeeni
djelovanjem 13, 19. i 35. divizije. Borbe se
nastavljaju sve dok nije I. dalmatinska
proleterska brigada nasilno prela Unu i
ula u istoni dio grada, a 8. kordunaka
J e d i n i c e 4. armije prelaze U n u kod Ripaa, juno od Bihaa, oujak 1 9 4 5 .
divizija zatvorila prilaze Bihau od
Ostroca. Na Grme je izbila 8. dalmatins-
Krupi. Njemaka i ustako-domobranska vojska dugo se ka brigada, a stigla je i 12. dalmatinska brigada. Nijemci su
pripremala za obranu Bihaa. Imao je tri pojasa obrane, sto- okrueni, ali su nou 27/28. oujak ili u proboj uzvodno
tine bunkera, minskih polja, sve opasano bodljikavom rijekom Unom. Biha je 28. oujka slobodan,
icom. Sve vee zgrade su pretvorene u bunkere, bilo na Osloboenjem Bihaa sruena je njemaka obrana
zapadnom ili istonom dijelu grada. Most na Uni je unskom dolinom. Njemaki front je probijen i razbijen, a
pripremljen za ruenje. Tako je
Biha sliio na jednu od najjaih
utvrda to je imala njemaka vojs- Prve jedinice 4. armije prodiru u Biha, oujak 1 9 4 5 .
borbeno djelovanje njemake Grupe armija E ugroeno je drala 392. legionarska i l i . ustako-domobranska divizi-
na crti Karlovac - Zagreb. Opasnost Zagrebu je vrebala od ja 15. korpusa i drugi samostalni sustavi. Ona je uglavnom
juga, od Bihaa, a jo ne od istoka jer su tek 12. travnja bila rasporeena u tri grupe bez izrazitog teita, na pravci-
krenule u ofenzivu 1, 2. i 3. armija, od Srijema preko Broda ma prema Otocu, Gospiu i Karlobagu s posadama na
za Zagreb. Neprijatelj je od Lapca do Bihaa imao katastro- Pagu i ostalim otocima Kvarnerskog arhipelaga. Taktika
falne gubitke, najvie mrtvih na poloajima obrane. obrana ovog fronta bila je organizirana po istom sustavu kao
Njemaki 15. brdski armijski korpus je pocijepan na dva i u istonoj Lici. Najbolje utvrena i branjena zona bila je
dijela. Njegov istoni dio je skoro sav nestao. Legionarska kod Gospia, gdje su koriteni postojei fortifikacijski objek-
373. divizija nije se vie mogla oporaviti, ostali su samo neki ti koje su ranije izgradili Talijani. Jako utvrena uporita bila
njeni ostaci koji su bjeali preko Karlovca prema Zidanom su Jablanac, Karlobag, Otarije, Bruane, Gospi, Liki Osik,
Mostu. Ustako-domobranska 10. divizija se potpuno ras- Perui, udin Klanac.
pala. Front p r e m a Karlovcu preuzima 4. korpus G tab 4. armije odluio je da u vremenu od 29. oujka do
Hrvatske, a 19, 20. i 26. dalmatinska divizija poinju se pre- 3. travnja izvri pregrupiranje snaga za izvoenje druge
bacivati prema zapadnoj Lici, prema Gospiu. Padom etape Liko-primorske operacije. Na desnom krilu nalazila
Bihaa put za Zagreb je otvoren. Dalmatinske divizije - 19, se 19. dalmatinska divizija s osnovnim zadatkom da zauzme
20. i 26. asno su izvrile svoju zadau. Izvojevale su takvu Ramljane i sprijei odstupnicu iz Peruia u Gacko polje i
pobjedu da se rijetko biljei u povijesti NOR-a. Razbiti, bolje zajedno sa 35. divizijom osigura desni armijski bok. (Ali kako
kazano unititi dvije protivnike divizije nisu do tada ostvar- je 3. travnja rasformirana 35. divizija i osnovana 1. samostal-
ili ni vei vojni sustavi Jugoslavenske armije.? na brigada ona je ula u sastav 13. divizije). Do 19. divizije
bila je 13. divizija koja je imala napasti Perui i sprijeiti
izvlaenje protivnika iz Gospia. Na Gospi su napadale -
26. dalmatinska divizija od sjeverne strane da zauzme Liki
c) Osloboenje zapadne Like, Gorskog kotara i Osik. Direktno na Gospi imala je napasti 20. dalmatinska
stavljena je 20. divizija, dok je 13. divizija sa 7. banijskom general Aleksandar Rankovi. Tada je dolo do jednog nespo-
poloajem pred G o s p i e m
p o e t a k travnja 1945.
Sada je u sastavu 4. armije bilo est divizija - 9, 13, 19, Ispred 4. armije stajale su svjee i jake snage njemakog
20, 26. i 43. istarska, o d n o s n o oko 90.000 boraca, 366 97. armijskog korpusa, iz Grupe armija C u Italiji, a kojom
topova, 622 m i n o b a c a a , 80 tenkova, samohotki i oklop- je zapovijedao njemaki general brdskih jedinica Ludwiger
Kbler i komanda njemake Jadranske oblasti - ukupno
oko 88.000 vojnika, od ega u sastavu 97. korpusa 62.896
I n g r i d linija: bunker na S v . Katarini, k o d Rijeke vojnika, 338 topova, 397 minobacaa i 45 tenkova. U svom
sastavu 97. njemaki korpus imao je dvije operativne diviz-
ije - 188. brdsko-lovaku i 237. pjeaku i vie drugih manjih
jedinica, kao i talijanske faiste u 10. MAS diviziji, ustae, et-
nike Dinarske divizije popa ujia, Srpski dobrovoljaki
korpus, slovenske etnike i druge kvislinge. Od ostatka
poraene 392. legionarske divizije formirana je Borbena
grupa Reindl (po imenu pukovnika Reindla, biveg zapov-
jednika 392. artiljerijskog puka). U njen sastav uli su i pre-
ostali dijelovi iz 11. ustako-domobranske divizije (jaine
samo dva bataljuna).
Nakon poraza 15. brdskog korpusa u Lici, Gorskom
kotaru i Hrvatskom primorju, tab njemakog 97. armijskog
korpusa, radi prihvata razbijenih snaga koje su se povlaile
iz Senja, Otoca i Ogulina, a u cilju da se ne dozvoli 4. armi-
ji da izbije u rajon Suaka i Rijeke, iz Istre je uputio svoju
237. pjeaku diviziju sa 1046. i 1048. pukom na crtu Lokve-
Fuine-Kraljevica, dok je 1047. puk zadrao u
Istri oko Pule.
Njemaki 97. armijski korpus organizirao
je tri pojasa obrane i pri tome je koristio kon-
figuraciju terena (vrtae, otre visove,
otkrivenost) i iznad svega fortifikacijska ure-
enja koja su izgraena prije travanjskog rata
1941. na staroj jugoslavensko-talijanskoj
granici.
Prvi pojas obrane neprijatelj je postavio
na crti Lokve-Fuine-Kraljevica i tu raspore-
dio 1046. i 1048. puk s ostacima onih snaga
koje su se povlaile od Senja i Ogulina.
Ovim snagama zapovijeda komandant nje-
make 237. pjeake divizije general-lajtnant
Hans Grevenic. Drugi se pojas nalazio u Njemako utvrenje na Sv. Katarini, kod Rijeke, osvojeno juriem boraca 1 9. divizije
na
Arhiv VII, k. 63, reg.br.4ll.
tab 4. armije 16. travnja naredio je jedinicama da
produe ofenzivu. Prema Lokvi i Mrzlim Vodicama su
u p u e n e 13. i 43. divizija. Na otok Krk 26. dalmatinska diviz-
ija bez 12. brigade koja je pridodana 19. diviziji. Na Cresu i
Loinju se angairala 9. dalmatinska divizija. Teite je bilo
na ojaanoj 19. diviziji sa zadaom da zauzme Bakar i Suak
za to je dobila tenkove i topnitvo iz armijskog sustava.
Ispred 19. divizije nalazio se njemaki 1048. puk 237. diviz-
ije, topnitvo iz 237. divizije i dijelovi ostatka 392.
legionarske i l i . ustako-domobranske divizije.
Da bi se u r e d n o snabdijevale divizije 4. armije u nared-
noj Rijeko-transkoj operaciji o d m a h poslije osloboenja
Senja izvrena su pomicanja pozadinskih jedinica i ustano-
va. Iz Gospia je u Senj prela armijska pozadinska baza,
poslije je otila, prema stupnju napredovanja, u Crikvenicu,
gdje je bila do osloboenja Rijeke (3. svibnja) kada prelazi u
Rijeku i na kraju rata u ent Peter ( sada Pivka). Komanda
pozadine 4. armije poela je od 15. travnja da preko svog
delegata pri Jadranskoj komisiji u Splitu: hranu, inten-
dantsku opremu, naoruanje, municiju, pogonsko gorivo,
sanitetski i drugi materijal postupno prebacuje brodovima D e s a n t i b o r b e n a o t o k u Krku, 1 7 . travnja 1 9 4 5 .
do Senja, Crikvenice, Novog i kasnije kamionima do diviz- P r e u z e t o i z U . Kosti O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . ,
Beograd, 1978.
ijskih pozadinskih baza. Snabdijevanje 9. divizije, koja je
izvodila pomorske desante u Kvarnerskom arhipelagu ilo je
direktno iz centra za snabdijevanje u Splitu i armijske baze divizije oslobodile su Lokve i Mrzle Vodice. Ojaanom 12.
u Senju i Crikvenici. Za potrebe pozadine 4. armije u dalmatinskom brigadom (26.divizije) 19. divizija, podrana
Trogiru su se mljela po dva vagona ita dnevno, a u tvorni- topnitvom i tenkovima, krenula je takoer 17. travnja
ci tjestenina Cetina u Omiu organizirana je prerada prema Hreljinu i primorala njemake snage da se povuku iz
suhog tijesta, koje je brodovima transportirano do Senja i Fuina i Kraljevice. Nastavljeno je njemako gonjenje sve
Crikvenice, a poslije u Rijeku 1 2 . do crte Gornje Jelenje - Bakar, gdje su zaustavljene jer su
stigla pojaanja njemakoj 237. diviziji da se sprijei prodor
19. divizije k Rijeci.
Istovremeno poelo je 16. i 17. travnja iskrcavanje 26.
2. Prva etapa Rijeko-transke operacije - borba divizije na Krk, kojeg je branilo oko 600 njemakih vojnika i
ispred glavnog njemakog obrambenog pojasa 15 topovskih cijevi. Diviziji je p o m a g a o Kvarnerski odred
mornarike pjeadije. Bez uznemiravanja od neprijatelja 26.
divizija se iskrcala na otok Krk, prela u n a p a d oko sedam
Prva etapa Rijeko-transke operacije poela je napad- sati i nakon otrih borbi do 20 sati otok Krk bio je slobodan.
nim djelovanjem od Mrzlih Vodica do Kraljevice i na otoku Stvoreni su povoljni uvjeti da se 9. divizija s Paga prebaci na
Krku, Loinju i Cresu. Poelo je 17. travnja. Na desnom
armijskom krilu djelovala je 13. i 43. divizija koje su povele
12
NAni, Snabdijevanje 4 armije u ofenzivi u proljee 1945., prilog
borbe za osloboenje Lokve i Mrzle Vodice. Nakon vie uza-
knjizi, Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd
stopnih n a p a d a i kontranapada istog dana brigade 13. i 43. 1986. str. 450-455Arhiv Vll, k. 322, reg.br. 1-27/3-
Cres i Loinj, a osiguran je i promet
Velebitskim kanalom za Crikvenicu. Na
Krku je ostala 11. dalmatinska brigada, a
ostale snage 26. divizije prebacile su se u
rajon Crikvenice u armijsku rezervu, dok je
12. brigada u borbenom stroju s
brigadama 19. divizije1^.
Uveer 17. travnja tab 4. armije
odluio je da u napad na glavnom pravcu
angaira i 20. diviziju, naredivi joj da se
prebaci u iri rajon Delnica radi angairan-
ja od Mrzlih Vodica, na abar i Prezid.
Borbe su nastavljene 18. travnja. Brigade
43. divizije na desnom krilu krenule su
prema Gornjem Jelenju kojeg su brzo oslo-
bodile, pa se 43. divizija poela pripremati
da u poetku sa 3. istarskom brigadom pro-
dre u Istru, u pozadinu njemakog rijekog
fronta. Samo jedna brigada 13. divizije
uvedena je u borbu, druge dvije su na
odmoru, pa se protivnik nije brzo gonio,
tako da su Nijemci zaustavili 13. diviziju na
jako utvrenom Kamenjaku. Brigade 19.
divizije vode cijeli dan ogorene borbe
ispred Bakra, bez nekog pomicanja fronta.
Uveer 18. travnja tab 4. armije izdao
je novu zapovijed za nastavljanje ofenzive
glavnim pravcem preko Rijeke za Trst. Na
desnom krilu 43. divizija uspjela je 3.
brigadu ubaciti u Istru, a s ostalim snagama
kree na Kamenjak, koji je uz pomo 19.
divizije zauzet. Nastupilo je gonjenje
Nijemaca prema Grobnikom polju, ali su Desant i borbe na otocima Cresu i Loinju od 2 0 . do 2 2 . travnja 1 9 4 5 .
kod mjesta avle zadrani. Za to vrijeme Preuzeto iz U. Kosti O s l o b o e n j e Istre, Slovenskog primorja i Trsta 1 9 4 5 . , Beograd, 1 9 7 8 .
njemake snage, nastupali Posavinom i Podravinom prema za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986, knj. 9., str. 472-477-
Istog d a n a , im je zavren sastanak s
maralom Titom, Generaltab JA poslao je
depeu tabu 4. armije u kojoj stoji: Prvo; Opa
situacija neminovno zahtijeva vae bre nadiranje
prema Trstu. Radi toga stavljamo pod vau
komandu 29. diuiziju i hitno vam je upuujemo u
Biha.. Drugo; naredili smo Slovencima da 9. kor-
pus orijentiraju k jugu i Trstu i da lako pokretne
dijelove dirigirajte u rajon Trsta da bi mogli u ovaj
grad to prije upasti. Tree; vi s vae strane dirigi-
rajte lake dijelove u rajon Trsta da bi i one mogli
svakog trenutka upasti u grad
Na osnovi ove direktive marala Tita tab 4.
armije izradio je sljedei plan: Glavninom snaga
izvriti proboj neprijateljske fronte na odsjeku
Rijeka - Klana sa opim pravcem nastupanja k
Trstu, opkoljavajui i ostavljajui u svojoj pozadini
opkoljene njemake snage na sektoru Rijeke.
Drugo; sa otoka Cresa i Loinja izvriti desant na
poluotok Istru, oistiti istonu obalu Istre, dijelom
desantnih snaga pomoi opkoljavanje njemakih
snaga na sektoru Rijeke, a glavninom preko
Buzeta nadirati k Trstu. Tree; snagama 7. sloven-
skog korpusa energinim djelovanjem na odsjeku
G r u p i r a n j a neprijateljskih snaga p r e d frontom 4 . armije 2 4 . travnja 1 9 4 5 . g. Koevje, Ribnica, Ljubljana, tititi ove operacije.
P r e u z e t o i z U . K o s t i O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n s k o g primorja i Trsta 1 9 4 5 . ,
Peto; snagama 9. slovenskog korpusa djelovati u
Beograd, 1978.
izvjee o stanju na frontu kod 4. armije. Kada mu je situacija zivom 4- armije, Prilog u knjizi, Zavrne operacije..n.dj. Beograd,
1986. knj. 9., str. 403-409.
iznijeta, Tito nije bio zadovoljan. On je oekivao da se divizije
4. armije ve nalaze u Trstu i na Soi, a ne na frontu Rijeka- 2
4 Nikola An i, Razgovor voen sa generalom Radom Hamoviem,
Snenik. Tito je odmah dao direktivu da se poalje zapovijed 4. Beograd 15. sijenja 1985.
25
Arhiv VII, k. 47. reg. br. 1-1.
armiji da pojaa djelovanje krilnih grupacija i da to prije 2(1
Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944.-1945.,
ponu borbe u Trstu i na S o i . . Beograd 15. sijenja 1985.
237. divizije, tenkovskih, artiljerijskih, policijskih,
ustakih i talijanskih faistikih vojnika, oko 3.000
vojnika i 40 topova, dominirali su topovi velikog
kalibra obalske artiljerije. Dalje prema Kukuljanu
bila je glavnina njemake 237. divizije (bez 1047.
puka koji se nalazio prema Puli). Na odsjeku
Kukuljani, Klana, june padine Snenika nalazio
se jedan bataljun 15. policijskog puka u grupnom
rasporedu. U toku 20. travnja na ovaj odsjek
poela je pristizati njemaka 188. brdska divizija.
Ispred ovih njemakih snaga stajale su 19., 13.
i 43. divizija, dok se 26. divizija jo nalazila u armi-
jskoj rezervi kod Crikvenice. Trea brigada 43.
divizije nalazila se u pozadini 97. korpusa orijenti-
rana prema Kastvu i Rijeci.
Opa situacija je nalagala da se odmah pone
Jedinice 1. tenkovske brigade u pokretu prema Klani, travanj 1 9 4 5 .
s napadom i u skladu sa zapovijedi marala Tita
brzo djelovati prema Trstu, ali s teitem na sek-
toru Klana, a prema Podgradu i Trstu. Manevar bonim - topovskom vatrom s visa sv. Katarine iznad Rijeke. Narod u
krilnim grupacijama bio je dobro zamiljen, ali ga nije bilo Suaku sav se sklonio u eljezniki tunel, jer je sa sv. Katarine
mogue odmah ostvariti, jer su snage jo bile daleko za neprestano padala snana vatra po Suaku. Front se stabi-
izvoenje ovog manevra, naroito 20. divizija, a problema lizirao na Rjeini izmeu Suaka, sv. Katarine, Trsata i Rijeke.
je imala i 9. divizija na Cresu i Loinju, tako da se nije mogla Nakon toga se iz Suaka povlai 12. brigada i odlazi u sastav
brzo prebaciti na istonu obalu Istre. svoje 26. divizije koja se pokrenula prema Grobnikom
polju. 2 7
Ostale snage 19. divizije - 6. i 14. brigada 21. travnja
b) Bitka za Klanu i Rijeku kreu za osvajanje Lubana i sv. Katarine, ali ih i pored
snane topnike potpore nisu mogli osvojiti. Neprijatelj je
davao ilav otpor. U Rijeku se sa sjeverne strane nije moglo
Bitka za Klanu i Rijeku poela je 20. a zavrila 30. travn- upasti. ilav je bio otpor Nijemaca. Zato tab 19. divizije
ja 1945. U poetku najtei zadatak imala je 19. dalmatinska donosi odluku da obustavi frontalni napad i da glavninu
divizija. Ona je trebala osloboditi Suak, onda Rijeku i od prebaci juno od Klane. S ovom odlukom taba 19. divizije
juga podii Klani. Ispred Suaka, na zapadnoj obali sloio se i tab 4. armije. Prema kazivanju komesara 19.
Martinice, i na visu sv. Ana, nalazili su se u bunkerima jako divizije generala Petra Babia front na Rjeini i Rijeci pred-
utvreni dijelovi njemake 237. divizije. Tijekom cijelog stavljao je pravi pakao. Napadi i protunapadi smjenjivali su
dana 20. travnja vrena je obostrana vatra, a napad je se paklenom estinom. Nijemci su dovlaili nova pojaanja,
poela 12. brigada tijekom noi 20/21. travnja. Nakon teke zatvarali bree prodora naih snaga, vrili protunapade,
borbe 12. brigada se probila u Suak i, uz potporu 5. brigade borili se bespotedno. Borba je bila tvrda i uporna, uz
19. divizije, koja je dolazila sa sjevera, oslobodile su Suak. obostrano velike gubitke. Poseban je problem zadavala nje-
Tada su prednji dijelovi 12. brigade iz pokreta preli Rjeinu, maka artiljerija. Nemilice su zasipali svaku stopu naih
upali u grad Rijeku i stigli do nebodera, tj. do centra Rijeke. poloaja..2.
Dalje se nije moglo, jer su Nijemci intervenirali rezervama i
vratili preko Rjeine dijelove 12. brigade, stalno tueni N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brig ada, n.dj.,str. 270-274
Prema Klani 13. primorsko-goranska divizija krenula je u ali bez uspjeha. estoke borbe trajale su cijeli dan.
opi napad 21. travnja. Najprije je protjeran neprijatelj Pretpostavljajui da e 13. divizija osloboditi i drati Klanu,
istono od ceste Klana-Rijeka, a onda su se sve snage 13. 19. divizija alje dvije brigade juno od Klane, da od sjevera
divizije koncentrirale da osvoje Klanu, u emu su uspjeli. Ali, upadnu u Rijeku. Napadnuto je i jako njemako uporite na
tada su u rajon Klane poeli pristizati dijelovi 188. brdske Lubanu, ali uzalud. Brigade 26. divizije koncentrirale su se u
divizije. Napad je izvrio 903. puk 188. divizije i uspio je Grobnikom polju.
povratiti Klanu. Front je tu stao, bar te noi 21/22. travnja. Ovim je bitka kod Klane i Rijeke drugog dana prola bez
U rajonu Gomanjce u napad je ila 1. istarska brigada nekih uspjeha 4. armije. U tab 4. armije stiglo je iz
43. divizije. Naila je na snaan njemaki otpor i nije se usp- Generaltaba nareenje da 4. armija ojaa desno krilo i
jela probiti kroz njemaki front. Istarska 3. brigada ve je svakako zauzme Ilirsku Bistricu. Na osnovi toga, i vlastite
djelovala na cesti i na eljeznikoj pruzi zapadno od Kastva. procjene, tab 4. armije odluio je da 20. diviziju ojaa
Na desnom krilu 20. divizija produila je nastupanje tenkovima i artiljerijom, da zauzme Maun, onda Ilirsku
prema Prezidu, razbivi ispred sebe grupu etnika. Pored 20. Bistricu pa ent Peter (Pivka) i pripremi se za upad prema
divizije bio je slovenski 7. korpus. Desni bok 4. armije titio Trstu. Devetu diviziju tab 4. armije alje s Cresa i Loinja u
je 4. korpus GH na cesti Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko. Istru, na odsjek Lovran-Moenica, iza ega dio snaga alje
Ne znajui da u rajonu Klane pristie glavnina njemake prema Lovranu i Opatiji, a glavninom preko Buzeta za Trst.
188. brdske divizije, tab 4. armije naredio je da se idueg Na desnom boku 7. korpus djeluje pravcem Koevje-
dana - 22. travnja produi s ofenzivom. U rajon Grobnikog Ljubljana, a 29. hercegovaka divizija prema Postojni i
polja stigla je kompletna 26. divizija, a l i . korpus (13. i 43. Ljubljani. Nareeno je slovenskom 9. korpusu (30. i 31.
divizija) imao je po svaku cijenu ovladati Klanom. Po slovenska divizija) da se angaira na crti Trst-Tri
zapovijedi Generaltaba 23- travnja rasformiran je tab 11. (Monfalcone)-Gorica radi izolacije Trsta sa zapada. Ova
korpusa, a njegove 13. i 43. divizija stavljene su pod zapovi- odluka taba 4. armije nije se mogla odmah sprovesti, jer
jed taba 4. armije. desnokrilna 20. divizija jo nije glavninom stigla u Prezid, a
Borbe na cijelom frontu 4. armije nastavljene su 22. 9. divizija jo nije bila prikupila desantna sredstva. Da se ne
travnja. U rajonu Gomenjce Nijemci su napali 1. brigadu 43. bi gubilo vrijeme, tab 4. armije je 22. travnja naredio 26.
divizije, razvile su se estoke borbe bez nekih naroitih pom- diviziji da, zajedno sa 13. divizijom, ponovno oslobode
icanja fronta. Lijevo je 13. divizija obnovila napad na Klanu, Klanu, zatim da nastavi nastupanje Klana-Lipa-apjane i
Podgrad. Brigade 13. divizije se rokiraju u desno dobivi
zadau da zauzmu Ilirsku Bistricu. Dvadeseta divizija trebala
Borba za Klanu. Minobacai 1 2 . brigade u djelovanju, 2 5 . travnja 1 9 4 5 . je nastaviti nadiranje pravcem Prezid-Maun-Kneak. S
lakim naoruanjem 43. divizija trebala se prebaciti kroz nje-
maki raspored u Istru i prema Trstu, a 9. divizija iskrcati se
na istonu obalu Istre im to transportne mogunosti budu
dozvolile.
30
Admiral Ljubo Truta, Za osloboenje 7Ysta, Prilog u knjizi, Zavrne
pa je i na tom sastanku n a r e e n o da se nastavi proboj nje- Prvo, naredili smo Glavnom tabu Hrvatske da uputi 8. diviz-
makog fronta od Snenika do mora, s teitem na pravcu iju pravcem Brod-Cabar-Lo. Ova e divizija sluiti za osigu-
U cilju objedinjavanja zapovijedanja na jugoslavenskom Drugo, na vaem sjevernom krilu potrebno je da stvorite
ratitu njemaka Vrhovna komanda podinila je (25. trav- grupu sastava 20, 29. i 13. divizija i da njome bezobzirno
nja) tabu Grupe armija E 97. korpus koji je prije bio pod nadirete opim pravcem Lo-Trst. Tree, juna grupa, sastava
Grupom armija C u Italiji. Istog dana tab Grupe armija 9, 19. i 26. divizija, treba da energino napadne Rijeku i ako bi
E, bojei se prodora 4. armije u rajon Ljubljane, zapovje- otpor bi suvie jak i borba se zategla, onda energino nadirete
dio je 97. korpusu da bezuvjetno dri Rijeku i rijeki front opim pravcem Klana-Trst, a za blokadu Rijeke ostavite jednu
privue sve raspoloive snage. U unutranjosti Istre i diviziju, koja treba istovremeno da vam titi bok ove grupe.
Slovenskog primorja ostavio je samo manji broj jedinica. U etvrto, neposredno oko Trsta rasporedite 43- diviziju i 30. i
takvoj situaciji zapoet e nova etapa bitke za Klanu i Rijeku. 31. slovensku diviziju 9. korpusa, s tim da ve sada otponu
Italiji, gdje su saveznike snage skoro bez otpora gonile Ovo Titovo n a r e e n j e nedvosmisleno je jo jedanput
neprijatelja i za nekoliko dana mogle stii u Trst, u Beogradu ukazivalo na Trst kao glavni objekt osloboenja 4. armije i
se u Generaltabu shvatilo pravo stanje zato je 4. armija potrebu da se to prije grad zauzme prije dolaska zapadnih
stala na rijekom frontu, pa je informiran Vrhovni koman- saveznika i bez obzira na situaciju na rijekom frontu.
dant J.B.Tito koji je p o n o v n o potencirao djelovanje krilnih Meutim, i u ovoj direktivi Generaltaba ima prizvuka o
divizija. Desni bok 4. armije bio je siguran djelovanjem 7. Soe, gdje se nalazila crta razgranienja izmeu njemake
slovenskog i 4. hrvatskog korpusa. Iza rijekog fronta nalazi- Grupe armija E u Hrvatskoj i Sloveniji i Grupe armija C
la se 43. istarska divizija, a u dubini 30. i 31. slovenska diviz- u Italiji. Njemaki 97. armijski korpus imao je operativnu
ija 9. korpusa jaine 7.751 borca u k u p n o u korpusu koji je
27. travnja stavljen pod zapovijed 4. a r m i j e 3 8 . Teite djelo-
U brigadama slovenskog 9. korpusa bilo je samo 1761 boraca.
vanja 4. armije usmjereno je prema Trstu, uz obvezno vrsto Tako 19. slovenska brigada ima sama 171 borca, a 18. brigada
vezivanje 97. njemakog korpusa na frontu Rijeka-Klana- 197 boraca. Zdravko Klanjek, Deveti korpus slovenske narod-
noosvobodilne vojske (1943.-1945-), Ljubljana 1999. str., 414.
Jelane. Operativna dubina 97. korpusa dosezala je do
zonu na sjeveru Gorica-Vipavska dolina, na zapadu Soa, Jedinice 4. armije, koje su bile o d r e e n e da oslobode
na jugu Istra s Pulom i onda na istoku rijeki front. Teite, Trst, Istru i Slovensko primorje, nalazile su se na dostignutim
glavno grupiranje njemakog 97. armijskog korpusa i dalje crtama fronta od prethodnog dana, kako smo ranije kazali.
je ostalo na rijekom frontu: Rijeka, Klana, Jelane. Ovu su tab 4. armije izdao je 29. travnja opu zapovijed za
grupaciju na rijekom frontu inile 188. brdsko-lovaka i n a p a d na Trst, prema kojoj su jedinice dobile sljedee
237. pjeaka divizija, Borbena grupa Rijeka i Borbena zadatke:
grupa Reindl. U ovoj je grupaciji i dalje prisutna glavnina Desnokrilna operativna grupa (20. divizija, ojaana sa tri
njemakih vojnika, ali ima hrvatskih legionara iz 392. diviz- tenkovska bataljuna, motoriziranim i protutenkovskim
ije, ustaa i d o m o b r a n a iz 11. ustako-domobranske divizije divizionom, 29. i 43. divizija): da nadire opim pravcem Ilirska
kao i Mussolinijevih faista iz 10. MAS divizije^? mornarik- Bistrica-Divaa-Trst, i to: 20. divizija pravcem Kneak-Trst, sa
ih sustava, topnitvo obalske artiljerije, itd. Iza njih, zapadni- zadatkom da obuhvati Trst sa sjevera i sjeveroistoka, a njena
je, prema Trstu, Soi i Puli bio je od operativnih sustava brzopokretna grupa, obrazovana od tenkova motorizirane
samo 1047. puk 237. divizije. Ostalo je arolika masa vojske pjeadije i artiljerije, da prodire ispred nje i to prije upadne u
slabije b o r b e n e vrijednosti. Z a p a d n o od Soe p r e m a Trst. Pravcem Postojna-Nabreina imala je nastupati 29. diviz-
Udinama bila je njemaka 7. kozaka divizija i 24. SS briga- ija sa zadatkom da osigura 20. diviziju, a jednu brigadu da
da krakih lovaca. zadri na prostoriji Prezid-Stari Trg do dolaska 8. divizije 4.
U podruju Trsta, na odsjeku koje se protezao od polu- hrvatskog korpusa. Istarska 43. divizija da se to prije prikupi
otoka Milje do ua Soe, nalazili su se 1. bataljun 902. u rajonu Kozine radi napada na Trst od istoka.
lovakog puka i 1. divizion 1088. artiljerijskog puka 188. Srednja operativna grupa (13, 19. i 26. divizija i jedna
divizije (poluotok Milje), a u Trstu 313. mornariki tvravski brigada 9. divizije) da okrui neprijatelja na rijekom frontu, a
bataljun i nekoliko flotila ratne mornarice. U Opinama je 11. brigada 26. divizije da ostane u Ilirskoj Bistrici i aktivno
bio tab 901. lovakog puka, 30. tvravski pionirski bataljun djeluje u pravcu Podgrada (kasnije da orijentira k Trstu).
i dijelovi 1048. pionirskog bataljuna. U predgrau Trsta oko Lijeva operativna grupa (9. divizija bez jedne brigade,
Barkovlja bio je 2. bataljun 901. lovakog puka. Od Sesljana Kvarnerski odred mornariko-desantne pjeadije i Istarski par-
do Soe bio je 509. bataljun za osiguranje. Osim ovih jedini- tizanski odred) da nadire pravcem Lovran-Trst, sa zadatkom
ca u Trstu i Opinama bilo je mnogo mornarikih i kopnenih da upadne u Trst s jugoistoka, a Kvarnerski i Istarski odred
sustava koji su formirali vie alarmnih jedinica za obranu oslobode Istru s Pulom.
pojedinih uporita. Na obalskom pojasu nalazili su se 626, 9. slovenski korpus (30. i 31. divizija, a talijanska partizan-
divizion mornarike artiljerije, 730. i 821. protuzrani arti- ska divizija Garibaldi Natisone ve se prebacila u Bijelu kra-
ljerijski divizion, 1109. obalski artiljerijski divizion i 9. jinu da sa dostignute crte to prije doe na prostoriju sjeveroza-
divizion Mussolinijevih faista. U Gorici je bio 10. SS. polici- padno od Trsta, a zatim, po izbijanju 20. divizije na tu prostori-
jski puk, a u Postojni 904. regrutni bataljun. Na tom prostoru ju, usmjeri djelovanje u pravcu rijeke Soe i GoriceA1
nalazila su se i etiri oklopna vlaka i jedan teki artiljerijski Pojedine o d r e d b e ove zapovijedi saopene su jedinica-
divizion 280 mm montiran na eljeznikom vagonu, i jedna ma jo prethodnog dana, kada je n a r e e n o 7. korpusu da
baterija 320 mm. U sredinjem dijelu Istre, oko Pazina, preuzme nastupanje opim pravcem Stari Trg-Koevje-
nalazila se Borbena grupa Fekl sastava 499. lovaki i 1218.
bataljun za osiguranje. Uporita Pore i Rovinj drala je nje-
Deseta MAS diuizija Mussolinijevih faista imala je oko 6.000 vojni-
maka mornarica. Pulu i okolicu drao je 1. bataljun 1047.
ka. Bila je dijelom na rijekom frontu, po Istri i Slovenskom pri-
puka i 8. baterija 237. artiljerijskog diviziona i drugi artiljeri- morju. Zbornik NOR-a, knj.4, str. 774-799, 802-844- Nikola Ani,
jski i mornariki sustavi. U Vipavskoj dolini bili su srbijanski Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941- - 1945. Zagreb, 2002. str.
157,212.
etnici Jevdjevia i kninski popa ujia. Spominju se et-
40 Zdrauko Klanjek, n.dj.str., 423.
nika Dinarska divizija i njeni Liki, Bosanski i Dalmatinski
41 Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije (1941-1945), Beograd 1965.
korpus^ 0 , ali su bjeali preko Soe. knj. II, str.609-6J0.
Ribnica-Ljubljana s ciljem da osigura desni armijski bok i pokazalo se da mi nismo bili u pravu. Tu bi zasigurno potroili
oslobodi Ljubljanu. Tako je 4. armija 29. travnja 1945. vrijeme, koje je Anglo-amerikancima trebalo da prije nas zauz-
poela koncentrirano nastupanje prema Trstu. mu Trst i vei dio Istre i Slouenskog primorja.. General Drapin
U gradu Trstu od 1941. djelovala je Osvobodilna fronta, nam je zato omoguio da iznesemo nae nedoumice u vezi sa
a 1. kolovoza 1944. osnovana je Komanda mjesta Trst koja dobivenim zadatkom.. Tijekom razgovora general Drapin je
je pripremala oslobodilaki ustanak od slovenskih i talijan- rekao: Tito je veoma zainteresiran za uspjeno izvrenje vaeg
skih antifaista. Do 27. travnja 1945. u gradu je sve bilo zadatka. Jo u veljai, kada me je postavio za komandanta 4.
pripremljeno za ustanak. Sutradan, 28. travnja, tab 9. kor- armije saopio mi je osnovnu namjenu i zadatak armije i na
pusa poslao je Komandi mjesta Trst depeu u kojoj stoji kraju je, remizirajui ga, naglasio va je krajnji cilj zauzimanje
jedinice 4 armije i 9. korpusa pribliavaju se gradu. U i osloboenje Trsta. Eto, taj astan povijesni zadatak vama je
najkraem satu pripremite se za ustanak. Ponite sa namijenjen, da ga s drugim angairanim jedinicama hrabro
ustankom,.42-. Grad je bio podijeljen na sektore, a svaki ispunite, u to ne sumnjamo komesar i ja..44,
sektor imao je svoje ustanike jedinice i zapovjednu struktu- Admiral Bogdan Pecoti kazuje da su od taba 4. armije
ru. Nijemci su u gradu vlast predali transkom Komitetu dobili za pojaanje 11. dalmatinsku brigadu 26. divizije, 10.
nacionalnog osloboenja, kojega su postrojbe bila podrka hercegovaku brigadu 29. divizije, dva tenkovska bataljuna
njemakoj vojsci.43 - 2 . i 4. iz 1. tenkovske brigade, s dvije baterije pro-
Radi posebne vanosti 20. divizije u njen tab stigao je tutenkovskih topova i dvije inenjerske ete, te iz armijske
28. travnja oko 23,00 sata komandant i komesar 4. armije Artiljerijske brigade 3. brdsku bateriju 3. motoriziranog
general Petar Drapin i pukovnik Boko iljegovi i saopili diviziona i 4. bateriju 6. protutenkovskog diviziona, ukupno
im gore reeni zadatak. O tome zapovjednik 20. divizije oko 18.00 boraca, u to je uraunato i brojno stanje brigada
admiral Bogdan Pecoti kazuje: Taj zadatak potpuno nas je 20. divizije. Zatim da su imali 40 topovskih cijevi, 35 tenko-
iznenadio, ne samo zato to to nismo oekivali nego to nam va i samohotki tipa Scherman s topom 105 mm, oko 100
se u tom asu to inilo nesvrsishodnim. Smatrali smo naime, minobacaa i 12 protuzranih topova. On tvrdi da ispred
da se mora i moe brzo razraunati s neprijateljem u rajonu njegove operativne grupe i oko Trsta nije bilo vie od 15.000
Rijeke, pa zatim nastaviti preko Istre, k Trstu i Soi. Na sreu protivnikih vojnika, pa kae: To je bila garancija da rijeimo
pitanje Trsta prije dolaska saveznikih snaga s one strane Soe.
Oni su jo bili na crti rijeke Adige, udaljeni od Trsta 200-250
km, dok smo mi bili na 30-40 km od Trsta, a pred sobom, sve
Borac 2 0 . divizije u borbi za o s l o b o e n j e Trsta, 1 . svibnja 1 9 4 5 .
42
Zdrauko Klanjek, n.dj. Str. 428-429.
43 Isto, str. 430. Klanjek tvrdi da je u Trstu pod Komandom mjesta
bilo 7.500 boraca antifaista Slovenaca i Talijana, str. 449.
44 Bogdan Pecoti, Kako je osloboen Trst, prilog u knjizi Zavrne
operacije za osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986. knj.9.,str.
410-422.
U napad je prva krenula ojaana 20. dalmatinska divizi- etiri baterije topova. Oni kreu pravcem Ribnica-kovje.. Ilo
ja. Prema kazivanju zapovjednika admirala Bogdana se usiljenim marem, uz angairanje svih raspoloivih vozila,
Pecotia u nastupnom maru prema Trstu odluili smo da kako bi to prije izbili pred Trst. U jedinicama je stvoreno takvo
krenemo u dvije kolone. Desnu kolonu inile su 9. brigada raspoloenje kao da idemo na neku sveanost, a ne u teke
ojaana 4. tenkovskim bataljunom i dvije baterije topova. Ona borbe koje su nas oekivale oko i u samom Trstu. Ve iza
kree 29. travnja iz ent Petera prema Divai. Lijevu kolonu podne desna kolona je stigla do Divae, iznenadila protivnika
obrazuje 8. i 10. brigada, ojaane 2. tenkovskim bataljunom i i zauzela Divau., S nama je bio komesar armije pukovnik
Boko iljegoui.. Iz Divae krenulo se na
Seanu i Bazovicu zajednikim djelova-
njem desne i lijeve kolone.. Ujutro rano
30. travnja kree se u odluan napad na
kljune poloaje obrane Trsta. Desna
kolona nastupa od Opina koje smo bloki-
rali sa 30. divizijom, a lijeva ide na
Bazovicu. Poeo je opi juri na jako
utvreno njemako uporite u Bazovici.
Tri uzastopna su bila juria, tako da je
Bazovica tri puta padala iz ruku u ruke.
Tijekom dana Bazovica je zauzeta.
Napad desne kolone 30. travnja na
Opinu nije uspio i onda smo grad bloki-
rali i krenuli prema Trstu, gdje su zapoele
neposredne borbe u gradu..46.
S Trnavskog gozda 29. travnja kreu
1 0. brigada 2 0 . divizije u borbi za Tribunal u Trstu 1 . svibnja 1 9 4 5 .
30. i 31. slovenska divizija 9. korpusa.
Jedinice 30. divizije orijentirane su
prema Trstu, a 31. divizija za Tri i Goricu, na Sou. Budui odred. Ratni zapovjednik 9. divizije admiral Ljubo Truta o
da su u Vipavskoj dolini porazile srpske etnike i Rupnikove tome kazuje: Tijekom 29. travnja 3. i 4- brigada u snanom i
postrojbe, svaka divizija je krenula svom zadatku. Na Krasu iznenadnom naletu, poto su ranije razbili glavninu nje-
im se pridruila i 2. brigada Narodne obrane. Dio snaga 30. makog 1047- puka 237- divizije, krenuli su prema Buzetu..
divizije krenuo je prema Opinama gdje se spojio s dijelovi- Prodor 3. brigade prema Buzetu bio je za neprijateljske snage
ma 20. dalmatinske divizije, ostatak je izbio od zapadne iznenadan, pa su njemake posade na pravcu kretanja bile
strane pred sam grad. Presjeena je prometnica Trst-Gorica brzo savladane.. etvrta brigada, poto se osigurala od prav-
i Trst-Tri, pa je grad s te strane zatvoren. Jedinice 31. diviz- ca Pazina, nastupala je lijevo od 3- brigade.. U daljem nastu-
ije s Krasa su krenule 30. travnja i ule u Tri (Monfalcone), panju, poto su savladane sve njemake posade, put za Buzet
a onda su ule u Goricu. Zapadno od Tria 31. divizija spo- i Trst bio je otvoren. U veoma napornom i usiljenom maru,
jila se sa 2. novozelandskom divizijom 1. svibnja iza kojega je mogla savladati samo jedinica noena izvanrednim
podne.47 osjeajem odgovornosti i izuzetnog morala, glavnina divizije je
Lijevo od 20. dalmatinske divizije bile su jedinice 43. zauzela Buzet i odmah krenula prema Trstu. Njemaka posa-
istarske divizije. Tijekom 29. travnja brigade 43. divizije da u selu Dekani (oko 400 vojnika) bila je iznenaena naglim
snanim napadom na njemaku posadu u Markovini, koju dolaskom i brzim napadom i poslije krae borbe 30. travnja
su savladali, krenuli su na Trst stupivi u vezu sa 9. i 20. prisiljena na predaju. Za vrijeme prodora prema Trstu narod
divizijom. Istre donosio je hranu borcima to je ubrzalo pokret divizije.
Juna operativna grupa, koju su inile 9. dalmatinska Tako su jedinice 9. divizije 30. travnja nakon veoma estokih
divizija, Kvarnerski odred mornarike pjeadije, krenula je borbi i napornog danononog mara, izbili na junu periferiju
od Uke i Labina na Trst. Prema planu taba 9. divizije 2. Trsta. Prednji dijelovi divizije su tijekom 30. travnja iz pokreta
dalmatinska proleterska brigada krenula je od Opatije napali njemaku obranu na poloajima vanjske obrane grada
prema rijekom frontu, stigla do Matulja i stavila se pod
zapovijed 19. dalmatinske divizije. Prema Puli iao je 46
Isto, str. 416-418.
Kvarnerski odred mornarike pjeadije i Istarski partizanski 47 Zdrauko Klanjek, n.dj., str. 430-435
Trsta, ali su jae protivnike snage odbile
ovaj napad. Tijekom noi izvrene su sve
pripreme za novi napad i prodor u
sredinjicu Trsta. Uhvaena je i veza sa
20. divizijom. Stigla je i 3. istarska briga-
da 43. divizije koja je poslana na poluotok
Milje da ga oslobodi..48.
2. svibnja otvorena je snana vatra, pa je nakon dvosatne Trst i oitim nastojanjem da se odmah upletu u situaciju, a
borbe neprijateljska posada istakla bijelu zastavu. Zarobljeno zatim i da produe prema Rijeci i Postojni, nai su se meu-
je oko 800 njemakih vojnika, Mussolinijevih faista, oko 200 sobni odnosi iskomplicirali. Prvi sukob nastao je nakon njihove
etnika i pripadnika mornarice NDH. Nastavljeno je nastu- nepotrebne demonstrativne intervencije ispred tvrave
panje u gradu prema centralnom groblju i Hipodromu. Spojili St.Justina, na kojoj su Nijemci izrazili spremnost da se preda-
smo se sa 20. divizijom. Juni dio grada bio je potpuno slobo- ju 2. bataljunu 11. brigade, izvjesivi bijele zastave. Ugledavi
dan. Blokadu ostalih uporita nastavile su nae brigade, da se pribliava novozelandska kolona od 15-20 tenkova, skin-
brigade 20. divizije i 11. dalmatinska brigada 26. divizije. uli su te zastave, produili otpor i traili da razgovaraju s
Nijemci u tim uporitima ekali su da se predaju saveznikim engleskim komandantom. Pred energinim protivljenjem
snagama.. Za to vrijeme 3. istarska brigada, koja je bila privre- komandanta naeg bataljuna, engleski komandant je ustukn-
meno podinjena 9. diviziji, oslobodila je Milje i zadobila veli- uo i uslijedio je konani obraun s malobrojnom njemakom
ki plijen. Uspjeno je 9. divizija izvrila zapovijed marala Tita grupom.
i taba 4. armije.. im je osloboen Trst 9. divizija je prebae- Ostalo je jo njemako jako uporite u Opinama ,
na u rajon Kozine, a poslije vraena u Trst..5. jaine oko 3.500 vojnika. Punih pet dana, do 3. svibnja
Druga novozelandska divizija iz Tria je odmah, 1. svib- 1945., v o d e n e su estoke b o r b e za Opine, uz obostrano
nja, krenula p r e m a Trstu, ali je zanoila kod dvorca
Miramar. Ujutro su upali u Trst o emu ratni zapovjednik 20. 5 Ljubo Truta, navedeni prilog, str. 425-427.
divizije Bogdan Pecoti kazuje: Nakon njihovog dolaska u 51 Bogdan Pecoti, navedeni prilog str. 419.
velike gubitke. Kod Opine stigao je i jedan odred bri- U b o r b a m a za osloboenje Istre, Trsta i Slovenskog pri-
tanske vojske, o e m u Bogdan Pecoti kazuje: Uznemiren morja od 26. travnja do 3. svibnja 1945. jedinice 20. divizije
ponaanjem Engleza, sjeo sam u automobil i pourio prema imale su 72 poginula i 211 ranjenih, dok je 43. istarska diviz-
borbenom poloaju kod Opina. Odjednom sam se naao ija imala 57 poginulih i 156 ranjenih, a 9. slovenski korpus
unutar njemakog rasporeda.. Brzo sam ocijenio da imao je 36 poginulih i 51 ranjenih54. Admiral Ljubo Truta,
bjeanjem Nijemci ne mogu traiti spas. Stoga sam veoma zapovjednik 9. dalmatinske divizije, kae da je u borbama
otro upitao: Gdje je ovdje komandant?.. Iznenaen, na podruju Istre i za Trst 9. divizija nanijela neprijateljskim
pukovnik Natus, komandant posade, naao se u udu. snagama teke gubitke. Ubijeno je 2.842, a zarobljeno 3.829
Formulirao sam kratko svoj zahtjev za bezuvjetnu predaju vojnika, podoficira i oficira. Zaplijenjeno je, pored ostalog, 99
vojske i neoteenog ratnog materijala i zatraio momentalnu topova raznih kalibara, 74 protuzrana topa, oko 150 tona
odluku, naglasivi pri tome da je smicalica oko predaje anglo- raznog ratnog materijala.. Ogromna veina gubitaka nepri-
amerikancima uzaludan pokuaj, a njegova odgovornost u jatelja bila je u borbama za grad Trst. Samo 3. dalmatinska
ovom asu potpuna. Pristao je na na zahtjev. Izvrio je kon- brigada je u borbama za Trst zarobila 1215 i ubila 348 nepri-
sultaciju sa starjeinama i onda mi je predao garnizon.. Bila jateljskih vojnika, podoficira i oficira. Ukupni gubici 9. divizije
je to epizoda posljednja u bogatom repertoaru Transke u svim ovim borbama iznosili su prema podacima od 13. svib-
operacije. Time je prestao svaki otpor u rajonu Trsta. Predaja nja 1945- godine 92 mrtva, 387 ranjenih i 8 nestalih boraca i
je izvrena oko 18 sati. Predalo se 3.OJ 1 vojnika i asnika, sa starjeina..5 $.
oko 300 ranjenika...^2.
Dok se to dogaalo u Trstu i kod Opina, juno od Trsta,
nalazio se Mornariki odred Kopar iz 9. slovenskog korpusa.
On je 30. travnja zauzeo Kopar, a 1. svibnja Piran i Portoro, 5. Okruenje i kapitulacija njemakog
zarobivi oko 200 njemakih vojnika i nekoliko manjih rat- 97. armijskog korpusa
nih brodova.53
Na desnom armijskom krilu, 10. i 13. brigada 29. herce-
govake divizije nastupale su prema Postojni, a 14. brigada Dok su se tako razvijale operacije prema Trstu i Soi
je bila kod Cerknice. Tada je 10. brigada poslana prema borbe na rijekom frontu su nastavljene n e s m a n j e n o m
Opinama, a ostale snage 29. divizije krenule su prema estinom. Zapovjednik njemakog 97. korpusa, primoran
Ljubljani, gdje se ve nalazio 7. slovenski korpus. n a r e e n j e m zapovjednika Grupe armija E da bezuvjetno
Na jugu u Istri, Kvarnerski odred mornarike pjeadije i dri rijeki front, odustao je od besciljnih n a p a d a i pristupio
Istarski odred, poto su blokirali Pazin, glavninom su krenuli organizaciji krune o b r a n e u sljedeem rasporedu: Od ua
prema Vodnjanu gdje su stigli 30. travnja i onda sutradan Rjeine do sela Kukuljani bila je 237. divizija. Od Kukuljana
krenuli k Puli. Tijekom 4. i 5. svibnja Kvarnerski odred istio prema selu Lipe i sjevernije nalazila se 188. brdska lovaka
je Pulu od neprijatelja i potisnuo na poluotok Musil, prin- divizija ojaana s dva bataljuna iz Borbene grupe Reind -
udivi ga 6. svibnja na predaju. Pazin je oslobodila 1. istars- jedan u Klani, a drugi u Lipi. Sjevernije od sela Lipe prema
ka brigada kada se 6. svibnja zapovjednik njemake posade junim dijelovima Jelana bila je Borbena grupa Reindl.
predao s cijelim garnizonom. Na obalskom odsjeku Volosko - ue rijeke Rjeine bila je
Treeg svibnja u Bazovici, od 11. brigade 26. dal- Borbena grupa Rijeka.
matinske divizije, ete tenkova, i motorizirane artiljerije,
52
B.Pecoti, prilog. Str. 419.
formiran je Motorizirani odred i upuen pravcem 53 Zdravko Klanjek, n.dj.str. 443-
Ajdovina - Gorica - Tolmin - Bovec - Kranjska Gora - Beljak 54 z. Klanjek, pak turdi da je 9. korpus u operacijama za
osloboenje Slovensko g primorja i Trsta imao 264 poginula, a da
- Celovec da presijee odstupnicu grupe armija E koja se
su zarobili 6.940 njemakih vojnika. Isto, navedeni prilog, str.
povlaila prema Korukoj. Odred je vodio komesar 4. armi-
455.
je pukovnik Boko iljegovi. 55 Ljubo Truta, navedeni prilog str. 426.
tab 4. armije, cijenei razvoj dogaaja na rijekom Gomanjce u zajednici s Primorsko-goranskim partizanskim
frontu, 29. travnja je odluio da potpuno okrui glavninu odredom, uli u Ilirsku Bistricu orijentirajui jedinice prema
njemakog 97. korpusa i pristupi njegovom unitenju. Podgradu. tab 26. divizije nareuje ponovni napad na
Osnovna operativna ideja taba armije bila je da brzim i Klanu i pomie snage prema Ilirskoj Bistrici. Neprijateljski
energinim djelovanjem krilnih jedinica, koje opkoljavaju otpor i dalje je bio jak, pa ni tada Klana nije zauzeta. Lijevo
njemaku rijeku grupaciju, uz istovremeni frontalni napad od 26. divizije djelovala je 19. dalmatinska divizija, ali i
na nju iz pravca sjevera od Ilirske Bistrice, slomije otpor pro- pored vie napada nije uspjela osvojiti niti jedno jae nje-
tivnika i presijee prometnicu Rijeka-Trst, prisili ih na preda- mako uporite. Druga dalmatinska proleterska brigada s
ju ili uniti i onemogui njihovo izvlaenje u pravcu Trsta ili jednim bataljunom Kvarnerskog odreda mornarike
Postojne za Ljubljanu. Za ostvarenje ovog zadatka tab 4. pjeadije zauzela je prednje poloaje Nijemaca, ali je zaus-
armije 29. travnja formirao je Rijeku operativnu grupu sas- tavljena kod eljeznike postaje Matulje, a od Voloskog su
tava 13. primorsko-goranska, 26. i 19. dalmatinska i 2. dal- odbijeni.
matinska brigada 9. divizije. Za zapovjednika ove grupacije, Ocijenivi situaciju na rijekom frontu tab 4. armije
ojaane dijelovima armijske artiljerije i tenkovima, odreen skratio je front 13. divizije, a 19. i 26. divizija da sabiju jo
je zapovjednik 26. dalmatinske divizije general-major Boo jae njemake okruene snage. Tada se 26. divizija s dvije
Boovi, a za komesara major Fabjan Trgo, komesar 26. dal- brigade - 12. dalmatinska i 3. prekomorska imala prebaciti
matinske divizije. Naime, tab 26. dalmatinske divizije bio je u Ilirsku Bistricu sa zadatkom da djeluju pravcem apjane -
i tab Rijeke operativne grupe, privremene zapovjednike Rupa. Iz Ilirske Bistrice upuena je prema Trstu 11. dal-
ustanove samo za rjeenje operativnih i drugih problema matinska brigada. Vrhovni komandant maral J.,B.Tito
oko okruenja i unitenja njemakog 97. armijskog korpusa stavio je toga dana na raspoloenje 4. armiji tab 4. korpusa
na rijekom frontu. i 7. banijsku diviziju koji su se nalazili blizu Karlovca, izmeu
Prema zapovijesti taba 4. armije jedinice Rijeke oper- rijeke Dobre i Kupe.
ativne grupe dobile su sljedee zadatke: brigade 13. divizije Borbe su nastavljene 30. travnja , kada je 13. divizija
da produe front dalje prema zapadu, preko Ilirske Bistrice nakon tekih borbi zauzela Podgrad i Jelane i gonila
do Podgrada radi obuhvata neprijatelja sa zapada i sjevera Nijemce prema selu Rupe. Jedinice 26. divizije zauzele su
i osiguranja lijevog boka desne oper-
ativne grupe koja je krenula prema
Trstu. Snage 26. divizije da pored Samohodni topovi 1 0 5 mm iz Suaka tuku neprijatelja u rajonu Rijeke, 1. svibnja 1 9 4 3 .
Z a r o b l j e n i njemaki vojnici u Rijeci, 3 . svibnja 1945. brigada uputila je iz Trsta jedan bataljun prema Ilirskoj
Bistrici, a jedan prema Podgradu. Dalmatinska 19. divizija
trebala je goniti neprijatelja od Rijeke prema Rupe, Ilirska
Bistrica. Meutim, im je tab 4. armije dobio podatke o
proboju njemake kolone od Lipa, Rupe prema Ilirskoj
Bistrici, naredio je 8. kordunakoj diviziji da krene prema
Ilirskoj Bistrici i sprijei dalje njemako nadiranje tim
pravcem, a 1. dalmatinskoj brigadi 26. divizije da napusti
podruje Klane i krene prema selu Zabidje radi zatvaranja
tog pravca.
Govorei o mjestu i ulozi 26. dalmatinske divizije njen historijsko djelo vraanja otrgnutih dijelova nae zemlje matici
ratni komesar Fabjan Trgo kae: ..Sumirajui rezultate borbi kojoj pripadaju..^.
26. divizije u Rijeko-transkoj operaciji koje je ona neprekid- Za 19. dalmatinsku diviziju u Rijeko-transkoj operaci-
no vodila od 24. travnja do 6. svibnja, istakli bi sljedee. ji, njen ratni komesar Petar Babi kae: ..Poslije osloboenja
Otkako je uvedena u borbu na sektoru Klane, divizijaje za sebe Like i Hrvatskog primorja, kada smo stigli do Suaka i Rijeke i
vrsto prikovala glavne snage 97- korpusa (188. diviziju), zapali u krvavi boj na Rjeinu meu borakim i starjeinskim
dobila ih vodei borbu na mjestu, onemoguavajui im da sastavom, iako se znalo da e biti preteko osloboditi Rijeku i
izvre manevar i probiju se u Grobniko polje i dalje u Bakarski otvoriti put ostalim snagama 4- armije za Trst, vladalo je
zaljev.. Brigade 26. divizije ne samo da su odbijale nepri- neodoljivo oduevljenje, samouvjerenost i odlunost. Sve je
jateljske napade, ve su im nanijele tolike gubitke da je nje- ukazivalo na to da smo, strpljivim i upornim radom izgradili
mako komandiranje moralo odustati od svojih namjera. Iako vrst i homogen vojniki kolektiv, s naom, nenadmanom
znatno oslabljena, oko polovice snaga, u drugoj fazi borbe, na partizanskom etikom. Takav sastav 19. i ostalih naih diuizija
podruju Ilirske Bistrice- Rupe, najprije je energinim djelovan-
jem potisnula neprijatelja prema selu Lipe, a zatim u estokoj i 64 Fabjan Trgo, navedeni prilog u knjizi Zavrne operacije..n.dj. str.
IV.
Ofenziva 4. armije koja je poela u Lici 20. oujka 1945. kod Ilirske Bistrice 7. svibnja 1945. U toj ofenzivi jedinice 4.
zavrila je kapitulacijom njemakog 97. armijskog korpusa armije su nizom uzastopnih operacija ispunile svoju povijesnu
zadau - oslobodile Liku, Gorski kotar, Hrvatsko primorje i
sve otoke sjevernog Jadrana, Istru, Slovensko primorje, Trst i
znatan dio ostale Slovenije, zavrivi kod Celovca u Austriji.
Time su u potpunosti izvrile strateki zadatak koji je pred njih
postavio Vrhovni komandant JA maral Josip Broz Tito.
U svojem politikom i vojnom ozraju ofenziva 4. armi-
je bila je originalni izraz ratne vjetine NOR-a. Armija je u
ofenzivi bila potpuno samostalna i izvodila je u najsloenijim
vojno-politikim uvjetima i najdelikatnijim diplomatskim
okolnostima. Ona je bila rezultat vlastitog razmatranja i
planiranja. Zbog izvanrednih djelovanja 4. armije, svih
njenih rodova i slubi, kao i naina ratovanja, sve je to bilo
na stupnju ratovanja Drugoga svjetskog rata. Njemaki su
tabovi tvrdili da se u jedinicama 4. armije nalaze
saveznike trupe i instruktori, a njih uope nije bilo. tab 4.
Osnovno naelo ratne vjetine 4. armije bilo je da se jek u cilju izvrenja naeg osnovnog zadatka. U tome lei jedan
nadmonije njemake snage, rasporeene na cijeloj dubini od bitnih inilaca nae pobjede u ofenzivi 4. armije..72.
[ armijske ofenzive, tuku, ne frontalnim napadima, kada se Zapovjednik 4. hrvatskog korpusa general Milo umon-
izuzme Klana - Rijeka, i potiskivanjem na sljedee poloaje, ja istie da je jedan od bitnih faktora pobjede u ofenzivi 4.
ve bonim i obilaznim manevrima, napadima iz pozadine, armije to nam je komandiranje bilo vrlo jednostavno i vrlo
okruenjem i unitenjem po dijelovima, a na kraju i krupnih efikasno, najee lino su se prenosile vrlo kratke odluke uz
njemakih snaga jednog elitnog korpusa kod Ilirske Bistrice. uee svih komandanata poevi od komandanta armije gen-
Prema poetnom operativnom planu ofenzive 4. armije erala Petra Drapina do najniih, tamo gdje je bilo najtee.
njene divizije su trebale da do 15. svibnja, tj. za 57 dana izbi- Cesto u prvim borbenim linijama borci su, takoer, pokazali
ju u dolinu Soe. Planirani tempo ofenzive je bio 5 km na veliku snalaljivost, upornost, hrabrost, samoinicijativu.
dan, to je odgovaralo prosjeku napada na takvom zemlji- Jednom rijeju, svaki starjeina bio je borac, a svaki borac bio
tu u toku Drugoga svjetskog rata. Meutim, kako se iz opisa je starjeina... General M. umonja vidi pobjedu 4. armije u
tijeka ofenzive 4. armije vidi da je ofenziva izvedena za 43 velikoj ofenzivi u mladosti naeg borakog i starjeinskog
dana, tj. do 3. svibnja 1945-, kada je oslobodila Trst i stigla kadra, koji je omoguio takvu pobjedu u ofenzivi 4. armije. A
na Sou. Time je prosjeni tempo povean na 7 km na dan, tada smo bili svi vrlo mladi i uspjeno smo njegovali najvrjed-
ako se uzme da je ofenziva 4. armije zavrena s kapitu- nije osobine i vrline koje su svojstvene mladima - polet,
lacijom njemakog 97. korpusa, tj. 7. svibnja 1945. godine, energinost, neustraivost, iskrenost, otvorenost,
onda je ofenziva 4. armije trajala 49 dana, pa je prema tome neoptereenost osobnim i porodinim pitanjima.. To je dolazi-
zadatak izvren za 8 dana ranije, a tempo napada je iznosio lo do izraaja, u tome je naa pobjeda..73.
6 km na dan. U ocjeni ofenzive 4. armije, ratni zapovjednik 20. dal-
Politiki komesar 4. armije general Boko Siljegovi u matinske divizije Bogdan Pecoti istie politiku dimenziju,
svojim sjeanjima istie da je njegova armija djelovala u koja je tada bila izraenija nego na drugim dijelovima
posebnim okolnostima i na samostalnom strateko-opera-
tivnom pravcu, bez neposredne vrste veze s ostalim snaga-
7 Arhiv VII, k. 316, reg.br. 5/2.
ma JA. Otuda je rukovoenje armijom u cijeloj ofenzivi od
Boko Siljegovi, Operacije 4- armije na primorskom pravcu,
Like do Soe bilo uvjetovano, prije svega, stupnjem prilog u knjizi. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
samostalnosti i sposobnosti 'taba 4. armije i tabova podi- Beograd 1986, knj.9., str 348.
72 Ante Toni Bioi, Rad t a b a 4 armije, prilog u knjizi Zavrne
njenih jedinica. Uzastopnim napadnim operacijama u ofen-
operacije... knj. 9.. str 348.
zivi 4. armije uspjeno su realizirani zadaci visokog opera-
73 Milo umonja, navedeni prilog u knjizi Zavrne operacije... n.dj.,
tivnog nivoa.. Sve se to moglo postii, zakljuuje ratni str.381-382.
jugoslavenskog ratita. Zato izvrenje zadatka u ofenzivi 4. divizijom na Visu, onda s ostalim sustavima 8. dalmatinskog
armije rjeavane su, izmeu ostalog, i mnoge veoma krup- korpusa, tako da su sada svi problemi brzo i efikasno rjea-
ne vanjskopolitike dileme i problemi nove Jugoslavije.. U vani. Pomorska komanda sjevernog Jadrana, koja je opera-
svezi s tim, podsjetio bih na jednu Churchillovu depeu feld- tivno bila podinjena 4. armiji, upjeno je suraivala s 9. i
maralu Alexanderu, od 1. svibnja 1945. godine: Mislim da 26. dalmatinskom divizijom u borbama za obalu, otoke,
je znaajno da mi i Amerikanci dobijemo kontrolu nad zatim u Istri i sve do Trsta. Ovo usklaivanje je bilo mogue
Rijekom, Trstom, Pulom i Istarskim poluotokom. Tamo e i radi toga to je u Operativnom odjeljenju taba armije bio
svakako doi do strahovite svae izmeu Talijana i oficir iz komande JM. Tu se, kako smo ve kazali, kod gen-
Jugoslavena oko tog teritorija. Ja sam sklon podrati erala Petra Drapina nalazio i zapovjednik JM general-
Talijane..74. Sve vojne i politike kombinatorike zapada, major Josip Cerni. Sve je to doprinijelo da su operacije i
zakljuuje B. Pecoti, mogle su biti u korijenu presjeene, jedi- desanti, kao i pomo u snabdijevanju, bile u potpunosti i na
no snanom, besprijekornom organiziranom ofenzivom jedini- vrijeme osigurane. Naroito je bio uspjean rad JM u otkri-
ca 4. armije. A da bi to postigli - da bi se prevalio dugi i krvavi vanju i nainu savlaivanja minskih polja koja su Nijemci
put od Dalmacije i Like do Trsta i Soe - trebalo je mnogo ostavljali iza sebe, zatim suradnja u planiranju podrke i
napora, kolektivne hrabrosti, izuzetne sposobnosti i odlunosti prevoenja jedinica od strane saveznika u poetnoj etapi
svih naih tabova i starjeina, a iznad svega snano moralno- ofenzive 4. armije. Posebno je bio otean rad JM u
politiko jedinstvo i odlunost svih uesnika te velike bitke da zavrnom dijelu ofenzive 4. armije, a to je desant na Cres i
izvre svoj historijski zadatak osloboenja zapadnih dijelova Loinj i istonu obalu Istre, kada su saveznici, kako smo ve
nae domovine..75-. kazali, uskratili pomo u prevoenju jedinica. Kvarnerski
Ratni komesar 9. dalmatinske divizije potpukovnik Ilija odred mornarike pjeadije vrlo je efikasno suraivao i
Radakovi, u svojim sjeanjima na ofenzivu 4. armije istie uestvovao u osloboenju otoka sjevernog Jadrana i za
jo neke bitne imbenike briljantne pobjede 4. armije. On osloboenje Istre, a Kvarnerski pomorski sastav titio je bor-
kae da je: znaajna karakteristika ofenzive 4. armije i ta to beno djelovanje 9. i 26. divizije na otocima i priobalnom
su se borbena djelovanja odvijala iz vie operativnih pravaca i pojasu. Budui da su Nijemci izvukli svoje ratne brodove
s vie strana - sa ela i iz pozadine i na vie operativnih i tak- prema Trstu, a onda k Veneciji, borbi na moru nije bilo, a
tikih ciljeva. Praktino, tada su se gubile granice djelovanja njemaki su ratni brodovi tukli po naim postrojbama kod
izmeu snaga s fronte i onih iz pozadine, postojali su tzv. Rijeke (kada se oslobaao Suak) i na kraju kod Trsta.
izmijeani frontovi, a tako se najbolje tuklo i porazilo velike i Zrana podrka i zatita bila je dobra sve dok nije 4.
krupne njemake snage... Radakovi ukazuje i na vanost armija stigla kod rijekog fronta. Operativno odjeljenje 4.
koordinacije taba 4. armije sa glavnim tabovima Hrvatske i armije nije imalo problema sa saveznikim oficirom za vezu
Slovenije. Pored direktiva i zadataka, koje su donosili tab 4. s angloamerikim zrakoplovstvom. Koordiniranje je ilo
armije i glavni tabovi Hrvatske i Slovenije, veoma su bili dobro i zbog toga to je pri tabu 4. armije postojao i oficir
znaajni neposredni kontakti kojih je bilo vie ..U tim kontakti- zrakoplovac iz Ratnog zrakoplovstva JA. On je pomagao u
ma dogovarana je suradnja za dui period, a rjeavana su i odreivanju i postavljanju zadataka, iznosio prijedloge za
druga pitanja. Dakle, bilo je dosta originalnih rjeenja, pri- ira djelovanja i podrku po dubini i neposredno potpoma-
lagoenih situaciji, to je sve doprinijelo opoj pobjedi u ofen- ganje napadnih kolona i operativnog poretka 4. armije. Na
zivi 4. armije.
pobjede 4. armije. Postoje podaci da je Wehrmachtu, nje- osloboenje Jugoslavije, Beograd, 1986, knj. 9., str. 463-466.
Armijskom puku za vezu, onda ih je samo oko 10.000 bilo Kada je poelo gonjenje Nijemaca od Senja prema
koji nisu doli iz Dalmacije. Poglavito su bili Dalmatinci, iako Novom i Crikvenici, opet je teite na ojaanoj 19. dal-
je bilo i drugih naroda i narodnosti (vidi na kraju pregled matinskoj diviziji, a 26. dalmatinska oslobaa otok Krk, te 9.
brojnog stanja i sastava 4. armije). dalmatinska Cres i Loinj. U Rijeko-transkoj operaciji,
Svih 13 dalmatinskih brigada nalo se u sastavu 4. armi- kako smo ve kazali, glavni su teret borbe podnijele dal-
je, i bile su sve dok nije zavrena armijska ofenziva. Samo je matinske brigade (njih 13) i dalmatinske divizije - njih etiri.
13. dalmatinska rasformirana prije poetka ofenzive - 15. One su sve do kraja rata bile okosnica udara, manevra,
oujka 1945. Glavni dio popune 4. armiji dolazio je iz vatrene moi, i poslije toga u nastupanju Motoriziranog
Dalmacije, oko 15.000 boraca, a preko armijske Dopunske odreda 4. armije sve do Celovca u Austriji, a im je zavren
brigade u Trogiru stiglo je kao popuna i oko 12.000 Drugi svjetski rat, opet su dalmatinske sve etiri divizije
Albanaca s Kosova i iz Crne Gore. Oni su stizali tek u ostale na zapadnim granicama nove Jugoslavije u obrani
zavrnici rata, najvie tijekom borbi na rijekom frontu. Istre i Slovenskog primorja.
Armija se popunjavala i novim ljudstvom iz Like, Gorskog U zakljunom osvrtu na ofenzivu 4. armije, na kraju,
kotara, i Hrvatskog primorja i od rasformiranih partizanskih smatram da valja istai jo jednu karakteristiku te ofenzive,
odreda i drugih vojnopozadinskih jedinica i ustanova. a to je injenica da se ona vodila u Lici, Gorskom kotaru,
Reeni general Ante Toni Bioi kazuje da je tab 8. Hrvatskom primorju, Istri i Slovenskom primorju, gdje je
dalmatinskog korpusa u cjelini sainjavao kostur taba 4. apsolutna veina naroda tog kraja bila vrsto vezana za nar-
armije.. Pored toga tab 8. dalmatinskog korpusa imao je odnooslobodilaku borbu i u njoj uestvovala. Zato se
ogromno iskustvo u borbi s Nijemcima.. Sve je funkcioniralo narod tog kraja s velikim entuzijazmom uklopio u zajed-
vie nego dobro i tab 8. dalmatinskog korpusa bio je dorastao niku borbu s jedinicama 4. armije za svoje osloboenje od
radu taba 4- armije.. Tako je 8. dalmatinski korpus inio jez- njemakog okupatora i njegovih pomagaa i suradnika.
gro 4. armije ne samo svojom vojnom snagom, organizacijom Bila je milina doi u lika, primorsko-goranska, primorska,
i naoruanjem, nego i steenim iskustvom koje se pretoilo u otoka, istarska i slovensko-primorska sela i gradove.
ofenzivi 4- armije. Napaeni narod je hrlio ususret svojim osloboditeljima, as-
Povijesno je znaenje mjesta i uloge dalmatinskih divizi- tio ih, veselio se, bio je presretan to je nastupio dan slobode
ja u ofenzivi 4. armije. U svim operacijama, od Like do Soe, od stoljetnog tuinca i osvajaa..0-.
dalmatinske divizije uvijek su se nalazile na teitu borbe, Taj na narod i talijanski antifaisti pomagali su jedinica-
odnosno na glavnom pravcu napada 4. armije. Tako su u ma 4. armije u njezi ranjenih i bolesnih , u snabdijevanju,
prvoj etapi Liko-primorske operacije, pri osloboenju izgradnji od Nijemaca poruenih prometnica i drugih za
istone Like i Bihaa, glavnu ulogu odigrale 19, 20. i 26. vojne operacije vrijednih objekata, u obavjetajnoj slubi i
divizija. One su, uz pomo snaga iz pozadine 4. korpusa, svim drugim djelatnostima, pa i u vojnim akcijama, sve to
pregazile glavninu njemakog 15. korpusa neprekidno je bilo od koristi za brzo djelovanje jedinica 4. armije.
djelujui od Lapca do Bihaa, kod Udbine, i Pljeivice. Posebno valja istai ulogu i zalaganje organa vlasti i poli-
Zatim u drugoj etapi Liko-primorske operacije opet su dal- tikih organizacija NOP-a, kako onih koji su se nalazili na crti
matinske divizije - 20. i 26. na glavnom teitu borbe prema bojinice, tako i onih u pozadini, osobito u Dalmaciji, koja je
Gospiu i dalje prema Senju, dok je jedna dalmatinska diviz- sva bila angairana da se pomogne dalmatinskim borcima
ija - 9. ila obalom Jadrana i osvajala otok po otok u koji idu prema svojoj napaenoj brai Hrvatima i
Kvarnerskom arhipelagu uz pomo i potporu Pomorske Slovencima u Istri i Slovenskom primorju, da se konano
komande sjevernog Jadrana, odnosno Jugoslavenske
mornarice. Dva njemaka generala, u ovim borbama,
zapovjednik 15. korpusa general Gustav Fhena i zapovjed- 79 Ante Toni Bioi, nauedeni prilog u knjizi, Armije u strategijskoj kon-
cepciji rata i revolucije, Beograd, 1986, knj.4., str. 200.
nik 392. divizije general Johan Mickl, na bojitu su smrtno
Tako sam zapisao u svom Ratnom dnevniku, u Sent Peteru,
ranili dalmatinski borci iz 20. i 26. divizije. Slovensko primorje, 7- svibnja 1945.
oslobode tuinaca i ratnih zloinaca. Ba ti tlaitelji i ratni zajednikom djelovanju naroda Dalmacije, Like, Gorskog
zloinci su bjeali pred jedinicama 4. armije, prema zapadu, kotara, Hrvatskog primorja, Istre i Slovenskog primorja, uz
preko Soe k britanskim i amerikim postrojbama koji su ih, pomo naroda Hercegovine, Banije i Korduna, Talijana,
u najveem broju, prihvatili i uzeli pod zatitu. Jednom Muslimana, Albanaca i drugih naih i stranih dravljana koji
broju srpskih i kninskih etnika, ustaama, bjelogardijcima, su se nalazili u 4. armiji. Poglavito to je djelo Hrvata - preko
Mussolinijevim faistima uspjelo je pobjei ispred suda 50-60%, Srba oko 10%, onda Slovenaca i talijanskih
pravde, znajui da rtva trai pravdu. Jedan manji broj rat- antifaista, i drugih. Svi su se oni junaki borili i ginuli za
nih zloinaca po direktivama ustake vlasti i uputama drugih osloboenje Hrvatske i Slovenije, tj. protiv njemakog i tali-
struktura i konfesija ostajao je ili su ih ubacivali u pozadinu janskog okupatora i njihovih suradnika i pomagaa.
4. armije, kako u Dalmaciji, tako i po Lici (naroito na Zavretak ofenzive 4. armije i izbijanje na zapadne
Velebitu, Pljeivici itd), Gorskom kotaru, onda u Slovenskom granice nove Jugoslavije tono se poklapa sa zavretkom
primorju na Sneniku itd. Oni su vrili atentate na pripad- Drugoga svjetskog rata u Europi. Rat je zavren, ali pred
nike NOP-a, organe vlasti i politiku strukturu nove dalmatinske i druge divizije 4. armije nije nastupilo raz-
Jugoslavije. Posebno su bili aktivirani za atentate i diverzije doblje mira, nego nova dosta zategnuta politika i vojna
na osobe i objekte koji su pripadali Titovoj armiji. Za borbu situacija. Pred dalmatinskim divizijama je stajao novi
protiv ostavljenih ili ubaenih ustaa, etnika i drugih zloi- zadatak - da se brani i obrani na narod i nae nasilno
naca bila je u Lici angairana 1. samostalna lika brigada oduzeti teritoriji od ranije, a poglavito od kraja Prvog i
koja je nastala od rasformirane 35. like divizije. U Lici je tijekom Drugoga svjetskog rata.1
djelovala i 1. brigada Hrvatske divizije Korpusa narodne Nastupila je nova etapa u povijesti dalmatinskih divizija
obrane, a u Slovenskom primorju se nalazila 2. brigada 4. armije. Nalazili su se na ivici novoga rata, eventualnog
Slovenske divizije KNOJ-a. Kasnije su na zadacima borbe oruanog sukoba s dojueranjim saveznicima.
protiv tzv. kripara i kriara bile angairane i druge opera-
tivne jedinice, ali kada je rat zavren.
Svoju povijesnu misiju u Drugom svjetskom ratu dal-
matinske divizije su ostvarile u ofenzivi 4. armije, ali u zajed-
1 Prema navodima akademika Branka Petranovia (Srbija u
nitvu sa 13. primorsko-goranskom, 35. likom, 43. Drugom svjetskom ratu, Beograd 1992.) sve do Soe je oslobo-
istarskom iz 11. korpusa, zatim sa 30. i 31. slovenskom diviz- dio srpski vojnik. Zatim kae: Srpski vojnik stigao je u Prvom
svjetskom ratu na Sou kao i u Drugom svjetskom ratu (str.16.).
ijom iz 9. korpusa, 29. hercegovakom, 7. banijskom, 8. kor-
Meutim, u Prvom svjetskom ratu Sou su okupirali Talijani, a u
dunakom divizijom 4. hrvatskog korpusa i 15. i 18. sloven- Drugom svjetskom ratu na Soi su bili 31. slovenska, pa onda
skom divizijom 7. korpusa. Velika pobjeda 4. armije je u 26. dalmatinska divizija.
DALMATINSKI BORCI U TRSTU I NA SOCI
Onog 7. svibnja 1945. kada je kod Ilirske Bistrice tab borcima i starjeinama nastalo je ope veselje. Sutradan, 8.
njemakog 97. armijskog korpusa potpisao predaju dal- svibnja 1945. u Berlinu je potpisana zvanina kapitulacija
matinske divizije - 9, 19, 20. i 26. - bile su u Slovenskom pri- Treeg Reicha.
morju i u Istri. Dan prije je 6. svibnja 1945. godine 26. dal- Pred 4. armijom ve su stajali novi zadaci. Trst je bio slo-
matinska divizija, bez 11. brigade koja je ranije predana 20. bodan i u njemu 9. i 20. divizija, a 19. divizija poslije
dalmatinskoj diviziji, zbog velikog gubitka izvuena s fronte razoruavanja njemake grupacije kod Ilirske Bistrice ras-
i nalazila se u ent Peteru (sada Pivka) i okolici. im je iz poredila se u Rijeci i okolici. Nastupili su novi problemi,
Remsa, gdje je potpisano preliminarno primirje i kapitulaci- nalazilo se na ivici novog rata, sada eventualno s dojuer-
ja Treeg Reicha, stigla vijest o njemakoj kapitulaciji meu anjim saveznicima. Prednjaila je Velika Britanija, ali uz
Straar 1 .dalmatinske brigade na mostu preko rijeke S o e kod mjesta Pierisa, posljednjeg dana rata, 1 5. svibnja 1 9 4 5 . Nasuprot njemu je na strai i britanski vojnik
podrku SAD i Francuske. Zapad je bio naklonjen da se Razmjetaj jedinica izvren je po zapovijedi taba 26.
Istra, Trst i Slovensko primorje dade Italiji, to je bilo u divizije od 10. svibnja 1945. Prva dalmatinska brigada smi-
suprotnosti s ranijim dogovorima marala Tita i zapadnih jenila je jedinice 31. slovenske divizije i rasporedila u selu
saveznika. Ronchi postavivi strau na mostu preko Soe, gdje je bila i
U vojnoj domeni presudno je bilo pitanje obrane straa britanske vojske. Malo dalje od mosta bili su prednji
zapadnih etnikih granica nove Jugoslavije, a u zenitu se dijelovi generala Andersa, poljski 2. korpus, takoer u sas-
nalazio Trst i Soa. Na Sou su 1. svibnja u 14 sati stigli borci tavu britanske 8. armije. Ovaj poljski korpus vrio je kasnije
31. slovenske divizije 9. korpusa 1 . Ona je istog dana oslo- este provokacije i ometao komuniciranje 26. divizije s onim
bodila Tri (Monfalcone) i Goricu. U veernjim satima jedinicama koje su se nalazile u Italiji u lagunama Gradea.
zapadno od Tria dolo je do susreta 31. slovenske divizije Naime, u Gradeu je poslana jedna eta iz 12. dalmatinske
i 2. novozelandske divizije (zapovjednik general Bernard brigade, a ve su tu bili i dijelovi 31. slovenske divizije.
2
Freybergam) iz britanske 8. armije koja se nalazila u Italiji . Postrojbe 12. dalmatinske brigade smjetene su, prema
Ne potujui dogovor izmeu zapadnih saveznika i gornjoj divizijskoj zapovijedi, u Triu, na brodogradilitu,
marala Tita engleske postrojbe su krenule prema Trstu i gdje je naeno nekoliko njemakih ratnih brodova koji nisu
L/2, svibnja zanoile u starom dvorcu Miramar, izmeu bili zavreni. Trea prekomorska brigada ostala je u sreditu
Monfalcona i Trsta^. Tria sa zadatkom da osigurava grad^.
tab 4. armije naredio je 7. svibnja 1945. godine tabu Kada je 26. dalmatinska divizija dola na prostoriju
26. dalmatinske divizije da se pripremi i krene na Sou, na Tria i primila osiguranje lijeve obale rijeke Soe, od
sektor Monfalcona. General Drapin je odabrao ba ovu saveznikih snaga tu su se nalazile sljedee jedinice: u irem
diviziju koja je bila borbeno vrlo jaka, s velikim ratnim rajonu Tria bio je tab 13- korpusa sa 56. britanskom diviz-
iskustvom i dobrom uvjebanou. Njena pojava na Soi, ijom i 43. indijskom pjeakom motoriziranom brigadom. U
smatralo se u tabu 4. armije, kako kazuje njen naelnik Gorici je bila 91. amerika divizija. U Trstu i sjeverozapadni-
Operativnog odjeljenja general Ante Toni Bioi, bila je je nalazila se 2. novozelandska divizija, a poljski 2. korpus
garancija da se nee dozvoliti britanskim trupama da se nasil- generala Andersa zapadno od rijeke Soe^.
no zadre od JA osloboen teritorij Trsta i Slovenskog primor- Ova pomijeanost britanskih i naih postrojbi prouzroi-
ja. Konano, tvrdi general Bioi, ova je divizija garantirala la je mnoge nesporazume. Ali, prema uputama marala
ostvarenje politikih ciljeva nove Jugoslavije koji su se pojavili Tita, zapovijedi 4. armije i taba 26. divizije, trebalo je po
u svibnju 1945- godine..>A svaku cijenu izbjegavati provokacije koje su bile este,
Na osnovi armijske direktive, ujutro 7. svibnja 1945-, ponekad i dosta brutalne, inicirane od britanskih postrojbi,
tab 26. divizije izdao je svoju prvu poslijeratnu zapovijed u osobito u gradu Triu. Ovakav raspored 26. divizije bio je
kojoj se vie ne govori o razbijanju, unitenju, osvajanju ili na snazi do 24. svibnja 1945. kada je dolo do promjena,
likvidaciji neprijateljskih snaga, ve o pokretu jedinica, bez koje su isprovocirale britanske komande. Naime, oni su 43.
borbe, na novu prostoriju Tri - Soa. Dalmatinska 26. indijsku brigadu iz Tria prebacili na Kras, pa je tab 26.
divizija imala je tada 3 brigade. 1. dalmatinsku proletersku, divizije u Opatije selo na Krasu postavio svoju 12. brigadu?.
12. dalmatinsku i 3. prekomorsku brigadu. Kretanje je ilo
slijedom: prvo se kretala 1. dalmatinska proleterska, onda 3. 1
Zdravko Klanjek, Deveti korpus slovenske narodnoosvobodilne
prekomorska, pa zatim 12. dalmatinska brigada. Pokret je vojske (1943--1945.), Ljubljana 1999. str. 432-435, 448.
2
poeo 8. svibnja 1945. Postrojbe 12. dalmatinske su se Isto, str. 438-439,444,449.
3
Isto, str. 444-447.
pokrenule elektrinim vlakom iz Sent Petera do Opina i
4 Razgovor s generalom Antom Bioiem, voen u Beogradu
onda pjeke za Tri. Tamo su dole 1. dalmatinska i 3. 18.10.1984.
prekomorska brigada. U Triu se nalo neto britanske 5 N.Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Braiu 1984.
str. 309-310.
vojske, onda 31. slovenska divizija i Komanda mjesta, koju 6
Isto str 310.
je postavio tab slovenskog 9. korpusa. 7 Isto str. 310-311.
Za to vrijeme, kad su voeni brojni politiko-diplomats- armije, od ega su na braniku zapadnih dijelova Republike
ki pregovori izmeu Beograda i ranijih zapadnih saveznika, Hrvatske i Republike Slovenije bile etiri dalmatinske diviz-
u Istri i Slovenskom primorju stajale su respektivne vojne ije ranijeg 8. korpusa, - 9, 19, 20. i 26. divizija. One su drale
snage nove Jugoslavije. Budui da je bio sporan cijeli teri- glavne objekte u zoni od Soe preko Trsta za Rijeku i Suak.
torij Istre i Slovenskog primorja, tj. od Soe pa sve do Openito gledano bilo je devet divizija Jugoslavenske armi-
Rjeine kod Suaka i do stare jugoslavensko-talijanske je (1. proleterska, 7. banijska, 9. dalmatinska, 13. primorsko-
granice sjeverno od Postojne i dalje na sjever, na tom teri- goranska, 19. dalmatinska, 20. dalmatinska, 26. dalmatinska
toriju i dalje je stajala locirana glavnina 4. jugoslavenske i 43. istarska divizija) U Istri i Slovenskom primorju, na
armije. Armijske divizije bile su dobro postavljene za svaki zapadnim granicama nove Jugoslavije one su bile garancija
sluaj nekog novog oruanog sukoba, a on se oekivao, to da e Beograd moi sigurnije pregovarati s dojueranjim
je znao cijeli sustav armije i postojala je visoka svijest svih zapadnim saveznicima i da se moe oekivati povoljnije
pripadnika 4. armije da brane svoju brau Hrvate i politiko-diplomatsko rjeenje, tj. da e se, koliko se god
Slovence koji su inili apsolutnu veinu u Istri i Slovenskom bude moglo, u djelo realizirati Titove rijei s Visa: Tue
primorju. neemo, ali svoje ne damo!.
Najisturenija prema zapadu, na rijeci Soi, u Triu i na Vrhunac krize oko Istre, Trsta i Slovenskog primorja
Krasu nalazila se i dalje snana 26. dalmatinska divizija. Tu izbio je 15. svibnja 1945. kada su amerika, britanska i fran-
se nalazila prema Gorici slovenska 31. divizija koja je 13. cuska vlada poslali maralu Titu otru notu s ultimatumom
svibnja ula u sastav 4. armije jer je toga dana rasformiran da se u roku od 48 sati moraju sve postrojbe JA povui iz
tab slovenskog 9. korpusa, a prije toga u Trstu je rasformi- Trsta, Monfalcona, Gorice i da se sve preda britanskom 13.
rana slovenska 30. divizija. U Trstu i okolici bile su i dalje 9. korpusu. Tito je traio da ostanu u tim mjestima dijelovi
i 20. dalmatinska divizija. U Istri se nalazila 43. istarska i 13. Jugoslavenske armije, ali oni su to odbili i pokrenuli svoje
primorsko-goranska divizija. Ostao je najslabije branjen trupe u zaposjedanje (21. svibnja) teritorija do crte Trst i sve
pravac od Gorice prema Vipavi i Postojni. Zato je prometnice koje iz Trsta idu preko Gorice, Kobarida i Trbia
Generaltab JA u Postojnu poslao iz Zagreba svoju 1. pro- u Austriju. Morale su postrojbe 4. armije napustiti i Pulu gdje
letersku diviziju. U Postojnu je doao i tab 4. armije, ali je su se od 13. lipnja 1945. do 16. rujna 1947. nalazili britanski
tada (20.5.1945.) smijenjen general Petar Drapin, a posta- vojnici. Maral Tito je 24. svibnja 1945. zapovjedio svim
vljen dotadanji komandant 1. armije general-lajtnant Peko divizijama 4. armije da silom oruja sprijee anglo-amerike
Dapevi. Drapin je postavljen za komandanta novoformi- trupe ako pokuaju da prijeu istono od te crte. Do 25.
rane I. oklopne armije u Ljubljani^. svibnja anglo-amerike trupe posjele su veliki teritorij na
Oko Ilirske Bistrice se nalazio hrvatski 4. korpus s 7. ban- Krasu, sve do Stajnele i Vipave, kao i Milje juno od Trsta,
ijskom i 8. kordunakom divizijom. Glavni tab Hrvatske onda Bazovicu i Seanu istono od Trsta. Churchill je zago-
traio je da se 4. korpus sa obje divizije prebaci u Zagreb. U varao da idu na staru jugoslavensko-talijansku granicu do
poetku mu je bilo odobreno, ali onda je Generaltab to Suaka, Postojne i Triglava.
odbacio, pa su na kraju tab 4. korpusa i 8. kordunaka Zapad nije bio ovim zadovoljan pa su njihove vlade 3.
divizija dovedeni u Zagreb, a 7. banijska divizija je ula u lipnja 1945. poslale Beogradu novu notu, u stvari ultimatum
sastav 4. armije i upuena u rajon Tolmin, Idrija. Tu je ubrzo da obavezno prihvati demarkacionu liniju, po kojoj bi se
stigla i 13. primorsko-goranska divizija. Otuda su se na crti Julijska krajina i sve zapadno od prometnica, koje od Trsta
rijeke Soe nale 4 divizije 4. armije - 26. dalmatinska, 31. vode za Austriju, predali pod upravu anglo-amerike vojske.
slovenska, 7. banijska i 13. primorsko-goranska10. Dozvoljeno je samo da ostane jedna simbolina postrojba
Konkretno, u prvom mjesecu (svibnju 1945) iza zavret-
ka II. svjetskog rata, na najnostalginijoj toci nove 8
Z. Klanjek, n.dj. str. 448-449.
Jugoslavije, a i ovog dijela Europe, na teritoriju Istre i 9
Nikola Ani, Doktorska disertacija, Zagreb 2002. str. 195-200, 209.
Slovenskog primorja, nalo se devet divizija Jugoslavenske 10
Z. Klanjek, n.dj. str. 420-454-
e posjesti anglo-amerike trupe, a
istono je Zona B sve do stare
jugoslavensko-talijanske granice iz 1939.
koju e drati snage J.A. U Zoni A osta-
je jedan odred Jugoslavenske armije,
jaine 2.000 vojnika, ali pod zapovjed-
nitvom saveznikih komandi, kojima se
tab nalazio u Miramaru kod Trsta1 ^
Nakon stupanja na snagu Devinskog
sporazuma o privremenom rjeenju
spornog teritorija Istre i Slovenskog pri-
morja poela je predislokacija dalmatin-
skih i drugih divizija 4. armije koje su se
nalazile u toj zoni. Tako su brigade 26. dal-
matinske divizije 10. lipnja 1945. poele
naputati poloaje na rijeci Soi i s Krasa.
One su ve sutradan 11. lipnja bile u
rajonu Postojne. Naputanje Soe i Krasa,
i povlaenje prema Postojni, obavljeno je
u jednom opem gru naroda Slovenskog
primorja i boraca 26. divizije. Narod je
masovno izlazio na ulice svojih mjesta i u
plau pozdravljao svoje osloboditelje i
zatitnike. Prizor koji se dugo pamti. U
Postojni nije dugo stajala 26. divizija, nego
je po zapovijedi taba 4. armije upuena u
rajon Kopra, Izole, Buzeta, Buja, Umaga u
nakani da brani juni pravac koji od Trsta
vodi prema Puli, gdje su se nalazile bri-
tanske i amerike postrojbe. Najisturenija
je prema Trstu, sjeverno od Kopra bila 12.
JA na Krasu i u Vipavi od 2.000 vojnika. U tako napetoj Iz Trsta je 9. dalmatinska divizija izvuena i poslana u
atmosferi u Beogradu je potpisan sporazum, 9. lipnja 1945. Ljubljanu i onda za Vojvodinu i Slavoniju, gdje je u Osijeku
izmeu jugoslavenske vlade i vlade SAD i Velike Britanije preformirana u 58. streljaku diviziju po ruskoj formaciji i
(zastupljeni ambasadorima)', po kojem su se postrojbe JA organizaciji. Takoer iz Trsta je povuena i 20. dalmatinska
imale povui iz Moonfalcona, Gorice i Trsta, zapadno od tzv. divizija i otila u Maribor, gdje je dola i 43. istarska divizija.
Artiljerijska brigada 8 28 - 36
Inenjerijska brigada 2 - - 2
1
Anka Petrovi - Tabelarni pregled gubitaka 4. armije od 1.3.1945. do
15. 5. 1945-, Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije,
Beograd, 1986. str. 463 - 466.
REPUBLIKA SLOVENIJA DALMATINSKIM BORCIMA
prela daleki put od Visa pa onda preko Vukova klanca, prema Titovoj zapovijedi bio je u operativnom pogledu najprije
pod Operativnim tabom za Hercegovinu, a onda pod 2. udarn-
srednjodalmatinskih otoka, Makarske, Omia, Splita, ibeni-
im korpusom, a potom se stavlja pod operativnu nadlenost 8.
ka, Drnia, Knina, zatim u Hercegovini do irokog Brijega i dalmatinskog korpusa. U politiko-partijskom pogledu teritorij
Mostara, i ponovno nazad u Dalmaciju, sve od sjeverne istono od Neretve bio je stalno u nadlenosti politikog rukovod-
stva NOP-a Dalmacije.
Dalmacije i do Soe. Rauna se da je borbeni put divizija 8. 2
Nikola Ani, Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije, Beograd
korpusa iznosio preko 2.000 kilometara, a nekih brigada i 1983. str 616-651.
su rjeavani borbeni zadaci. Od 1942., i skoro sve do kraja ustae nasilno su deportirali oko 25.000, poglavito Hrvata i
osloboenja Dalmacije, 8. korpus imao je u Vojnoj oblasti razasuli ih po Bosni, Slavoniji i drugim mjestima. Zato od
sedam vojnih podruja - Cetinsko, ibensko, Zadarsko, sredine 1944. godine u Dalmaciji se ne osnivaju nove
Kninsko, Srednjodalmatinsko, Srednjodalmatinsko otoko i brigade ili drugi vei sustavi. im je osloboena Dalmacija
Junodalmatinsko vojno podruje, ukupno 23 komande poeli su se vraati iz zbjega i svi sposobni mukarci i veliki
mjesta. Kada je poetkom 1945. osnovana Vojna oblast broj ena dragovoljno je stupilo u 8. korpus. Uz to se pop-
Dalmacije, postojala su samo tri vojna podruja - unjavala i Mornarica NOVJ.
Sjevernodalmatinsko, Srednjodalmatinsko i Junodalmatin- Bitan imbenik postrojbi 8. korpusa jest njihova kvalite-
sko vojno podruje sa 15 komandi kotareva i dvije komande ta ne samo u organiziranosti i sustavu, nego i u moralu i
grada - Dubrovnik i ukupnim borbenim imbenicima u ratu. Ve smo vidjeli
Karakteristika je 8. korpusa to je imao dosta dobru kako se u organizaciji i formaciji 8. korpusa rjeenje trailo
organiziranost rodova i slubi, a dominirali su topnitvo, da bi se najbolje osiguralo voenje oruane borbe sa svim
tenkovi i inenjerija. strukturama protivnike strane. Premo u toj domeni osigu-
Za razliku od drugih korpusa NOVJ 8., dalmatinski kor- ravalo je pobjedu. Nadmo u kvaliteti vojske moe biti pre-
pus imao je i tri vida oruanih snaga. Ve smo konstatirali da sudnije nego nadmo u brojnom odnosu snaga.
je imao jaku pjeadiju, odnosno kopnene sustave. On je u Karakteristino je za 8. korpus, a ima slinosti i u drugim
svoj sustav imao i Mornaricu NOVJ, koja je od sredine 1944. jedinicama NOVH i NOVJ, da ga je najveim dijelom inila
bila pod V NOVJ, ali je sudjelovala s postrojbama 8. kor- mlada populacija. Dominirali su omladinci od 17. do 21.
pusa. Bez Mornarice NOVJ 8. korpus ne bi mogao djelovati godine. Oni su ukupno inili oko 75% cjelokupnog kor-
na dalmatinskom jadranskom podruju. Kasnije dalmatinske pusnog sustava. Meu njima su i njihovi zapovjednici i poli-
divizije su zajedniki sudjelovale s Jugoslavenskom mornari- tiki komesari. Nitko od njih nije uhvatio 29. godinu
com (vidi priloge o Mornarici). ivota. Omladinci su odigrali presudnu ulogu u borbi i
Dosta rano, naroito od proljea 1944-, postrojbe 8. kor- rjeavali su najtee borbene zadae.
pusa imale su sigurnu zranu zatitu i borbenu podrku, tj. 8. U 8. korpusu bila je masovna zastupljenost ena. Uope
korpus najue je suraivao sa zranim snagama saveznika i u NOV Hrvatske krajem studenog 1944. bilo je 4.238 ena -
1. i 2. eskadrile NOVJ koje su dijelom snaga locirale na Visu, od ega je najvie bilo Dalmatinki - u 8. korpusu 1.298, pa
a onda u Zemuniku kod Zadra, tj. na teritoriju 8. korpusa. su Kordunaice, Lianke i druge.
Posebno je zapaena zrana podrka kada su divizije 8. kor- Ako se znade da u ratu moe najvie biti angairano oko
pusa vodile borbe na srednjodalmatinskim otocima, zatim u 10% za rat sposobnog stanovnitva, onda izlazi da je
borbama za Split, ibenik, Knin i najvie tijekom Mostarske Dalmacija imala 11,31%, a to je znatno vie nego to je pros-
operacije kada se oslobaalo iroki Brijeg i Mostar. jek za Hrvatsku (7,29%), i za Srbiju (6,11%)4. Otuda je onaj
Po svojoj brojanosti 8. korpus se ubraja meu najjae izvor boraca u 8. korpusu i njihova struktura o kojoj smo
korpuse NOVJ. On je poeo s brojnim stanjem od 13.000, a govorili.
narastao je do 35.000 boraca i starjeina. Najvie je bilo Na moralno-politiko stanje svake vojske, u ovom slua-
Hrvata (prosjek oko 80%), onda Srba, pa ostalih; poglavito ju 8. korpusa, najvie su djelovali politiki ciljevi rata. Borba
Dalmatinaca od poetka do kraja, od Visa pa sve do Soe. vojnog sustava, tj. boraca i starjeina, za te ciljeve, bila je
Poetni boraki sustav inili su dragovoljci, kojih je bilo i kas- presudna odrednica kvalitete 8. korpusa. Oit je bio visoki
nije, ali i mobiliziranih. Samo tijekom zavrnih operacija moral boraca i starjeina 8. korpusa. On je bio u stalnom
Dalmacija je dala 20.000 boraca, a 3.000 boraca je dolo iz porastu i karakterizira ga kolektivna elja da se iz Dalmacije
domobranstva i drugih njemakih i kvislinkih jedinica.
Veliki je bio problem popune borbenih postrojbi 8. korpusa
3
Isto, str. 864.
zbog toga to je bjeei pred njemakim zloinima napusti-
4 Nikola Ani, doktorska disertacija o NOV Hrvatske (1941.-1945.)
lo Dalmaciju i otilo u El Shatt oko 39.000 ljudi, a Nijemci i Zagreb, 2002. str. 237.
istjeraju tuinci, razbiju njihovi pomagai i stvore uvjeti slo- brigada proglaene su proleterskim, a sve druge brigade i
bode i bolje budunosti. Na tome je bila dosta angairana etiri divizije jo 1944., kao i 8. korpus, poslije Kninske
organizacija Komunistike partije i SKOJ-a koje su postojale operacije, dobili su naziv udarni. Ordenom narodnog
u svim jedinicama i ustanovama 8. korpusa. Veliku je ulogu heroja odlikovane su 1, 2. i 3. dalmatinska brigada, a 106
odigrao i tisak kojeg su izdavale sve jedinice i ustanove (vidi vojnih i politikih rukovodilaca i boraca 8. korpusa ili su
0 tome prilog). radili na terenu u Dalmaciji, dobilo je Orden narodnog hero-
Posebnu panju privlai dobra organiziranost zapovi- ja. Svaka dalmatinska brigada dobila je 3-5 ratnih odlija.
jedanja u 8. korpusu. Kadrovi su nikli iz politike strukture Na kraju ovog dijela zakljuivanja potrebno je konstati-
NOP-a Dalmacije, ali bilo je i importa. Najvie je kadrova rati da je 8. korpus, za razliku od drugih korpusa NOVJ i
dolo onih koji su roeni u Crnoj Gori - njih 119 vojnih i NOV Hrvatske, imao povoljnu okolnost to je bio u
politikih rukovodilaca, a to je vie od polovice koliko je neposrednoj dodirnosti sa saveznikim vojnim snagama
crnogorskih kadrova upueno u sve druge postrojbe NOV anglo-amerike vojske u junoj Italiji. Sva glavna dogaanja
Hrvatske 5. na saveznikom frontu u Italiji imali su odjeka na 8. korpus.
Ono to se dogodilo sa 9. dalmatinskom divizijom, kada I obratno, sve vee operacije 8. korpusa i postignuti borbeni
je rasformirana u travnju 1943. kod Nevesinja, nije bilo u uinci reflektirali su se na savezniki front u Italiji. Zato su
kadrovima 9. divizije, nego u imbenicima koji su naopake najvii savezniki zapovjednici u Sredozemlju i u Italiji slali
1 bez udubljivanja donijeli takvu zapovijest, jedinstvenu u estitanja jedinicama 8. korpusa na vojnim pobjedama u
NOR-u Jugoslavije. Potom, onaj dogaaj iz prosinca 1943., Dalmaciji. To je sasvim normalno jer su to bile dvije razliite
kada je smijenjen tab 8. korpusa, nije takoer bio odraz vojske, ali jedinstvene po ratnim ciljevima i pripadale su istoj
pravog stanja i u sposobnosti taba korpusa nego u brzople- Antifaistikoj koaliciji.
tosti onih koji su takvu odluku donijeli. Isti je sluaj i sa Saveznike trupe u Italiji imali su i te pogodnosti to je
tabom 26. dalmatinske divizije, kojih su kadrovi odstra- njihovo desno krilo, a i cijeli front, bio stalno tien od
njeni, a dovedeni novi, nije bila realnost i prava ocjena nji- postrojbi 8. korpusa s ove strane Jadrana - stajala je kao
hovog djelovanja i njihovih odnosa, kako se eljelo imputi- brana izmeu saveznike vojske u Italiji i njemake vojske u
rati, o emu smo vie govorili u ovoj knjizi. Dalmaciji.
Vei dolazak kadrova iz drugih jedinica NOVH i NOVJ Znaenje saveznika u Italiji izraavalo se i u njihovoj
nije bio pravi izraz potreba koliko loe shvaanje vrijednosti materijalnoj borbenoj i drugoj pomoi, zatim u zbrinjavanju
domaih vojnih i politikih rukovodilaca koji su imali sve ranjenih i bolesnih pripadnika 8. korpusa, kao i ostalih iz
preduvjete da vode svoje jedinice. Pozornost je u tom sredinje Hrvatske i junih dijelova BiH. Ovim su postrojbe
domenu privuklo kazivanje Vicka Krstulovia, koji je na 8. korpusa bile sposobnije za manevriranje i borbeno djelo-
znanstvenom skupu u Kninu, 1. prosinca 1984. autoru rekao vanje. Ve smo konstatirali da su saveznici prihvatili oko
da se pretjeralo u traenju kadrova od G NOVH i V 39.000 izbjeglica iz Dalmacije i okolnih podruja. Boravak
6
NOVJ . saveznikih snaga na Visu, njihovo prisustvo s komandosi-
No, i pored svega toga, rukovoenje i zapovijedanje ma, pomorskim i zranim snagama imalo je, uz ostalo, i
postrojbama u 8. korpusu i sa samim 8. korpusom bilo je na utjecalo je i na to da se njemaka Vrhovna komanda nije
visini svoje povijesne zadae, a to se najbolje dokazuje smjela odluiti da ide u osvajanje Visa.
uincima u borbi, o emu emo kasnije govoriti.
Kvaliteta dalmatinskih brigada i divizija mjeri se i nizom
priznanja koje su zadobile u NOR-u. Osim pohvala koje je 5 Milija Stanii, Kadrov i revolucije, Titograd, 1984. str. 231.
Tito poslao tabu 8. korpusa, onda pohvale G Hrvatske, 6 Vicko Krstulovi, na znanstvenom skupu u Kninu, govorei o NOR-u
u Dalmaciji, autoru je rekao o tim grekama tijekom rata u domeni
dolaze i velika priznanja koje su stigla od vrhunskih
kadrovske po/itifee (1. prosinac 1984J. Isto stajalite je iznio i prvi
saveznikih zapovjednika u Sredozemlju i u Italiji. politiki komesar 8. korpusa Ivica Kuko u razgovoru s autorom
Tijekom rata, za naroito zasluge 1. i 2. dalmatinska 24. veljae 2002.g.
Osmi korpus bio je glavna spona izmeu nove 1943. U izvjeu, pored ostalog, stoji da su jedinice vodile
Jugoslavije i zapadnih saveznika, osobito kada je maral teke borbe, da je ovo najtea doba u povijesti 8. kor-
Tito doao na Vis i pokrenuo diplomatsku ofenzivu za priz- pusa, itd. Ali se konstatira da je moral boraca i starjeina
nanje NOP-a u Jugoslaviji i budue nove drave, o emu na visini i zasluuje divljenje. Onda se daju podaci da je od
smo ve govorili, zajednika borba protiv Wehrmachta i 7. listopada do 31. prosinca 1943. 8. korpus vodio 56 ofen-
pobjede 8. korpusa bila su potvrda svim buduim zivnih i 47 defenzivnih borbi, najvie taktike, manje opera-
saveznikim odnosima do kraja rata. tivne domene. U tim je borbama 8. korpus, kako stoji u tom
I u tome je znaajna povijesna uloga 8. dalmatinskog izvjeu, imao 426 poginulih i 964 ranjena i nestala. Ukupni
korpusa. su gubici - 1.390 boraca?. Ne govori se o smrzavanjima, a
toga je bilo u svim divizijama na kopnu. Najvie je gubitaka
c) U povijesti 8. korpusa evidentna su etiri perioda nje- bilo na Koruli - 832 poginula, ranjena i nestala^.
govog postojanja i borbenog djelovanja, a to su: Drugi period nastupa poetkom 1944. godine i traje cije-
Prvi period poinje od njegovog formiranja do kraja lo proljee i ljeto, sve do kraja kolovoza 1944. godine. U
prosinca 1943. godine. Ovo je najtei period, s najvie ovaj period jedinice 8. korpusa ule su, u poetku, kroz raz-
gubitaka u povijesti 8. korpusa. Ovaj se period karakterizira doblje otre zime kada nije bilo nekih veih borbi ni s jedne
tekim, dugotrajnim i krvavim borbama s pristiglim nje- strane. Nijemci su dekoncentrirali svoje snage i izvukli iz
makim divizijama. Osmi se korpus, pred naletom jakih nje- Dalmacije 1. brdsku, 7.SS Prinz Eugen i 114. lovaku
makih postrojbi, morao s tek osnovanim brigadama i diviz- diviziju. Ostale su samo kompletne 118. lovaka i 264.
ijama boriti protiv superiornog protivnika, tehniki dobro pjeaka i dijelovi 369. legionarske divizije. Divizije 8. kor-
opremljenog, vojniki odlino organiziranog s iskusnim star- pusa su iskoristile ovo relativno zatije. Teko je bilo 26.
jeinskim kadrovima, sigurnom logistikom i u zranoj pre- diviziji poetkom 1944. jer se morala povui s Braa, Hvara
moi. Postrojbe 8. korpusa morale su se najvie braniti i na i olte i koncentrirati se na Visu, srediti svoje redove i
pogodne naine napadati, troiti snagu i mo protivnika. pripremati se za obranu Visa i napadna djelovanja.
Vojni odnos snaga bio je apsolutno na strani Nijemaca. Najvanija je bila odluka marala Tita da se Vis brani. Onda
Zbog toga teko se mogao braniti ili obraniti u kapitulaciji su stigle i saveznike snage (oko 2.000 vojnika) i kriza koja je
Italije osloboen teritorij Dalmacije. Prostor se elastino kulminirala krajem 1943- dosta se brzo prebrodila te je
branio, uvala se iva sila i tehnika i ekalo pogodnije vri- otpoelo potpuno novo razdoblje, iz kojeg e izii ofenzivna
jeme i uvjeti za efikasnije voenje borbe. djelovanja. Najgora je bila situacija u sjevernoj Dalmaciji
U ovom periodu najtee je bilo 8. korpusu tijekom nje- gdje je 19. divizija, prvih mjeseci 1944. uz stalne borbe jedva
makih zimskih operacija, a to su studeni i prosinac 1943. odolijevala napadima njemake vojske, vie se puta povlai-
godine. Teke su borbe voene u njemakoj operaciji la preko Velebita u junu Liku. Ali, s poetkom proljea i tu
Ziethen u prosincu 1943-, kada je napadnuta glavnina 8. se stvar mijenja, situacija je svakim danom sve bolja i sig-
korpusa - 9, 19. i 20. divizija od dijelova etiri njemake urno tee kanal snabdijevanja koji dolazi s Visa za sredinju
divizije - 7. SS Prinz Eugen, 114. i 118. lovake i 264. Hrvatsku i zapadnu Bosnu.
pjeake divizije 15. korpusa. U skoro isto doba pada i teka S poetkom proljea 1944. poinju vea ofenzivna
situacija na srednjodalmatinskim otocima i poluotoku djelovanja divizija 8. korpusa. Iz toga se razvija napadna
Peljecu. Pod pritiskom jakih snaga protivnika moralo se operacija van taktikih domena. Prve operacije irih razm-
napustiti Makarsko primorje, Peljeac, Hvar, Bra, oltu, jera izvodi Vika operativna grupacija 8. korpusa (26. diviz-
Mljet i Korulu. Ali je Vis obranjen, jedina slobodna oaza u
od Nijemaca okupiranoj Europi gdje nije stigla izma vojni-
7 Zbornik dokumenata NOB-e u Dalmaciji, Split 1988. knj.9. str. 565,
ka Wehrmachta.
595, 598.
O estini borbe u ovom periodu najbolje kazuje tab 8. Jovan Vasiljevi, Njemaki desant na Korulu 1943, u knjizi Korula
korpusa kojeg je poslao G NOV Hrvatske 31. prosinca u NOR-u 1941-1945. Korula 1984-, str. 132.
ija i Mornarica NOVJ), uz kvalitetnu topniku potporu i Ofenziva poinje, kako smo u knjizi ve kazali, napad-
zranu zatitu. Poelo je u travnju 1944. kada se izvodi vei nim djelovanjem Vike operativne grupacije - 26. divizija sa
pomorsko-desantni napad na Korulu i Mljet sa 26. diviz- 1. tenkovskom brigadom i Artiljerijskom grupom, s
ijom i Mornaricom NOVJ. Postiu se prvi vei borbeni uin- Mornaricom NOVJ i uz odreenu potporu saveznikih
ci koji su imali velikog odjeka i kod zapadnih saveznika. snaga. Vika operativna grupacija dosta je brzo oslobaala
Slijedi desant na oltu (svibanj 1944.) i zatim na Bra srednjodalmatinske otoke - Bra, Hvar, oltu, Korulu, Mljet
(poetkom lipnja 1944.) zajedno sa saveznicima. Iza toga sli- i Peljeac, lomila i postupno tukla njemake postrojbe 118. i
jede nove desantne akcije na srednjodalmatinskim otocima, 264. divizije. Finale svega je u ovom dijelu ofenzive Vukov
to zavrava desantom na Hvar poetkom rujna 1944. kojeg klanac (listopad 1944.), kada je poraena i skoro sva unite-
zajedno izvodi 26. divizija i saveznici. Tada Nijemci gube na 369. hrvatska legionarska divizija.
oko 300 vojnika. U isto doba prelaze u ofenzivu 19. divizija u sjevernoj
U isto doba glavne snage 8. korpusa - 9, 19. i 20. divizi- Dalmaciji i oslobaa Benkovac i Zadar. Slijede djelovanja 9.
ja, nakon to su sredili svoje redove i pripremili se za pro- i 20. divizije i potpuno osloboenje Livna, Duvna, Sinja,
ljetna ofenzivna djelovanja, poele su u oujku napadne Vrlike, Arana, Imotskog, Vrgorca i dolazak sve do irokog
borbe irih razmjera u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i na Brijega, potpuno oslobaajui srednju i junu Dalmaciju.
prostoru skoro sve do Drvara, oko Tieva gdje se nalazio Osloboenje Dubrovnika izvodi od dalmatinskih postrojbi 2.
tab 8. korpusa. Sve ove divizije uestvuju u najveoj u proleterska dalmatinska brigada, Dubrovaki i Konavoski
1944. godini operaciji koja je zahvatila i Dalmaciju, a to je partizanski odred, iza ega 2. dalmatinska dolazi u sastav 9.
zrani desant (25. svibnja 1944.) na tab marala Tita. Ova divizije.
njemaka operacija, nazvana Konjiki skok, nije zavrila s Nakon toga, poto se prethodno desantiralo u Makarsko
uspjehom. Za 8. korpus nastupila je nova povoljna okolnost primorje i u omiko podruje, osloboeni su Makarska,
jer se maral Tito s rukovodstvom NOP-a Jugoslavije naao Omi i Zadvarje, poinje serija ofenzivnih - napadnih
na Visu, na teritoriju 8. korpusa. Njegovo prisustvo bit e od operacija, kao to su Splitska, ibenska i na kraju Kninska
posebne koristi za daljnje borbeno djelovanje 8. korpusa. operacija koja zavrava poetkom prosinca 1944. Bilanca je
Njemake trupe nakon Drvarske operacije u Dalmaciji ovih operacija totalno unitenje njemake 264. divizije, veli-
prelaze u defenzivnu poziciju, nema vie veih operacija s ki gubici 373. legionarske divizije, nestanak vojske i vlasti
radikalnim ciljevima. Najvie se brane i vode manje borbe, NDH u Dalmaciji i kninskih etnika. Ovim je zavrena ofen-
poglavito uvajui osvojene otoke, dalmatinsku obalu i ziva 8. korpusa konanim osloboenjem Dalmacije i dijelo-
prometnice koje idu prema unutranjosti. Nema vie nje- va june Like, gdje je uspostavljen novi front. Njemaki 15.
makog veeg manevriranja, niti dolaska nekih zapaenijih i dio 5. SS korpusa su poraeni. Izvojevana je velika pobje-
vojnih snaga. Vojna situacija se mijenja kako se pribliavao da, glavni dogaaj u povijesti 8. korpusa.
kraj ljeta 1944. godine. U prednosti su sada jedinice 8. kor- U ovom periodu njemake snage samo su se branile i
pusa, one se pripremaju za odluujuu bitku konanog sukcesivno troile - gubile jednu za drugom jedinicom, bez
osloboenja Dalmacije. ikakvih mogunosti da bar u taktikom domenu izvedu neki
Trei period poinje od rujna i traje tri mjeseca, do napad. I tako u seriji nestaju njemake posade, najprije na
poetka prosinca 1944. Ova je etapa u povijesti 8. korpusa srednjodalmatinskim otocima, a onda na obali i unutran-
karakteristina u opoj ofenzivi za konano osloboenje josti Dalmacije i june Like i BiH. Nijemci gube grad za
Dalmacije. Ofenziva 8. korpusa izvodi se serijom uzastopnih gradom i postupno u borbi nestaju, dok nisu potpuno
i usporednih napadnih operacija s radikalnim ciljevima nestali, i to samo na frontu finale kojega je Kninska operaci-
stratekog znaenja, jer je u pitanju najuzvieniji cilj donijeti ja 8. korpusa. Ovako napadane i tuene njemake postrojbe
napaenom narodu Dalmacije potpuno i konano nitko im nije mogao pomoi, ni oni sami sebi u okvirima
osloboenje od njemakog okupatora i njihovih pomagaa korpusa ili divizija, jer su svi stavljeni pod udar i nemaju dru-
- vlasti i vojske NDH i kninskih etnika popa ujia. gog izlaza nego da se brane. Za ovakvu situaciju, u kojoj se
nala njemaka dalmatinska grupacija, smatra se da je krivo udara, a onda se ide u napad i obino traje do veeri.
vie zapovijedanje. Ono je podcijenilo vrijednosti 8. kor- Poslije, tijekom noi odmor i sreivanje i sutradan se nas-
pusa, a precijenilo svoje mogunosti, kao da je to 1943. god- tavlja tamo gdje nije zavreno prvog dana napada, to je
ina. Umjesto da obranom bre manevriraju unazad bar do bila rijetkost u NOR-u (primjer Splitske, ibenske i drugih
crte Velebita-Dinare i Mostara, oni sjede u bunkerima na operacija).
otocima i obali, grevito brane gradove i vea naseljena Ofenzivu 8. korpusa karakterizira i odlino uvjebana
mjesta i time postupno gube i jedinice i teritorij. Da su raz- suradnja kopnenih snaga i Mornarice i zranih snaga, zatim
boritije radili mogli su napustiti teritorij, a ouvati jedinice. rodova i vidova, posebice izmeu pjeatva, tenkova i top-
Ovako nemaju ni jednog ni drugog, najloija varijanta koju nitva, kao i inenjerije. Vrhunac toga je demonstriran u
su zamislili. Na svoje ranije saveznike - vojsku NDH i Kninskoj operaciji, rezultati koje su poznati.
kninske etnike nisu se mogli ni u najsitnijim dijelovima Sve je ovo mogao 8. korpus realizirati u domeni ratne
borbe osloniti, niti su imali ansi da im pomognu. Na kraju vjetine zahvaljujui pomoi i suradnji organa nove naro-
su i oni poraeni pobjegli s fronta ili su se u raspadanju dne vlasti i naroda Dalmacije. Bez toga 8. korpus ne bi
masovno predavali jedinicama 8. korpusa. mogao onako uspjeno izvesti i zavriti svoju ofenzivu i
S druge strane jedinice 8. korpusa ule su u ofenzivu postii onako borbene uinke.
pripremljene u svim domenama - vojnim, politikim i etvrti period ini ofenziva 8. korpusa za osloboenje
moralnim. Ofenziva 8. korpusa proizila je iz odlino smil- Hercegovine iskazano u Mostarskoj operaciji. Ispad nje-
jene orijentacije i djelovanja marala Tita na Visu u makih i ustakih snaga u sijenju 1945. od irokog Brijega
kolovozu 1944. kada je procijenio da je nastupio onaj povi- i Mostara prema Ljubukom, apljini i Metkoviu, bio je, s
jesni trenutak da 8. korpus, kao i druge jedinice u sredinjim povijesne toke gledita, samo krik umirueg, bez naroi-
dijelovima Jugoslavije, mogu poeti ofenzivu za konano tog vojnog cilja da bi to imalo neke ozbiljnije posljedice.
oslobaanje zemlje. Prema tome, izbor vremena za prelazak Najvie su ustake snage krenule u ovaj ispad radi zloina,
u opu ofenzivu bilo je mudro gradirano od marala Tita. da poine nova zlodjela, u emu su kulminirali svuda oko
Na osnovi toga i vlastitih prosudbi tab 8. korpusa planira irokog Brijega, Mostara, Nevesinja, Ljubukog i Metkovia.
svoju ofenzivu u odlunoj namjeri da kroz niz napadnih Za zloin su ubrzo kanjeni ofenzivom 8. korpusa na iroki
operacija potpuno oslobodi Dalmaciju. Sutina takvog Brijeg i Mostar.
operativnog plana sastojala se u tome da sada jedinice 8. I u Mostarskoj operaciji 8. korpus demonstrira skoro iste
korpusa trae protivnika i nameu mu borbu, tada i tamo elemente iz ranije ratne vjetine - dobro pripremljeni
gdje i kada odgovara 8. korpusu. Dobro je tab 8. korpusa napad, grupiranje snaga, snani udar svih rodova i slubi,
planirao da odmah stavi pod udar cjelokupnu njemaku svih elemenata borbe, a najvie se iskazalo opkoljavanjem i
dalmatinsku grupaciju djelovanjem Vike operativne grupe tuenjem protivnika na mjestima njegovih poloaja.
od juga i glavnine korpusa (9, 19. i 20. divizija) od sjevera i Rezultati su unitenje njemake 369. i 9. ustako-domo-
da se spoje na dalmatinskoj obali na sektoru ibenika i branske divizije. Dva njemaka zapovjednika pukova, vid-
Splita. U stvari, ovakav manevar nosi obiljeje stavljanja jevi svoju propast i da ne bi odgovarali za loe rukovoen-
protivnikih snaga u okruenje i onda postupno presijecan- je, izvrili su samoubojstvo, ega nema u povijesti NOR-a u
je, tuenje i konano potpuno unitenje. Drugo, u ofenzivi Jugoslaviji.
8. korpusa dominiraju frontalna borbena djelovanja, meu Cilj Mostarske operacije je ostvaren kako je i zamiljen.
prvima na jugoslavenskom ratitu. Naputa se, a na kraju Osloboena je Hercegovina i front pomaknuti daleko
ofenzive potpuno nestaju raniji oblici ratne vjetine parti- prema Sarajevu, a 8. korpus se vratio na svoj matini pros-
zanskog ratovanja. Tree, napad se vie ne izvodi na kratko, tor (na odmor) u Dalmaciju, ekajui nove Titove direktive.
nego na due vrijeme i traje danima, kao i napad se vie ne One su ubrzo stigle. Postrojbe 8. korpusa se preformiraju u
vodi nou, nego samo danju, poinje po klasinoj metodi II. 4. armiju 2. oujka 1945. Sve dalmatinske brigade i divizije,
svjetskog rata, ujutro nakon snanog artiljerijskog i zranog kao i sredstva podrke - topnitvo, tenkovi itd, sve je ulo u
4. armiju i inilo njenu glavnu snagu u svim domenama pusa vodile borbu protiv 100.000 neprijateljskih vojnika, a
ratne vjetine budue ofenzive kroz Liku, Gorski kotar, to je vie od jedne etvrtine od ukupnog broja protivnikih
Hrvatsko primorje, Kvarner, Istru, Trst i Slovensko primorje, snaga koje su se krajem 1943. nalazile u okupiranoj
gdje se na Soi i doekao kraj Drugoga svjetskog rata, 8. Jugoslaviji (bilo je oko 400.000 protivnikih vojnika). Niti
svibnja 1945^ godine. jedan korpus NOVH i NOVJ nije imao toliko protivnikih
snaga ispred sebe s kojima se tukao.
Ve smo detaljno elaborirali da su postrojbe 8. korpusa
u borbi porazile est njemakih divizija. Kod Vukova klanca
2. Rezultati i borbeni uinci 8. korpusa poraena je 369. legionarska divizija koja je dokrajena u
Mostarskoj operaciji. Kod Knina je unitena njemaka 264.
divizija i. nanijeti teki gubici 373. legionarskoj diviziji.
Ne moe se u zakljunim razmatranjima iznijeti valjana Kasnije su dalmatinske divizije 8. korpusa, u suradnji s ostal-
povijesna uloga i istina o 8. dalmatinskom korpusu ako se ne im snagama 4. armije porazile 392, 188, 373. i 273. nje-
bi, bar u osnovnim natuknicama, ukazalo na borbene rezul- maku diviziju i 10. talijansku faistiku diviziju. Ukupno 9
tate i uinke koje je postigao korpus za 545 dana svoga pos- divizija. Takvu bilancu tuenja protivnikih divizija nema niti
tojanja. Istovremeno moramo prikazati i borbene uinke jedan drugi korpus NOVH ili NOVJ, to dokazuje povijesno
koje su postigle dalmatinske brigade i divizije i druge znaenje 8. korpusa.
samostalne jedinice dok su bile u sastavu 4. armije. Nemamo dostupnih i potpunih podataka o broju pro-
Glavni i najtei protivnik postrojbama 8. korpusa bila je tivnikih vojnika koje su porazile postrojbe 8. korpusa. Zato
njemaka vojska - Wehrmacht, a sasvim su sporednu ulogu iznosimo protivnike gubitke samo za 10 veih borbi i
imale vojska NDH i kninski etnici koji nikada nisu, u doba operacija, i to za poginule i zarobljene pripadnike
postojanja 8. korpusa, izveli niti jednu operaciju, pa ak ni Wermachta. Ranjene nismo raunali zbog toga to se njih
veu borbu. Njihova je osnovna nakana bila zloin nad oko 30% ponovno vraa u jedinice i na front. Evo tih
zarobljenicima i civilnim stanovnicima. podataka:
U prilogu (koji se prilae) dokumentirano je dokazano
da se 8. korpus tukao sa 12 njemakih divizija i s tri ustako-
domobranske divizije (9, 10. i II.) koje su bile pod zapov-
jednitvom Wehrmachta. Osmi korpus i njegove divizije
vodile su borbu s tri njemaka korpusa, 5. SS, 15. brdski i 97.
armijski korpus. Brojano je vrlo teko utvrditi, ali se zna da
je u Dalmaciji 8. korpus vodio borbu s oko 80-90.000 nje-
makih vojnika, od ega je stalno bilo prisutno oko 45.000
vojnika. Onda je korpus vodio borbu protiv 17.000 do
20.000 vojnika oruanih snaga NDH, i to sa 7. ustakom
brigadom (Drni), 6. ustakom brigadom (Imotski), 9.
ustake brigade (Makarska) i drugim sustavima, kao to su
rizniari, mornari, itd.
Osmi korpus se tukao s oko 5.000 kninskih etnika iz
Dinarske etnike oblasti, u sastavu koje su bili 1. i 2. dal-
matinski, 1. bosanski, 1. liki etniki korpus (tako su se for-
malno nazivali, a nisu imali u korpusu ni do 500 vojnika).
tab se nalazio u Kosovu kod Knina.
Moe se zakljuiti, prema tome, da su jedinice 8. kor- 9
Nikola Ani, doktorska disertacija, str. 240-243-
poginulo zarobljenih ukupno
Ovome svakako treba dodati borbene rezultate koje su mojim istraivanjima u borbi s NOV Hrvatske nestalo je oko
postigli 9, 19. i 20. divizija, partizanski odredi, itd, a to je jo 190.000 neprijateljskih vojnika, to znai da se na Osmi dal-
najmanje oko 5.500 izbaenih protivnikih snaga iz stroja. matinski korpus odnosi iznad 50% izbaenih iz stroja pro-
Izlazi da je 8. korpus nanio protivnikoj strani gubitke tivnikih vojnika u Hrvatskoj, a to mnogo dokazuje i govori
oko 35.000 mrtvih i zarobljenih, a to je preko 30% njegovog o kvaliteti oruane borbe koju su vodili pripadnici vojne sile
brojnog stanja. NOP-a Dalmacije. Ujedno je to veliki doprinos naroda
Budui da su dalmatinske divizije nastavile borbe u sas- Dalmacije opoj antifaistikoj pobjedi u Drugom svjetskom
tavu 4. armije, one su u toj borbi dale glavni doprinos u ratu. 1 0
tuenju njemake vojske. Znade se da je 4. armija, od 20.
oujka do 7. svibnja 1945-, ubila 21.624, a zarobila 56.260
njemakih vojnika. Ukupno je to 77.884 vojnika
S obzirom na mjesto i ulogu koje su imale dalmatinske 3. rtve i gubici jedinica 8. korpusa
divizije iz 8. korpusa i druge dalmatinske jedinice u sastavu i naroda Dalmacije
4. armije, one su sigurno nanijele protivniku najmanje 60%
od gore reenih gubitaka, a to je 13.000 mrtvih i 30.000
zarobljenih ili ukupno 43.000 njemakih vojnika. Velike su ljudske rtve pale i stradale za osloboenje
Ovakvom se analizom protivnikih gubitaka dolazi do Dalmacije, ujedno i svuda gdje su se borile dalmatinske par-
zakljuka da su 8. korpus i njegove divizije i druge njegove tizanske postrojbe u okupiranoj Jugoslaviji. Jedinice 8. kor-
samostalne jedinice u 4. armiji nanijeli protivniku gubitke od pusa dale su ogromne ljudske ivote ne samo za osloboe-
71.718 poginulih i zarobljenih.9 Meutim, ako se ovome nje Dalmacije nego i dijela zapadne Bosne, zapadne
dodaju gubici ostalih sustava vojske NDH (orunici, Hercegovine i grada Mostara, u osloboenju june Like.
rizniari, mornari, itd), kao i gubici kninskih etnika i drugih Kasnije su divizije 8. korpusa u sastavu 4. armije poloile
koji su bili van zapovjedne strukture Wermachta, kao i bor- takoer veliki broj boraca i rukovodilaca za potpuno
beni uinci manjih sustava i jedinica vojne pozadine i jedini- osloboenje Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja,
ca KNOJ-a - onda je sigurno da su ukupni gubici protivnika
)0
Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u II. svjetskom
i vie od 100.000 vojnika koji su izbaeni iz stroja, a tu valja
ratu. Zagreb 1988. str, 154 i NAni, doktorska disertacija, str,
ubrojiti poginule, ranjene i zarobljene. Prema Zerjaviu i 237.
Kvarnera, nae Istre, onda Trsta i Slovenskog primorja i 6. Budui da nisu sve dalmatinske jedinice 8. korpusa
dijelova slovenske Koruke. uestvovale u Mostarskoj operaciji - 20. divizija bila je na
Nemamo dovoljno potpunih povijesnih podataka o frontu u Lici, a 5. dalmatinska brigada u sjevernoj
ukupnim rtvama i drugim gubicima za 545 dana postojan- Dalmaciji. Njihovi gubici iznose oko 150 poginulih i ra-
ja 8. korpusa i za sve borbe koje su vodile njegove divizije i njenih. Gubitka je imala 10. dalmatinska brigada kada se
drugi sustavi od Visa na jugu, do Drvara na sjeveru i od kod Vrlike nala u snjenoj vijavici i tom prilikom se smrzlo,
Mostara na istoku do Soe na zapadu. Zato emo dati samo tijekom noi 28/29. sijenja 1945. godine, 46 boraca, a oko
ono to je u povijesnoj dokumentaciji prisutno, a najvie 200 je bilo promrzlih1.
emo se zadrati na velikim borbama i u pojedinim operaci- Iz ovih est skupina gdje su voene oruane akcije izlazi
jama, ne prejudicirajui da je sve to do tanine tono. Evo da su jedinice 8. dalmatinskog korpusa, za 545 dana svoga
tih podataka. postojanja, imale 8.623 poginula, ranjena, nestala i smrznu-
1. Prema izvjeu taba 8. korpusa od 31. prosinca 1943. ta borca i rukovodioca.
8. korpus je od svog formiranja do kraja prosinca 1943. Ali to nije sve. Dalmatinske divizije i druge samostalne
imao 1.390 izbaenih iz stroja, i to - 426 poginulih i 961 ra- jedinice 8. korpusa nastavile su borbeno djelovanje u sas-
njenih. Sigurno je da je bilo i neto smrznutih, ali se u izv- tavu 4. armije od Like do Soe (20. oujak - 8. svibanj
jeu o tome ne govori 1 1 . 1945.). U tim borbama dalmatinske su jedinice imale velike
2. Velike su gubitke na Koruli, u prosincu 1943., imali gubitke, vie od svih drugih divizija i brigada iz 4. armije.
13. dalmatinska i 1. prekomorska brigada. Vrela govore da Raspolaemo tonim podacima da su dalmatinske jedinice
je bilo 832 poginula, ranjena i nestala 12 . Sigurno nisu ovi iz ranijeg 8. korpusa, a to su 9, 19, 20. i 26. divizija,
gubici zapisani u korpusnom izvjeu od 31. prosinca 1943. Artiljerijska, Inenjerijska i 1. tenkovska brigada, od Like do
i zato ih dajemo odvojeno. Soe imali 7.436 poginulih, ranjenih i nestalih. Najvee
3. Za osam mjeseci ratovanja, od 1. sijenja do 1. rujna gubitke imala je 26. dalmatinska divizija - 704, zatim 19.
1944. u borbama koje su vodile brigade, divizije i druge divizija - 609, pa 20. divizija - 310 i 9. divizija 162. Ovi su
postrojbe 8. korpusa u sjevernoj, srednjoj i junoj Dalmaciji, gubitci bili toliko veliki jer su se dalmatinske divizije, poseb-
na dalmatinskim otocima, u Bosni i Lici, podaci govore da no 26. divizija, uvijek nalazile na armijskom teitu napada,
je oko 2.500 poginulih, ranjenih, nestalih i smrznutih boraca to su skoro uvijek bile u borbi i to su se tukle s najjaim nje-
i rukovodilaca 8. korpusa^. makim snagama, odnosno protiv glavnih njemakih snaga
4. Raspolaemo s tonim podacima da su jedinice 8. 15. i 97. armijskog korpusa 1 ^.
korpusa u ofenzivi osloboenja Dalmacije, od 12. rujna do
9. prosinca 1944., imali 1.884 poginula borca i rukovodio-
ca Znade se da je samo u Kninskoj operaciji bilo 677
poginulih, 2.439 ranjenih i 126 nestalih ili ukupno da je
11
Zbornik dokumenata NOB-e u Dalmaciji, knj. 8., str. 597.
12
1 Gubici na Koruli, navedeni lanak J.Vasiljeuia, str. 192.
izbaeno iz stroja 4.242 borca i rukovodioca 5. U ovim bor-
" Podaci su izvedeni po jedinicama 8. korpusa. N.Ani, doktorska dis-
bama za osloboenje Dalmacije najvee je gubitke imala ertacija, str. 237-
1
26. dalmatinska divizija - 628, zatim 20. divizija - 4 5 1 , pa 19. 4 Slavko Mati, vidi tabelarni pregled br. 1. u prilogu teksta o Kninskoj
operaciji.
divizija - 214 i 9. divizija - 138. Od brigada najvee je rtve
Kninska operacija, Beograd 1985. str. 19.
imala 10. dalmatinska ukupno 231, pa 1. dalmatinska - 211, Slavko Mati, navedeni pregled, br. 1.
onda 6. i 11. dalmatinska, svaka po 182 poginula borca i Mostarska operacija, Beograd, 1986. str. 19.
16 Nikola Ani, Dvanaesta dalmatinska brigada, Supetar na Brau
rukovodioca, itd .
1983., str. 156.
5. U Mostarskoj operaciji jedinice 8. korpusa imale su Anka Petrovi, Gubici 4 armije, u knjizi Zavrne operacije za
450 poginulih i 1.417 ranjenih, ili ukupno 1.867 izbaenih iz osloboenje Jugoslavije, Beograd 1986., str. 464-466.
20
ernjavi, n.dj.str. 10.
stroja. Ponovno je najvee gubitke imala 26. pa 9. dalmatin- 21
Vicko Krstuloui, Kninska operacija, str. 51.
ska divizija, itd. 1 ? 22
Vicko Krstuloui. Kninska operacija, str. 57-
Prema tome jedinice 8. korpusa i dalmatinske jedinice u 4. Spaena prodaja Dalmacije i
4. armiji od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je Hrvatski Jadran
rat zavren, imali su ukupno 16.059 poginulih, ranjenih,
nestalih i smrznutih. To bi bile samo rtve koje su dale dal-
Najdragocjeniji doprinos kojeg je matici Hrvatskoj
matinske jedinice u 8. korpusu i 4. armiji. Meutim, znade
podario 8. dalmatinski koipus i njegove divizije, u tekoj
se da su dalmatinske jedinice ratovale od ustanikih dana u
borbi tijekom NOR a u Drugom svjetskom ratu bio je
kolovozu 1941. do osnivanja 8. korpusa (7. listopada 1943.)
povratak onih hrvatskih teritorija i hrvatskog Jadrana, kojeg
i da su dali velike rtve po svim krajevima okupirane
su stoljeima nenarodni vladari i reimi prodavali, pokla-
Jugoslavije, a da je najvie dalmatinskih boraca poginulo u
njali ili darivale tuincu, a to je podruje od Istre i Rijeke,
bitkama na Neretvi i Sutjesci. Po erjaviu u NOV Hrvatske
cijela hrvatska jadranska obala, otoci i more, svi hrvatski
poginuo je 64-561 borac i rukovodilac, od ega je najvie iz
gradovi na tom teritoriju do Prevlake na ulazu u Boku
Dalmacije koja je za svoju slobodu i slobodu drugih naroda
kotorsku. Slinosti tome ne biljei povijest ovjeanstva.
Jugoslavije dala 19.107 boraca i rukovodilaca, a to je 35%
Bilo je dosta toga, ali su karakteristina tri povijesna
od ukupnog broja poginulih 20 . Po Vicku Krstuloviu iz
dogaaja
Dalmacije je tijekom NOR-a poginulo 33.000 ljudi, a od toga
Jo daleke 1409,, nakon pogibije posljednjeg hrvatskog
u NOV Hrvatske 18.000 boraca, dok su 15.000 rtve fais-
kralja Petra Svaia na Gvozdu (1042), uz pomo strane
tikog terora 21 . Meu poginulim borcima NOVH najvie je
vojske i sile Hrvatskoj je nametnut za kralja Maar, Arpadovi
bilo Hrvata iz Dalmacije, oko 70% zatim Srba pa ostalih.
sinovi, nazvani Arpadovii. Hrvatska visoka klasa izabrala je
Kroz logore i zatvore prolo je 82.000 ljudi.
za hrvatskog kralja nekog Arpadovia, poznat kao Ladislav
Ako se znade da je iz Dalmacije uestvovalo u NOV
Napuljski, koji nije znao ni rijei hrvatske. Krunjenje je
Hrvatske 111.677 boraca, onda izlazi da je skoro svaki peti
obavljeno 9, kolovoza 1403. godine, taj je kralj ve u stude-
borac iz Dalmacije poloio svoj ivot za slobodu. Takav pros-
nom iste godine otiao doma u Apuliju, u Napulj. Od njega
jek poginulih u NOR-u nema niti u jednom dijelu Jugoslavije,
su se 1409, odrekli svi dalmatinski gradovi, osim Zadra I ba
a to je izuzetak i u povijesti Drugoga svjetskog rata.
taj isti Ladislav Napuljsld dneva 9. srpnja 1409, godine pro-
Prema tome narod Dalmacije dao je velike rtve za
daje Dalmaciju i to svojoj brai Mleanima za mizernih
osloboenje od talijanskog i njemakog okupatora i njihovih
100.000 dukata. Tuinac prodaje Dalmaciju tuincu i
pomagaa ustaa i etnika, za pobjedu nad tuincem i nje-
hrvatski Jadran, ukljuno i Zadar, Novigrad, Pag i Vranu
govim kvislinzima i kolaboracionistima.
kao i sva prava na Dalmaciju, Mleani su tako postupno
Dalmatinski borci su ginuli po Bosni i Hercegovini, po
zavladali cijelom Dalmacijom i hrvatskim Jadranom, a
Crnoj Gori (2. dalmatinska proleterska brigada), Srbiji i na
Hvarom i Braom od 1420. i to su drali skoro 400 godina
ulicama Beograda, na Srijemskom frontu, pred Zagrebom,
sve do Campoforijskog mira 1797. godine 1 . Ladislav
u Trstu u Korukoj i Slovenskom primorju i na Soi gdje su
Anujski znao je dobro da Dalmacija nije njegov posjed, da
8. svibnja 1945. doekali oekivanu slobodu, onog istog
je Dalmacija bila dio drave Hrvatske. Na bogatstvu
dana kada je u Europi zavrio Drugi svjetski rat i izvojevana
Dalmacije gradila se Venecija, Italija. Postoji jedan doku-
pobjeda nad faizmom i nacizmom, za demokratski svijet
ment iz tog vremena u kojem pie da je Venecija samo na
dananjice.
solani u Pagu godinje imala prihod od 80,000 dukata 2 .
Veliko djelo zapoeto 1941., kazuje Vicko Krstulovi u
Kninu 1. prosinca 1984. - pod rukovodstvom Komunistike
partije i Tita okrunjen je nacionalnim i socijalnim 1
Akademik Grga Novak "Hvar kros stoljea", Zagreb 1962., str. 70.
osloboenjem. Utrti su putovi bolje budunosti.. 22 . Najnovija "Hrvatska enciklopedija",Zagreb, 2002., tom IV. str
659, uope ne spominje da je LadislavNapuljski prodao
Dalmaciju Meanima za 100.000 dukata.
2
Dr. se. Mihovil Andrijaevi, Vjeita borba hrvatskog naroda za
svoje Jadransko more, obalu i otoke.Rukopis kodNAnia.
Druga prodaja, poklon Italiji, hrvatske Istre i Dalmacije, Dalmacije, ustali protiv toga, uzeli oruje u ruke i istjerali tal-
dogodio se tijekom Prvoga svjetskog rata Opet tuinac daje ijanskog okupatora i njegove pomagae, a onda, poslije 8.
tuincu hrvatski jadranski teritorij i njegovo more. Sada su rujna 1943-, kada je Italija kapitulirala, dalmatinski borci u 8,
to uinile drave sile Antante -Engleska, Francuska i Rusija korpusu totalno su porazili i njemakog okupatora, ustaku
Da bi dobili Italiju, koja je pripadala Centralnim silama vojsku i vlast NDH i etnike Drae Mihailovia
(Njemakoj i Austro-Ugarskoj), oni su joj Londonskim tajn- Hrvatski stoljetni teritorij na Jadranu, na kopni i moru,
im sporazumom 1915. obeali sve hrvatsko na Jadranu - od od Istre do Prevlake postao je i ostao hrvatski. To se moe
Istre na sjeveru do iza Boke kotorske na jugu, cijelu obalu, zahvaliti samo hrvatskim antifaistima, borcima 8. dalmatin-
otoke i hrvatski Jadran, Rim je bio presretan. Iako u tom skog korpusa koji su oslobodili svoje narode od tainca i
ratu niim nije pomogao Engleskoj, Francuskoj i Rusiji, stali na branik zapadnih granica slobodne suvremene
Italija je, u danima propadanja Centralnih sila, u listopadu i Republike Hrvatske3.
studenom 1918. vojskom okupirala Istru, sve otoke i
gradove, cijelu hrvatska obalu i more, iako je ve postojala
nova drava Slovenaca, Hrvata i Srba Pune tri godine tali-
janski okupator drao je plodove dara Londona i Pariza Tek 5. Njemaka vojska u sukobu s
Rapalskim sporazumom 1920, Vlada Kraljevine SMS - divizijama 8. korpusa
Nikole Paia opet je Italiji dala cijelu Istru, Rijeku, Cres,
Loinj, Zadar i Lastovo, otkuda ih je istjerao dalmatinski 8.
korpus i njegove divizije 1944. i 1945., vratio oteto matici Njemaka vojska upala je u Dalmaciju, kako smo u
Hrvatskoj. prethodnom dijelu knjige kazali, u rujnu 1943. i uspostavila
Trei put opet se Dalmacija daje talijanskom osvajau. svoj okupacioni sustav koji je bio odluujui u svim domeni-
To sada vie nije uinio tuinac za tuinca, kao u ranija dva ma politike, vojske i drugih imbenika od rujna 1943. do
sluaja, nego Hrvat prodaje hrvatski teritorij tuincu. To je kraja kninske bitke, poetkom prosinca 1944. Civilna i vojna
bio poglavnik dr. Ante Paveli, koji je stajao na elu tzv. vlast NDH samo je figurirala, ustvari bila je podinjena
Nezavisne Drave Hrvatske. On odlazi u Rim na poklonstvo Treem Reichu.
talijanskom osvajau i faistikom diktatoru Benitu Njemaka Vrhovna komanda poslala je i drala u
Mussoliniju i 18. svibnja 1941. potpisuje tzv. Rimski spo- Dalmaciji visoko kvalitetne divizije i korpuse, pomorske
razum, najsramniji in u hrvatskoj povijesti. On ne samo da snage Admirala Jadrana i ratno zrakoplovstvo, kao i drugi
potvruje pravo Italije na ono to je 1920. dobila od sustav vojne i civilne vlasti s dosta razgrananom obavjeta-
Londona i Pariza nego daje joj sve to je na Jadranu jnom slubom u vojnim i civilnim strukturama. Njemake
hrvatsko i dovodi talijanskog osvajaa na vrata Zagreba, do trupe bile su prisutne u svim veim gradovima, pomorskim
Karlovca i Siska. Najvei dio Hrvatske dobili su Talijani, lukama, prometnicama i vie-manje na drugom teritoriju,
neto su okupirali, a ostatak anektirali. I na ono malo osim na Visu gdje nisu uspjeli doi, kao i na Lastovu gdje je
hrvatske obale pod Velebitom i Biokovom, to je formalno bila baza NOVJ.
ostalo u sastavu tzv. NDH, kao i otoci Hvar i Bra, Poznato je da je Wehrmacht bio u Drugom svjetskom
Dubrovnik, nisu vladali Hrvati nego gospodari su bili ratu na visini ratnike kvalitete, priznatog zapovijedanja i
Talijani, njegova vlast i njihova vojska, njihov jezik, njihova vojnog sustava, tehniki vrsno opremljeni, respektivna
zastava, potpuna talijanizacija najvitalnijih dijelova vojna sila, jedna od najboljih u taboru zaraenih strana
hrvatskog teritorija. Hrvatska nema mora, nema slobode Drugoga svjetskog rata. Obuenost vojnog i starjeinskog
plovidbe, nema svoje mornarice. Sve je dato Italiji, ak i
kraljevska kruna vojvodi od Spoleta pod titularom hrvatskog 3 Dr. M Andrijaeuic zakljuuje: cNikada u svojoj povijesti Hrvatska
nije imala toliki suverenitet na obalama Jadrana kao od 1945.
kralja Tomislava II.
kada je NOV Hrvatske to oslobodila u antifaistikoj borbi od
Srea da to nije dugo trajalo; da su Hrvati, najvie iz J941. -do 1945...
preputa stoeru Grupe armija E general-pukovnika
Aleksandra Lohra, sve dok nije zarobljen u Sloveniji sredi-
nom svibnja 1945. godine. 1
1. Korpusi:
2. Divizije.
Komandanti divizije "Prinz Eugen": SS general Artur Phleps i nakon njega SS general Kumm (na
Dalmaciji, pa od Like do Soe.
slici desno prikazan je kao potpukovnik). O v a divizija mahom je bila sastavljena od banatskih Dalmatinske divizije 8. korpusa u
folksdojera,. a i sam general Phleps je bio folksdojer iz Rumunjske.
borbi su bile s 12 njemakih divizija,
visoke kvalitete. Poraeno je est njemak-
Njemaki 5. SS brdski korpus ubacuje se u Dalmaciju ih divizija, tri ustako-domobranske divizije i jedna talijanska
poetkom listopada 1943-, a formiranje je zavreno u divizija Mussolinijevih faista, ukupno 10 divizija, to je ne
Njemakoj u srpnju 1943. O 5. SS korpusu ve smo govorili samo rijetkost u NOR-u u Jugoslaviji, nego i uope u ratnoj
u prvom dijelu knjige za dogaanja u 1943. i konstatirali da povijesti.
je krajem 1943. godine doveo 118. diviziju na front od Iznosimo slijedom sve njemake divizije s kojima je due
Stobrea do Peljeca, a onda poetkom 1944. stigla mu je i ili krae voena borba od postrojbi 8. korpusa, prema
369. legionarska divizija koju je rasporedio oko Dubrovnika numeraciji, tj. nazivu njemakih divizija, i to:
i Trebinja. Najvei je poraz doivio od 26. dalmatinske diviz- 1. Brdska divizija, jedna od najelitnijih divizija
ije kod Vukova klanca, ali i ne male rtve na Hvaru, Brau, Wehrmachta, dola je u Dalmaciju u prosincu 1943. Imala
Koruli, Mljetu, Peljecu. Poetkom listopada 1944. povlai je 98, 99. brdski i 79. artiljerijski puk, oko 20.000 vojnika, a
se prema Mostaru gdje je bio stoer korpusa pod zapovjed- zapovijedao je general Josef Kbler. Djelovala je na
nitvom generala Krgera. Korpus se poetkom sijenja Ugljanu, na sektoru Sinja, Knina, Benkovca u Bukovici pro-
1945. povlai u Njemaku.3 tiv 19. dalmatinske divizije. U veljai 1944. vodi borbe oko
Trei je bio 97. njemaki armijski korpus, formiran u Istri Karina, Obrovca, Graaca, Kistanja i na Velebitu. Poetkom
i imao je 188. priuvnu i 237. pjeaku diviziju. Zapovjednik oujka ide na sektor Siska, a onda je poslije otila u
general Ludwig Kbler. Prvi sudar s dalmatinskim divizijama Maarsku. Ova je divizija poznata po tome to je na frontu
imao je u travnju 1944-, kada su one stigle do Bakra,
Crikvenice i lobina, gdje je angairao 237. pjeaku diviz-
2
Nikola Ani, Njemaka vojska u Hrvatskoj 1941-1945 Zagreb 2002.
iju. Vodio je uporne borbe na crti Rijeka, Snenik i u Istri, ali
str. 89.
je opkoljen od 9, 19, 20. i 26. dalmatinske divizije od 13. i 43. 3
Isto, str. 1080, 1129.
Z a k l j u a k
Ne moe se doi do kraja ovog libra posveenog dal- Dalmaciji, uestvuje na Vojno-politikom savjetovanju na
matinskom 8. korpusu a da se neto ne kae o ovjeku ijom Vjetia gori u lipnju 1942. Potom se, medu prvima, krajem
je zaslugom i neposrednim angairanjem formiran Osmi srpnja 1942. nedaleko od Livna susree s Vrhovnim koman-
dalmatinski korpus, IVICA KUKO, na ijem je elu odmah dantom NOVJ Josipom Brozom Titom. Podnosei mu refer-
stao kao prvi politiki komesar korpusa i vodio ga, zajedno at o opem ustanku u Dalmaciji, Tito je bio vie nego pres-
s ostalim lanovima ueg taba, u njegovim prvim i najteim retan. Tada Krstulovi i Kuko alju Titovim brigadama u
borbama protiv njemake vojske tijekom tzv. Jesenskih i Bosnu oko 3-150 dalmatinskih dragovoljaca, upuene u pro-
zimskih operacija 1943. i poetkom 1944. godine. leterske i udarne brigade koje su dole s Vrhovnim tabom.
Ivica Kuko rodio se u Splitu 1918. u radnikoj porodi- Krstulovi i Kuko predlau Titu, a on odmah prihvaa, da
ci. Jo u mladosti opredijelio se, kao i brojni drugi splitski se u Dalmaciji formiraju 1. i 2. dalmatinska brigada, a malo
mladii, progresivnom radnikom pokretu kao grafiki rad- iza toga oni su zagovornici osnivanja 3, 4. i 5- dalmatinske
nik. Tek to je doao do svoje 20. godine 1938. postaje lan brigade i 9. dalmatinske divizije. Krstulovi je, po Titovoj
Komunistike partije Hrvatske i staje na elo mladih splitskih zapovijedi komandant, a Kuko komesar, u Imotskom, 13.
antifaista kao sekretar Mjesnog komiteta SKOJ-a. Od tada veljae 1943., 9. divizije, ali su i dalje zapovijedali sa IV OZ.
pa do dananjih dana, punih 66 godina, ostaje vjeran ideal- Zajedno sa svojim borcima Kuko i Krstulovi vode 9. diviz-
ima svoje mladosti, borei se protiv nenarodnih reima iju u teke borbe u dolini Neretve, onda u prijenosu ran-
Kraljevine Jugoslavije, a onda i protiv novodolih talijanskih jenika preko Prenja i uestvuju u osloboenju Nevesinja,
okupatora i njihovih pomagaa, njemakog osvajaa, ustaa razbijaju jaku etniku grupaciju i talijanske snage. Kuko se
i etnika. i sada sjea 1 da mu je bio jedan od najteih trenutaka
U tekim trenucima za Split i Dalmaciju, u proljee i ljeto tijekom NOR-a to je 12. travnja 1943. u Nevesinju, zbog
1941. Ivica Kuko je jedan od organizatora antifaistikog lanih optubi i kleveta, rasformirana 9. dalmatinska divizi-
narodnooslobodilakog ustanka u Splitu i Dalmaciji. Stao je ja 2 . Tada slijedi nova Golgota kada se Kuko nalazi u koloni
u prve borbene redove splitskih udarnih grupa, a onda kao
partizan u Dalmaciji. Kao istaknuta i hrabra osoba on je s 1
Razgovor autora s Ivicom Kukoem, voenim 24. veljae 2002.
Vickom Krstuloviem u travnju 1942. stao na elo novo- godine. Biljeke kod autora.
2
Obrad Egi, u svom djelu Dva roenja Devete dalmatinske divizije,
formiranog, po Titovoj zapovijedi i odluci Glavnog taba
Zadar 1977- daje dosta detalja o razlozima, uzrocima i
Hrvatske, taba IV dalmatinske operativne zone (OZ) kao posljedicama rasformiranja 9. diuizije u istonoj Hercegovini, 12.
politiki komesar. Oni vode brojne partizanske odrede po travnja 1943- godine.
V NOVJ i zajedno s Vladimirom Nazorom, Veselinom koji je doao iz V NOVJ, dolazi do smjene u tabu 8. kor-
Masleom i Vickom Krstuloviem prolazi dolinom Sutjeske i pusa. Pavle Ili ide u V NOVJ, Maks Bae na otoke, a Ivica
probijaju se prema istonoj Bosni. U srpnju 1943. elja je za Kuko 27. sijenja 1944. predaje dunost novom komesaru
povratkom u rodnu Dalmaciju da joj se pomogne jer je fais- korpusa Boku iljegoviu. Kuko ide u Pokrajinski komitet
tika Italija pred kapitulacijom. Kuko i Krstulovi ponovno KPH za Dalmaciju, obilazi Dalmaciju, pomae rukovodstvu
su u koloni s Titom i Vrhovnim tabom i kreu se iz istone NOP-a.
Bosne, prelaze rijeku Bosnu kod Vranduka, penju preko Iza rata je na raznim funkcijama u Splitu, Zagrebu i
Vlaia i onda se kod Petrova polja odvajaju, Kuko i Beogradu, a zatim u JNA, naelnik uprave u Saveznom
Krstulovi idu na Dinaru, u tab Grupe partizanskih odreda. sekretarijatu za narodnu obranu, pomonik saveznog sekre-
Krstulovi ide u Brtanovo na politiku dunost, da i dalje tara i drugo. Bio je lan Izvrnog komiteta i Predsjednitva
vodi Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju, a Kuko ostaje CK SKJ-u. Od 1978, kada mu je prestala aktivna sluba, lan
na Dinari i s Maks Baom rukovodi obnavljanjem s njima je CK SKJ-u i potpredsjednik Narodne skuptine SFRJ.
dole 1. dalmatinske, onda 3. i 4. brigade. Umirovljen je u inu general-pukovnika.3
Vojna organizacija ustanka naroda Dalmacije zapoeta Ivica Kuko je dosta kazivao i napisao o antifaistikom
kapitulacijom Italije, rukovoenje partizanskim odredima, ratu u Dalmaciji i o 8. korpusu. Najzapaeniji je bio njegov
grupama odreda, sektorima i samostalnim bataljunima, kao nastup u Splitu, u povodu 10. obljetnice 8. korpusa, kada je
i partizanskom mornaricom i Prvim mornarikim odredom 12. rujna 1953. na sveanoj akademiji u Hrvatskom narod-
u Podgori, pada najvie na lea Ivice Kukoa, komesara IV nom kazalitu u poduoj analizi o antifaistikom ustanku i
dalmatinske OZ. Nije bilo lako tabu IV-OZ jer se narod narodnooslobodilakom ratu u Dalmaciji tijekom Drugoga
Dalmacije masovno digao na ustanak, a Ivica Kuko i nje- svjetskog rata, o dogaanjima prilikom osnivanja 8. korpusa
gov tab IV OZ formiraju nove brigade, njih 13 na broju, i i njegovoj povijesnoj ulozi za NOR u Dalmaciji, Hrvatskoj i
etiri divizije - 9. diviziju ponovno osnivaju, onda 19, 20. i Jugoslaviji, u zakljunom dijelu rekao:
26. diviziju. Kuko kazuje da se on osobno zalagao da svim ..Vijest o kapitulaciji Italije bila je znak da je doao as
jedinicama NOV Hrvatske u Dalmaciji zapovijeda jedan konanog obrauna s mrskim talijanskim okupatorom i svim
komandni organ - tab korpusa, kome Tito 7. listopada onim politikim ljamom koji je svoju izdaju stavio pod nje-
1943. daje i formalni naziv - 8. dalmatinski korpus. Znajui govu zatitu. itava Dalmacija je stala na noge.
dobro, u razmatranju o kadrovima za tab 8. korpusa, za O veliini tih dana teko je govoriti bez izvjesnog
Ivicu Kukoa, bez dvoumljenja ga Tito postavlja za poli- uzbuenja. Ti dani u bogatoj historiji Dalmacije predstavlja-
tikog komesara 8. korpusa NOVH. Tu je direktivu Tita ju dogaaje koji se rijetko biljee. To je bila idealna slika nar-
donio v.d. zapovjednik 8. korpusa pukovnik Pavle Ili, kada odne revolucije u kojoj naoruane mase prisiljavaju svog
je doao iz V NOVJ. Kuko i Ili organiziraju korpus, ustro- vjekovnog neprijatelja na potpunu kapitulaciju, organiziraju
javaju sve njegove sustavne dijelove i ujedno zapovijedaju svoju vlast i dobrovoljno i disciplinirano odlaze na front da
brigadama, divizijama i odredima u tekoj borbi koju su tu svoju pobjedu odmah obrane svojim ivotima. Jo vie. U
nametnule novodolazee njemake divizije. Korpus je tada tim danima je itav jedan narod obuhvaen revolucionarn-
imao oko 15.000 boraca, a sve je to vodila vjeta ruka im zanosom ispoljavao sve najljepe to u sebi ima, stavlja-
zapovjednika i komesara 8. korpusa. U to je poelo najtee jui sve to u slubu interesima pobjede nad neprijateljem...
doba za brigade i divizije 8. korpusa koje traju sve do kraja Zatim Kuko nastavlja: ..Ovaj dogaaj je samo jedan
1943. i prvih mjeseci 1944. godine, kada njemaki 5. SS i 15- od mnogih koji su se tih dana odigravali po cijeloj Dalmaciji
brdski korpus izvode jesenje i zimske operacije koje su zah- i u kojima je narod sa svojom Partijom na elu i uz uee
vatile cijelu Dalmaciju i dijelove Bosne i Hercegovine, a jedinica NOV razoruao talijanskog okupatora i organizirao
naroito teke borbe na srednjodalmatinskim i sjevernodal- svoje nove jedinice.
matinskim otocima.
Ponovno iz neprihvatljivih stajalita Sretena ujovia, 3
Vojni leksikon, Beograd 1981, str. 933.
Eto tako se rodio i pod tim i takvim se uvjetima formirao Na prvi politiki komesar dalmatinskog 8. korpusa,
VIII. dalmatinski korpus od preko 15.000 boraca, sastavljen Ivica Kuko je, moe se zakljuiti, istaknuta osoba antifais-
od 9, 19, 20. i 26. divizije, formirane u danima nezabo- tike borbe naroda Dalmacije i Hrvatske. On je bio i ostao
ravnog ustanka kao njegov najdrai i najdragocjeniji rezul- ponos svim pripadnicima 8. korpusa, sadanjim i buduim
tat. Pored toga brojna mornarica i dvanaest partizanskih generacijama naroda Dalmacije i Hrvatske. Antifaista je od
odreda. rane mladosti do duboke starosti.
Slavan je borbeni put 8. dalmatinskog korpusa, ponos
naroda Dalmacije, garant njegove slobode..4.
Tim rijeima je Ivica Kuko zavrio kazivanje o dal-
matinskom 8. korpusu pod naslovom: Osmi dalmatinski
korpus NOVH najvea vojna jedinica u povijesti
4 Split u Titouo doba, Split, 2002., str. 43.
Dalmacije.
Kao prilog knjizi o Osmom korpusu koju priprema dr.sc. poloaje izmeu Knina i Dinare neposredno iznad samog
Nikola Ani, moja je uloga osvrnuti se na neke dogaaje - Knina gdje poinje Dinara. Ako se zna da Kninski garnizon
sjeanja koja su ostala nezabiljeena, ukljuivo diskusije i ima oko desetak tisua neprijateljskih vojnika, etnika,
usuglaavanje razliitih shvaanja da bi se dolo do odluke ustaa, domobrana, Talijana i raznih drugih, a 19. divizija je
za oslobaanje Dalmacije gdje je tab Osmog korpusa imao imala svega oko 3.000 (tri tisue) i te tri tisue treba da se
odluujuu ulogu. razvuku izmeu Knina i Dinare, raunajui i na nepri-
Da poem redom. Kada je formiran tab Osmog kor- jateljsko ponaanje okolnih sela, divizija bi bila dovedena u
pusa naredbom Vrhovnog taba od 7. listopada 1943-, ja veoma teak - pogibeljan poloaj, a zadatak i tako ne bi bio
sam bio na dunosti komandanta 19. divizije. Prva naredba izvren jer je u konkretnim uvjetima, gdje su sva okolna sela
koju sam dobio od komandanta Pavla Ilia stavila je tab pod etnikom kontrolom, nemogue sprijeiti jednog ov-
divizije pred dilemu. Ona je glasila da je etniki vojvoda jeka ili manju grupu da se kroz ta sela vrate natrag u Knin,
pop uji iziao iz Knina na Dinaru i divizija treba sprijeiti usput da jo u tim selima pokupi naoruane etnike, a onda
njegov povratak u Knin da bi se moglo pristupiti njegovom zajedno napadnu diviziju. Lako je zamisliti u kakvom bi se
hvatanju. Na prvi pogled sve je u redu, meutim tko poz- bezizlaznom poloaju nala divizija. tab divizije cijenei tu
naje prostorne mogunosti vidjet e da ima mnogo razlii- situaciju donosi odluku da upozna komandanta Korpusa s
tih pravaca povratka s Dinare u Knin, tim vie to su sva sela naim vienjem. Naime, zakljuili smo da gubici koji se
oko Knina, ispod Dinare pod etnikim utjecajem, odnosno mogu oekivati ne opravdavaju vrijednosti cilja ni pod uvje-
nasilnom etnikom kontrolom. Divizija bi morala zaposjesti tom da akcija i uspije. Meutim, ako komandant smatra da
ipak treba ii u akciju - molim ponovite nareenje. se da njega nije nitko pitao, da nije znao nita o tome i da
Nareenje nije ponovljeno, ali je taj negativan svretak oko e on razgovarati s Vrhovnim tabom pa da e mi javiti, a
prvog nareenja stvorio loiju situaciju u odnosima sa za to vrijeme da se ja vratim u diviziju. Meni je to odgovar-
tabom korpusa mimo nae volje. alo jer sam u tabu divizije imao krasne suradnike, a
Poslije kratkog vremena dobivamo nareenje da poal- meuljudski odnosi su bili vie nego dobri.
jemo jednu brigadu na prostor blizu taba korpusa, to smo Vraao sam se preko Tieva u diviziju i tu sretnem Vladu
i uinili, iako nije naznaeno nita s kakvim zadatkom niti Cetkovia koga znam vrlo dobro od prvih dana ustanka u
pod ijom e komandom biti, niti tko e snabdijevati, itd. Za Lici. Sjahasmo, izljubismo se, kao stari znanci i ratnici. Pita
nekoliko dana dobivamo nareenje da poaljemo i drugu me Vlado: Od kuda ti? Kaem: Iz taba korpusa. Bio sam
brigadu tabu korpusa, opet bez naznake pod ijom je tamo na referiranju, a dobio sam i depeu Glavnog taba
zapravo komandom, taba korpusa ili divizije i ija je ukup- Hrvatske da sam tamo postavljen za naelnika, ali me Pavle
na odgovornost za te dvije brigade. Normalno da je tab nije htio primiti. Vlado se smije: Ajde okrei tu ragu, ja
korpusa preuzeo pravo upotrebe, a time i odgovornost. sam postavljen za komandanta korpusa. Pitam: Hoe li
Poto je tab divizije ostao ogoljen s jednom brigadom, me ti primiti?. Vlado se smije pa kae Moda.
odrali smo sastanak taba divizije da vidimo to dalje - Vratismo se u tab korpusa. Pavle se namalo iznenadi
ostalo nam je da zakljuimo da komesar divizije poe u te kada vidi mene s Vladom. Vlado mu pokaza depeu
brigade i na taj nain steknemo neki uvid. Prvi izvjetaj o Vrhovnog taba kojom je postavljen za komandanta kor-
stanju u brigadama bio je vie nego lo. Brigade su se kre- pusa i stvar je bila jasna. Treba rei da je komandanta kor-
tale amo-tamo bez nekih vidljivih zadataka, bez borbenih pusa postavljao Vrhovni tab, a sve nie Glavni tab
zadataka, brojno stanje se skoro prepolovilo, od oko 900 Republike. Vlado i ja se znamo od prvog dana ustanka, on
(devetstotina boraca) spalo je na polovinu, itd. se vratio iz graanskog rata u panjolskoj gdje je uestvovao
Negdje poetkom sijenja 1944. godine pozvao me i bio ranjen. U Lici su ga zvali mali Crnogorac, bio je
komandant korpusa Ili na referiranje. Odmah sam krenuo veoma hrabar, to su Liani naroito cijenili. U Lici smo oba
u korpus. Kada sam polazio, dobijem depeu Glavnog ranjeni isti dan, na Novu godinu 1941/42., ja na ijanovom
taba Hrvatske da sam postavljen za naelnika taba kor- klancu, a on na susjednom Pogledalu. Poto nije bilo ni dok-
pusa. Kada sam stigao, javio sam se komandantu Iliu s tora ni lijekova, rane smo nosili itavu zimu dok nisu u prol-
kojim sam se prvi put upoznao. Prvo to mi je rekao jest jee zarasle, kod njega tee i malo je epao.
Da si ti izvrio prvo nareenje, vie ne bi bilo popa Preuzimanjem taba ubrzo smo se preselili na Tievo
ujia. Reagirao sam slino: Da sam ja izvrio nareenje, odakle smo mogli ostvariti najbolje veze s jedinicama i tu
vjerojatnije je da bi danas skupljali ostatke 19. divizije, a smo ostali do poetka osloboenja Dalmacije. S Tieva smo
pop Duji bi nam se smijao. Dakle prvi sastanak i razgov- uspostavili vezu s Drvarom i s ostalim okolnim jedinicama
or ne moe biti loiji to ovjeka itekako smeta jer za to nije radi suradnje u eventualnim operativnim akcijama. Tako
bilo ozbiljnog razloga. Poslije takvog nesretnog upoznavan- smo i za vrijeme napada na Drvar uputili samo jednu tab-
ja i uvoda ja sam zamolio da ga upoznam sa stanjem u sku etu jer su nam operativne jedinice bile daleko i tamo
diviziji koje je bilo loe, rekao sam ve to se dogodilo s ove vodile borbe. Napadom na Drvar sve su jedinice - divizije -
dvije brigade to ih je tab korpusa preuzeo. Komandant maksimalno razvile borbene akcije da bi olakale situaciju
lli je rekao da su brigade bile izloene tekoama na oko Drvara i oteale dalje napredovanje njemakih jedini-
takvom terenu, itd. I da e se vratiti u sastav divizije. Nita ca. Meutim, stizale su nove njemake jedinice. Ja sam s
o tome jesu li izvrile zadatak za koji su pozvane ili nisu, jednom pritabskom etom doao pred Drvar ali su mi kur-
nita o razlogu zato su se prepolovile, a nije bilo nekih sisti Oficirske kole rekli da je sve gotovo i da nama razloga
ozbiljnih akcija, itd. Kada smo razgovor priveli kraju, ja ii dalje. Glavne njemake snage tek su stigle u Drvar. Prvi
izvadim depeu Glavnog taba Hrvatske da sam postavljen na udaru je bio tab VIII. korpusa. Mi smo oekivali napad i
njemu za naelnika, komandant Ili gleda depeu, kao udi bili smo spremni na povlaenje prema Lici. Meutim, tamo
nam je ve bio presjeen put, tako da smo bili opkoljeni na tab ve djelomino preselio, a i ja sam ve bio na putu
planini Vijenac, skoro iznad Drvara. Tu je sutradan od tamo. Kada je avion krenuo natrag na Vis, Vlado je ve pri
povlaenja s Tieva dolo do otrih borbi. S nama su bile i sjedanju u avion napravio prvu greku. Avion je imao tri
saveznike misije, Churchillov sin, Pribievi i ruska misija s mjesta, pilot i pomonik sjede naprijed, trei putnik iza njih
generalom na elu. Bilo je problema od hrane pa dalje. Mi pozadi, gdje je trebao da sjedi Vlado. Meutim, Vlado je
smo te misije oslobodili od Nijemaca. Stanje je bilo teko, htio da sjedi naprijed, odakle bolje osmatra teren pa je
tab s misijama se nalazio u jednoj uskoj dolini. Samo su zamolio pomonika pilota da zamijene mjesta, na to je
grane koje su meci trgali padale po nama. Saveznici nisu pomonik pristao i ostao iv, netaknut, a Vlado na njegov-
vjerovali da se moemo izvui, naroito Pribievi koji je om mjestu jednostavno presjeen rafalom. Fatalna zamjena
nekoliko puta predlagao da se misije predaju Nijemcima. mjesta sjedenja. Druga nesretna greka, Vlado je zamolio
Kada je nastala no, donijeli smo odluku da se povuemo. pilota da pri letu na Vis s Tieva skrene malo s rute prema
Prema Lici vie nismo mogli jer je cesta koju smo morali Vrdovu da baci pismo tabu korpusa koji je ve tamo. To
prei bila vrsto blokirana. Uinili smo ono to nitko nije skretanje nije izgledalo znaajno za nas neznalice, ali je za
oekivao, spustili smo se niz neko bespue kroz umu pravo Engleze bila glavna greka s kojom su se branili kada smo ih
prema Drvaru. I to nekim potoiem jer je jedan domai mi napadali da su namjerno sruili na avion. Treba rei da
ovjek koji je bio s nama izgubio put. Jedna je drugarica je pilot sruenog aviona znao za patrolni avion koji ga je
nosila u naramku dijete - borci su traili da oni nose, ali ga sruio jer su zajedno bili na Visu i upoznati s kretanjima
nije dala. Svi su joj pomagali koliko su mogli. U toku noi aviona, tako je prvi engleski avion razumio znakove koje mu
spustili smo se u neku gustu umu, skoro na ivici samog je na pilot davao i proao, ali drugi engleski avion je pustio
grada i tu se kamuflirali. Kada je svanulo, gledali smo rafal, ranio pilota Lipoveka u ruku, a Vladu jednostavno
Nijemce kako se eu po bilu s koga smo se mi po noi presjekao. Na pilot, iako ranjen, uspio je da spusti avion na
spustili, ali oni nas nisu vidjeli u gustoj umi. Poslije podne, Vrdovo koristei neto malo ledine izmeu kamenjara i da
kada se malo primirilo, kroz umu, ispod bila, krenusmo na izvue mrtvog Vladu tridesetak koraka kada je avion
Tievo, koje je bilo blizu. Kada smo doli gore, zadnji ostaci eksplodirao i time je tragedija bila zavrena. Mi smo ostali
Nijemaca jo su odlazili pa smo ih uspjeli dobro ubrzati. pri svome da je bila namjera, Englezi pri svome da je gre-
Najvei kritiari koji su govorili da se ne moemo izvui ka na naoj strani. Branili su se i time da je avion bio nje-
odjednom su postali najvei zagovarai genijalnog maki model, itd. Sve u svemu niz sitnih greaka dovodi do
manevra. Drugi dan su doli avioni i pokupili misije, a mi tunog zavretka. vrstih dokaza nije bilo ni za jednu ni za
ostali na svome Tievu. Naroito nam se zahvalio ruski gen- drugu stranu. Vladu, tog divnog ovjeka i komandanta ne
eral, koji je inae poeo s partizanima u svojoj zemlji, a R. moemo povratiti, ostali smo naalost zauvijek bez svog
Churchill uz to i na rakiji pa je neto i ponio u avion. Naime, komandanta. Uzalud su potekle mnoge suze njegovih subo-
na Tievu je napravljen priruni aerodrom. Najtee je bilo raca. Mogli smo samo vidjeti koliko smo ga svi skupa voljeli
ranjenicima, koji su bili ukopani pod zemlju i sluali kako i cijenili. Morali smo se zauvijek rastati s njim, upravo na
Nijemci razgovaraju i eu iznad njihovih glava. Sreom nije Dinari - Vrdovo - u asu kada kree akcija oslobaanja
bilo dugo. Dalmacije, akcija za koju me po stotinu puta priupitao jesmo
zatim na osloboeni teritorij, Vlado je poginuo u samom Iako stegnuta srca za komandantom Vladom, ivot ide
preseljenju. Naime, ja sam otiao na Vis da upoznam dalje, sve je spremno za njegovu akciju, a mene po funkciji
Vrhovni tab s akcijom za osloboenje Dalmacije. Vlado me zapade ast da komandiram osloboenjem Dalmacije
zamolio da mu poaljem avion da bi i on doao na Vis da se umjesto njega.
jo bolje upozna s terenom. Ja sam poslao avion na Tievo Plan osloboenja Dalmacije bio je temeljito i u tanine
jer se samo tamo mogao spustiti. Tim avionom Vlado je razraen. Bilo je predvieno kako e se koja neprijateljska
krenuo na Vis, s time da se pjeice vrati na Vrdovo, gdje se jedinica ponaati - nita nije preputeno sluaju. Uostalom
taj plan mora postojati u arhivu korpusa gdje ga zainteresir- komandiranja. Sada komandant donosi odluke o daljnjim
ani mogu pronai. Ne obraujem pojedine dijelove akcijama. To je njegov zadatak, a naelnik priprema i pred-
operacije - to se vidi iz zavrnog izvjetaja korpusa. Ono to lae potrebne mjere za donoenje odluka. Preputeno je da
moemo s iznimnim zadovoljstvom rei to je da se sve odvi- se odluka donese odmah pa je to ostalo za slijedei sastanak
jalo prema planu kao da smo komandirali i protivnikim taba. Na slijedeem sastanku uskrsla su dva razliita prijed-
snagama. Zapravo i jesmo jer pritisnut naim snagama pro- loga, jedan je bio da najprije treba likvidirati Knin. Tu akciju
tivnik je morao initi samo ono to je mogao. Tipian prim- sam ja zastupao i dokazivao njenu opravdanost. Komandant
jer je ibenik, brani grad a nae dvije, tri brigade ve pres- se nije vrsto izjanjavao jer se ekalo miljenje generala
jekle put prema Kninu, a 19. divizija prema Zadru. Jedinice Gonjaka, komandanta Glavnog taba Hrvatske poto je on
toga garnizona potpuno su razvijene i unitene u povlaen- razmiljao da se najprije oslobodi Graac, da lake i bre
ju. Bio sam s jednom brigadom koja je ulazila u grad pod materijal, koji. smo dobivali od saveznika, stie u unutra-
borbom. im su borci malo uli u grad, narod je masovno njost Hrvatske. Tako je nastala dilema Knin ili Graac. Ja
izaao da pozdravi svoje oslobodioce, tako da je brigada sam energino traio najprije osloboditi Knin i time oslo-
praktiki blokirana, a Nijemci s tvrave i brijega tuku li tuku. boditi sve nae snage za nastupanje kroz Liku i dalje. Svoje
Tek kada su osjetili da im je put u Knin presjeen i da tamo sam izlaganje dobro i uvjerljivo dokazivao injenicama koje
trpe teke gubitke, naputaju poloaje. Valjda nije bilo ov- se nisu mogle lako pobijati. Oba komesara su imali vie pov-
jeka u ibeniku koji nije htio zagrliti prvog oslobodioca. jerenja u moje prijedloge i to su prenijeli Gonjaku koji se
Hvala ibenanima i onda i danas. Istine radi treba rei da sloio s naim prijedlogom, a daljnji tok je pokazao
je to bio opi trend, ali u ibeniku sam to doivio u prvim ispravnost te odluke. im je Knin osloboen nastao je jedan
borbenim redovima. Akcija se zavrila u samom predgrau veliki slobodan prostor - Dalmacija, Lika, dio Korduna i
Knina, time to su dvije divizije sa sjevera i sjeverozapada s Gorskog kotara, a front se ozbiljno primakao Zagrebu, prek-
ciljem presijecanja odstupnice opkoljenom neprijatelju ako inuta je odstupnica njemakih snaga iz Grke obalnim poja-
i kada pone s povlaenjem. som itd. Tu je zavrila i moja ratna uloga jer sam prvi dan
Doao je i novi komandant Petar Drapin. Normalno zavrnice Kninske bitke 27. XI. 1944. otiao van zemlje i
sam ga upoznao sa stanjem i sa svim to ga je interesiralo zavrio ratne svakodnevice na frontu.
poto ranije nije bio u korpusu. Time sam se ja rijeio
Aktivnosti na moru bile su sastavni dio oslobodilakog Najpovoljnije uvjete za otpor na moru bili su u
rata, ali radi specifinih okolnosti imale su posebne oblike Dalmaciji. S relativno jaom industrijom i veim brojem
otporu okupaciji. Prilagoene su konkretnim prilikama partijskih organizacija i lanstva pruala je povoljne
nanosei tetu u ratnim naporima i stvarajui nesigurnost mogunosti za djelovanje.
sistemu vlasti. Aktivnosti na moru imale su u prvo vrijeme tri oblika:
partizanske pomorske veze je imala velikog odjeka, bila je potapanje glibodera na uu
diverzije i sabotae na brodovima u luci Neretve. U toku 1942. obim i intenzitet akcija na obali
vaenje morskih mina iz mora. Dalmacije se poveava. Osim u Makarskom primorju formi-
Partizanske pomorske veze su bile nastavak ranijih, pre- rana je u sjevernoj Dalmaciji Primorska eta kojoj je rajon
dratnih ilegalnih veza, sada jo nadopunjavanih i proirenih. djelovanja bio od ibenika i Skradina do Biograda n/m i
Obuhvaale su otoke i mjesta na obali. Na otoke su pre- Benkovca. Ojaana, preformirana je u Primorski bataljun
bacivani borci u sastave partizanskih jedinica na kopnu. krajem godine.
Neto povoljnije okolnosti za odravanje veza bile su s otoci- Dolazak proleterskih brigada i Vrhovnog taba u
ma srednje i june Dalmacije koji nisu bili anektirani od neposredno zalee Dalmacije i sastanak s dalmatinskim
Talijana i pripadali su tzv. NDH. Veze su odravane s rukovodstvom bio je od velikog znaenja za daljnji razvoj
brodovima lokalnih pruga i posadom u kojima su mnogi djelovanja na moru. Od stratekog znaenja za uspostav-
suraivali s NOP-om. Te su veze bile gotovo legalne. ljanje PARTIZANSKE MORNARICE bila je naredba
Diverzije i sabotae na brodovima su vrene u splitskom Vrhovnog komandanta od 18.12.1942. o formiranju Sekcije
brodogradilitu gdje se partijskoj organizaciji prikljuila i za Ratnu mornaricu pri tabu 4. operativne zone.
grupa simpatizera. U toku ljeta i jeseni 1941. izvrene su u
brodogradilitu sabotae na vie zaplijenjenih ratnih brodo-
va jugoslavenske Kraljevske mornarice, zapaljena je baraka
s opremom za razara Split u gradnji, sabotaa na jahti 2. Mornarike komande
prefekta Dalmacije, kao i sabotae na trgovakim brodovi-
ma Niko Matkovi i dr.
Vaenje morskih mina iz minskih polja je bila karakteris- Uvjeti za stvaranje Mornarice NOVJ, kao potpunog vida
tina aktivnost u sjevernoj Dalmaciji usmjerena na dobivan- oruanih snaga NOR-a, nastali su tek 1943-, poslije kapitu-
je eksploziva za djelovanja na kopnu. lacije Italije i odlaska talijanskog okupatora s jadranske
U poetku to je bila aktivnost jedne manje grupe od 4-5 obale.
omladinaca, da bi se kasnije jedinica nazvala Minerski Osloboenjem velikog dijela obale i otoka, zapljenom
odred. Njezino je djelovanje bilo u Kornatima, a vaene su brodova i dobivanjem brodograevnih kapaciteta, stvorena
mine koje je polagala jugoslavenska mornarica. Obuka o je teritorijalna i materijalna baza za formiranje veih
delaboraciji mina dobivena je od ribara koji su ranije sluili mornarikih jedinica. Iako su i vojni razlozi - obrana obale i
mornaricu. Talijani nisu due vremena to otkrili, a onda su otoka, osiguranje kopnenih snaga s morske strane, suradnja
prorijeena minska polja dopunili svojim minama. i potrebe komuniciranja (otoci-kopno i obratno) uvjetovali
Za vrijeme minske aktivnosti iz mora je izvaeno (oko) formiranje mornarikih komandi koje e u svojoj
107 mina od kojih se dobilo oko 7 tona eksploziva. nadlenosti imati operativne zadatke i vriti borbene
Ustanak u Gracu 23.1.1943. aktivnosti na moru.
Napad na andarmerijsku kasarnu za osloboenje Glavni tab Hrvatske je tabu Kninskog sektora, u
uhapenih ilegalaca bila je prva vea borbena akcija. Akcija nareenju 17.9.1943., skrenuo panju da se obrazuje jedan
nije uspjela do kraja jer ilegalci nisu bili osloboeni, ali u mornariki odred koji e krstariti sjevernodalmatinskom
ruke ustanika je pao m/j Merkur s oko 100 tona hrane. obalom, odravati vezu sa otocima i novomobilisane borce
Ustanak u Gracu je oznaio poetak oruane borbe na prebacivati na kopno. Odred bi bio pod komandom sekto-
podruju Biokova. ra. U Raancu pak ve je tada postojao odred pod imenom
Prva junodalmatinska partizanska eta s tri voda Mornariki odred Raanac, koji je u sastavu imao izvjestan
(makarski, gradaki i bainski) formirana 13.3.1942. izvodi- broj brodova.
la je akcije protiv andarmerijskih i financijskih stanica na tab Kninskog sektora je naredbom od 25.9. uspostavio
obali i otocima koje je drala NDH. Znaajna je akcija, koja mornariku komandu pod nazivom Obalska komanda
Kninskog sektora. Ve poslije dva dana Komanda je Zadatak Obalske komande bio je identian zadatku
uspostavljena i otpoela s radom u drelcu (Paman). Za komande u sjevernoj Dalmaciji. Obuhvaao je zatitu
komandanta je postavljen porunik bojnog broda Mladen osloboenog dijela obale i zajedniko djelovanje mornar-
Ikica, a za komesara Ante Sori Golub. ikih i kopnenih snaga NOVH. Za komandanta je postavljen
Nadlenost Obalske komande prostirala se od ua porunik korvete Velimir korpik, za komesara Sergije
rijeke Krke do (ukljueno) otoka Premuda. Njezin zadatak je Machiedo, a za zamjenika komandanta kapetan Ljubo
bio protudesantna obrana obale i otoka, mobilizacija Bradii.
plovnih sredstava i adaptiranje za rat na moru. Pod Obalskom komandom bila je Flotila naoruanih
Obalska komanda Kninskog sektora, ili kako se jo brodova, sve obalske baterije na istonoj obali Jadrana i
spominje Obalska komanda za sjevernu Dalmaciju, uskoro jedinice pomorskog zrakoplovstva. Obalska artiljerija
je premaila sugestiju glavnog taba o formiranju jednog nalazila se na osloboenom dijelu obale, a pomorsko zrako-
mornarikog odreda. Usporedo s razvijanjem novih jedini- plovstvo predstavljao je jedan kolski hidroavion zateen u
ca osnivali su se i elementi obalske obrane. hidrobazi Divulje. tab Obalske komande je dobio zadatak
Partizanski bataljun na Ugljanu podinjen je Obalskoj da oprema i naoruava plovne objekte i rukovodi njihovim
komandi koja je preuzela organizaciju obrane sjevernodal- aktivnostima
matinskih otoka. Poetkom listopada, izvren je 5.10. ras- Dva dana kasnije - 21.9. - otone snage, bataljuni s
pored bataljuna, pa je na Ugljanu ostalo 80 boraca, a Braa, Hvara, Visa i olte organizirani u 1. otoku brigadu,
dijelom snaga po 20 boraca posjednuti su Rivanj i Silba te podreeni su Obalskoj komandi. Brigada je dobila zadatak
Paman s 10 boraca. Ubrzo je bataljun narastao na preko da brani otoke, organizira radio i signalnu slubu, odrava
200 boraca te je formiran i drugi bataljun, koji su objedi- vezu izmeu otoka i razvija male borbene pomorske
njeni u Otoki partizanski odred. jedinice.
Od mobiliziranih brodova formirane su etiri flotile U meuvremenu tih je dana pri Komandi vojnog
(Virska, Pamanska, Molatska i Kornatska) s 8 brodova, a na podruja u Splitu formiran Odsjek za pomorski saobraaj sa
raspolaganju komandi bilo je i oko 60 motornih jedrenjaka i zadatkom odravanja pomorskog saobraaja. Odsjek je bio
dva motorna amca. Jedan od njih bio je zaplijenjen od nezavisan od taba obalske komande. U vrijeme evakuacije
Nijemaca kod pokuaja iskrcavanja na Ugljan 30. rujna. Splita tab obalske komande je 25.9. preao na Bra, dok je
Za kontrolu sjevernodalmatinskog otonog podruja Odsjek za pomorski saobraaj preao u Starigrad na Hvaru.
osposobljene su osmatrake stanice na Ugljanu, Molatu i Tako su mornarika komanda i mornarika ustanova ostale
Dugom otoku. Ipak najvea panja poklonjena je minskom i dalje odvojene, iako je trebalo da obje budu od osnutka
ratovanju. Minerska grupa, kasnije odjeljenje, izvlaila je zajedno. Ovako odvojene i s malim brojem ljudi bile su ras-
mine iz postojeih minskih polja i polagala u kanale i tjes- trzane u izvjetavanju mnogobrojnih zadataka, osobito onih
nace kuda su Nijemci plovili. Prve su mine postavljene u koji su se ticali evakuacije materijala iz Splita i uspostavlja-
kanalima izmeu Sestrunja i Rivnja. nja mornarike organizacije. Radi preobilja zadataka koje
U toku organizacijskog jaanja i irenja obima zadataka Obalska komanda nije mogla obavljati, izvrena je nova
nareenjem Glavnog taba Hrvatske Komanda je 5. listopa- reorganizacija. Na sastanku taba s lanom PK PKH za
da preimenovana u Komandu mornarice za sjevernodal- Dalmaciju Antom Marasoviem - Mirkom i sekretarom OK
matinsku obalu i sjevernodalmatinske otoke i podinjena KP za srednjodalmatinsko otoje Benkom Matuliem 29.9.
tabu novoformirane 19. sjevernodalmatinske divizije. odlueno je da se obalska artiljerija i 1. otona brigada izd-
U srednjoj Dalmaciji, kada je tab 4. operativne zone voje iz sastava Obalske komande, a Obalska komanda, koja
sredinom rujna 1943. uspostavio komande sektora, osno- je sada imala samo naoruane brodove, postala je
vane su i mornarike jedinice. U jeku borbi za Split naree- Komanda flote naoruanih brodova i svoj rad je usmjerila
njem taba zone formirana je 19.9. Obalska komanda sa na osposobljavanje novih brodova i organiziranja novih
sjeditem u Splitu. flotila naoruanih brodova.
Prema odlukama s tog sastanka pod komandu obalske 3. Uspostavljanje Mornarice NOVJ
artiljerije dole su obalske baterije na otocima Hvar, Bra,
Vis, olta, Korula, Peljeac, Mljet i Lastovo. Daljnje odluke
bile su uspostavljanje uske suradnje izmeu Otoke brigade Poetni organizacijski oblici mornarikih komandi i
s obalskom artiljerijom i mornaricom, formiranje 2. otoke jedinica nastali su radi potreba razoruavanja talijanskih
brigade, uspostavljanje veze sa saveznicima u Italiji, to je garnizona, povezivanja i komuniciranja izmeu otonog
bilo naroito znaajno za Mornaricu - uspostavljanje dijela i kopna, mobilizacije novih boraca, obrane otoka i
pozadinske baze ratne mornarice u Italiji. prenoenja oslobodilake borbe na novi element - more.
Poetkom listopada uspostavljeno je 8 flotila naoruanih Nositelj organizacije i neposredni naredbodavni organi
brodova s ukupno 33 broda. To su bile braka, oltanska, bili su tabovi kopnenih jedinica koji su djelovali u priobal-
hvarska, vika, lastovska, korulanska, peljeka i primorska. nom podruju, pa su i uspostavljene mornarike komande i
Izvan flotila bili su naoruani brodovi Ivan i Lala i po imenu i po zadacima imale regionalni karakter. U dani-
naoruani parobrodi Ston, Bakar i Tunisino, te jedan ma neposredno poslije kapitulacije Italije veze i suradnja
motorni amac. PA) Tunisino je zaplijenjen 29.9. od izmeu tih regionalnih mornarikih komandi bile su dosta
Nijemaca vatrom OB Zeevo kod Primotena. slabe, pa je teite rada svake komande bilo rjeavanje
Uspostavljeni tabovi flotila su pored patroliranja i konkretnih zadataka na svom podruju.
drugih zadataka vrlo intenzivno osposobljavali i naoruavali Razvoj situacije je meutim zahtijevao da njihov rad
i druge brodove i flotile. Otone su flotile predviene za bude objedinjen jer su pred Mornaricom stajali vrlo kom-
usku suradnju s otonim bataljunima u obrani obale. To je pleksni zadaci. Tadanja regionalna organizacija nije vie
bio novi vid zadataka koji je traio uske meusobne veze i osiguravala rukovoenje i, tovie, moglo je doi do trag-
suradnju do tada gotovo nepoznate. Tako je npr. 10. listopa- inih posljedica. Tako npr. signali raspoznavanja na jednom
da od korulanske, lastovske i peljeke flotile obrazovana podruju nisu vaili za ostala, te se moglo dogoditi da obal-
Grupa junodalmatinskih flotila, koja je radi obrane pri- ska artiljerija gaa vlastite brodove. Iz istog je razloga moglo
morskog i otonog podruja bila dodijeljena 1. junodal- doi i do sukoba na moru, a nepoznavanje situacije moglo
matinskoj 13. brigadi. je imati i jo tee posljedice. Zatim, poznavanje minskih
Grupa je u organizacijskom i maritimno-tehnikom polja utjecalo je na sigurnost plovidbe iz jednog sektora u
pogledu ostala i dalje pod komandom taba flote, kao i u drugi; za uspjean rad trebalo je ravnomjerno raspodijeliti
iznimnim sluajevima za izvravanje operativnih zadataka. strune mornarike kadrove, trofejni mornariki materijal, a
U vrijeme formiranja mornarikih komandi teite rada najvie izbjei nesporazume sa Saveznicima na moru koji su
Obalske komande, a zatim Flote naoruanih brodova, bilo se sve ee pojavljivali na istonoj obali Jadrana.
je na organizacijskom uvrenju i osposobljavanju to Iz tih razloga je potrebno da se u prvo vrijeme uspostavi
veeg broja brodova za rat na moru. Uvjeta za aktivna uska suradnja izmeu mornarikih komandi. Prvi koraci su
djelovanja na moru nije bilo jer se Nijemci jo nisu aktivnije poduzeti ve u listopadu 1943. kada je Pokrajinski komitet
angairali na moru, a i zbog toga to su obrambeni zadaci KP za Dalmaciju i tab flote naoruanih brodova poslao
imali prioritet. Andriju Boania da ispita situaciju i uspostavi veze na
Sredinom rujna 1943. obalska baterija sa rta Suurja, a cijelom obalskom podruju do Suaka.
onda i jedan brod Brake flotile, napali su parobrod Rab U tabu obalske komande je 5. listopada odran na
koji je plovio na pruzi Metkovi - Omi i kako se korpik Ugljanu prvi sastanak na kome su uz Boania bili prisutni i
slikovito izrazio oinuo ga iz dva teka mitraljeza. Nekako predstavnici taba Kninskog sektora. Zakljueno je da se
u isto vrijeme dva amca junodalmatinske flotile odbila su uspostavi taktika suradnja sa tabom Obalske komande
pokuaj njemakog iskrcavanja na Peljeac. Blizu Draa na Split, osobito u pogledu veza, zajednikog rada, signala i
Peljecu potopljen je parobrod Rab. inae svemu potrebnom. Do konanog rjeenja o
nadlenosti komandiranja zakljueno je da Obalska koman-
da Kninskog sektora ostane do daljnjeg podreena sektoru. preimenovana je u I pomorski obalski sektor, komande u
Gotovo u isto vrijeme kada je Boani doao na Ugljan, iz sjevernoj i srednjoj Dalmaciji u tabove II. i III. sektora, a
sjeverne Dalmacije je upuen jedan naoruani brod da izvi- Komanda junodalmatinske flotile bila je jezgro za novi, IV
di situaciju i uspostavi veze na splitskom i ibenskom pomorski obalski sektor. tab Mornarice je poeo s radom
podruju. Brod se 15. listopada vratio s neto materijala u 25. listopada na Hvaru i tu je ostao do 31. prosinca 1943.,
luci drelac (o.Paman) budui da je prije toga stigao do kada je preao na Vis.
Hvara i Visa. Uspostavljena veza s mornarikim odredom tabovi obalskih pomorskih sektora uspostavljeni su do
Raanac 23. listopada omoguila je veze s Komandom kraja listopada, osim u sjevernoj Dalmaciji gdje nije stigla
mornarice za Hrvatsko primorje i Istru, gdje je takoer zapovijest o formiranju Mornarice. U tom je vremenu za
upuen jedan naoruani brod. Taj se brod vratio 27. listopa- komesara Mornarice postavljen Petar Radovi. Poetkom
da nakon to je u Karlobagu uspostavio vezu s navedenom travnja 1944. u depresivnom stanju poinio je na Visu
komandom. Desetak dana poslije formiranja 8. korpusa samoubojstvo. Zamijenio ga je Dragia Ivanovi.
Vrhovni je tab naredbom od 18. listopada formirao Pred tabom Mornarice su tada stajali veliki zadaci. U
Mornaricu Narodnooslobodilake vojske i partizanskih kratkom je vremenu trebalo organizirati Mornaricu, ukljui-
odreda Jugoslavije. Za komandanta je postavljen pot- ti je u aktivan rad i rjeavati svakodnevna pitanja jer se u to
pukovnik Sreko Manola, za politikog komesara dr. Sergije vrijeme odvijaju borbe na obali i otocima. Posebno vano
Machiedo, a za naelnika taba Velimir korpik. pitanje bila su zajednika djelovanja sa saveznikim
Par dana kasnije Vrhovni je tab na intervenciju Vicka pomorskim snagama. U tom je pogledu jedna od prvih
Krstulovia izmijenio naredbu, te je 24. listopada izdao novu naredbi regulirala saobraaj na moru i ribarenje da bi se izb-
kojom se za komandanta postavlja potpukovnik Josip erni, jegli nesporazumi i gubici zbog saveznikog djelovanja.
Manola za pomonika komandanta, a naelnik taba je Uskoro se pokazalo da podjela obale na etiri sektora
postao Uro Mardei. Istom naredbom odreena je i oper- nije bila najpovoljnije rjeenje. Zbog oblika obale i
ativna podinjenost Mornarice tabu 8. korpusa. nemogunosti odravanja signalne veze komandiranje nije
tab Mornarice je nakon uspostave odmah odrao u uvijek moglo biti uspjeno; osim toga i sektori su bili vei, pa
Livnu zajedniki sastanak sa tabom 8. korpusa. Na sastanku je tab Mornarice naredbom od 10. studenog 1943. podije-
su utvreni zadaci Mornarice, a prvenstveno da treba od lio obalu na est pomorskih obalskih sektora (POS). Po
postojeih mornarikih komandi organizirati jedinstvenu novoj organizaciji sektori su izgledali ovako:
mornaricu. Na istom sastanku obala je podijeljena na pet POS (Transki) - od rijeke Soe do Limskog kanala,
pomorskih obalskih sektora i propisano njihovo organizaci- POS (Kvarnerski) - od Limskog kanala do rta Vranjak
jsko ustrojstvo. (jug-ist.od Jablanca),
Cjelokupna obala od Tria do Bojane podijeljena je na POS (Zadarsko-ibenski) - od rta Vranjak do rta aline
primorsko-istarski, sjevernodalmatinski, srednjodalmatinski, (jug-ist. od Rogoznice),
junodalmatinski i bokokotorski sektor. POS (Splitski) - od rta aline do sela Zaostrog,
Sektori su uz ui tab imali sekcije (operativnu, obavje- POS (Peljeki) - od sela Zaostrog do zaliva Robinzon
tajnu, za vezu, minersku i dr.) i operativne jedinice, flotile, (sjeverno od Cavtata) i
partizanske bataljune i obalsku artiljeriju. POS (Bokeljski) - od zaliva Robinzon do rijeke Bojane.
Meutim, neposredno nakon prve teritorijalne podjele Prvi i esti POS nisu bili uspostavljeni jer je teritorij ovih
tab Mornarice je poslije potpunijeg uvida u stanje na obali, sektora potpuno zaposjeo neprijatelj. Tako su u praksi osta-
poslije 26. listopada propisao novu organizaciju podjele la samo etiri koja su aktivno djelovala. Organizacija i
obale na etiri sektora. Kako su ve preko regionalnih rukovoenje sektorima bilo je veoma elastino. U sluaju
komandi postojala mornarika jezgra, uspostavljanje sekto- neprijateljskog djelovanja na jednom, tab bi se povlaio na
ra nije predstavljalo vee potekoe. susjedni i s tog teritorija dalje rukovodio borbom na svom
Mornarika komanda za Hrvatsko primorje i Istru teritoriju.
4. Organizacija Mornarice Inicijativu u ovim djelovanjima imala je uglavnom NOVH.
Drugu etapu karakterizira aktivnost najvie u zaleu
obalnog dalmatinskog ruba, a i na prostoru od Furlanije do
tab mornarice su sainjavali ui tab (komandant, Prokletija. Ova je etapa trajala u listopadu i studenom 1943-,
komesar, pomonik komandanta, zamjenik komesara, a u inicijativnom smislu pripada njemakim snagama.
naelnik taba i 2 oficira na slubi) i 10 odsjeka, (operativni, Trea etapa je faza borbe za dalmatinske otoke i trajala
za vezu, za minarstvo i zapreivanje, obalsku artiljeriju, je, ponegdje se vremenski podudara s drugom, do poetka
otoke partizanske odrede, pomorski saobraaj, ekonomski, veljae 1944. godine.
tehniki, sanitetski i sudski). U izvjetaju od 10. studenog Nijemci su operaciju Herbstgewitter (Jesenja oluja),
1943. u tabu mornarice je od 36 formacijom predvienih koje su dijelovi 7.SS divizije s ojaanim dijelovima 118.
osoba na slubi se nalazilo samo 14, ali je tab krajnjim divizije, otpoeli iskrcavanjem 23. listopada na Peljeac, a
naprezanjem ipak funkcionirao. to je prisililo 13. brigadu na povlaenje. tab 26. divizije
Organizacija pomorskih obalskih sektora (POS) bila je odmah je brodovima IV. POS-a uputio 1. dalmatinsku
slina. Umjesto odsjeka u sektorima su djelovale sekcije brigadu da zaustavi prodor Nijemaca. Prodor Nijemaca je
(operativna, obavjetajna, intendantska, tehnika i za zaustavljen, a Peljeac je postao poprite tekih borbi.
pomorski saobraaj) i referenti (za vezu, minarstvo i zaprei- Usporedo s operacijom Herbstgewitter Nijemci
vanje, obalsku artiljeriju, otoke partizanske odrede, sudst- zapoinju operaciju Landsturm (Oluja na kopnu) s ciljem
vo i sanitet). Osnovne udarne snage POS-a inili su otoki zauzimanja Makarskog primorja. Karakteristino je da se u
partizanski odredi, obalska artiljerija i sektorske flotile. narednim borbama izrazito istie uloga novoformirane
tab mornarice je osobito inzistirao na jaanju sek- Mornarice NOVJ.
torskih flotila. Koriteni su obalski i ribarski brodovi manjim Da bi postigli iznenaenje i odvratili panju taba 26.
zahvatima naoruani i adaptirani za rat na moru. Brodovi su divizije na drugu stranu, Nijemci su poduzeli diverzantsku
bili nositelj borbe na moru, a tab mornarice je direktivama akciju (Seeruber) na partizansku obalsku bateriju kod
usmjeravao njihov rad. Flotile su ofenzivno djelovale na Milne na zapadnom dijelu Braa. Borbe u Makarskom pri-
sigurnosti vlastitih pomorskih komunikacija, ometanja morju nastavljene su do sredine studenog. Nijemci su po
neprijatelja u koritenju mora za vlastiti saobraaj i u surad- cijenu velikih gubitaka uglavnom uspjeli da zaposjednu
nji s obalskom artiljerijom i otokim partizanskim odredima obalu od luke Ploe do Splita, ali su otoci i dalje ostali u
osiguravale osloboeno podruje od neprijatelja. rukama NOVH.
Formiranje taba mornarice nije ostalo nezapaeno Na njima su bile snage 26. divizije i Mornarica, te
neprijateljima. Ve 6. studenog njemaki komandant Nijemci jo uvijek nisu mogli uspostaviti duobalnu
Admiral Jadrana dobio je izvjetaj o uspostavljanju komu- pomorsku komunikaciju, kao ni pouzdan sistem protude-
nistike ratne mornarice. Njegovo reagiranje je bilo otro i santne obrane.
kratko ...komunistiku ratnu mornaricu ve u svom prvom Ipak radi pogorane situacije tab 26. divizije je uz sug-
1
zaetku unititi... . lasnost taba 8. korpusa odluio napustiti obranu Peljeca
U trci k obali, poznatoj kao operacija Achse, Nijemci su kako bi mogao intervenirati u Makarskom Primorju. U noi
teite svojih aktivnosti usmjerili na obalsko i otono podru- 10/11. studenog mornarike snage V. POS-a prevezle su
je Dalmacije. U otporu kojeg je pruio 8. korpus dolo je do dijelove 1. i 3. dalmatinske brigade u Podgoru, a cijelu 13.
estokih sukoba koji su po ciljevima i angairanim snagama brigadu u Korulu. Stanovnitvo Peljeca se takoer
imali karakter operativnih djelovanja s izrazitim etapama: povlailo. Krenulo je u zbjeg naputajui svoje domove
Prva je etapa izbijanje Nijemaca u najvanije luke na pred najezdom neprijatelja.
obali motoriziranim snagama prvog ealona. Ta je faza tra-
jala na sjevernom Jadranu do kraja rujna, a u Dalmaciji,
Crnoj Gori i do poetka, odnosno sredine listopada 1943. ' Ratni dnevnik Admiral Jadrana 6.11.1943.
Da bi se olakalo izvlaenje na sjever okruenih snaga ostali u rukama NOVH. Zahvaljujui Mornarici sauvana je
26. divizije, tab 8. korpusa je s ostalim divizijama vrio pri- iva sila i osiguran je manevar snagama 8. korpusa, a pravac
tisak na neprijatelja. Meutim, proboj 26. divizije u toku za dotur i evakuaciju prebaen je u sjevernu Dalmaciju.
dvije uzastopne noi 14/15. i 15/16. studenog nije uspio, pa
time ni prodor prema Aranu.
5. Povlaenje na otoke
Poslije zauzimanja obale Nijemci nisu bili u mogunosti
nastaviti s ofenzivnim operacijama. Potrebno je bilo pre-
Budui da vie nije postojala mogunost proboja prema grupirati snage i pripremiti se za posjedanje otoka.
unutranjosti, tab 26. divizije odluio se prebaciti na otoke Zaposjedanje osvojenog obalnog podruja od Splita do
i zatraio pomo Mornarice. Prvu telefonsku depeu primio ua Neretve omoguilo je otvaranje duobalne pomorske
je tab Mornarice u 12,50 sati 15. studenoga. Depea je komunikacije, ali neposredna opasnost za pomorski sao-
glasila: ...Situacija ozbiljna. Treba pripremiti brodove, ali s braaj bile su obalske baterije koje su u partizanskim ruka-
pratnjom... ma na otocima Hvaru i Brau onemoguavale prolaz nje-
Ubrzo je stigla nova koja je ukazivala na svu ozbiljnost. makim brodovima.
Naveer u 22,40 stigla je depea koja je bila dramatina: Osim toga zbog prisustva partizana na otocima ostala je
...Kod nas situacija kritina. Mi smo odluili da se prebacimo iroka brea u itavom sistemu njemake protudesantne
na otoke. Treba nam prebaciti pet tisua ljudi... Ouo shvatite obrane.
2
hitno... jer nam predstoji unitenje... Ve se povlaimo . Zamisao Nijemaca da e borbama u Makarskom pri-
U noi 16/17. studenog prevezeni su na susjedne otoke morju unititi partizane nije se ostvarila. tovie, pravac
I. 9. i 11. brigada, te Mosorski, Makarski, Imotski i povlaenja na otoke iznenadio je i same Nijemce, te poto
Neretvanski partizanski odred. Evakuiralo se pod izvanred- ni ovaj put operacija Achse nije provedena do kraja, pred-
no tekim uvjetima. Zatitnice su se povlaile pod borbom i stojala je borba za otoke, odnosno njena trea faza.
ukrcavale na brodove u dometu pjeadijske vatre Nijemaca. Nijemci su do kraja studenog 1943. zaposjeli otoke sjev-
Isplovljenje brodova Nijemci su tukli artiljerijom i minoba- erne Dalmacije dijelovima 114. i 264. divizije uz sudjelovan-
caima. U kanalu je bjesnilo orkansko nevrijeme koje je je jedne krstarice (Niobe), jednom torpiljarkom i dva
ometalo plovidbu i od posada zahtijevalo krajnje napore i patrolna broda.
vjetinu u upravljanju brodovima. Poslije ienja otoka u sjevernoj Dalmaciji Nijemci su se
Ipak zalaganjem Mornarice evakuacija je uspjeno vratili na obalu, a radi osiguranja pomorskog saobraaja
provedena. Nakon prebacivanja na otoke 1. i 11. brigada uspostavljeni su manji garnizoni na otocima Ugljanu i
razmjetene su na Hvaru. Na Brau i olti nalazila se 12. Pamanu.
brigada, a Korulu i Mljet zaposjela je 13. brigada. Ove su Ubrzo su se snage II. POS-a vratile na svoj teren i
brigade organizirale obranu otoka, a 9. brigada je preko obnovile aktivnosti.
olte prebaena na kopno u sastav svoje divizije. Dok su Nijemci planirali da zaposjednu otoke srednje i
Time su Nijemci zauzeli cijelo Makarsko primorje, a june Dalmacije, stjecajem okolnosti i tabovi NOVH
obranu je preuzela 118. lovaka divizija. Zauzimanjem istovremeno su razmotrili mjere za njihovu obranu. Obrana
Makarskog primorja Nijemci su presjekli komunikaciju za
snabdijevanje 8. korpusa koja je ila pravcem Vis-Hvar-
Podgora-Arano-Livno. 2
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu
Nijemci su postigli taktiki uspjeh, ali su otoci i dalje Jugosl. naroda, T-8, Knj.l., str.43.
otoka nije dolazila u pitanje, ve samo koje otoke braniti i Otoke su zajedniki branile kopnena vojska i Mornarica,
kako ih obraniti? to se odraavalo u sastavu tabova. Ovolike organizacijske
U poetku je prevladalo miljenje da se svi znaajniji izmjene u dosta kratkom vremenu, (neke i nisu stupile na
otoci brane. Ova se odluka zasnivala na dotadanjim u koji- snagu), bile su rezultat brze izmjene ratne situacije kada se
ma je Mornarica omoguila da se vri manevar snaga pre- u kratkom vremenu teilo najboljim rjeenjima.
vozei jedinice na ugroena podruja, ili njihovo izvlaenje. tab Mornarice i Glavni operativni tab su istovremeno
Nadalje, dranje otoka ometalo je tijek neprijateljskih davali upute za taktiku upotrebu snaga i organizaciju
pomorskih komunikacija te istovremeno omoguavalo obrane. Obrana otoka nije se smjela zasnivati na linijskom,
prekomorski dotur saveznike pomoi NOVJ. Snane parti- ve uspostavljanjem predstraarskih poloaja na moguim
zanske snage na otocima vezale su Nijemce za obalu jer su pravcima desanta i s dranjem dobro postavljenih rezervi
te snage mogle prijei preko kanala i ponovno zaposjesti na povoljnim manevarskim pravcima unutar otoka.
obalni rub. Drugo pitanje koje su rjeavali tabovi NOVH Uvale podesne za iskrcavanje zapreivane su minskim i
bio je nain obrane otoka. ianim preprekama i branjene automatskim orujima, arti-
Dan ranije nego su se Nijemci iskrcali, 19. studenog, na ljerijom i minobacaima. Teite obrane bilo je na komu-
otok Drvenik, tab Mornarice je izdao direktivu da se formi- nikacijskim pravcima to su s obale vodili u unutranjost
raju operativni tabovi za obranu otoka. otoka. Ipak ova koncepcija nije bila dosljedno provedena, te
tabovi Splitskog i Peljekog pomorskog obalskog sekto- je u sistemu obrane prevladavao linijski raspored.
ra trebali su zajedno sa tabom 26. divizije (za Peljeac, Operativni tabovi su bili posebna forma organizacije prois-
Korulu, Mljet i Lastovo) i tabom 12. brigade (za Drvenik, tekle iz jedne nove situacije kada su se morala traiti nova
oltu, Bra, Hvar i Vis) formirati zajednike tabove. rjeenja uz istovremenu njihove provjere u borbenoj praksi.
Nekoliko dana kasnije tab 8. korpusa je (12. studenog) Obrana se otoka nije zasnivala iskljuivo na pasivnom pos-
naredio tabu Mornarice da zajedno s 12. i 13. brigadom jedanju. Preduvjet uspjene obrane bila su aktivna djelo-
preuzme obranu otoka. Ove su brigade stavljene pod vanja, te su i direktive viih tabova usmjeravale na prepade
operativnu komandu Mornarice jer je tab korpusa imao u na okupirane susjedne otoke i obalu.
planu da se ostale snage divizije probiju u unutranjost
Dalmacije. Tako je Mornarica dobila zadatak da bude
nositelj obrane otoka, o emu se u tabu jo ranije
raspravljalo. 7. Baza Mornarice NOVJ u Italiji
etiri dana kasnije 16. studenog, tab Mornarice izdao je
naredbu o formiranju Operativnog taba za obranu srednje
i junodalmatinskih otoka. Operativni su tab sainjavali U situaciji kada su zapadni saveznici zauzeli junu Italiju,
tab Mornarice i naelnik taba 26. divizije. a poto je formirana Mornarica NOVJ, postavilo se pitanje
Otoci su podijeljeni na tri operativna sektora: odravanja pomorskih veza izmeu osloboene dal-
olta-Bra, Hvar-Vis i Korula-Mljet-Lastovo. Operativne matinske obale i otoka sa saveznicima u junoj Italiji.
tabove sektora inili su predstavnici kopnene vojske i Najprije je tamo djelovala Delegacija NOVJ u Bariju, s dr.
Mornarice. Meutim nepovoljan razvoj situacije na Sergijem Makijedom na elu. On je zapovijeu od 27. pros-
Makarskom primorju i povlaenje snaga s kopna na otoke inca 1943. u talijanskoj luci Monopoli formirao Bazu NOVJ,
uvjetovala je da se i prije nego se ova organizacija i razvila koja je imala tab, tri odsjeka (nautiki, ekonomski i tehni-
uspostavi nova. Formiran je Glavni operativni tab kojeg su ki) i dvije samostalne ete (jednu i straarsku) i sanitet.
sainjavali komandant i komesar 26. divizije i komandant i Tijekom veljae 1944. pri njoj je organizirana Baza Ratne
komesar Mornarice. Za oltu i Bra ostao je jedinstven tab, Mornarice NOVJ. Baza se prvenstveno bavila prihvatom i
a za Hvar, Vis i Korulu formirani su posebni operativni transportom materijalnih sredstava iz saveznike pomoi, ali
tabovi. i poslovima mornariko-tehnike slube, posebno
popravkom i remontom brodova. Premda je inila sastavni parobroda. Meutim, bilo je dosta nerazumijevanja. O tome
dio Mornarice NOVJ, ona je bila u organskoj vezi s Bazom su razgovarali maral Tito i predsjednik izbjeglike kralje-
NOVJ u Bariju, posebno zbog transporta prekomorskih i vske vlade dr. Ivan ubai na Visu, a onda maral Tito o
drugih brigada i zbog evakuacije zbjega i ranjenika s dal- tome je razgovarao s britanskim premjerom W Churchillom
matinskih otoka. Baza je Mornarice NOVJ ponikla iz Baze u Caserti. Postignuti su neki dogovori, ali bez uspjeha.
NOVJ u Bariju. Baza je pod kraj prosinca 1943. premjete- Pitanje prelaska Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije
na u Monopoli, a neki njeni dijelovi nalazili su se od definitivno je rijeeno tek poslije rata - 26. kolovoza 1945.,
Manfredonije na sjeveru do Monopolija na jugu (oko 110 dok je samo djelomino rjeenje iznueno 23. oujka 1945.
km udaljenosti). Baza je u cjelini bila sastavni dio Vojne mis- Baza Mornarica NOVJ i drugi organi NOVJ u Italiji
ije NOVJ pri Vrhovnoj komandi saveznikih snaga za postavili su i pitanje noenja zastave nove Jugoslavije na
Sredozemlje. svim brodovima koji su pripadali Jugoslaviji. Tek je 17.
Brojno stanje, lokacija i organizacija Baze Mornarice oujka 1944. na brodu Senga istaknuta jugoslavenska zas-
NOVJ na dan 25. svibnja 1944. vidi se u priloenoj tabeli. tava s crvenom petokrakom. Kasnije su to slijedili jo neki
Kasnije promjene bile su minimalne. Tako je Baza brodovi, kao npr. u Tarantu parobrod Srbin, koji je 23.
Mornarice NOVJ u Italiji neposredno podinjena Komandi oujka istakao novu jugoslavensku zastavu.
Baze NOVJ u Italiji. Komandant i komesar Baze Mornarice Zapaena je bila uloga Tehnikog odsjeka i tehnike sek-
NOVJ u Italiji bili su duni da najmanje jednom tjedno dodu cije Baze Mornarice NOVJ u Italiji. Od listopada 1943. do
na referiranje u Komandu Baze NOVJ u Italiji - Bari. Baza je listopada 1944. izvueno je i porinuto (dokovano i izdoko-
postupno rasla. Od 1.043 ovjeka, koliko je brojala vano) 113 brodova. U istom vremenu popravljeno je i
16.oujka 1944-, narasla je, ne raunajui radne bataljune, osposobljeno za plovidbu 146 brodova.
na 1.438 ljudi 1. srpnja 1944-, a 15. sijenja 1945. imala je Budui da je Kninskom operacijom osloboena cijela
samo 171 ovjeka. U nacionalnom pogledu sastav Baze Dalmacija, 18. prosinca 1944. tab Mornarice NOVJ izdao
inili su preteno Hrvati (85,39%), Slovenaca je bilo 11,68%, je nareenje da se rasformira Baza Mornarice NOVJ u
Na slubi Baze Mornarice NOVJ u Italiji poetkom Monopoliju, a osnovane su luke kapetanije u Monopoliju,
sijenja 1944. nalazio se ukupno 41 brod. Od toga je bilo 11 Manfredoniji, Barleti i Bariju. Oni su preuzeli poslove s
parobroda, 14 motornih jedrenjaka i 6 motornih brodova. brodovima i posadama i drugim djelatnostima na relaciji
Ukupna tonaa nosivosti parobroda bila je tada 7.480, a plovidbe od Italije za Dalmaciju i o povratku za Italiju. Iz izv-
motornih jedrenjaka 3.115, ukupno 10.595 tona. jea Luke kapetanije NOVJ Monopoli od sredine sijenja
Mogunost jednokrakog prijevoza ljudstva parobrodima 1945. vidi se da je potpuno rasformirana Baza Mornarice
bila je 5.000 osoba, a motornim jedrenjacima 3.500 osoba. NOVJ u Italiji i da se prelo na formaciju i rad Luke
Od 15. listopada 1943. do 31. studenog 1944. prevezeno kapetanije.^
je morskim putem iz Italije u domovinu - za NOVJ U svakom pogledu postojanje i djelovanje Baze
19.574,24 tone tereta, za britanske jedinice u Jugoslaviji Mornarice NOVJ u Italiji bilo je od koristi i snano je djelo-
10.255,94 tone tereta. Najvie je prevezeno hrane 11.077,23 valo na ofenzivne sposobnosti 8. korpusa tijekom rata.
tone, duhana 23,56 tone, oruja i municije 3.555,93 tone,
odjee (pokrivaa) i obua 855,04 tone, oprema 191,16
tona, pogonski materijal 3.323,10 tona, tehniki materijal
471,72 tone, sanitetski materijal 43,98 tona, signalni i mater-
ijal za vezu 32,52 tone. Ukupno 19.574,24 tone. 3
Krajem 1943. i poetkom 1944. poeli su sa saveznicima 3
Arhiv VII,k 2095, reg.br. 612.
4 Podaci preuzeti iz saopenja dr.sc. Miroslava Ujdurovia podnijetog
pregovori o predaji naeg brodovlja koje su saveznici zatek-
1.3.1985. u Lori kod Splita na znanstvenom skupu
li u lukama Italije. Tamo se nalazilo, medu drugim brodovi-
Jugoslavenska mornarica u zavrnim operacijama za osloboen-
ma, i 15 parobroda razne tonae, ali ispravnih samo osam je Jugoslavije.
Prilozi
vojnika-mornara
Mjesto Jedinica Oficira Podoficira muki enske
U proljee 1945. nalazili su se u sastavu njemakih utvrenju Tovar, 5 baterija topova 76, 80 i 90 mm. Ukupno
pomorskih snaga na Jadranu: 2.835 vojnika. Posade na otocima nisu imale sredstva koja bi
1 razara naoruan sa 6 topova 120 mm i 4 pa topa im omoguila uzajamno podravanje i manevar snagama.
37 mm, Vatreni poloaji baterija nisu bili organizirani za samoobranu.
4 velike topiljarke svaka sa 3 topa 100 mm i 2 pa topa Minske prepreke postavljene su u Velebitskom kanalu,
37 mm, juno od Karlobaga, Grgurovskom kanalu radi zapreivanja
do 19 torpednih amaca tipa S, prilaza Velebitskom kanalu, u Kvarneriu i oko Loinja, u
14 patrolnih amaca tipa E, Kvarneru i u Rijekom zaljevu, i u njegovim prilazima s juga.
3 male podmornice, Poloeno je ukupno vie od 3.000 morskih mina, usidrenih i
7 minolovaca,. na dnu leeih. Prepreke su bile poloene tako da sprjeava-
30 i vie artiljerijskih desantnih motornih mauna tipa ju prilaenje Kvarneriu i Kvarneru s otvorenog mora i s juga
F, svaka sa 3 pa i vie topova 88 mm i 20 mm, iz Virskog mora. U isto vrijeme one su onemoguavale
do 15 dvotrupnih desantnih motornih splavova tipa manevar njemakih pomorskih snaga u tim vodama i prisi-
SF, ljavale ih da plove odreenim plovnim rutama. Baterije
do 24 desantna jurina amca za pjeadiju tipa I-Boot, obalske i kopnene artiljerije na otocima i na obali Istre titile
komada malih borbenih sredstava s 20 eksplozivnih su minske prepreke, prilaze glavnim lukama na otocima i na
amaca, i kopnu, i mjesta pogodna za vrenje desanta.
9 patrolnih amaca Ratne mornarice NDH. Njemaka avijacija nije djelovala u zranom prostoru
Hrvatskog primorja i Istre.
Njemake pomorske snage oslanjale su se na Rijeku, Poslije osloboenja nae obale od Bojane do zakljuno
Pulu, Trst i Mali Loinj. Ravnih kotara, reorganizirala se Jugoslavenska mornarica
Protivdesantna obrana Hrvatskog primorja poivala je (JM). Formirala je tri pomorske komande, za sjeverni i juni
na posjedanju otoka i obale, na vatri obalskih topova i topo- Jadran, u ulozi pomorsko-operativnih organa JM, za tri
va kopnene artiljerije i na zatvaranju prilaza otocima i obali karakteristina bazena Jadrana. U sastavu pomorskih
preprekama od morskih mina. komandi nalazile su se pomorske obalske komande kao
Na otocima su se nalazili njemaki garnizoni: na Pagu regionalni izvrni organi. Komandno mjesto Pomorske
345 vojnika pod zatitom baterije poljskih topova 105 mm, komande sjevernog Jadrana (PKSJ) nalazilo se u Zadru.
na Vidovcu iznad Karlobaga: na Rabu 528 vojnika i 3
obalske baterije s ukupno 13 topova 120 mm; na Krku 782
1
Komandant Jugoslavenske mornarice
vojnika i dvije baterije poljskih topova 90 mm; na Cresu i 2
lanak preuzet iz knjige Zavrne operacije za osloboenje
Loinju 1.180 vojnika, baterija od 4 obalska topa 156 mm na Jugoslavije, Beograd 1986, str. 472-481.
Operativne snage JM orijentirane su u pravcu komandanta JM i komandanta PKSJ u Knin, da ih upozna s
Hrvatskog primorja i Istre. Formirani su Kvarnerski pomors- opim planom zavrnih operacija, s namjerama taba 4.
ki sastav (KPS) i Kvarnerski odred mornarike pjeadije armije i sa zadacima koji se predviaju za JM. Dogovorili su
(KOMP). Oba su podinjena PKSJ. U Kvarnerskom se da se PKSJ pridade 4. armiji i da sudjeluje sa 9. divizijom
pomorskom sastavu nalazila se flotila od 4 naoruana broda u prvoj etapi likoprimorske operacije, u desantima na
(NB) .flotila od 11 patrolnih amaca (P), flotila od 5 desant- otoke Pag i Rab. Zatim, u drugoj etapi, da sudjeluje s 26.
nih motornih splavova (DMS) 8 motornih jedrenjaka (m/j) i divizijom u desantu na otok Krk i, najzad, sa 9. i 26. diviz-
bolniki brod. Kvarnerski odred mornarike pjeadije imao ijom u desantu na otoke Cres i Loinj. Za desant u Istru odlu-
je 6 bataljuna mornarike pjeadije, vod za vezu, artiljerijski ka e se donijeti kasnije.
divizion u kojem se nalazila baterija od 4 brdska topa 75 mm Izvrena je podjela odgovornosti za izvrenje zadataka
i odjeljenje od 2 poljska topa 105 mm. izmeu komandanta 9. divizije i komandanta PKSJ. Prvi je
U sastavu PKSJ nalazio se i Minerski odred s 4 leuta, od odgovarao za borbu na otocima i na kopnu, a drugi za ukr-
kojih dva s motorom, za protuminsko izvianje i uklanjanje cavanje, prevoenje i iskrcavanje desanata, za njihovo osig-
morskih mina. uranje prilikom prevoenja i za podrku vatrom naoruanih
Odnos snaga izmeu vlastitih i neprijateljskih bio je za brodova; zatim za organizaciju suradnje s pomorskim i
nas jako nepovoljan. Nae plovne snage bile su inferiorne u zranim snagama saveznika i sa Sastavom jugoslavenskih
odnosu na njemake. Odnos u snagama KoV bio je povo- pomorskih snaga u inozemstvu koji je bio pod njihovom
ljan, jer je izoliranost njemakih posada na otocima, bez komandom.
mogunosti uzajamnog podravanja, omoguila njihovo Poslije informacija primljenih u tabu 4. armije, koman-
unitenje redom. dant JM shvatio je da je zadatak JM u zavrnim operacija-
Saveznike pomorske snage, Komanda britanskih ma: da surauje na primorskom krilu Armije u ovladavanju
Obalnih snaga nalazila se u Anconi, isturenoj manevarskoj otoka Hrvatskog primorja i Kvarnera i u nastupanju uz
bazi. U sastavu Obalskih snaga nalazile su se flotile torped- obalu; da osigura bok i pozadinu 4. armije koji se oslanjaju
nih motornih amaca (MTB), motornih topovnjaa (MGB), na obalu; da vri dotur morem materijalnih i borbenih sred-
patrolnih brodova i amaca (ML); desantni brodovi za stava i rezervi u ljudstvu; da organizira obalsku obranu i
pjeadiju (LCI), tenkovi (LCT) i artiljerijska podrka (LCG), zatiti obalu i obalne vode od moguih intervencija.
jurini desantni amci (LCP), desantni amci za mehanizaci- Podinio je PKSJ komandantu 4. armije, a Pomorskim
ju (LCVP), i flotila od 8 motornih topovnjaa iz sastava komandama srednjeg i junog Jadrana naredio da orga-
jugoslavenskih pomorskih snaga u inozemstvu, i to izb- niziraju obalsku obranu, urede vatrene poloaje obalske
jeglike vlade u Londonu. Ukupno oko 80 plovnih jedinica. artiljerije, organiziraju slubu osmatranja, obavjetavanja
Od tih snaga bilo je u Zadru, poetkom oujka, 3 desantna veze; da razminiraju plovne rute i luke; da uspostave i
broda za artiljerijsku podrku, do 5 desantnih tenkonosaca, odravaju redovan pomorski saobraaj i luku slubu; da
i do 5 motornih topovnjaa i lukih patrolnih amaca. U organiziraju obnovu luka, izvora energije i distribucione
Anconi se nalazio britanski komandant sjevernog Jadrana mree, brodogradilita, industrijskih postrojenja i cjelokup-
(SNONA), a na britanskoj krstarici Colombo, usidrenoj pred ne infrastrukture.
Zadrom, nalazio se britanski komandant Zadra (COZA). Komandant JM prikljuio se tabu 4. armije u Graacu i
Saveznike pomorske snage imale su neosporivu pre- kretao se s njim do Postojne. Bio je povezan sa tabom u
vlast u zraku nad cijelim jadranskim ratitem. Splitu i sa tabom PKSJ radio-mreom 4. armije.
Generaltab Jugoslavenske armije nije obavijestio Uestvovao je u planiranju operacija vezanih za pomorske
Komandu JM o formiranju 4. armije, njoj susjedne jedinice, desante na otoke i Istru. Kada su jedinice 4. armije izbile
niti je upoznao JM sa zadacima koji su proizlazili iz plana pred Trst, prikljuio se tabu 20. divizije u Opinama i 2.
zavrnih operacija. svibnja otiao je u grad da se upozna sa stanjem u luci i
Sredinom oujka, komandant 4. armije pozvao je pomogne pri uspostavljanju Pomorske obalske komande
Trst. Poslije osloboenja postavljen je za komandanta grada U lukoj kapetaniji osloboenog Karlobaga zaplijenjena
Trsta, a za politikog komesara Franc toka. U vezi s je pomorska karta Kvarnera i Kvarneria s ucrtanim min-
tekoama oko uspostavljanja demarkacione linije izmeu skim preprekama i plovnim rutama. Pruila je dragocjena
snaga JA i anglo-amerikih, prisustvovao je sastanku obavjetenja za izvoenje daljnjih operacija na tom
komandanta 4. armije sa saveznikim generalima podruju.
Morganom i Hardingom u Triu 5. svibnja 1945. Na sas- Poslije osloboenja Karlobaga flotila naoruanih brodo-
tanku je, izmeu ostalog, predloeno obrazovanje zajed- va osiguravala je nastupanje 2. brigade 9. divizije obalskom
nike Pomorske vojne uprave Transkog zaljeva i luke komunikacijom prema Jablancu. Artiljerijski divizion 9.
Trsta. Sporazum nije postignut. Poslije uspostavljanja divizije od tri baterije brdskih topova 75 i 76 mm i baterije
saveznike vojne uprave, Pomorska obalska komanda protutenkovskih topova nije mogao pratiti nastupanje 2.
povukla se iz Trsta 12. lipnja 1945. brigade, pa je desantnim splavom prebaen u zaljev Prizna,
Desant na otok Pag. Plan ukrcavanja trupa na brodove 13 km juno od Jablanca. Odigrao je znaajnu ulogu u
bio je izraen na osnovi desanata koje je 26. divizija izvrila oslobaanju Jablanca.
na otoke srednje Dalmacije. Trupe 9. divizije prikupile su se Desant na otok Rab. Iskustva steena u desantima na
na mjestima ukrcaja prema planu. No, ukrcaj je trajao 3 sata otok Pag koritena su u pripremi desanta na otok Rab, pa
due od planiranog vremena, stoga se zakasnilo s iskrcajem nije dolo do zakanjenja. Iskrcavanje na zapadnom dijelu
i zauzimanjem polaznih poloaja za napad, uspostavljanjem otoka kasnilo je zbog vjetra (juga) i valova uz obalu. Dobar
komandnog mjesta brigade, artiljerijske osmatranice i veze dio boraca bolovao je od morske bolesti pa se nije mogao
izmeu njih. Razlog zakanjenju: neizvjebanost jedinica u samostalno iskrcati na desantni splav i prei na obalu.
ukrcavanju na brod i pri iskrcavanju. Bilo je ak i izvjesnog Informacija obavjetajaca da postoji put do mjesta iskrcaja
ispoljavanja straha i zaziranja od ukrcavanja, to se uspjelo baterije 75 mm do mjesta Raba nije bila tona. Baterija se
otkloniti uvjeravanjima. morala ponovno ukrcati na desantni splav i prebaciti u za-
Izbor mjesta artiljerijske osmatranice bio je lo. Baterija ljev Barbat.
brdskih topova 75 mm nije uspjela vriti artiljerijsku Pri izboru plovnih ruta za desantnu kolonu koja je
pripremu napada, niti pak da ga podrava. Tek je drugog krenula iz Novalje na Pagu za rt Kalifront na Rabu nije
dana desanta uspjela otkloniti nedostatke. koritena karta minskih prepreka zaplijenjena u Karlobagu.
Dva bataljuna mornarike pjeadije oslobodili su prvog Desant je plovio preko minskih prepreka u Kvarneriu.
dana desanta do 9 sati mjesto Novalju i izvrili postavljeni Zbog malog gaza plovnih sredstava nije bilo gubitaka od
zadatak. Ostali su se u mjestu i odmarali se, umjesto da se udara u morsku minu.
upute u pravcu mjesta Paga, koje je bilo udaljeno svega 20 U osloboenom Rabu dolo je do trvenja u pogledu
km, i da uestvuju u napadu na njemaki garnizon koji se smjetaja tabova koji su preli iz Paga u Rab, to ukazuje na
uporno branio. Razlog: komandiranje snaga nije bilo objed- potrebu da se i to predvia planom operacije.
injeno, niti je postojala radio-veza izmeu napadnih kolona U desantu na otok Rab uestvovalo je 8 bataljuna
desanta. Budui da radio-veza nije bila uspostavljena ni s pjeadije i 5 artiljerijskih baterija, s ukupno 3-434 borca.
plovnim sredstvima, to su se ona mogla koristit samo kako je Njemaka posada je brojala 528 vojnika. Odnos snaga bio je
bilo predvieno planom, a ne kako je to zahtijevala situacija. I : 6,5 u korist napadaa.
Prevoenje i osiguranje desanta izvreno je sa 4 motorne Neposredno osiguranje 4. desantnog odreda vrila je
jedrenjae, 4 motorna splava i 3 patrolna amca. Posredno grupa od 1 naoruanog broda i 2 patrolna amca. Posredno
osiguranje u Velebitskom kanalu juno od Karlobaga vrila osiguranje vrila je flotila motornim topovnjaa iz Sastava
je flotila naoruanih brodova (3 NB i 2 P). Prevezeno je jugoslavenskih pomorskih snaga u inozemstvu grupom od 2
ukupno 1.850 boraca. Budui da je njemaki garnizon na topovnjae u Velebitskom kanalu izmeu otoka Goli i
otoku imao 345 vojnika, odnos u snagama bio je 1 : 5,4 u Kopna, i grupom od 4 topovnjae juno od otoka Plavnik
korist desanta. radi zatite iz pravca Srednjih vrata.
Poslije desanta na otok Pag primijeeni su ivlji pokreti jainu od 1.180 vojnika. Odnos snaga bio je 1 : 4 u korist
njemakih pomorskih snaga baziranih u Rijeci. Nou 9/10. napadaa.
travnja britanska grupa od 3 motorne topovnjae i 1 Kada je otpoela borba na Cresu i Loinju, nou 20/21.
motorne torpiljarke naila je pred ulazom u zaljev Raa na travnja, evakuirano se iz Rijeke konvoj od 40 brodova i
istarskoj obali na desantne motorne maune tipa F. plovila i uputio se plovnom rutom du istone obale Istre u
Torpiljarka je lansirala torpeda koja su primijetili Nijemci. Pulu i Trst. U Rijeci je ostalo nekoliko desantnih motornih
Zaustavili su tenkonosce i torpeda su promaila. Otvorili su mauna tipa F naoruanih artiljerijom i minopolagaa.
estoku vatru iz topova 88 mm i natjerali britansku grupu na Desant na istonu obalu Istre. U Istru je trebalo prebac-
povlaenje. Naredne noi 10/11. travnja, grupa od 2 iti 10400 boraca, 1620 konja, 600 zaprenih vozila, 25
motorne torpiljarke naila je u Planinskom kanalu na 3 motornih vozila, 4 tenka, 2 oklopna automobila i 1.350 tona
motorne maune F u pratnji 2 patrolna amca. Prela je u opreme i materijalnih sredstava. Komanda sjevernog
napad, ali je bila odbijena tekom artiljerijskom vatrom. Jadrana raspolagala je samo sa 5 motornih splavova i 6
S obzirom na te dogaaje britanske Obalske snage motornih jedrenjaa. Zbog pomanjkanja brodskog prostora
postavile su u noi 11/12, travnja kada se krenulo u desant komandant JM naredio je komandantu PKSJ da rekvirira
na otok Rab, patrolnu liniju juno od Malih vrata, na ulazu sve plovne objekte u lukama Raba, Krka, Cresa i Loinja, i
u Vinodolski kanal. Grupa od 2 motorne torpiljarke i jedne da se obrati stanovnitvu apelom da dobrovoljno uestvuje
motorne topovnjae, opremljene radarom, na patrolnoj lin- u operaciji. Naoruani brodovi i patrolni amci prikupili su
iji, primijetila je na radaru, dva sata poslije ponoi, dva u toku noi, koja je prethodila iskrcavanju desanta, 7
objekta na odstojanju od 8 km. Torpedni amci preli su u motornih leuta i 40 leuta na vesla, i doteglili su ih u luicu
napad i potopili su jednu veliku torpiljarku. Druga je prek- Podbeli na sjeveroistonoj obali Cresa. Komandi mornarice
inula kontakt i povukla se brzo u pravcu Rijeke. u Splitu nareeno je da uputi u Podbeli transportne
Desant na otok Krk. Desant na otok 26. divizije i brodove koji nisu trenutno neophodni za dotur materijala
Kvarnerskog odreda mornarike pjeadije istie se zbog jedinicama 4. armije na kopnu.
dobre organizacije i brzog izvrenja. U prevoenju uestvo- Osiguranje prevoenja desanta iz Podbelog na istonu
valo je 14 motornih jedrenjaka, 5 motornih desantnih obalu Istre vrila su 3 naoruana broda i 1 patrolni amac,
splavova i 2 britanska tenkonosca. Neposredno osiguranje kao i minerska grupa od 2 motorna leuta s partizanskom
vrila je grupa od 3 naoruana broda i 5 patrolnih amaca. minolovkom.
Posredno osiguranje juno od otoka Plavnik i u Za dva dana transportna grupa ojaana je jo jednim
Vinodolskom kanalu juno od Malih vrata vrile su britanske motornim splavom i 6 motornih jedrenjaka, a osiguranje sa
Obalske snage. 2 patrolna amca i bolnikim brodom.
Njemaki garnizon na otoku Krku imao je jainu od 782 Kvarnerski odred mornarike pjeadije prebaen je u
vojnika. U desantu na otok iskrcano je 3.900 boraca. Odnos toku 28. i 29. travnja iz Malog Loinja pravo u Moeniku
snaga bio je 1 :5 u korist napadaa. Dragu. Uputio se odmah u pravcu Pule radi osloboenja
Desant na otoke Cres i Loinj. Komandant PKSJ nema grada i luke.
posebnih zapaanja. U prevoenju desanta uestvovali su: 2 Poslije zavretka iskrcavanja snaga 9. divizije u Istru,
motorna desantna splava, 13 motornih jedrenjaa i 5 bri- nareeno je Kvarnerskom pomorskom sastavu da otplovi u
tanskih desantnih tenkonosaca. Neposredno osiguranje Pulu i uestvuje s Kvarnerskim odredom mornarike
vrili su 2 naoruana broda i 3 patrolna amca. Neposredno pjeadije u savladavanju neprijateljevog garnizona koji se
osiguranje desantnih tenkonosaca vrili su brodovi Britanske uporno branio na poluotoku Muilu.
mornarice. U posrednom osiguranju pred Malim vratima Ujutro 1. svibnja vei broj brodova, medu njima mnogo
bio je 1 naoruani brod, a grupa britanskih motornih artiljerijskih desantnih motornih mauna tipa F, otplovio je iz
topovnjaa juno od Plavnika. Prevezeno je ukupno 4-586 Pule i uputio se du zapadne obale Istre prema Trstu. Poslije
boraca. Njemaki garnizon na Cresu i na Loinju imao je podne otplovilo je iz Trsta mnogo brodova u pravcu zapada,
a m e u njima dvije velike torpiljarke, torpedni amci, vie od 4. Njemaka avijacija nije podravala protudesantnu
dvadeset motornih m a u n a F, dvotrupnih splavova, jurinih obranu otoka. Prevlast u zraku nad cijelim J a d r a n o m imalo
desantnih amaca za pjeadiju, remorkeri i devet patrolnih je ratno zrakoplovstvo saveznika.
amaca Ratne mornarice NDH sa 500 vojnika. 5. Geografski raspored otoka i njihova meusobna udal-
Komandant JM naredio je 4, svibnja komandantu PKSJ jenost, odsutnost mogunosti da se posade otoka meusob-
da uputi sve naoruane brodove i patrolne amce u Trst. no podravaju, omoguili su slamanje p r o t u d e s a n t n e
Sutradan poslije p o d n e doplovio je u Trst patrolni a m a c P obrane po dijelovima, zauzimanjem otoka redom.
8, prva ratna plovna jedinica antihitlerovske koalicije. Za 6. Odnos izmeu snaga desanta i njemakih posada na
njim je stigla i glavnina Kvarnerskog pomorskog sastava, otocima bio je u prosjeku 1 : 5 u korist desanta. To ukazuje
dva naoruana broda i tri patrolna amca. na neracionalnu upotrebu snaga, to je imalo za posljedicu
Rano ujutro 2. svibnja uspostavljena je Pomorska obals- prenapetost ionako ogranienih desantnih plovnih sredsta-
ka komanda Trst. Ona je o d m a h otpoela s organizacijom va i transportnih brodova.
Luke kapetanije i pomorske policije radi nadzora nad 7. Izvianje otoka i prikupljanje podataka o zemljitu i
p r o m e t o m putnika i tereta u luci. komunikacijama prije izvrenja desanata nije zadovoljavalo.
Treeg svibnja povukao se njemaki garnizon iz Pule na 8. Do p u n o g izraaja dole su organizacione i strune
poluotok Muil, na kojem se u p o r n o branio. Predao se tek 7. sposobnosti rukovodilaca, pomorska i manevarska vjetina
svibnja sa 2.200 oficira i vojnika. posada brodova, naroito u nepovoljnim hidrometeo-
rolokim prilikama, spremnost otoana da pruaju potreb-
nu p o m o Armiji i, iznad svega, visoki borbeni moral sveg
Karakteristika pomorskih desanata ljudstva.
Pravac nastupanja u desantnoj operaciji, u cjelini, bio je
pravilno izabran. On je titio primorsko krilo i bok 4. armije
Taktiki i operativni pomorski desanti na otoke i omoguio, uglavnom, oslanjanje na vlastite snage.
Hrvatskog primorja imaju ovu karakteristiku: Nastupanje pravcem otok 1st - Loinj - Cres, radi obuh-
1. Trupe su iskrcavane na pogodnim, nebranjenim vata unutranjih otoka, ne bi bilo u skladu s o p o m situaci-
mjestima obale. Jugoslavenska m o r n a r i c a nije imala jom. S jedne strane, inferiornost snaga JM u odnosu na nje-
b r o d o v e koji bi mogli vriti artiljerijsku pripremu iskrcava- make pomorske snage zahtijevala bi jako angairanje
nja trupa i da ih podrava vatrom u uspostavljanju mosto- saveznikih snaga u planiranju i izvrenju desanta na jako
brana, to je n e o p h o d n o pri iskrcavanju desanta na bra- branjeni otok Loinj, a zatim na Cres, to bi se nepovoljno
n j e n u obalu. odrazilo na tempo operacija na kopnu zbog vremena
2. Svi desanti prevezeni su nou radi iznenaenja nepri- potrebnog za planiranje zajednikog desanta sa saveznici-
jatelja i izbjegavanja vatre obalskih artiljerijskih baterija pri- ma. S druge strane, njemake pomorske snage imale bi slo-
likom eventualnog prolaza kroz njihovu zonu djelovanja. bodu manevra u Velebitskom kanalu i ugroavale bi pri-
3. Izostala je protudesantna obrana u pretpolju, na morsko krilo i bok armije. Njihova brodska artiljerija bila je
moru, jer desanti nisu vreni iz pravca otvorenog mora, snana i raspolagala topovima 88 - 120 mm.
nego, tako rei, iz pozadine. Osim toga, minske prepreke Planiranje, izvoenje i k o m a n d i r a n j e u desantnim
(koje je neprijatelj poloio) onemoguavale su manevar operacijama bilo je zajedniko, skoro iskljuivo u osobnom
neprijateljskih i naih plovnih jedinica u Kvarneriu i u kontaktu komandanata i tabova svih kategorija. U jednom
Kvarneru. Imali su slobodu manevra samo u Velebitskom predavanju je komandant PKSJ, admiral Tomi, na v e o m a
kanalu, to su neprijateljeve plovne jedinice htjele koristiti u originalan nain prikazao stil komandiranja uoi desanta na
noi kada se prevozio desant na otok Rab. Zbog izrazite otok Krk, kada je komandant 4. armije izdao nareenje
inferiornosti brodova JM u odnosu na njemake plovne komandantu 26. divizije generalu Booviu i komandantu
jedinice, JM ne bi mogla osigurati izvrenje desanta. PKSJ Tomiu: Doli smo kod njega u tab poslije p o d n e u
tri sata. Prisustvovao je tamo i komandant Mornarice. Obrovca u Karlobag, Senj, Novi i Crikvenicu i, na kraju, u
Komandant 4. armije je samo pitao da li su n a m jedinice Rijeku. Vrila je dotur materijalnih sredstava brodovima iz
spremne za idua djelovanja. Mi kaemo da jesu, i on nare- odjeljaka armijske baze do divizija uz obalu.
di da 15/16. sa 26. divizijom i Kvarnerskim pomorskim Popuna ljudstvom jedinica 4. armije vrila se, uglavnom,
o d r e d o m izvrimo desant na otok Krk, uz naznaku mjesta mobilizacijom s teritorije Kosova i Makedonije. Vojni
iskrcavanja. Komandant desanta, general Boovi, koman- obveznici prikupljali su se u lukama Bar i Dra, odakle su ih
dant prevoenja potpukovnik Tomi. Imate li kakvo pitan- brodovi JM prevozili u sabirne centre u Dubrovniku i
je? Na izvrenje! Do 6 sati poslije p o d n e iznesite plan Trogiru. Iz njih su otpremljeni brodovima u luke Hrvatskog
upotrebe vaih snaga. Mi smo onda otili u tab kod druga primorja u Dopunsku brigadu Armije i na otok Rab, za pop-
generala Boovia i razradili plan, otili u 6 sati komandan- unu 9. divizije (oko 1.000 boraca). Ukupno je p r e b a e n o
tu Armije, on kae usvajam i bez m n o g o prepiske itava brodovima JM 17.625 boraca.
situacija je bila raiena. Zapovijest, izvjetaji, razraivan-
je u toku operacije, ve su onda imali iskljuivo povijesni
karakter, jer su to bila prepriavanja onoga to se u s m e n o Zakljuak
nareivalo... Okvirni planovi iskristalizirani su u koman-
d a m a jedinica koje su ga i same izvodile. Tako su planove
iskrcavanja - u k r c a v a n j a radili pomorski saobraajci, Uspostavljanjem Pomorske obalske k o m a n d e u Trstu i
komandanti flotila i plovnih odreda s komandantima briga- uplovljavanjem u luku brodova Kvarnerskog pomorskog
da i bataljuna ili eta, ako je neka od njih imala samostalan sastava, JM je izvrila zadatak o d r e e n planom zavrnih
zadatak i to na licu mjesta, u jedinici koja vri desant. Takav operacija. Zajedniko djelovanje Pomorske k o m a n d e sjev-
kontakt omoguavao je uvid u sve detalje, koje se inae, ernog J a d r a n a s jedinicama na primorskom krilu 4. armije u
stjeu glomaznim formularima i m n o g o puta predstavljaju desantnim operacijama na otoke Hrvatskog primorja i
zakanjenje u izvrenju o d r e e n o g zadatka. Kvarnera i u desantu na Istru, djelovanje JM u osiguranju
Takav stil i nain komandovanja utjecali su na uspjean neprekidnog snabdijevanja i dotura materijalnih sredstava
nain izvravanja zadataka, uprostili su i sveli izradu doku- jedinicama 4. armije, bilo je izvanredno uspjeno.
mentacije na najnunije, zbog ega je u tabovima bio Smatra se da su pomorske desantne operacije
potreban samo mali broj oficira. najsloenije zdruene operacije u kojima uestvuju kopnena
Uloga JM bila je znaajna u snabdijevanju jedinica 4. vojska, ratna mornarica i ratno zrakoplovstvo. Njihova
armije. Liki i primorski operacijski pravci raspolagali su racionalna i efikasna upotreba poiva na skladnom zajed-
samo s dva puta: jedan, malo bolji, vodio je Likim i Gackim nikom djelovanju.
poljem do Senja, a drugi, uzan i veoma vijugav i zaputen, Osnovu svakog zajednikog djelovanja ine razvijena
vodio je uz obalu mora od Obrovca do Senja i p o p e o se uz socijalna svijest i jedinstvena vojna doktrina prilagoena
obronke Velebita do kote 358. Uz to, prijevozna sredstva postojeim specifinim uvjeti pomorskog bojita i voenja
Armije bila su malobrojna i dotrajala, a nije bilo ni dovoljno rata u obalnom moru. Opi uvjeti za uspjeno djelovanje
ofera. Stoga je duobalska pomorska komunikacija dobila m e u vidovima i rodovima oruanih snaga su uvaavanje
na znaenju i postala v e o m a vana. Od pravovremenog osobnosti svakog od uesnika, m e u s o b n o povjerenje i
snabdijevanja tri divizije, koje su nastupale spomenutim uvaavanje linosti rukovodilaca, osobni kontakt i drugarski
pravcima i dotura hrane, municije i goriva, zavisio je tempo odnosi.
n a p a d n e operacije Armije. Ovi su se uvjeti stekli u izvoenju zavrnih operacija na
Komanda JM organizirala je i vrila dotur brodovima primorskom krilu 4. armije i osigurali njihov sjajan uspjeh.
materijalnih potreba iz Splita i ibenika u armijske baze u U zavrnim operacijama na primorskom krilu Armije
Zadru i Obrovcu. Pratila je napredovanje jedinica armije nije bilo negativnih sluajeva u zajednikom djelovanju
du obale i premjetala je armijsku bazu i njene odjeljke iz jedinica JM i 4. armije.
Prof. MIROSLAV URIN
S Visa je 27. listopada stigao u Split Oblasni NOO p r e h r a m b e n u situaciju naroda i osigurati dovoljne koliine
Dalmacije. h r a n e za jedinice 8. korpusa, Mornarice NOVJ i drugih
Na drugom zasjedanju Oblasne skuptine, odranom vojno-pozadinskih jedinica i ustanova.
12-13- listopada 1944- u Hvaru je bio izabran novi sastav Koliko je bilo teko stanje prehrane naroda govori in-
Oblasne skuptine od 74 lana i Izvrni odbor Oblasnog jenica da je od 1. travnja 1941. do 30. studenog 1944.
N O O od 17 lanova 2 . Za predsjednika Izvrnog odbora godine u Dalmaciji umrlo od gladi 7.491 osoba, a samo u
izabran je Vice Buljan (koji je bio predsjednik Oblasnog razdoblju od 15.10.-20.11.1944. godine 801 osoba 4 . Od
N O O od sijenja 1944.), potpredsjednici su bili Stevo toga broja (801) umrlo je u otokom okrugu 280, u split-
Zeevi i Tomo Jela, a tajnici Drago Gizdi i dr. Milo skom 217, u dubrovakom 87, u zadarskom 72, u ibenskom
Zanko. 65, u biokovsko-neretljanskom 47 i u kninskom okrugu 33
Rukovodioci odjela bili su: dr. Jerko Radmilovi (narod- osobe.
no gospodarstvo), Dinko Tudor (financije), dr. Milivoje I pored tekog stanja, a kako saveznici nisu dostavljali
Viskovi (zdravstvo - nalazio se tada u El Shattu), Zoran dovoljne koliine hrane, Oblasni o d b o r je na sastanku sa
Palok (socijalna zatita - takoer u El Shattu), Ante Jurjevi tabom 8. korpusa u Katelima 8. s t u d e n o g p r e u z e o
(saobraaj), Ivan Kuzmi (sudstvo), Ivo Randi (obnova), obavezu da za vojsku osigura 350 vagona hrane. U tom
Marija Novak (propaganda), Duan trbac (tehniki odjel),
dr. Cvito Fiskovi (prosvjeta), Duan Popovi (prehrambeni
odjel), Bogdo Njegu (upravni odjel). 1
Izvod iz priloga raspravi o Kninskoj operaciji odrane dne 1.12.1984.
Tada je u Dalmaciji djelovalo 7 okrunih NOO: Split, Prilog raspravi je imao naslov Organi vlasti i politike organi-
zacije NOP-a Dalmacije u vrijeme Kninske operacije. U prilogu su
ibenik, Zadar, Dubrovnik, Knin, Biokovo-Neretva i za sred-
jo bile dvije cjeline i to: Uloga i rad Oblasnog komiteta KPH za
njodalmatinsko otoje; 25 kotarskih NOO (Preko, Benkovac, Dalmaciju u toku Kninske operacije te JNOF i SKOJ u jnkciji
Biograd, Knin, Drni, Vodice, ibenik, Kistanje Trogir, Mu, mobilizatora mase za osloboenje Dalmacije
2
Izbor lanova izvren je po kljuu jedan lan na 10.000 stanovnika,
Solin, Sinj, Vrlika, Omi, Bra-olta, Hvar, Vis, Makarska,
to znai da se raunalo da je Dalmacija uoi rata imala oko
Vrgorac, Imotski, Metkovi, Peljeac, Korula, Dubrovako 738.000 stanovnika. Po nacionalnom sastavu u Oblasnoj skupti-
primorje, Konavli-upa), 4 gradska NOO-a (Split, ibenik, ni bio je 61 Hrvat i 13 Srba. Podaci se odnose na studeni 1944.
Drago Gizdi, Dalmacija 1944--1945-, Epoha, Zagreb, 1964. str.
Zadar i Dubrovnik), i vie stotina opinskih i mjesnih narod-
724.
nooslobodilakih o d b o r a 3 . Prelaskom u Split Oblasni NOO 3
Strukture NOP-a u Dalmaciji, AIHRPD, 4-1-6. (neregistrirano). Pred
otpoeo je proces uvrivanja i organiziranog konstituiran- zavretak rata u Dalmaciji je djelovalo 786 mjesnih i seoskih
NOO-a, 400 opinskih, 4 gradska, 25 kotarskih, 5 okrunih i
ja niih organa nove n a r o d n e vlasti. Osim n a p o r a za
Oblasni NOO. Ukupno je bilo zaposleno 9.450 slubenika, od
uspostavljanje funkcioniranja cjelokupnog sistema organa
toga 7-214 stalnih i 2.236 privremenih.
n a r o d n e vlasti primarno je trebalo rijeiti v e o m a teku 4 HAS, fond ONOT/T, serija 1-6, kut. 1, fasc. 5(HI/1944).
trenutku potrebe za h r a n o m 8. korpusa iznosile su 642,5 liziranje novih boraca za jedinice 8, korpusa i Mornarice
vagona^. NOVJ. U tu svrhu odrano je 16. studenoga 1944. u Splitu
Jedino to je Dalmacija tada imala bila je sol iz Stona, pa savjetovanje predstavnika Oblasnog NOO-a Dalmacije,
se raunalo da bi se zamjenom za 300 vagona soli u Italiji taba 8. korpusa, Korpusne vojne oblasti i svih komandi
mogle nabaviti o d r e e n e koliine hrane. Do tada je ve bilo podruja (zadarskog, splitskog, ibenskog, kninskog,
u p u e n o u Crnu Goru 12 vagona soli. cetinskog, otokog, dubrovakog i biokovsko-neretljan-
Kampanju sakupljanja h r a n e pokrenuo je 13. studenog skog).
1944. Odjel za prehranu Oblasnog N O O upuivanjem Nakon o s l o b o e n j a najvie novih b o r a c a dalo je
dopisa svim okrunim NOO-ima. U t o m d o k u m e n t u , podruje Dubrovnika - 5.000, Biokovo-Neretva oko 3.500,
izmeu ostalog pie: U posljednje vrijeme naa vojska je otoko 3.200, Zadar 2.300, Split oko 2.100, ibenik vie od
brojano jako porasla, te su joj potrebne velike koliine 1.400 i cetinsko oko 950. Prema tim podacima mobilizacija
hrane. Te koliine treba osigurati iz vlastitih izvora... U toj ljudstva od 18 do 45 godina ivota u Dalmaciji dala je preko
kampanji treba da p o d rukovodstvom NOO-a uestvuju svi: 16.000 novih boraca. S tim borcima Dalmacija je do tada
NOO-i, p r e h r a m b e n e komisije, JNOF, vojne vlasti i opera- ukupno dala NOVJ oko 95.000 boraca.
tivne jedinice, omladina, ene, djeca, ukratko sav
narod... >A Istodobno s rjeavanjem ovih dvaju najkrupnijih zadata-
Radi uspjeha kampanje pri svim okrunim, kotarskim i ka Oblasni NOO je, zajedno s Oblasnim komitetom KPH, ini-
opinskim NOO-ima osnovane su p r e h r a m b e n e komisije cirao veliki pokret obnove i izgradnje poruene Dalmacije.
koje su razvile takmiarski d u h u cijeloj Dalmaciji pod Najvie snaga usmjereno je u obnovu glavnih privrednih
parolom: Nijedan dan naa vojska ne smije ostati bez grana: industrijske, rudarske, saobraajne i preraivake. U
hrane, mi je m o r a m o opskrbiti! Tom kampanjom planirano toku studenoga zapoelo je osposobljavanje tvornica
je da se sakupi 366 vagona h r a n e (193 vagona ita, 80 vago- cementa u solinskom bazenu, splitskog brodogradilita, rud-
na mesa, 55 vagona ulja, 30 vagona povra i 8 vagona suhih nika ugljena i boksita u Siveriu, hidroelektrana na Cetini
smokava). (Kraljevac) i Krki, elektro-eljezare u ibeniku, tvornice alu-
S obzirom na to da se nakon osloboenja najveeg minija u Lozovcu, tvornice karbida u Dugom Ratu, popravak
dijela Dalmacije poelo u zemlju vraati nekoliko tisua glavnih prometnica i osposobljavanje 18 tvornica sardina.
invalida i ranjenika, te da je kontinuirano u grupama stizalo Naroito znaenje za operacije 8. korpusa za konano
tisue ljudi, ena i djece iz Zbjega u junoj Italiji, prehram- osloboenje Dalmacije imala je aktivnost Oblasnog NOO-a
b e n a situacija je postajala sve teom. Stoga je Oblasni NOO na hitnoj obnovi glavnih kopnenih saobraajnica i
Dalmacije zatraio od Nacionalnog komiteta osloboenja pomorskih putova. Za svega 18 d a n a udarnikim r a d o m
Jugoslavije hitnu intervenciju kod saveznika da osiguraju 220 radnika osposobljena je eljeznika pruga Split - Sinj i
vee koliine namirnica jer Dalmacija nije u stanju da iz izgradnjom novog mosta kod Solina putena je 23- studenog
vlastitih izvora prehrani gladno stanovnitvo, preko 40.000 u promet. Uskoro je putena u promet i pruga ibenik -
boraca 8. korpusa i Mornarice NOVJ, te vie tisua povrat- Perkovi. Do sredine studenoga uspostavljen je pomorski
nika iz Zbjega,7 ranjenika i invalida. saobraaj u svim smjerovima to je bitno olakalo ulogu
Kod mnogih rukovodilaca NOP-a u Dalmaciji tada je Mornarice NOVJ u transportu ljudstva i opreme u zavrnoj
sazrijevala spoznaja da saveznici pekuliraju s d o p r e m o m borbi za osloboenje Dalmacije. Redovite pomorske veze
h r a n e koja je i dotad bila jednolina i neredovita. radile su iz Splita k Makarskoj, Dubrovniku, ibeniku, Zadru
Radi racionalnog koritenja p r e h r a m b e n i h fondova i skoro svim otocima.
Tajnitvo Oblasnog NOO-a donijelo je odluku da se formi-
5
raju ekonomati pri svim okrunim, kotarskim i gradskim D.Gizdi, n. d, str. 716.
6
Isto str. 7 2 5 .
NOO-ima.
7 Prva grupa iz zbjega u Italiji stigla je u Split ve 7. studenog 1944-
Druga krupna obaveza Oblasnog NOO bila je mobi- godine.
Za obnovu splitskog brodogradilita, koje je bilo teko nuna za osiguranje egzistencijalnog ivotnog minimuma.
razoreno, trebalo je m n o g o vie vremena, ali je ono ve Meutim, na putu potpunog oivljavanja trgovine i
tada poelo pripremu za vaenje i obnovu potopljenih razmjene, odnosno razvijanjem trita, stajala je insuficijen-
brodova u splitskoj luci. Akcije ronilakih ekipa na vaenju cija novca. Nakon osloboenja velikih dalmatinskih grado-
mina iz mora i ienju luka od ubojnih sredstava znatno su va u dravnim bankama je zateeno svega 813.000.000
poveale sigurnost plovidbe pomorskim putovima. kuna i 3.810.000 lira, u privatnim b a n k a m a svega oko
U drugoj polovini studenog osjetio se povean i iv 205.000.000 kuna, to je bilo premalo za ozbiljniji impuls
razvoj trgovine i razmjene dobara, kako na kopnenom dijelu prometu roba. Ali, i taj novac je blokiran i predan ZAVNOH-
Dalmacije, tako i izmeu otokog i priobalnog pojasa sa u, jedinicama NOVJ i Mornarici NOVJ.
Zagorom, a jo vie izmeu Dalmacije i Crne Gore, Bosne, Neposredno nakon osloboenja Dalmacije poeli su
Like i Hercegovine. djelovati i narodni sudovi. Oni su imali primarnu zadau da
Oivljavanjem trgovine i razmjene dobara i utjecajem redovnim pravnim postupkom utvrde krivicu i izreknu pre-
organa vlasti cijene osnovnih prehrambenih artikala kon- sude najveim neprijateljima oslobodilake borbe na tlu
stantno su sniavane, pa su u to vrijeme bile nie za 50-70% Dalmacije. Ve tokom studenog i poetkom prosinca sudski
u odnosu na cijene prije osloboenja Dalmacije. Tako je procesi odrani su u Splitu, Sinju, Omiu, ibeniku, Kninu i
npr.- kilogram govedine stajao 1.500 kuna, bravetine 1.800, drugim gradovima. Najokorjelijim ratnim zloincima sudio
penice 800, graha 1.000, kukuruza 500 i kupusa 250 kuna. je Vojni sud Osmog korpusa. Tako je npr. 8. studenog u Sinju
Razmjenom vina, soli, ulja i rakije moglo se nabavljati ito, odrano javno suenje pred Vojnim sudom 8. korpusa grupi
meso, krumpir i ostalo. Za kilogram soli dobivalo se 2 kg ustakih vojnih rukovodilaca kojem je prisustvovalo oko
penice ili 3 kg jema ili 4 kg krumpira, 2 kg graha, a za litru 1.500 graana Sinja.
vina dobivao se kilogram penice, 2 kg graha, za litru ulja 5 Upravo u vrijeme konanog osloboenja Dalmacije
kg penice, 10 kg krumpira, 6 kg kukuruza ili jema, 5 kg pravosudni sistem je doao u svoju zavrnu fazu. Na osnovi
graha ili 5 kg mesa ive vage.^ prijedloga Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije
Koncem studenog Oblasni NOO je poduzeo mjere da se Predsjednitvo ZAVNOH-a je svojim raspisom, poetkom
oivi ribolov. Naredbom o raspodjeli ulovljene ribe odreiva- prosinca, odredilo da se narodni sudovi p o t p u n o odvoje od
lo se da 3 kg ribe pripada vlasniku broda i po 2 kg svakom rib- narodnooslobodilakih odbora i da djeluju potpuno nezav-
aru, NOF-u pripada 15-20%, a oko 50% mora se ponuditi na isno i izlaze iz kompetencija NOO-a. Za svoj rad narodni
prodaju narodu ili pola od toga zamijeniti za drugu hranu.9 sudovi odgovaraju onim tijelima koja ih biraju, a moraju
Radi organizirane trgovinske razmjene Oblasni NOO suditi u vijeima od najmanje tri lana - predsjednik i dva
osnovao je Oblasno n a b a v n o poduzee koje je bilo glavna suca. Sudac je m o g a o biti svaki punoljetan i n e p o r o a n
distributerska ustanova. U svim okrujima i kotarima formi- graanin, a sudska sluba je poasna. Predsjednike i zam-
rana su okruna i kotarska nabavna poduzea (oknapodi jenike predsjednika opinskih i gradskih sudova imenuje
i kontrapodi). predsjednik okrunog suda, a predsjednike kotarskih i
Tih d a n a Oblasni N O O z a p o e o je voditi socijalu poli- okrunih sudova i njihove zamjene odreuje Pravosudni
tiku, naroito p r e m a partizanskim obiteljima, radnicima i odjel Oblasnog NOO na prijedlog okrunog suda ili suda
slubenicima. S obzirom na to da jo nije p o e o djelovati ZAVNOH-a. U to doba u Dalmaciji je radio Oblasni sud, 4
sistem n o v a n e n a k n a d e za rad radnika i slubenika, okruna, 8 kotarskih i 19 opinskih sudova.
Oblasni N O O je zatraio od ZAVNOH-a jednokratnu Proces demokratizacije nove narodne vlasti zavrava se
n o v a n u p o m o od 200 milijuna kuna koje bi dodijelio tim izborima za narodne odbore. Odlukom Oblasnog NOO od
kategorijama stanovnitva za n a b a v k u neracioniranih
artikala koje NOO-i ne dijele narodu, prije svega za mli-
8
D.Gizdi, n.d., str. 730.
jeko, voe i povre. Iako su porodice b o r a c a i radnika 9
HAS, fond Oblasnog NOO, Okrunica Oblasnog NOO-a br. 915 od
dobivale besplatno hranu, ova n o v a n a p o m o bila je 27.11.1944.
14. 11. 1944. godine zakazani su izbori za sve mjesne NOO-e. Historiografi NOB-a jo e istraivati i pisati o udjelu
Glasovanje je trebalo organizirati p r e m a birakim spiskovima pojedinih jedinica u t o m velikom trijumfu n a d o k u p a t o r o m
tajnim glasovanjem i p r e m a kandidatskim listama. i kvislinzima. U toj historijskoj analizi subjekata te znamenite
U zavrnoj fazi borbi za osloboenje Knina Oblasni N O O ofenzive sigurno je da e istaknuto mjesto zauzeti djelatnost
pruio je d r a g o c j e n u p o m o u razvitku i r a d u okrunih politikih organizacija NOP-a: KPH, SKOJ, JNOF, USAOH i
N O O - a u Kninu, ibeniku i Zadru. Posebno znaajna uloga AF i organi n o v e n a r o d n e vlasti NOO-i.
Oblasnog N O O bila je izraena u organizacionom Sreivan- N e s u m n j i v o je, m e u t i m , da e svaka historijska val-
ju mree n a r o d n e vlasti na p o d r u j u sjeverne Dalmacije i orizacija a r g u m e n t i r a n o utvrditi da je Pokrajinski (Oblasni)
njihova priprema za osiguranje pozadine jedinicama 8. kor- komitet KPH za Dalmaciju bio inicijator, kreator i
pusa i preuzimanja vlasti na o s l o b o e n o m teritoriju. r u k o v o d e a snaga NOB-a u Dalmaciji i da je p o d njegovim
U to vrijeme na p o d r u j u Knina d j e l o v a o je Okruni rukovodstvom stvorena g o l e m a mrea politikih organizaci-
N O O , dva kotarska NOO-a, 8 opinskih, 2 gradska i 83 ja NOP-a i izgraen veliki i vrst sistem narodnooslobodi-
m j e s n a NOO-a. Okruni N O O Knin i m a o je 10 lanova, a lakih o d b o r a s Oblasnim N O O - o m k a o juridikim pred-
predsjednik je bio Pero Kneevi. Okruni N O O ibenik vodnikom, a to su bili temeljni stupovi za konstituiranje
(predsjednik Petar karica) i m a o je 9 lanova, a p o d nje- novih drutveno-ekonomskih o d n o s a i n o v e drave.
g o v o m nadlenosti bila su tri kotarska NOO-a, 9 opinskih, Poslije o s l o b o e n j a Dalmacija je mogla konstatirati da je
j e d a n gradski i 104 mjesna. U okrugu Z a d a r radio je Okruni dala Titovoj vojsci 95.000 b o r a c a i to je najvanije - n a r o d
N O O sa 12 lanova (predsjednik Bogdo Jadrein), tri kotars- je u golemoj veini prihvatio i p o d r a o ciljeve NOB-e.
ka, 14 opinskih, j e d a n gradski i 140 mjesnih N O O - a . 1 0
Sveukupnom djelatnou Oblasnog NOO, naroito
n a k o n n j e g o v a prelaska s Visa u Split, jedinice 8. korpusa,
M o r n a r i c a N O V J i d r u g e v o j n o - p o z a d i n s k e jedinice i
u s t a n o v e imale su stalnu i funkcionalnu podrku i p o m o .
Kao u d a r n a pesnica NOB-a u Dalmaciji 8. korpus je kon-
a n o 3. prosinca oslobodio posljednji n e o s l o b o e n i dio
Dalmacije i svojim o r u j e m osigurao n e s m e t a n r a d svim
o r g a n i m a n o v e r e v o l u c i o n a r n e vlasti i daljnji razvoj
drutveno-politikih organizacija.
Nakon 82 d a n a ofenzive 8. korpusa Dalmacija je pobje-
d o n o s n i m p o h o d o m u Kninskoj operaciji k o n a n o bila
o s l o b o e n a 3. prosinca 1944. godine.
Pod n e p o s r e d n i m rukovodstvom V r h o v n o g k o m a n d a n -
ta N O V J marala Tita i V r h o v n o g taba jedinice 8. korpusa
izvojevale su kod Knina veliku povijesnu bitku, n a j v e u
bitku u historiji Dalmacije.
Dok su se odvijale p o s l j e d n j e b o r b e za o s l o b o e n j e
Dalmacije, n a s l o b o d n o m d a l m a t i n s k o m teritoriju odvijao
se d o t a d n e z a p a m e n politiki pokret organizacija i o r g a n a
vlasti NOP-a koje je d a v a o s n a n u p o d r k u j e d i n i c a m a
N O V J i bio im, vrsto i organizirano, pozadinsko uporite.
Bez toga p o k r e t a i oslonca jedinice 8. k o r p u s a ne bi tako 10
Na prvoj oblasnoj konferenciji USAOH-a za Dalmaciju odranoj 14-
p r o b o j n o i s n a n o za kratko vrijeme izvojevale n a j v e u 16. prosinca 1943. u Bolu na Brau izabran je Oblasni odbor i
Godine 1941. Dalmacija je imala 12.157 k m \ s oko (13,9%) i 4.615 (13,4%) ostali. U ostali najmnogo-
740.000 stanovnika. Hrvata je 80%, Srba oko 15%, a ostalih brojniji su Slovenci, Crnogorci i Talijani u 3. preko-
oko 5%. morskoj, 1. tenkovskoj brigadi i Artiljerijskoj grupi 8.
Sredinom listopada 1943. dalmatinski 8. korpus je imao korpusa, m e d u kojima su i pripadnici stranih drava.
13.846 boraca i to: tab korpusa i pritapske jedinice 186 31. 12. 1944. ukupno je 35.086 boraca. Hrvata je 25.483
boraca, 9. divizija 3.182 borca, 19. divizija 3-599 boraca, 20. (72,6%, Srba 4.460 (12,7%, te 5.143 (14,7%) ostali;
divizija 3-110 boraca i 26. divizija 3-769 boraca. U enciklo- 31. 1- 1945. ukupno je 41,198 boraca. Hrvata je 29.600
pedijama, leksikonu NOR-a i u monografijama o jedinicama (71,84%), Srba 5.717 (13,87%), te 5-981 (14,5%) ostali;
8. korpusa navodi se da je imao 13.049 boraca. 28. 2. 1945. ukupno je 45.525 boraca. Hrvata je 31.647
Korpus je bio naoruan sa: 9.166 puaka, 113 automata, (69,5%), Srba 5.882 (12,9%) i 7.996 (17,6%) ostali;
482 pukomitraljeza, 162 mitraljeza, 86 minobacaa, 44 pro- 31- 3- 1945- ukupno je 48.183 boraca. Hrvata je 31.896
tutenkovske puke, 1 protutenkovski mitraljez i 1 pro- (66,20%), Srba 6.067 (12,6%), Slovenaca 5-200
tutenkovski top. (10,8, Crnogoraca 431 (0,90%), Makedonaca 5
Ni u jednom pregledu brojnog stanja za 8. korpus nije (0,01%), Muslimana 682 (1,42%),Talijana 1.750
prikazana Vojna oblast, pa se podaci uglavnom odnose na (3,63%), Nijemaca 245 (0,50%), Poljaka 176 (0,36%),
korpus bez Vojne oblasti. idova 61 (0,13%), Rusa 57 (0,12%), Rumunja 46
(0,10%), ehoslovaka 31(0,06%), Maara 13 (0,03%)
a) Nacionalni sastav i 13 (0,03%) ostali.
31. 12. 1943. u k u p n o je 17.130 boraca. S obzirom na Nacionalni sastav utvren je za 46.612 boraca, a nisu
sastav stanovnitva Dalmacije smatra se da je udio poznati podaci za 1.571 borca (3,30%). 1
Hrvata 85% (14-560 boraca), Srba 14% (2.398 bora-
ca) i 1% ostalih (172 borca); b) Socijalni sastav
31. 3- 1944- u k u p n o je 13- 827 boraca, od toga je:
11-572 (83,7%) Hrvata, 2.034 (14,7%) Srba i 221 31. 12. 1943. ukupno je 17.130 boraca. U dokumentima
(1,6%) ostali; i literaturi socijalni sastav nije iskazan. S obzirom na
31. 8. 1944. u k u p n o je 25.470 boraca (1.266 ena). sastav stanovnitva Dalmacije, to su uglavnom: se-
Nacionalni i socijalni sastav nije iskazan, kao ni
pjeako naoruanje;
30. studenog 1944. u k u p n o je 34.548 boraca (1.298 1
Zbornik dokumenta NOR-a Dalmacije, Split, 1988, tom 10. dok.br.
ena). Hrvata je 25.127 boraca (72,7%, Srba 4.806 289, 290 i 1115.
ljaci (teaci), pomorci, ribari, radnici, obrtnici, sitni pus, n a p r a v l j e n a kompletna n a c i o n a l n a i socijalna struktura
trgovci, namjetenici, srednjokolci, intelektualci i svih postrojbi i p o j e d i n a n o za svaku diviziju i samostalnu
ostala zanimanja; jedinicu, k a o i za partizanske o d r e d e i v o j n u pozadinu.
31. 3. 1944. u k u p n o je 13.827 b o r a c a . Radnika je 2.322, 1. Prva dalmatinska proleterska brigada imala je 20.
seljaka 4.654, obrtnika 678, intelektualaca 382, n a m - sijenja 1945. b r o j n o stanje 2.372 borca, od toga je 2.012
jetenika 384 i 287 ostali. Socijalni sastav nije iskazan Hrvata(84,8 %), Srba 99 (4,2 %) i ostalih 261 ili 11%. N a k o n
za 26. diviziju. Smatra se da je socijalni sastav jedini- o s l o b o e n j a Mostara 15. veljae 1945. imala je 2.232 borca,
ca 26. divizije u osnovi slian sastavu 9, 19. i 20. od toga 728 radnika, 1.218 seljaka, 59 intelektualaca, 142
Radnika je 9.157 (26,5%), seljaka 21.468 (62,1%), 2. Druga dalmatinska proleterska brigada imala je u
obrtnika 2.731 (8,1%), intelektualaca 721 (2,1%), sijenju 1945. g o d i n e 2.363 b o r a c a , od toga Hrvata 1.727
namjetenika 97 (0,3%), i 374 (1,1%) ostali; (73,1%), Srba 243 (10,3%), a ostalih 393 (16,62%. O p e t je
31. 12. 1944. u k u p n o je 35.086 b o r a c a . Radnika je najvie seljaka 1.208 (51,12%), radnika 810 (34,28%, intelek-
8.750, seljaka 22.565, obrtnika 1.533, intelektualaca tualaca 238 (10,0%), itd.
703, namjetenika 1.138 i 397 ostali; 3. Trea brigada imala je u prosincu 1944. u k u p n o 1.747
31. 1. 1945. u k u p n o je 41.298 b o r a c a . Radnika je b o r a c a , od toga Hrvata 1.316 (75,4%), Srba 23 (1,3%),
11.240, seljaka 25.142, obrtnika 1.746, intelektuala- Talijana 301 (17,2%), itd. Najvie je seljaka 1.147 (65,7%),
ca 1.081, namjetenika 1.458 i 622 ostali; radnika 458 (26,2%) i ostalih 8,1%.
28. 2. 1945. u k u p n o je 45.525 b o r a c a . Radnika je 4. etvrta brigada imala je u prosincu 1944. g o d i n e
11.305, seljaka 28.026, obrtnika 2.639, intelektuala- 1.415 b o r a c a , od toga je Hrvata 1.269 (89,7%), Srba 23
ca 1.004, namjetenika 1.842 i 703 ostali; (1,6%), Slovenaca 60 (4,3%) i ostalih 63 (4,4%). Najvie je
31. 3. 1945. u k u p n o je 48.183 b o r a c a . Radnika je 9.884, seljaka 888 (62,8%), radnika 388 (27,6%), obrtnika 110
seljaka 26.189, obrtnika 2.269, intelektualaca 824, (7,8%) itd.
namjetenika 1.641 i 611 ostali. 5. Peta brigada 20.02.1945. imala je 2.710 b o r a c a , od
toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih
O v o su p o d a c i za divizije 8. korpusa. U samostalnim kor- 6. esta brigada imala je prilikom formiranja u listopadu
pusnim jedinicama i pri tabu 4. armije JA bilo je 6.767 1943- godine 1.256 b o r a c a , od kojih je oko 70% Hrvata,
b o r a c a za koje nisu dani p o d a c i . 2 25% Srba i 5% ostalih. 20 02. 1945. imala je 2.632 borca, od
Bit e dosta teko, skoro n e m o g u e na osnovi gornjih toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih (27.4.1945. imala je
p o d a t a k a dati p o t p u n i nacionalni i socijalni sastav svih 65% Hrvata i 35% Srba )
jedinica 8. korpusa. J e d n o s t a v n o n e m a m o ih. Postoji pre- 7. S e d m a brigada imala je u srpnju 1944. godine 843
gled n a c i o n a l n o g stanja po divizijama i samostalnim jedini- b o r c a od kojih je 51,7% Hrvata i 48,3% Srba. Kasnije u rujnu
c a m a 8. korpusa, ali tek s kraja oujka 1945. godine kada su 1944. imala je 777 b o r a c a , od kojih je 46,3% Hrvata i 53,5
se jedinice 8. korpusa nalazile u sastavu 4. armije. Zato Srba.
prilaemo tu tabelu u prilogu. 3 8. O s m a brigada imala je u prosincu 1944. godine 2.281
Za socijalnu strukturu 8. korpusa i m a m o s a m o korpusni borca, od kojih je 1.678 Hrvata, 126 Srba, 23 Slovenca i
zbir od 30. s t u d e n o g 1944., ali ga n e m a ni za prije ni za
2
Isto
poslije tog v r e m e n a . Iste p o d a t k e i m a m o i za n e k e brigade. 3
Vidi prilog br. 1. o nacionalnom sastavu dalmatinskih jedinica iz 8.
Malo je i z n e n a u j u e da nikada nije, dok je postojao 8. kor- korpusa u oujku 1945.
ostali. Opet je najvie seljaka 1.450, radnika 512, obrtnika ukupno 306 boraca, od kojih je 247 Hrvata, 17 Srba, 15
142, itd. Slovenaca, 1 Crnogorac, 2 Muslimana, 5 Talijana, 3 Poljaka,
9. Deveta brigada krajem 1944. imala je 1.620 boraca; 5 Rumunja, 2 Maara i jedan Nijemac.
9.3.1945. imala je 92% Hrvata i 8% Srba. U Prvoj tenkovskoj brigadi u Sjevernoj grupi, koja je
10. Deseta brigada krajem 1944. imala je oko 2.000 podravala 8. korpus, 23. listopada 1944. godine bilo je 837
boraca; 9.3.1945. imala je 92% Hrvata i 8% Srba. boraca, od toga je 308 (37,3%) Hrvata, 117 (14,1%) Srba,
11. Jedanaesta brigada imala je u sijenju 1945. godine 278 (33,6%) Slovenaca, 77 (9,3%) Crnogoraca, 10 (1,2%)
2.548 boraca, od toga je Hrvata 84,4%, Srba 2,0%, itd. Najvie Muslimana, 11 (1,3%) Talijana, 6 Rusa, 4 idova, 4 ehoslo-
je seljaka 1.760, radnika 560, studenata i aka 196, itd. vaka i 12 Nijemaca. Po socijalnoj strukturi najvie je radnika
12. Dvanaesta brigada imala je u prosincu 1944. godine 384, onda seljaka 291, intelektualaca 30, obrtnika i sitnih
2.588 boraca, od kojih je 83,1% Hrvata, 4,2% Srba i 12,5% trgovaca 65, srednjokolaca 58 i 7 vojnih osoba.
ostalih. U Dopunskoj brigadi u Trogiru bilo je krajem oujka
13. Trinaesta brigada imala je u prosincu 1944. godine 1945. 1.206 boraca, od toga 706 Hrvata, 202 Srba, 59
1.750 boraca, od kojih je 88,07% Hrvata, 5,98% Slovenaca, Slovenaca i po j e d a n Musliman, Crnogorac, idov i
2,16% Srba, itd. Seljaka je 1.282, radnika 349 i 122 ostala. ehoslovak. Nema podataka o broju Albanaca, ali ih je tre-
14. etrnaesta brigada 20.02.1945. imala je 2.663 bora- balo biti jer su, ba tada, preko Dopunske brigade Albancima
ca, od toga 60% Hrvata, 34% Srba i 6% ostalih; 27.4.1945. popunjavali dalmatinske brigade na frontu kod Rijeke i
imala je 62% Hrvata i 38% Srba. Klane. Vea grupa boraca albanske nacionalnosti stradala je
Takoer i m a m o p o d a t k e za samostalne k o r p u s n e u Trogiru prilikom pobune, a druga vea grupa potopljena je
jedinice i za prekomorske brigade i d a j e m o ih kako slijedi: s parobrodom Ljubljana u Bakarskom zaljevu.
Prva i Druga prekomorska NO brigada u listopadu 1943.
u Carbonari (Italija) imala je 2.236 boraca, od kojih oko 50%
Slovenaca, oko 25% Hrvata i oko 25% Crnogoraca.
Trea prekomorska brigada imala je krajem veljae Zakljuak
1944. godine 1.880 boraca, od toga 1.120 Slovenaca, 450
Hrvata, 15 Srba, 125 Crnogoraca i 150 Talijana. O n d a 20.
sijenja 1945. brigada je imala 2.245 boraca, od toga Na osnovi gornjih pokazatelja oito se vidi da su u 8.
46,72% Slovenaca, 41,82% Hrvata, 2,58% Srba, 4,58% korpusu po nacionalnoj strukturi dominirali Hrvati u pros-
Talijana, i 4,3% ostalih. Po socijalnoj strukturi ima 1.035 jeku od 75-85%. Najvie ih je bilo 31. 12. 1943. godine 85%,
seljaka, 642 radnika, 329 obrtnika, 96 slubenika, 59 intelek- a najmanje 31. 1.1945. kada je bilo 71% jer su u korpus doli
tualaca i 64 ostalih. Slovenci, onda Talijani, ima i drugih, tako da je u prosjeku
Peta prekomorska brigada u rujnu 1944. u Gravini za neto o p a o broj Hrvata. Hrvati su tijekom rata inili u 8.
(Italija) formirana je od Slovenaca, koji su bili mobilizirani u korpusu glavnu masu vojnika i to Hrvati iz Dalmacije.
njemaku vojsku. U oujku 1945. imala je 5 bataljuna, jaine Najvie je Hrvata bilo u 26. dalmatinskoj diviziji, ak 96%,
2.350 boraca. to je uvjetovano strukturom stanovnitva na teritoriju gdje
Artiljerijska grupa, odnosno Artiljerijska brigada 8. kor- je osnovana 26. divizija. Tako je najvie Hrvata u 8. korpusu
pusa, imala je 31. 12. 1944. ukupno 2.542 borca, od toga s otokog i priobalnog dijela Dalmacije, dosta iz velikih
57,6% Hrvata, 7,5% Srba, 23,3% Slovenaca i 11,6% ostalih. gradova (Split, ibenik, Zadar, Dubrovnik, Makarska, Omi,
Stanje 31. 3. 1945. bilo je - ukupno 1.721 borac, od toga Sinj, itd.), a onda i iz drugih naseljenih mjesta.
942 Hrvata, 248 Srba, 377 Slovenaca, 44 Crnogorca, 20 Oigledno se postavlja povijesno pitanje - zato je toliko
Muslimana, 37 Talijana, 9 Nijemaca, 2 idova, 3 Rumunja, 1 Hrvata bilo u 8. korpusu Glavnog taba Hrvatske? Talijanska
eh, 3 Maara i 2 ostalih. okupacija bila je jedan od osnovnih, ali ne i jedinih razloga.
U Inenjerijskoj brigadi 8. korpusa bilo je 31. 3. 1945. Pavelieva prodaja skoro cijele Dalmacije Benitu
Mussoliniju, 18. svibnja 1941. i imenovanje tuinca - tali- sredine 1944. godine od kojih su doli iz june Italije u
janskog vojvode od Savoje za kralja Hrvatske pod titularom prekomorskim b r i g a d a m a , u 1. tenkovskoj brigadi i
- hrvatski kralj Tomislav II. uz ostalo, okantno je djelovalo Artiljerijskoj grupi itd. Tako je 31. 3. 1945. u jedinicama 8.
na Hrvate iz Dalmacije, naroito iz onih podruja koji su i iz korpusa, zatim u 4. armiji bilo 10,8% Slovenaca.
ranije povijesti osjetili svu zloinaku nakanu onih preko Drugih narodnosti bive Jugoslavije nije bilo mnogo.
Jadrana (Mleani, i dr.), i talijansku okupaciju Dalmacije Njihov broj se poveavao kako se pribliavao kraj rata.
nakon Prvoga svjetskog rata, od 1918. do 1921. i predaja Od stranih dravljana najvie je bilo Talijana, koji su
dijela Dalmacije (Zadar, Lastovo) Talijanima Rapalskim nakon kapitulacije Italije stupili u dalmatinske jedinice i bili
ugovorom 1920., kada je oteta i Istra i Cres i Loinj, itd. Tako u njima do kraja rata. Tako je 31. 3. 1945. u 8. korpusu, kada
je Dalmacija ve u svibnju 1941. dijelom od Talijana anekti- je uao u sastav 4. armije, bilo 3,03% Talijana. U 8. korpusu
rana, a sva okupirana, kao i najvei dio Hrvatske, jer su bilo je i 10 drugih narodnosti iz stranih drava, kao to su
Talijani bili sve do ukljueno Karlovca. Nijemci, Austrijanci, Poljaci, Rusi. Oni su ponajvie stupili u
Pojavom neke nove hrvatske drave u liku NDH pod 8. korpus kao zarobljenici ili bjegunci iz njemakih postrojbi.
rukovodstvom Pavelievih ustaa-faista i p o d okriljem U svakom sluaju, p r e m a priloenim p o d a c i m a o
Nijemaca i Talijana, onda zloini nad nehrvatima i nad svim nacionalnom sustavu 8. korpusa, izlazi da ga Hrvati iz
neistomiljenicima, vrlo brzo je otkriveno pravo lice takve Dalmacije ine hrvatskim korpusom, a da su to Hrvati i
tvorevine. Masovno uee Hrvata u Dalmaciji u NOB-i drugi najvie iz Dalmacije, pa se s pravom naziva - dal-
najbolje je demanti onih koji su 1941. i 1990. tvrdili da je matinski 8. korpus NOV Hrvatske, odnosno NOV
NDH izraz elja i tenji hrvatskog naroda. NDH nije bila Jugoslavije.
izraz ni tenji ni elja hrvatskog naroda, jer kako kazuje Po socijalnom sastavu, kako se iz gornjih priloga vidi, u
aktualni predsjednik RH Stjepan Mesi NDH nije bila ni postrojbama 8. korpusa najvie je bilo seljaka (teaka) i oni
drava , ni nezavisna, nego skutonoa Talijana i Nijemaca. su dominirali tijekom cijelog rata ne samo u Dalmaciji, nego
Pripadnici 8. korpusa nisu se borili protiv Hrvatske drave, i u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji i u NOV Hrvatske i NOV
nego protiv faizma i nacizma, protiv tuinca i svih njegov- Jugoslavije.. Prema podatku od 30. studenog 1944-, vidi se
ih pomagaa. Hrvati su eljeli svoju dravu, tu n e m a spora, da je u 8. korpusu tada bilo ak 62,1% seljaka, a takav je
ali ne takvu, s takvim sustavom, okupirani i raskomadani. u j e d n o bio i prosjek stanovnitva u Dalmaciji 1941. godine.
Drugi je bitan inilac da su se Hrvati, pa i ostali Meutim, sastavljai ovog pregleda, kada su pisali o socijal-
Dalmatinci, i u o p e u okupiranoj Jugoslaviji borili za bolje noj strukturi 8. korpusa, p o d seljake su stavili i ribare,
sutra, za nove drutvene odnose, u sustavu bez izrabljivan- pomorce i druge, to ne odgovara povijesnoj istini. Naime,
ja i denacionalizacije. poznato je da se dalmatinski seljak - teak na dalmatinskim
Poslije Hrvata najvie je u 8. korpusu bilo Srba, izmeu otocima i u priobalju bavio i poljodjelstvom i pomorstvom i
14,7% (31.12.1943.) do m a n j e 12,9% (28.2.1945.), to odgo- ribolovom, nije bio isti seljak kao u dalmatinskom zaleu.
vara prosjeku stanovnitva u Dalmaciji prije 1941. godine. Ali, postavlja se sutinsko pitanje - zato se tolika masa selja-
Budui da su Srbi najvie naseljavali Bukovicu i jo neke ka nala u redovima 8. korpusa, odnosno u NOR-u? Razlozi
dijelove sjeverne Dalmacije i Kninsku krajinu, zatim naselja su brojni, a dominantan je onaj dalmatinskog, i ne samo dal-
i gradove kao to su Knin, Benkovac, Kistanje, itd, otuda je matinskog seljaka, u Kraljevini Jugoslaviji, njegov bijedan,
u brigadama 19. divizije bilo toliko Srba. Uee Srba u 8. krajnje siromaan poloaj, dosta gladan, vie nego sit,
korpusu najbolji je dokaz da svi oni nisu stali uz etniki izloen zelenakom kapitalu, optereen raznim porezima i
pokret popa ujia, nego da su se borili protiv etnika i otimainom bogatih. Zatim, dalmatinski seljak, nemalim
drugih okupatora i kvislinga. Neki od njih imali su visoke brojem, bio je u inozemstvu, vidio je ivot i stanje u drugim
funkcije u 8. korpusu, npr. naelnik taba Milan Kupreanin, dravama, pa ga je i to poticalo da se buni protiv seljakog
Petar Drapin i dr. poloaja u Kraljevini Jugoslaviji. U dalmatinskog seljaka
Od drugih naroda najvie je bilo Slovenaca, ali tek od dosta se rano razvila nacionalna svijest i njegova borba za
hrvatsko bie, protiv talijaniziranja, germaniziranja, teko m o g a o kolovati svoju djecu da postane intelektualac
maarontine i raznih nameta koji su stotinjak godina prije ili da se zaposli kao namjetenik. Zato je evidentno poma-
Drugoga svjetskog rata bili prisutni. Tako objedinjeno njkanje takve strukture i u jedinicama 8. korpusa.
nacionalno bie i seljaka postojanost povezano su djelovali Visoko obrazovanih je malo, a dosta je bilo nepismenih
na to da se tolika masa dalmatinskih seljaka nala u antifais- ili samo s osnovnom kolom. To je proizvod drutvenog
tikom ratu protiv sila Osovine, protiv Pavelieve kvislinke poloaja graana Dalmacije u Kraljevini Jugoslaviji, i prije
tvorevine, tzv. NDH, koja, kako rekosmo, nije bila ni drava toga i tijekom Drugoga svjetskog rata. Stanje se u toj domeni
Hrvata, niti drava s rjeavanjem seljakog pitanja, a to je naglo mijenja tek iza rata, nakon osloboenja Dalmacije, a
pitanje nedovreno dekretima kralja Aleksandra 1921. i slino i u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji. Treba podvui da se
1930. godine. Seljak je traio bolje sutra, promjenu posto- intelektualni kadar u 8. korpusu pokazao na visini svoje
jeeg stanja, likvidaciju bijede, siromatva, zaostalosti i povijesne uloge, osobito u zapovjednom kadru dalmatinskih
m n o g o ega drugog to ga je lomilo i unitavalo i prije rata jedinica.
i tijekom Drugoga svjetskog rata. U zakljuku se moe kazati da je dobar dio dalmatinske
Poslije seljaka, po socijalnoj strukturi u jedinicama 8. inteligencije ustao protiv tuinske vlasti i svih njegovih
korpusa dolaze radnici. Oni su 30. 11. 1944. zauzimali drugo pomagaa, jer je ba inteligencija dosta osjetila to znai
mjesto u jedinicama 8. korpusa, oko 20%, to nije malo kada faizam, rasizam i ostalo zlo koje su donijeli Talijani i
se ima u vidu da je Dalmacija prije 1941. bila poljoprivred- Nijemci, kao i vlast NDH i etnitvo.
na, a ne industrijski razvijena pokrajina. Najvie je radnitva Nema povijesnih dokumenata iz kojih bi se vidjelo to su
dolo u partizane iz gradova, m a n j e iz drugih mjesta, jer sastavljai socijalne strukture stavili pod nadimak ostali, a
tamo pravih radnika nije ni bilo. I poloaj radnika u takvih je znalo biti i do 2% od ukupnog broja stanja jedinica
Kraljevini Jugoslaviji bio je bijedan, odnosi eksploatatorski, 8. korpusa.
pljakaroki, da nisu mogli biti gori. Zbog toga su radnici
organizirani u svoje sindikalne udruge, a njih je - radnika,
bilo dosta u organizacijama KPH i SKOJ-a i stali su na elu
ustanka i vodili NOR. Osim socijale kod dalmatinskog rad-
nika, a ne samo kod njega, bio je evidentan i nacionalni
osjeaj i tenja da se bori protiv svakog tuinca i njegovih
pomagaa.
to se tie ostalih socijalnih struktura u jedinicama 8.
korpusa vidno mjesto zauzimaju obrtnici. Njih je 30. 11.
1944. u 8. korpusu bilo blizu 10%. U pregledima socijalne
strukture jedinica 8. korpusa ne vidi se to je sastavlja tih
pregleda stavio sve pod nadimak obrtnik, jer njih ima vie
kategorija. Medu obrtnicima dolaze i trgovci, zanatlije, i
druge strukture kojih je bilo u Kraljevini Jugoslaviji. Toliki
postotak obrtnika u 8. korpusu dokazuje da su se i oni nali
na strani antifaista u borbi protiv talijanskog i njemakog
okupatora, protiv vojske i vlasti NDH i etnika Drae
Mihailovia.
U pregledima se govori i o intelektualcima i namjetenici-
ma, a njih je 30.11.1944. bilo u 8. korpusu oko 3%, to nije
malo s obzirom na tadanju socijalnu strukturu naroda u
Dalmaciji. Poznato je da je siromani seljak, radnik i drugi
PREGLED BROJNOG STANJA I NACIONALNOG SASTAVA DALMATINSKIH DIVIZIJA I SAMOSTALNIH BRIGADA
RANIJEG 8. KORPUSA U SASTAVU 4. ARMIJE, OUJAK 1945. GODINE
Artiljerijska brigada
9.divizija
20.divizija
Ukupno 8. korpus
Dopunska brigada
Inenjerijska brigada
19.divizija
1. tenkovska brigada CT>
Q.
<'
N;
JEDINICA
1
59203 11020 48183 1206 306 824 1721 11020 10914 12210 10611 8918 1473 Ukupno
2
57632 11020 46612 974 298 764 1688 11020 10914 11317 10270 8918 1469 Anketirano
39494 7598 31896 706 247 199 942 7598 8163 7250 6175 7140 1074 3 Hrvati
8868 2861 6007 202 17 116 248 2861 434 847 3413 575 155 4 Srbi
5300 100 5200 59 15 397 377 100 1381 2468 240 330 33 5 Slovenci
73 12 56 1 3 2 12 18 7 3 17 10 8 idovi
39 8 31 1 1 8 12 3 5 8 1 9 ehoslovaci
2057 307 1750 5 15 37 307 373 573 210 434 103 11 Talijani
57 11 46 5 3 3 11 12 4 2 6 11 13 Rumunji
19 6 13 2 1 3 6 6 1 14 Maari
75 1 74 2 2 1 53 5 9 3 15 Ostali
Osim brigada i divizija u 8. korpusu bilo je partizanskih 9. Drniki odred, formiran listopada 1944-, rasformiran u
odreda, zatim grupa partizanskih odreda i jedinica i ustano- prosincu 1944.
va vojne pozadine. 10. Dubrovaki odred, formiran 26. srpnja 1944., ras-
Partizanski odredi formiran 10.11.1944.
U Dalmaciji je od poetka ustanka 1941. do konanog 11. Hvarski odred (Hvarsko-viki) formiran u studenom
osloboenja Dalmacije bilo 48 odreda, dosta respektivna 1943. Rasformiran 25.12.1943. Obnovljen sijenja
vojna snaga. I po tome Dalmacija dolazi u red onih pokraji- 1944-, rasformiran 10.11.1944.
na u okupiranoj Jugoslaviji koji su imali najvie partizanskih 12. Imotski odred formiran u rujnu 1943., rasformiran
odreda. Prikazujemo ih po a b e c e d n o m redu, vrijeme nji- poetkom listopada 1943., obnovljen 6.4.1944. i ras-
hovog formiranja i rasformiranja ili promjena imena. Evo ih formiran 8.8.1944.
redom: 13. Junodalmatinski odred (Junodalmatinski bataljun
1. Benkovaki odred, formiran 19.6.1944, rasformiran Josip Jurevi i III. Odred IVOZ Dalmacije) formi-
16.10.1944. ran 12.6.1942., a rasformiran poetkom studenog
2. Biokovski odred formiran poetkom travnja 1943., 1943.
rasformiran prvi put 2.10.1943. obnovljen kolovoza 14. Kameniki odred, formiran u veljai 1943. i bio do
1944, a rasformiran 10.10.1944. kraja studenog 1943.
3. Brako-oltanski odred formiran 27.10.1943., ras- 15. Kninski odred, formiran 7.1.1942. Rasformiran
formiran 7.1.1944. 21.5.1942. Obnovljen sredinom prosinca 1942, kao
4. Braki odred, formiran u kolovozu 1943-, rasformiran Kninski partizanski bataljun. Kao odred ponovno
listopada 1943, ali p o n o v n o obnovljen sijenja 1944. obnovljen 13.8.1943., rasformiran 10.11.1944.
i rasformiran 10. 11. 1944. 16. Konavljanski odred, formiran rujna 1944., rasformi-
5. Bukovaki odred, formiran 6.1.1942, reorganiziran u ran 10.11.1944.
Sjeverno-dalmatinski bataljun 26.2.1942., a odred 17. Korulanski odred, formiran listopada 1943., ras-
rasformiran 9.5.1942. formiran krajem prosinca 1943. Ponovno obnovljen
6. Cetinski odred, formiran travnja 1943., rasformiran u sijenju 1944. i rasformiran u listopadu 1944.
14.9.1944. 18. Lastovski odred, formiran sijenja 1944., rasformiran
7. Dalmatinsko-dinarski (Dinarski odred, Dinarsko-pri- 10.11.1944.
morski odred) formiran 30. rujna 1941., rasformiran 19. Bainski odred formiran poetkom rujna 1941., ras-
krajem lipnja 1942. formiran u proljee 1942.
8. Dinarski odred, formiran 30.9.1943., rasformiran 20. Makarski odred, formiran polovinom rujna 1943.,
10.11.1944. rasformiran 10.11.1944.
21. Mljetski odred, formiran sijenja 1944., rasformiran 25.8.1941. Obnovljen u studenom 1941. i u p u e n u
13.9.1944. Liku.
22. Moseko-svilajski (Moseki odred), formiran listopa- 38. Trogirsko-katelanski odred (Trogirski odred), formi-
da 1943-, rasformiran 13.10.1944. ran 13.8.1941. rasformiran 14.8.1941. Obnovljen
23. Mosorski odred formiran 21.2.1942. Rasformiran 19. rujna 1943-, kada je ubrzo i rasformiran.
4.1942. Ponovno obnovljen 11.10.1943., rasformi- 39. Vodiko-zatonski odred, formiran 13-8.1941-, posto-
ran 10.11.1944. jao tijekom kolovoza 1941.
24. Muki odred, formiran u veljai 1943., rasformiran 40. Vrliki odred, formiran u srpnju 1944-, rasformiran u
u proljee 1943. veljai 1945.
25. Neretvanski odred, formiran u rujnu 1943-, ras- 41. Zadarski odred, formiran listopada 1943. rasformi-
formiran 6.11.1943. Ponovno obnovljen prosinca ran sijenja 1944. Obnovljen oujka 1944., rasformi-
1943-, rasformiran 10.11.1944. ran 18.11.1944.*
26. Peljeki odred, formiran prosinca 1941., postojao
16.10.1941.
27. Odred Plavi Jadran, formiran rujna 1943-, posto- Grupe NOP odreda Osmog korpusa NOVH
jao u prosincu 1943.
28. Primotensko-krapanjski odred formiran 4.8.1941., 1. Grupa Sjevernodalmatinskih NOP odreda djelovala je
postojao 14.8.1941. od 6. prosinca 1943- do 10. studenoga 1944. U sas-
29. Prominski odred, formiran 27.3.1944., postojao u tavu Grupe su: Kninski, Sjevernodalmatinski,
rujnu 1944. Zadarski, Sjevernootoki, Prominski i Benkovaki
30. Segetsko-marinski odred (od 15.11.1943. ibensko- odred. Dana 10. 11. 1944. Grupa je rasformirana, a
trogirski) formiran poetkom listopada 1943. njeni odredi su uli u brigade 19. divizije. Krajem
Reorganiziran u tab Sibensko-trogirskog odreda kolovoza 1944. Grupa je imala 1.160 boraca.
15.9.1943. 2. Grupa Srednjodalmatinskih NOP odreda djelovala je
31. Sjeverno-dalmatinski odred, formiran 24.5.1942. od 7-12.1943- do 12.11.1944. U sastavu Grupe su:
etiri puta formiran i na kraju rasformiran poetkom Dinarski, Mosorski, Moseko-svilajski, ibensko-tro-
lipnja 1944. girski, Vrliki i Drniki. NOP odredi uli su u sastav 9.
32. Sjeverno-otoki odred (Odred III. sektora, 20. i 26. divizije. Nakon rasformiranja Grupe NOP
Sjevernodalmatinski otoki odred). Formiran odreda, 12. 11. 1944. samo je Vrliki odred djelovao
5.10.1943. Prvi put rasformiran 9.1.1944. Obnovljen do veljae 1945., a Drniki do prosinca 1944. Krajem
travnja 1944. rasformiran u lipnju 1944. kolovoza 1944. Grupa je imala 1249 boraca.
33. Sinjski (cetinski) odred, formiran 10.8.1941. Prvi put 3. Grupa Junodalmatinskih NOP odreda obuhvaala je
rasformiran krajem kolovoza 1941. Obnovljen Makarski, Imotski, Neretvanski, Biokovski, Zapadno-
9.9.1941. rasformiran u prosincu 1941. Obnovljen u hercegovaki, Braki, Hvarski odred.
sijenju 1942. kao Dalmatinsko-dinarski ili Dinarski 4- Grupa Junodalmatinskih otokih odreda sastava -
odred. Peljeki, Korulanski, Mljetski, Lastovski,
34. Solinski odred, formiran 10.8.1941., rasformiran Dubrovaki, Konavoski partizanski odred.
13.4.1942.
35. Splitski odred, formiran 11.8.1941. Tri puta formiran Grupa NOP odreda rasformirana je u studenom 1944-
i rasformiran 10.3.1943. Njeni odredi uli su u sastav 8. korpusa, Mornarice NOVJ i
36. Srednjodalmatinski odred, formiran 23-6.1942., pos- jedinice KNOJ-a
tojao tijekom 1942.
Prema podacima iz knjige Narodnooslobodilaka vojska
37. ibenski odred, formiran 12.8.1941., rasformiran Jugoslavije, N.Ani, Beograd, 1943.. str. 616-651.
Vojna oblast Osmog korpusa Vojne oblasti ukinuto je 6 komandi mjesta, i to: Blato,
Orebi, Kuna, Mljet, Ston i Janjina, a u prosincu su ukinute
Vojna oblast Osmog korpusa formirana je 8. oujka jo 4 komande mjesta: Mu, Katela, Preko i Komia.
1944. Zamjenik komandanta korpusa Petar Peko Bogdan Postojao je i razgranati sistem partizanskih straa i znatan
u j e d n o je bio i komandant Vojne oblasti. broj vojnopozadinskih ustanova - bolnica, ambulanti,
Na podruju Vojne oblasti u jesen 1944. djelovalo je raskunih stanica, apoteka, pota, radionica, skladita, pro-
osam komandi vojnih podruja, i to: Splitskog, ibenskog, laznih i radnikih kuhinja i dr.
Cetinskog, Zadarskog, Kninskog, Srednjodalmatinskog Ni u jednom pregledu brojnog stanja 8. korpusa nije
otokog, Biokovsko-neretljanskog i Dubrovakog. prikazana Vojna oblast, pa b r o j n o stanje u t v r u j e m o
Dvanaestog prosinca 1944, rasformirano je Cetinsko vojno posredno.
podruje, a Komanda Splitskog vojnog podruja preimeno- U Vojnoj oblasti 8. korpusa 31. oujka 1945. bilo je na
vana je u Komandu podruja srednje Dalmacije. Zatim, na ishrani 29.251 osoba. Kada se iz sastava Vojne oblasti
podruju Vojne oblasti tijekom studenoga djelovalo je o d u z m e KNOJ (3.049), ratni zarobljenici i zatvorenici
tridesetak komandi mjesta. Broj komandi mjesta stalno se (2.428), tj. u k u p n o 5.477 osoba, dobije se brojka od 23.774
mijenjao, jer su na novoosloboenom podruju uspostav- ljudi, od kojih je vie od polovine pod orujem. Smatra se,
ljene nove k o m a n d e mjesta, dok su u drugom kraju ukidane dakle, da je u 8. korpusu u zavrnici rata bilo ukupno 69.299
one k o m a n d e mjesta koje su zavrile svoju funkciju. Tako boraca.
npr. n a r e d b o m taba 8. korpusa od 25.11.1944. na podruju
SLAVKO MATI
PRVA DALMATINSKA NOU BRIGADA Braa 3, Hvara 15, Imotskog 4, Visa 20, Metkovia 7, a 33 su
Proleterska (od 19-9.1944.) izvan Dalmacije.
U sastavu je 4. OZ Hrvatske do 9. 11. 1942., 3. divizije
do 8.9.1943., 9. divizije do sijenja 1944. i 26. divizije do
Formirana je 6. rujna 1942. u s. Dobrom, blizu Livna. U kraja rata. Krajem kolovoza 1944. imala je 1650 boraca, 20.
njen sastav uli su: 1. bat. Ante Joni, 2 bat. Bude sijenja 1945. bilo je 2.372 boraca.
Borjan, 3. bat. Josip Jureevi i 4. bat. Tadija Anui. Uestvovala je u mnogobrojnim borbama.
Brigada ima tab brigade i pritapske jedinice. Ukupno je Najznaajnije su: osloboenje Jajca, bitka na Neretvi,
1.217 boraca, od toga 83 ene. Iz Dalmacije je 1.184 bora- osloboenju Prozora, u dolini Rame, Gornjeg Vakufa, u bitci
ca, i to: iz Splita 204, ibenika 182, Knina 143, Sinja 138, na Sutjesci, kod avnika, na Komarnici, Pivi, Tari, Zelengori
Makarske 129, Trogira 119, Vrgorca 62, Omia 32, Korule i uz velike gubitke se probija na Jahorinu, a 3. bataljun i dio
22, Ploa 60, Zadra 15, Benkovca 4, Biograda 9, Drnia 16, 2. bataljuna u Hercegovinu, gdje ulaze u 10. hercegovaku
brigadu. U kolovozu 1943- vraa se u Dalmaciju i u rajonu osloboenju Dubrovnika. U Mostarskoj operaciji oslobaa
Vrlike popunjava se s tri nova bataljuna. Nastavlja borbe iroki Brijeg i Mostan. Zatim u operacijama 4. armije
protiv njemake 7. SS divizije Princ Eugen u obrani Splita uestvuje u osloboenju Karlobaga, Raba, Cresa, Loinja i
i otoka. U listopadu bori se na Peljecu, a zatim na Hvaru. Istre. Borbeni put zavrava u osloboenju Trsta, Rijeke i ap-
Pomae 1. prekomorskoj i 13. dalmatinskoj na Koruli. jana. Odlikovana je ONH, ONO i OBJ sa zlatnim vijencem.
Sijenja 1944. ulazi u 26. diviziju i uestvuje u obrani Visa. Kroz brigadu je prolo oko 5.500 boraca. Poginulo je
S Visa izvodi nekoliko uspjenih pomorsko-desantnih prepa- 1.098 boraca, ranjeno 1.178 boraca, a 64 su nestali. 2
da na Hvar, Mljet, Korulu i oltu. Uestvuje sa 11. dal-
matinskom brigadom u unitenju glavnine 369. Vraje
legionarske divizije na Vukovu klancu. Oslobaa ibenik i
uestvuje u unitenju njemake Borbene grupe Alerman i TREA DALMATINSKA N O U BRIGADA
etnika. Istakla se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji.
Uestvovala je u osloboenju Bihaa, Like, Hrvatskog pri-
morja, otoka Krka, zatim Klane i Ilirske Bistrice. Zavrila je Formirana je 12. studenoga 1942. u s. Braevi (Vrba),
ratni put na Soi 8.5.1945. Odlikovana je ONH, ONO i OBJ blizu Mua. Od Mosekog bataljuna formirani su 1. i 2.
sa zlatnim vijencem. bataljun. Od Mosorskog bataljuna formiran je 3. bataljun u
Kroz brigadu je prolo oko 5.500 boraca. Popunjena je s koji je ula 27. studenog i Trogirsko-rogoznika eta, jaine
oko 500 boraca - Albanaca s Kosova. Poginulo je 2.229 100 boraca. Brigada je imala 560 boraca. etvrti bataljun
1
boraca. ini oko 200 boraca od toga oko 100 nenaoruanih . U sas-
tavu je 4. OZ Hrvatske (do 12.2.1943.), pa 9. divizije do
12.4.1943.
Brigada je u Nevesinju reorganizirana sredinom travnja
DRUGA DALMATINSKA NOU BRIGADA 1943. Iz 4. i 5. dalmatinske brigade popunjena je dijelom
Proleterska (od 12.7.1944.) boraca. Imala je 1.200 boraca u pet bataljuna i pritapske
jedinice.
U bitci na Neretvi vodi borbe na sektoru Imotski, Posuje
Formirana je 3. listopada 1942. u s. Unita, blizu i iroki Brijeg. Prenosi ranjenike preko Neretve i biva zah-
Bosanskog Grahova. U njen sastav uli su: 1. bat. Branko vaena tifusom. Bori se u bitci na Sutjesci pod komandom
Vladui, 2. bat. Jerko Ivani, 3. bat. Nikola Vrani i 1. proleterske, a onda 7. banijske divizije. estog lipnja 1943.
4. bat. Vlado-Zivko Peran. Brigada ima tab i pritapske na Vuevu je rasformirana. Njeno ljudstvo ulazi u sastav 1. i
jedinice. Ukupno 836 boraca. U sastavu je 4. OZ Hrvatske 2. dalmatinske brigade.
(do 1.11.1942.), Druge proleterske divizije (do 23.2.1944.), Ponovno je formirana 8. rujna 1943. kod Vrlike od
Primorsko-operativne grupe 2. korpusa (do 5.1.1945.) i 9. Grupe bataljuna. Broji 952 borca, od toga 70 ena. Ima tab,
divizije 8. korpusa do kraja rata. pritapske jedinice i 4 bataljuna. Ulazi u 9. diviziju i u njoj
U sijenju 1945. imala je 2.363 borca. ostaje do kraja rata. Uestvuje u borbi protiv njemakih
Uestvovala je u bitci na Neretvi i Sutjesci. Uspjeno for- snaga u njihovoj ofenzivi za zauzimanje Dalmacije. Istakla se
sira Neretvu i razbija etnike, te omoguava prolaz u borbi u rajonu Dicmo-Klis, Duvno-ujica. U Drvarskoj
Operativne grupe i Centralne bolnice V NOV I POJ preko operaciji protiv Nijemaca na Jadovniku. Probija se iz
Neretve. Forsira Drinu i razbija etnike i Talijane, te obrua. Uestvuje u borbama za osloboenje Livna, Duvna
omoguava 2. proleterskoj diviziji uspjean prolaz u
Sandak. U bitci na Sutjesci istie se u borbama protiv nje-
1
Nououi Mirko, Prua dalmatinska proleterska brigada, Beograd
make 1. brdske divizije na Gornjim i Donjim Barama. 1986.
Uestvuje u b o r b a m a u Crnoj Gori, Hercegovini i 2
Ani Nikola i dr. Druga dalmatinska proleterska brigada, Split, 1982.
i Posuja. Istie se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. PETA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Oslobaa Pag, Rab, Cres i Loinj. Istie se u osloboenju
Trsta poetkom svibnja 1945.
U prosincu 1944. ima 1.747 boraca, od toga 75 ena. Formirana je poetkom veljae 1943. kod Bosanskog
Krajem oujka 1945. ima 1.961 boraca, od toga 81 ena. Grahova. U njen sastav uli su: 1. bat. (Dinarski), 2. bat
Sredinom svibnja 1945. ima 2.602 borca. Popunjena je (Kninski), 3. bat. (Primorski) i 4. bat. (Mosorski). Brigada ima
dijelom boraca s Kosova. Kraj rata brigada je doekala u tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno 550 boraca.
rajonu Trsta. U sastavu je 9. divizije od 12.2. do 12.4.1943. kada je
Odlikovana je ONH, OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ kod Nevesinja rasformirana. Krajem oujka 1943. imala je
sa zlatnim vijencem. 924 borca, od kojih 77 ena. Njeno ljudstvo ulo je u sastav
Kroz brigadu je prolo oko 4.000 boraca. Poginulo je 1., 2.i 3. dalmatinske brigade. U bitci na Neretvi angairana
2.110 boraca, od toga 1.529 boraca iz prvog sastava.3 je u prijenosu ranjenika i za obranu Blidnje, kada je zah-
vaena tifusom.
Ponovno je formirana 13. kolovoza 1943. u s. Plavno,
blizu Knina od 1, 2. i 4. bataljuna Treeg likog NOP odreda
ETVRTA DALMATINSKA NOU BRIGADA i 2. bataljuna Sjevernodalmatinskog NOP odreda.
Ima tab, 4. bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno je
1.300 boraca. U sastavu je Kninskog sektora do 10.10.1943.,
Formirana je 6. sijenja 1943. u s. oii (Biokovo), od a od tada do kraja rata u 19. diviziji.
bataljuna Vid Mihaljevi i novih b o r a c a s podruja Uestvuje u razoruanju talijanskih snaga, u osloboe-
Makarske, Braa, Hvara i Korule. Imala je tab brigade, 4 nju Vrlike krajine i razbijanju njemake kolone na putu
bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno je 822 borca. U sas- Knin-Bosansko Grahovo i etnika u Strmici i Golubiu.
tavu je 4. OZ Hrvatske (do 12.2.1943.) pa 9. divizije do 12. Sijenja 1944. na obali Pakotane-Vodice osigurava iskrca-
4. 1943-, kada je rasformirana kod Nevesinja sa 5. dalmatin- vanje 1. prekomorske i 13. dalmatinske brigade. Razbija
skom brigadom i 9. divizijom. U bitci na Neretvi vodi b o r b e ustako-domobransku posadu u Oklaju i kolonu 98. nje-
na frontu iroki Brijeg - Ljubuki. Nakon prelaska Neretve makog puka kod Rudela, blizu Kistanja. Vodi otru borbu
nosi ranjenike i uestvuje u b o r b a m a kod Nevesinja. na Paripovcu, kod Lipaa i Turovca, na junim padinama
Ponovno je formirana 12. rujna 1943. na podruju Splita Velebita, probija se iz obrua i omoguava ostalim snagama
kao Splitska brigada. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. 19. divizije prolaz u Liku. Razbija ustaku posadu u Lisiiu,
Ukupno je oko 1.000 boraca. U sastavu je 9. divizije od etniku u Bribiru, izbacuje 5. ustaku bojnu iz uporita
15.10.1943. do kraja rata. Brigada se angaira u borbi protiv nje- Liane, oslobaa Vranu. Zatim osigurava transport ranjeni-
makih snaga (7.SS divizije Princ Eugen i dr.) na pravcu Klis- ka i prihvat materijala s otoka. Uestvuje u b o r b a m a za
Split. Sprjeava prodor 1. brdske divizije od Knina k Drvaru. U osloboenje Benkovca i u Kninskoj operaciji. Za vrijeme
Drvarskoj operaciji vodi borbe u Drvaru, na alakui, Marinom Mostarske operacije osigurava sjevernu Dalmaciju. U
brdu i ator-planini. Istakla se u borbi za osloboenje Livna, zavrnim operacijama angaira se u b o r b a m a za osloboen-
Posuja i Duvna. U Kninskoj operaciji uestvuje u osloboenju je Udbine, Senja, Crikvenice, Kraljevice i Suaka. Uestvuje
Otria, a uestvuje i u Mostarskoj operaciji. U zavrnim operaci- u osloboenju Rijeke. Kraj rata zavrava 7. svibnja 1945.
jama oslobaa u Istri Plomin, Labin, Rau i druga mjesta. Istakla kod Ilirske Bistrice.
se u ulinim borbama za Trst. U veljai 1945. imala je 2.710 boraca.
U prosincu 1944. imala je 1.415 boraca.. Kroz brigadu je U travnju 1945. p o p u n j e n a je s oko 400 Albanaca s
prolo oko 4.000 boraca.
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat-
3 alov Mate: Trea dalmatinska NOU brigada, Split, 1988.
nim vijencem.4 4 alov Mate, etvrta dalmatinska NOU brigada, Split, 1980.
Kosova. Kroz brigadu je prolo oko 4.500 boraca. Poginulo SEDMA DALMATINSKA NOU BRIGADA
oko 900 boraca. Odlikovana OZN sa zlatnom zvijezdom I
OBJ sa zlatnim vijencem.5
Formirana je sredinom rujna 1943. u s. Karin kod
Benkovca od 2. grupe sjevernodalmatinskih bataljuna, kao
3. brigada Kninskog sektora. Imala je tab, 4 bataljuna i pri-
ESTA DALMATINSKA NOU BRIGADA tapske jedinice. Ukupno je 1.420 boraca. U sastavu je:
Kninskog sektora do 10.10.1943., 19. divizije do 15. lipnja
1944., 35. (like) divizije od 16. 6. 1944. do 3.4.1945. kada
Formirana je 6. listopada 1943. u s. Ervenik, kod je rasformirana. Njeno ljudstvo ulo je u 13. primorsko-
Kistanja (Bukovica). U njen sastav ula je 1. grupa bataljuna. goransku diviziju. Brojno stanje brigade: 27.7.1944. imala je
Zvala se 2. brigada Kninskog sektora. Ima tab 4 bataljuna i 843 borca, 15.09.1944. imala je 777 boraca, od toga Hrvata
pritapske jedinice. Ukupno je 1.256 boraca. U sastavu je 46,3%, a Srba 53,5%.
Kninskog sektora do 10.10.1943., a od tada do kraja rata u Vodi b o r b e protiv 1. puka Brandenburg i 92. motor-
19. sjevernodalmatinsoj diviziji i krajem prosinca 1944. iziranog puka na p r a v c u Graac-Udbina. Zajedno s
imala je 2.300 boraca. U veljai 1945. ima 2.632 borca. brigadama 35. divizije odbija vie n a p a d a njemake 392.
Operativno podruje je sjeverna Dalmacija. Uestvovala legionarske divizije i 4. ustake brigade na osloboeni teri-
je u b o r b a m a protiv njemakih snaga prilikom prodora iz torij Like 1944. Sredinom lipnja 1944. ulazi u 35. diviziju i
Like u Dalmaciju na komunikaciji Graac-Knin-Zadar, u uestvuje u napadima na uporita u Ribniku, irokoj Kuli i
rajonu Bosanskog Grahova, n a p a d na Livno. Na povratku u Peruiu. Razbija dijelove 31. ustake i Kosinjske o b r a m b e n e
Dalmaciju, 5. sijenja 1944-, zahvaena je tekom vijavicom bojne u Gornjem Kosinju.
u Popinskom polju kod Zrmanje. Brigada je imala 98 boraca Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat-
izbaena iz stroja, od toga 26 mrtvih. Nakon p o p u n e istie se nim vijencem.7
u Ravnim kotarima u borbi protiv etnika u zatitnim borba-
ma 19. divizije iz obrua na junim dijelovima Velebita.
Zajedno s Grupom sjevernodalmatinskih NOP odreda odbi-
ja napad etnikih i njemakih snaga na podruju Bukovice. OSMA DALMATINSKA NOU BRIGADA
Razbija etniku Leteu brigadu kod Atlagia Kule.
Uestvuje u borbi za osloboenje Benkovca i u Kninskoj
operaciji za Kom i Prevjes. Angaira se u Mostarskoj operaci- Formirana je 10. rujna 1943. u s. Sratok (Bogdanovii
ji. U zavrnim operacijama uestvuje u osloboenju Like, od 1954) od ibenskog odreda i novih b o r a c a ibenika i
Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Istie se u borbi za okolice. Ima tab, 4 bataljuna i pritapske jedinice. Ukupno
Zlobin. Kraj rata zavrila je b o r b a m a 7. svibnja 1945. u je 890 boraca, od toga 71 ena. U sastavu je 20. divizije do
Gornjem Zemonu i Ilirskoj Bistrici. Nakon kapitulacije nje- kraja rata.
makog 97. korpusa razoruava njemaku 188. diviziju. Uestvovala je u borbi protiv njemake 114. i 264. diviz-
Kroz brigadu je prolo oko 3.500 boraca. Poginulo je ije na pravcima ibenik-Trogir i Drni-Mu-Split. Uspjeno je
oko 1.000 boraca. branila pravac Sinj-Prolog. Imala je gubitke prilikom nje-
Odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlat- makog n a p a d a na prostoru Perkovia i Trogira. U srpnju
nim vijencem. 6
Prva saveznika v o j n a misija koja je dola m e u Amerika vojna misija, ili od 4. kolovoza 1944.
jugoslavenske partizane bila je Vojna misija Velike Britanije Samostalna amerika vojna misija postojala je pri V NOVJ,
spustivi se kod Glavnog taba Hrvatske 24. travnja 1943. zatim pri G Hrvatske. Pri tabu 8. korpusa bila je amerika
P r e k o n j e u s p o s t a v l j e n a je v e z a i z m e u V N O V J i vojna misija, a vodio ju je porunik b o j n o g b r o d a Timati, ali
saveznike V r h o v n e k o m a n d e na S r e d n j e m istoku i osigu- je 2. oujka 1945., kada je rasformiran tab 8. korpusa, pre-
r a n dolazak britanske Vojne misije pri V N O V J 27/28. svib- stala postojati. 2
nja 1943. Kod GH i tabova korpusa od travnja 1943. sve
do kraja rata postojale su saveznike v o j n e misije, rijetko Sovjetska vojna misija dola je u GH tek sredinom
kod divizija, razne n a k a n e . 1944. ef je bio pukovnik Pavle Grigorijevi Rak. Ostali nisu
Britanska vojna misija nastala je od Vojne misije Velike poznati. Pri tabu 8. korpusa u ljeto 1944. bila je sovjetska
Britanije i p o e t k o m 1945. dobila je zvanini naziv 37. bri- Vojna misija u Tievu, ali nije poznat n j e n sastav. 3
tanska vojna misija. N a k o n zavretka rata prestale su funkcije saveznikih
Pri tabu 8. korpusa bila je britanska misija Relator, ef vojnih misija. Njihove obveze preuzeli su vojni ataei koji su
m a j o r J o h n Fitzgerald W i n t t o n s p o r u n i k o m William bili akreditirani pri vladi DFJ.
G r a c h e m Tustin s tri podoficira i vojnika.
N a k o n o s l o b o e n j a Z a d r a tu se nalazila britanska misija
Fischer, ef m a j o r Cirghton, pa m a j o r D.F.Vinder, a lan
k a p e t a n Hary Alexander T h o m p s o n i tri vojnika, kasnije je
bilo 11 vojnika.
U Splitu, n a k o n n j e g o v o g osloboenja, bila je britanska
misija Bletchley, ef k a p e t a n Scott, lan D o n a l d S h a w
Mackinnon M a c D o n a l d i tri vojnika. Otili su 21. svibnja
1945.
Pri tabu 1. tenkovske b r i g a d e 8. korpusa bila je britans-
ka vojna misija Huntinghorn, ef m a j o r Robert H e n n r y
Patterson i j e d a n radiotelegrafist. Otili su 21. svibnja 1945.
Misija Relator, koja je bila kod 8. korpusa, prela je u
tab 4. armije i t a d a ju je vodio potpukovnik H.D. Miller, a
1
t u m a je bio k a p e t a n H.A. T h o m p s o n s o s a m vojnika. Otili Arhiv VII, k,17IA, reg. br. 26-8.
2
1 Arhiv VII, k. 119-4, reg. br. 2-2.
su iz Trsta 13. svibnja 1945. g o d i n e . 3
Izjava generala A.T. Bioia, dana autoru 15.01.1985.
Mr.sc. MARIO WERHAS
1. Opa situacija na podruju Dalmacije Weichs zur Glon)4 ve je 25. srpnja 1943-, pored ostalog,
u rujnu 1943. naredio Zapovjednitvu njemakih postrojbi u Hrvatskoj
(Befelhshaber der deutschen Truppen in Kroatien, General
Jugoistok prebaen stoer 2. oklopne armije (Panzerarmee - 5-10.1940.), zapovjednik 52. pjeake divizija (5.10.1940. -
1.11.1942.), od 1.12.1941. generalporunik, zapovjednik XXXV
o b e r k o m m a n d o 2) sa zadaom koordinacije protupartizan-
armijskog korpusa (1.11.1942- 15-4 1 943), od 1.12.1942. gener-
skih operacija. Za zapovjednika 2. oklopne armije je postav- al pjeatva, zapovjednik 2. oklopne armije (15.4.1943. -
ljen general der Infanterie dr. jur. Lothar. Rendulic) 2 , a 25-6.1944-), od 1.4.1944-generalpukovnik, zapovjednik 20. brdske
armije (25-6.1944. - 15-1.1945-), zapovjednik Vojne skupine
zadatak njegove armije osobno mu je objasnio Hitler:
Kurlandija (15.1. - 27.1.1945.), zapovjednik Vojne skupine Jug
.. .obrana i vrsto dranje Balkana od ivotne je vanosti jer (27.1.-10.3.1945.), zapovjednik Vojne skupine Kurlandija (10.3.-
bi njegovo zauzimanje od strane neprijatelja predstavljalo 25-3-1945.) i zapovjednik Vojne skupine Jug do 8.5.1945.).
3
smrtno ugroavanje Reicha kao i opasnost za istono krilo Renduli Lothar: Gekmpft gesiegt,geschlagen, Wels-Heidelberg,
I9S2, str. 131; vidjeti i u: Lucas, James: Hitler s enforcers,
Istonog fronta.. .Iskoristite vojnu silu Hrvatske, razbijte Tita,
London, 1986, str. 138.
iskljuite Talijane na obalnom podruju.. .zatim zaposjednite 4 Maximilian Lamorel Freiherr von Weichs zur Glon, 12.11.1881. -
Dalmaciju, Crnu Goru i Albaniju i branite o b a l u . . . 3 27.9.1954; generalbojnik 1.4.1933., zapovjednik 1. oklopne diviz-
ije (1.10.1935.-1.10.1937.), generalporunik 1.4.1935., general
Nastojei da to prije zaposjedne najvanije luke na J a d r a n u
konjanitva 1.10.1936., zapovjednik Vojnog okruga XIII
i razorua talijanske postrojbe u Dalmaciji Crnoj Gori i (1.10.1937 -26.8.1939.), zapovjednik XIII. armijskog korpusa
Ovakav raspored snaga bio je dio o p e g plana zapov- Naredba stoera 264. pjeake divizije (264.
jednitva 2. oklopne armije za nastavak bojnih djelovanja Infanteriedivision) od 13. listopada 1943. godine za mar i
poslije kapitulacije Italije. Namjera generala Rendulica bila angairanje u podruju o b r a n e Zadar-Split; ...Neprijatelj
je da poslije zavretka zaposjedanja obalskog pojasa i se bori lukavo, koristei teren do maksimuma. On raspolae
razoruanja talijanskih oruanih snaga razbije postrojbe 8. sa izvrsnom obavjetajnom slubom. S obzirom na pravila
korpusa u srednjoj Dalmaciji i zauzme otoke uz obalu i time
ojaa obalsku o b r a n u u sluaju saveznikog desanta. 5
Rudolf Lters, 10.5.1883. - 18.6.1946., generalbojnik od 1.7.1935.,
Njemake snage angairane nakon kapitulacije Italije na generalporunik od 1.10.1938., zapovjednik 223- pjeake divizije
podruju Dalmacije obuhvaale su tri divizije i jedno (6.5.1941. -20-10-1942-), general pjeatva od 1.1.1943-, zapov-
jednik njemakih postrojbi u Hrvatskoj (1.11.1942.-25.8.1943.),
zapovjednitvo korpusa (XV. brdskog). Ovladavanje obal-
zapovjednik XV brdskog armijskog korpusa (25-8.-10.10.1943.).
nim pojasom, osobito u prvoj etapi operacije Achse, izve- 6
Anti.Partisan Warfare in the Balkans 1941-1945, London 1999.,
1941--1945-, nav.dj.str.893-
snage. Svi ostali dijelovi bit e angairani dijelom za osigu-
10
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
r a n j e opskrbe, dijelom za aktivnu b o r b u protiv bandi. Za 1941-1945., nav.dj. str. 809.
vatiti borbu na ivot i smrt. U ovoj borbi prva izmjena meta- promatrati cijeli poloaj, koji je bio udaljen oko etiristo
ka s obje strane vodit e hrabrost i oajanje. Tako je to ovdje metara. Ukopavanje ovdje nije bilo mogue, nije bilo
kada je u pitanju goli ivot. Bez obzira na gubitke juriaju nikakvog zaklona i bili smo izloeni direktnoj vatri s partizan-
vojnici na obje strane. Svakog pojedinanog brdskog lovca skih poloaja. Oko osamdeset metara ispred m e n e vidio sam
vodila je eljezna stega guena pritiskom deseterostruke malu udubinu koja je bila obrasla s malo grmlja. Obiao sam
snage neprijatelja. Stanje je bilo kritino za satniju zbog tek- istureni poloaj s desne strane i postavio novi poloaj u toj
ih gubitaka, ali smo uspjeli savladati neprijatelja i zauzeti udubini. U tu udubinu smo smjestili dvije lake strojnice i
visinski poloaj, shvativi da se satnija opkoljena jo uvijek o d m a h otvorili vatru. Zbog ovoga prodora itava partizans-
11
dri... ka linija se morala povui, a mi smo osvojili sve visove... 1 2
Sjeanje SS satnika Pardatschera, zapovjednika I bojne Podsjetnik o b a v j e t a j n o g odjela (1c) stoera 264.
14. SS brdske lovake pukovnije (7.SS dobrovoljaka brdska pjeake divizije od 7. studenog 1943. podinjenim postro-
divizija Prinz Eugen): ...Napredovanje se odavde nije jbama o podrujima koje dre postrojbe NOVH, njihovoj
moglo nastaviti. Dogovorili smo se da teke strojnice krenu snazi i vojnoj aktivnosti na podruju NDH: ...Komunisti su
naprijed kako bi svojom frontalnom paljbom s p u n o m u listopadu dalje uvrstili svoju vojnu organizaciju, koristei
snagom otvorili put. Municija se pri tome nije tedjela. oruje koje su preuzeli od Talijana. Znatno je porasla bor-
Nakon male udubine dolazimo na novi poloaj koji se pro- b e n a vrijednost postrojbi zbog nabavljanja talijanskog
tezao u smjeru sjever-jug. Uzdu ovog poloaja postavio sam oruja i bolje opreme. Proirenjem podruja kojima su
u poziciju strelice. Sa dvije teke strojnice obiao sam desnu zagospodarile bande, vojna snaga njihovih postrojbi je
padinu poloaja. Svuda sam nalazio na jako strme stijene, na porasla za onoliko koliko se hrvatskoj vojsci smanjila baza za
kraju sam naiao na jednu udubinu, na oko 200 metara od p o p u n u i opskrbu. Oni su mogli dalje da vre mobilizaciju i
prijanjeg poloaja. Jo uvijek nisam primjeivao osiguranje. da u p o t p u n o njihovom podruju ustroje i obuavaju
etiri strijelca o d m a h sam postavio na poloaj i pokazao im odrede, kao i da koluju asniki kadar i specijalne snage.
cilj. Moj vezist drao se neto malo iza. Da li napasti o d m a h Bande su esto uspjeno ometale dotur na putovima za
s ove dvije strojnice? A to ako protivnik uzvrati o d m a h s Zadar, Knin, Drni-Split i Sinj-Split, a dugo vremena su
mnogo jaim snagama? Nas je bilo samo sedam. Najvei dio veoma oteavale dotur na pruzi Brod-Dubrovnik. U mjese-
satnije nije bio spreman za ukljuivanje i ne bi m o g a o o d m a h cu listopadu komunistima je polo za rukom da znatno
prihvatiti borbu. Teka paljba se jo uvijek ula u pravcu proire utjecajno podruje, i da zahvaljujui rasulu hrvatske
Stona, ali prema m o m e miljenju nije imala nikakvog uinka. vojske, d o u do bogatog plijena i da ustroje veliki broj novih
Odluio sam - napad! Uzeo sam puku, ispalio prve metke. odreda. Na putu dotura Biha-Graac prema Zadru, odnos-
To je bio znak za napad, pogotke u o p e nisam primjeivao no preko Knina i Drnia prema ibeniku i Splitu, i dalje e
jer sam o d m a h mijenjao poloaj. Sada su poeli svi strijelci s slabije snage praviti smetnje, utoliko vie to ti putovi
jednim pravim vatrenim n a p a d o m i sve se odvijalo kao na donose dosta potekoa ve po svom poloaju i loim vre-
traci. Na poloaj se nalazio u ipraju, a lijevo i desno od nas menskim uvjetima koji uskoro nastupaju. Komunisti e svim
su bile stjenovite padine. ipraje je bila jedina mogunost za snagama nastojati da zadre priobalske otoke i neke dijelove
uzmicanje, ali mi smo se odluili kretati u pravcu vatre ravno obale jer raunaju da e ih preko opskrbljivati Englezi znat-
kroz udolinu. Ranjenike nismo pronali, samo su ostala leati nim materijalom, a vjerojatno raunaju i s d o v o e n j e m nji-
etiri mrtva. Sada je p o e o mukotrpan silazak sa stijene i pro- hovih i stranih postrojbi za i s p o m o . . . 1 3
bijanje kroz trnovito grmlje do sljedee stijene, na kojoj
nismo pronali povoljan poloaj i morali smo se do sljedeeg
11
Kumm, Otto, Vorwrts Prinz Bugen, Geschichte der 7.SS-
poloaja ponovno probijati. Do sljedeeg poloaja bilo je
Feriwilligen-Division Prinz Eugen, Coburg, 1955, str. 116-117.
neto lake probijanje, manje strmine i manje grmlja. Poloaj 12
Kumm, Otto, nav. Dj. Str. 124-125.
13
je bio na grebenu gotovo bez raslinja, tek sada sam primije- Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
1941-1945-, Knjiga 9 (studeni-prosinac 1943. godine), izdano
tio da smo bili na najviem uzvienju. Odavde sam mogao
IHRPD, Split, 1985; str. 706.
Izvod iz izvjea zapovjednika 114. lovake divizije zraku, mogu se sprovesti, bez opasnosti od neuspjeha, jedi-
(Generalleutnant Karl Eglseer) od I I . studenog 1943. o no uz dovoljnu podrku zrakoplovnih snaga (lovci i borbeni
vojnoj situaciji na p o d r u j u sjeverne Dalmacije: ...U avioni za ometanje) i mornarikih snaga (naroito dvotrup-
posljednje vrijeme primjeuje se u zapadnom divizijskom ne penie). Na osnovi iskustva posljednjih tjedana (loa vre-
podruju smanjenje n a p a d a i sabotaa. Nasuprot tome, menska situacija na planinama i previe dugo vrijeme za
neprijatelj, koji prodire sa sjevera u podruje Kamenita sporazumijevanje i polijetanje), n e o p h o d n o je o d m a h pre-
Glava-Plavno (13 km sjeverno-sjeverozapadno d Knina), bacivanje zrakoplovnih snaga na aerodrome juno od plan-
sve vie ugroava put za opskrbu Graac-Knin. Javljeno ina. Usprkos ienju otoka ispred ibenika, Marine i
povlaenje neprijateljskih snaga k istoku, u pravcu Bosansko Trogira, nije stiglo pojaanje za vlastiti brodski promet, a
Grahovo-Vrlika, samo je djelomino izvreno. Bande sred- time i hitno n e o p h o d n o poboljanje situacije s opskrbom. U
nje jaine utvrdile su se u rajonu Pljeivica-Vrsina (9 km nedostatku sposobnih mornarikih snaga nije m o g u nad-
sjeveroistono od Knina). zor banditskog brodskog prometa u otokim podrujima
Od 7.11.1943. u podruju juno od ibenik-Perkovi, smjetenim ispred divizijskog podruja. Osim toga, treba
sprovodi se operacija Heifisch. Ve prvih d a n a pokazalo raunati i s pristizanjem engleskih podmornica na ove otoke
se da se neprijatelj bori slabijim snagama, pri emu mu jer, prema izjavama stanovnika, naroito otok Bra ve sada
pomau mnogobrojne cestovne prepreke, samo da bi dobio slui za vezu s b a n d a m a . Na ovom otoku trebale bi se nalaz-
u vremenu i povukao se k sjeveroistoku, a vjerojatno i na iti jae snage bandi, a takoer i jedan zajedniki stoer.. . ^
otoke smjetene jugozapadno i juno odatle. Marevski Izvod iz izvjea zapovjednika 264. pjeake divizije
pokreti dijelova 264. pjeake divizije u pravcu Splita i (Generalmajor Albin Nake) 1 ^ od 7. prosinca 1943. zapov-
ibenika, jo prije poetka operacija, stvorili su kod nepri- jednitvu XV brdskog armijskog korpusa o vojnoj situaciji u
jatelja dojam mogueg opkoljavanja, tako da su se ve dan Dalmaciji:
prije operacije jae neprijateljske snage povukle k sjeverois- ...Podruje Zadar-Obrovac-Knin-ibenik: na o v o m
toku. Prilikom veih operacija protiv bandi (operacija na prostoru su VI. i VII. dalmatinska brigada i odredi Plavi
otocima ispred ibenika- Heifisch) neprijatelj se ni u kom Jadran i Zadar 19. dalmatinske divizije. Na osnovi malog
sluaju nije m o g a o izazvati na borbu i unititi. Postavljene broja prepada na uporita kod Zadra i zapadno i sjeverno
cestovne prepreke, s jedne strane, i dobro organizirana od ibenika, moe se zakljuiti da je neprijatelj bio v e o m a
obavjetajna sluba, s druge, omoguili su banditima da malo aktivan. Izbjegao je nae poduhvate. Bande su se
blagovremeno izbjegnu opkoljavanje i unitenje. S obzirom povukle i prikupile u pozadini njemakih trupa. Otoci pred
da zrakoplovstvo i mornarica nisu mogli u dovoljnoj mjeri obalom zauzeti su bez borbe. Prema novim izvjetajima,
djelovati zajedniki, to je banditima bio otvoren put za dijelovi 19. dalmatinske divizije su se povukli u rajon Bos.
povlaenje preko mora. Uspjeh ovih operacija sastojao se Grahova. Podruje Split-ibenik-Sinj: vee neprijateljske
uglavnom u iskljuivanju mnogobrojnih neprijateljskih postrojbe zauzele su, prije poduhvata Heifisch, podruje i
baterija, dok je jedva neto snaga stajalo na raspolaganju za vratile su se mnogobrojne b a n d e . U drugoj polovini mjese-
definitivno zaposjedanje oienih podruja. Ove operacije ca u podruje su se vratile postrojbe, koje su se bile povuk-
imale su konano i nepovoljne posljedice za stanovnitvo, le. Istodobno se u podruju sjeverno i juno od Sinja i oko
jer su kasnije povraene b a n d e stalno provodile mjere Livna sakupljaju jae neprijateljske snage. Javljeno je da su
odmazde nad stanovnitvom koje je bilo prijateljski raspo-
loeno prema njemakim oruanim snagama. Otuda u
stanovnitvu vlada elja da se oslobodi od bandita, i to tek
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
onda kada b u d e mogua trajnija okupacija njemakim 1941-1945-, nau.dj.str. 717
15
oruanim snagama. Predvidene akcije ienja otoka ispred Albin Nake, 1.3.1888.-20.9.1947; generalbojnik 1.4.1942., zapov-
jednik 709. pjeake divizije (15-7-1942.-6.4-1943.), zapovjednik
Zadra i sjeverozapadno od ibenika, imajui u vidu u
264. pjeake divizije (6.4.1943.-18.4.1944 ), generalporunik
posljednje vrijeme p o j a a n u neprijateljsku aktivnost u 1.7.1943; zapovjednik 159. pjeake diuizije (1.7.-10.10.1944.)
u pitanju najvjerojatnije dijelovi 9. divizije (II. i III. dalmatin- odskonicu za eventualno savezniko iskrcavanje na kopno.
ska brigada) i dijelovi 20. divizije (VIII. brigada i m a n j e Stanovnitvo otoka, krajnje neprijateljski raspoloeno
jedinice). Na cesti za opskrbu k Splitu, prije svega kod Mua, prema Talijanima, doekalo je komuniste kao oslobodioce
zaustavljeni su prepadi na nae kolone i osiguranja, a od talijanskog jarma; jer su brojno jake talijanske posade,
takoer je i cesta du obale, od Splita k ibeniku, ponovno koje su skoro iskljuivo ivjele od poljoprivrednih proizvoda,
zauzeta od strane bandi. Veliki otoci juno od Splita zauzeti predstavljale ogromno optereenje za otoko stanovnitvo,
su od strane neprijateljske 26. divizije. U blizini lukih grado- koje je ivjelo u krajnjoj oskudici. Vlastitom operacijom
va Zadra, ibenika i Splita nalaze se neprijateljske radio- Landsturm uspjelo je da se oisti obalna zona, za koje vri-
postaje, koje slue za odailjanje vijesti engleskom ratnom jeme se glavnina komunistikih bandi prebacila na otoke.
zrakoplovstvu, zbog toga su hitno potrebni radio- Pored 26. divizije koja se tretira kao prava otoka divizija, a
goniometri... Divizija je dana 20.11.1943. preuzela zapov- koja se sastoji od XI, XII. i XIII. brigade, na otocima se nalazi
jednitvo u obalnom o b r a m b e n o m podruju Zadar-ibenik- i I. dalmatinska u d a r n a brigada, iz sastava 9. dalmatinske
Split. Dok se u desnom i sredinjem divizijskom podruju, divizije - glavnina u Tomislavgradu - a vjerojatno i I.
nakon preuzimanja zapovjednitva, ne primjeuje nikakva junodalmatinska brigada, koja se takoer smatra
vanija djelatnost bandi, o d m a h nakon zavretka operacije podreenom 26. diviziji. Kao posljedica operacije
Delphin od 114. lovake divizije, u lijevom podruju, Landsturm I, od dalmatinskih teritorijalnih bojni na otoci-
naime na obalnoj crti Marina-Trogir-Split, oivljavaju prepa- ma se nalaze jo odredi Omi, Makarska i Orjen. Osim
di i izazivaju osjetne vlastite gubitke. O d m a h p o t o m naprijed navedenih djelatnih postrojbi, na otocima se jo
poduzete m a n j e akcije ienja ni u kojem sluaju nisu nalaze i tamo ustrojene bojne: dopunska bojna Mljet,
dovele do eljenih rezultata, jer neprijatelj nigdje nije stupio Sjevernodalmatinska bojna i Lastovo. Na osnovi izv-
u borbu, ve se svugdje blagovremeno povukao. Mora se jea primljenog iz pouzdanog izvora, od iseljenika, a koji su
raunati s diverzijama na ovom podruju i u podruju se u SAD i Kanadi dobrovoljno prijavili za b o r b e n o
Gizdavac-Mu-Brtanovo, radi ometanja opskrbe za Split. angairanje u vlastitoj zemlji, ustrojene su u Bariju dvije
Provoenjem operacije Ziethen od 114. lovake divizije, prekomorske brigade, iji se dijelovi vjerojatno ve sada
oekuje se rastereenje grada Sinja na istonoj obali Cetine, nalaze u p o d r u j u srednjodalmatinskih otoka. Prema
kojom trenutno prijeti opasnost od jae koncentracije Titovoj naredbi, trebalo bi da se 26. divizija 19.12.1943. pre-
bandi. Akcija Heifisch n a r e e n a za 4.12. m o r a se pomjer- baci na kopno, preko luke Rogoznice, zapadno od Splita. Da
iti, jer je neprijateljskim zranim n a p a d o m 2.12. uniten dio li e ova naredba ipak biti izvrena ili e moda u meuvre-
brodskog potencijala, stavljenog na raspolaganje od strane m e n u biti nekih izmjena u naredbi, to se ne moe predvid-
mornarice. Zaposjedanje otoka olte, nakon iste akcije, jeti. Po naredbi Tita, 26. divizija, kao i I. dalmatinska udarna
n e e se moi izvesti zbog nedostataka snaga. Zahtijeva se brigada, vre pripreme za prebacivanje na kopno. Ove
zaposjedanje p o m o u snaga upuenih s druge strane. 1 6 mjere mogle bi se obrazloiti na sljedei nain:
Izvjee obavjetajnog odjela (Ic) zapovjednitva V SS Situacija, kakva se oekuje u toku zime na kopnu, pri-
brdskog armijskog korpusa ( G e n e r a l k o m m a n d o V SS- morava Tita da sve snage angaira na obrani podruja sred-
Gebirgskorps) od 11. prosinca 1943. o situaciji na srednjo- nje Bosne - J a j c e - Bugojno;
dalmatinskim otocima: Nakon kapitulacije Italije komunis- Tito smatra da komunistike snage na otocima nisu
tima je polo za rukom da, uz minimalne snage, zagospo- dovoljno jake da bi mogle ustrojiti trajniju obranu;
d a r e cijelim srednje-dalmatinskim otokim p o d r u j e m . U Bariju - a moda ve i na otocima nalazi se (oznaene
Otoci srednje Dalmacije za Tita nisu od znaenja samo kao kao I. i II. prekomorska brigada) dovoljno snaga koje bi
bogat izvor za dalju mobilizaciju, ve prije svega izvrstan smijenile 26. diviziju;
most za transport municije, o p r e m e i ivotnih namirnica,
koji, od strane saveznika, pristiu iz Barija (Italija). Pored
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji
toga, srednjo-dalmatinski otoci predstavljaju i najbolju 1941-1945., nau.dj.str.839.
U Italiji se pripremaju ostale snage za angairanje u dovest e do ienja Korule. Daljnje mjere zavisit e od
otokom podruju smjene 114. lovake divizije 264. pjeakom divizijom. Tek
Saveznici , koji oekuju nau okupaciju otoka, vre sta- kada se na taj nain oslobode dovoljne snage i kada stigne
lan pritisak napadima na putove opskrbe naih postrojbi. 2. i 3. satnija obalske lovake bojne Brandenburg, moi e
Pretpostavlja se da e komunisti, prilikom naih napada, se provesti ienje ostalih otoka. Trajno zaposjedanje svih
neprekidno pruati otpor, kako bi dobili u vremenu za pre- navedenih otoka, koje je inae nuno, nije mogue. Veina
bacivanje glavnih snaga. Zbog stalne i jake dezerterske pro- ovih moi e se p o v r e m e n o nadzirati samo brzim odjeli-
pagande, kao i zbog egzaktnog ponaanja vlastitih postrojbi, ma... 1
treba oekivati znatan broj prebjeglih. ^
je ve izvreno zapadno od ibenika (Lupac, Prvi, Tijat, Reicha 1943-, izdanje VII, Beograd, 1978., str. 619.
Izvjee stoera 1. brdske divizije (1. Gebirgsdivision) od lovake pukovnije iz pravca Obrovca, o d m a h napadaju
10. veljae 1944. zapovjednitvu XV brdskog armijskog kor- neprijatelja svaki sa svoje strane i do veeri put je opet
pusa o b o r b a m a protiv 19. NOU divizije na podruju otvoren Pritom neprijatelj trpi velike krvave gubitke. Kod
blagovremeno uklone udaru. Pothvatom Emil uspjelo je naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 4 Dokumenti njemakog
Reicha 1944-1945., izdanje VII, Beograd, 1979, str. 121-128;
da se VI. i XIII. brigada uglavnom razbiju u prostoru zapad-
pogledati i u Lanz, Hubert, Die I. Gebirgsdivision 1935-1945.,
no od prevoja Suevii. Izgleda da je V dalmatinskoj briga- B a d Nauheim, 1954-, str. 311
pripravnosti pokretnih priuva koje diviziji iz razloga o koji- da u divizijskom (korpusnom) podruju stalno tee jedna od
ma je vie puta izvijeteno nisu stajale na raspolaganju. ovih operacija. Cilj operacije je to je m o g u e vee slablje-
Obrazovanje oslonih toaka u vidu jea smatra se kao u nje bandi. Postizanje ovog cilja podrava se cjelishodnim
osnovi pogreno, jer se ovim preputa inicijativa nepri- razbijanjem crvene organizacije opskrbe.
jatelju. Kad n a m na raspolaganju stoje slabe snage, potjerna I dalje treba teiti zahvatu banditskih stoera, inozemnih
odjeljenja u jaini jedne satnije moraju poduzimati akcije stoera za vezu, p u t e m angairanja snaga za specijalnu
neumornim izvianjem protiv ustanovljenih neprijateljskih upotrebu. Detaljno p r e t h o d n o obavjetavanje sa svim
sredita. Obrazovanje posebnih postrojbi u engleskim, tali- raspoloivim izviakim sredstvima (takoer zajedno s kon-
janskim odorama, kao i u graanskom odijelu (slino kao traobavjetajnim odjeljenjem), tone pripreme, najstroe
kod pukovnije Brandenburg), sigurno donosi uspjeh i odravanje tajnosti i iznenadno stupanje u borbu s najirim
nemir u redove bandi. Jake neprijateljske snage koje se iskoritavanjem motoriziranog transporta pretpostavke su za
nalaze u prostoru Bosansko Grahovo-Drvar-Petrovac pred- uspjeh. Za sada postojea skrovita jasno uoljivim stazama.
stavljaju stalnu opasnost za ivot, promet i opskrbu postrojbi Upravo sadanje vrijeme je naroito pogodno za savlada-
koje su angairane u prostom blizu obale. Vodstvo, aktivnos- vanje bandi. Tekoe vlastitih postrojbi u voenju borbe
ti i vrstina neprijatelja, osposobljavaju ga da u sluaju akci- treba solidno otklanjati odgovarajuim zapovjednim i orga-
je angloamerikih snaga u obalnom podruju n a p a d n u nae nizacijskim m j e r a m a kako bi se m o g a o postii cilj b o r b e . 2 3
postrojbe s lea, o d n o s n o da im sprijee pokret k Izvjee Zapovjednika Jugoistoka (Oberbefehlshaber
22
poloajima u zaleu. Sdost) od 21. kolovoza 1944. Vrhovnom zapovjednitvu
Naredba^,Zapovjednitva 2. oklopne armije (Panzer- kopnene vojske (Oberkommando der Heer) o iskustvima
A r m e e o b e r k o m m a n d o 2 - PzAoK2) od 27. veljae 1944. steenim u b o r b a m a na dalmatinskim otocima Brau,
podinjenim postrojbama o osnovnim zadacima na utvri- Hvaru, Koruli, Mljetu i olti: ...Iskrcavanja su najee
vanju obale i o borbi protiv pripadnika NOVH; Osnovni uslijedila, zbog slabe o b r a n e otoka, neprimjetno u mraku ili
zadatak korpusa 2. oklopne armije ostaje da o b r a m b e n u zamraenju, uz p o m o jedrilica i drugih barki upotreblja-
snagu obalskog fronta, daljnjim produenjem radova na vanih za desant. U pojedinim sluajevima primijeeno je
utvrivanju obale i p r i p r e m a m a zapreivanja, sa svim uee desantnih amaca. Iskrcane b a n d e esto su stajale
naporima stalno jaaju i da dalje organiziraju o b r a m b e n e p o d engleskim zapovjednitvom. Povremeno su primi-
mjere. Pri t o m e m o r a j u drati s l o b o d n e n e o p h o d n e jeene odvojene, m a n j e grupe engleskih i amerikih vojni-
eljeznice za opskrbu i putove opskrbe koji su neophodni za ka. Openito, iskrcane neprijateljske snage raspolau u
obalsku obranu, s obzirom na rastuu napetost pomorsko- veoj mjeri s tekim pjeadijskim o r u j e m . 2 4
prometne situacije. Pored toga, m o r a se zahtijevati Izvjee porunika Boekenkroegera (1. bitnica/I sklop
neprestano angairanje svih raspoloivih snaga i sredstava 369. topnika pukovnija / 369. pjeaka divizija - 369.
da bi se neposredno napadale bande, koje su posljednjih (kroatische Infanteriedivision) o borbama u okolici
mjeseci, u velikim pothvatima u prostranim oblastima armi- Dubrovnika u listopadu 1944; Dana 18. listopada sve
jskog podruja, tuene i ija je b o r b e n a vrijednost znatno slube u Dubrovniku pakiraju svoje stvari. U s a m o m gradu,
oslabljena, kao i da im se ne dozvoli da d o u do predaha. kau, sve se pobunilo. Pred n a m a velika cestovna petlja
Radi uspjenog savlaivanja bandi, mora se p o t p u n o isko- dubrovakog zatona. Bande su zaposjele visove i tuku po
ristiti vrijeme prije poetka proljea, koje uvjetuje m a n j u cesti. Protuzrakoplovno topnitvo sprijeda, brdski topovi i
pokretljivost bandi, oteanu prolaznost planinskog terena i
p o v e a n e tekoe u opskrbi bandi. Poto, za sada, za velike 22
Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji,
pothvate ne stoje na raspolaganju vlastite s n a g e u nau.dj., str. 1358-1361
dovoljnom broju, moraju se male operacije sprovesti kod Zbornik dokumenata Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji,
nau.dj.str. 1375-1377-
svih divizija, jaine n a j m a n j e do jedne ojaane bojne, a kod 2
4 Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu
korpusa jaine n a j m a n j e do jedne ojaane pukovnije, tako naroda Jugoslavije, nav ,dj str. 520.
protuzrana brodska o b r a n a ratne m o r n a r i c e s m o r a protunapad s ostacima III. bojne 370. pjeake pukovnije uz
otvaraju vatru na visove. Pod zatitom tog vatrenog kio- podrku oklopnih vozila, pri tome je meutim bio gotovo
brana kolona u bjesomunom tempu juri cestom po rubu uniten prije negoli je stigao do prijeloma na N e u m u . . . 2 7
zatona. Ranjenici u sanitetskim vozilima urlaju od boli, izaz- Izvjee zapovjednika XV. brdskog armijskog korpusa
vanih trenjom vozila zbog brze vonje. 19. listopada (general oklopnih postrojbi Gustav F e h n ) 2 8 od 3. prosinca
Dubrovnik je izgubljen. Svi brodovi isplovili su, kako bi 1944. zapovjednitvu vojne skupine E ( O b e r k o m m a n d o
m o r e m stigli do Pule ili Venecije. Mornari u zatonu Slanoga der Heeresgruppe E) o situaciji u Kninu, opkoljenom od
potopili su brod za brodom, sva obalna plovila. Vojnici jedinica 8. korpusa NOVH: Knin od 29.11. p o n o v n o opkol-
mornari olakali su svoju prtljagu i pobacali u jarak kraj jen. Armija2*^ je 1. 12. dala o d o b r e n j e da se glavna borbe-
ceste ili u more sve suvine stvari. Natporunik na crta Knin premjesti iza Krke i Butunice, ukoliko bi pri-
Rademacher, zapovjednik tree bitnice, stigao je u Slano likom p r o b o j a dolo do gubitka ili razbijanja veih
ranjen. Sve svoje topove m o r a o je dii u zrak. Po cijeloj su zdruenih postrojbi. Do toga je, p r e m a miljenju korpusa i
se cesti vidjeli tragovi mina. Smrt je vrebala na svakom izvjeu I a 3 0 373. hrvatske pjeake divizije (opkoljene u
zavoju, iza svakog kamena. Dana 20.10. posjetio me satnik Kninu), 2.12. i dolo. Zato je premjetanje glavne b o r b e n e
Schlueter, zapovjednik druge bitnice, neto povjerljivo pri- crte n a r e e n o 1.12. u 19,00 stati. Korpus je jo tada vrsto
opio o situaciji i priao o doivljajima posljednjih dana u drao otvor sa sjevera i sjeverozapadni dio Knina s posljed-
Trebinju: b o r b a m a protiv etnika i s njima, izdaji i prevari, njim raspoloivim snagama. U m e u v r e m e n u , skupina
proboju iz grada, o iznenadnom n a p a d u kod Ivanjice, gdje Paene (oko dvije dopunske bojne), koja je danima bila
je zbog loeg vodstva skoro bilo rtvovano jedno cijelo opkoljena, tek oko 3.12. u 12,00 sati, uslijed utroka strelji-
odjeljenje. Schlueter ima jo dva topa. Danas treba izvesti va, mogla je da b u d e savladana, pri tome veza s p o d r u j e m
n a p a d na Neum-Metkovi. Ranjenih je bilo sve vie. Napadi koji je drala sjeverna skupina, tik do juno od Palanke, bila
lovakih zrakoplova. Naa protuzrana obrana je jaka. Iz je rascjepkana, pa je zato, prema posljednjim izvjeima
mnotva cijevi parali su pucnji n e b o m . Dva zrakoplova zapovjednika divizije, doao zadnji m o m e n t da se izvri
sruila su se u plamenu. Polako smo, na mahove, ili na sjev- probijanje b o r b o m na sjever, te je ovo, da bi se izbjegao
er. S obje strane motorizirane kolone u m o r n o su se, vei- jedan potpuni poraz, n a r e e n o u 14,00 sati. Razlog za osu-
nom u skupinama, vukli grenadiri, mornari, topnici 21.10. jeenu deblokadu, p o r e d neprekidnog iscrpljivanja, je prije
25
bojnik B e c k e r stigao je s grenadirima u Dui. U jednom svega p a d b o r b e n e moi i b o r b e n o g morala hrvatskih
hipu, najbrim tempom, ula je zatim buei i cijela moja legionarskih postrojbi, koje su pokazale da nisu vie u ovom
kolona, stotine vozila, u mjesto. Dui je nalik nekoj utvrdi od obliku dorasle za sudar snaga velikih razmjera. Dranje u
vozila, u kojoj se nalaze tisue vojnika svih rodova. Vojnici Kninu, slino utvrenim punktovima, nije m o g u e uslijed
juriaju na p o d r u m e vinogradara da utae e. Lijenici nedostatka rezervi, u p r v o m r e d u pjeakog streljiva
upozoravaju na oprez od trovanja. asnici upozoravaju:
samo bez opijanja. J e d a n odjel ustaa, mukaraca i djevoja-
ka, jurnuo je za tili as u N e u m i pobio u mjestu sve to je Zapovjednik I bojne 370. grenadirske pukovnije 369. pjeake divizije
crveno, oslobodio nekoliko njemakih vojnika koje su parti- 26 Zapovjednik 370. grenadirske pukovnije 369.. pjeake divizije
27
Schraml, Franz, Hrvatsko ratite, Zaprei, 1992., str. 95-96.
zani bili zarobili i zapalili mjesto. Zbog toga su i ostali nje- 28
Gustav Fehn, 21.12.1892. - 5.6.1945., generalbojnik 1.8.1940.,
maki vojnici mogli izai iz svojih skrovita u kojima su se zapovjednik 5. oklopne diuizije (25.11.1940. - 1.10.1942.), gener-
danima skrivali. Bombarderi - stalne zrane uzbune. Samo alporunik 1.8.1942., zapovjednik XXXX oklopnog armijskog kor-
pusa (1.10.1942. - 13.11.1942.), general oklopnih postrojbi
to je p a o mrak krenuli smo dalje. U Mislini smo nali stoer
1.11.1942., zapovjednik Deutsche Afrikakorps (13.11.1942. -
satnika Heilmanna, zapovjednika I. sklopa 369. topnike 15.1.1943). zapovjednik XXIV oklopnog armijskog korpusa (1.7. -
pukovnije. Neprijatelj je iznenaujue napredovao i doao 19.8.1943.), zapovjednik XXI brdskog armijskog korpusa
(10.10.1943. - 1.8.1944.), zapovjednik XV brdskog armijskog kor-
gotovo do Metkovia. etvrta bitnica bila je spaena
pusa (1.8.1944- - 8.5.1945.).
uzmakom u Celjevo. Potpukovnik K a e h n e 2 6 krenuo je u 29
2. oklopna armija.
ukljuujui teko naoruanje i hranu, kao i stanje osigura- stoernog lijenika. Satnik Saeuberlich, zapovjednik II
nja u Kninu. Uslijed najtee situacije u pogledu opskrbe, bojne/383, grenadirske pukovnije, koji je u Kninu p o g o e n
nije se u zadnje vrijeme mogla osigurati ak ni tekua u zdjelicu i bio teko ranjen, ustrijelio se...34
opskrba. Predvidena opskrba iz zraka nije bila m o g u a usli-
jed vremenskih prilika.31
Izvjee satnika Retticha32 o b o r b a m a za Knin u pros-
incu 1944-: No je protekla mirno. Ni dan, koji se svanuo, 4. Opis stanja u 1945. godini
nije navjeivao nita od predstojeih d o g a a j a . No izne-
n a d a sve p o n e . inilo se da smo u paklu to je nastao s
gruvanjem, p u c a n j e m i tutnjavom. Paljba iz svih oruja bila Situaciju poetkom sijenja 1945. godine, najbolje
je priprema za juri partizana. Nai pjeaki poloaji bili su oslikava citat iz knjige generalporunika Waltera
zastrti dimom od rasprskavanja zemlje i b a r u t n o g izgaran- Schmidta-Richberga35i Das Ende auf Balkan:
ja. Sve telefonsko-telegrafske postrojbe u trenu su se ...Situacija na irokom p o d r u j u XV. brdskog armijskog
sruile u Knin. S a m o su radisti jo odravali veze. Uvijek su korpusa u Lici, bila je krajnje kaotina... Poetkom sijenja
to ista straljiva pitanja, na koje su trebali odgovoriti: situacija u zoni juno od Mostara bila je vrlo mirna. Hrvati
N a p a d a li neprijatelj? Ne! Neprijatelj jo ne n a p a d a ! U su iz vojnih i politikih razloga traili da se zaposjedne
p o d n e , inilo se da se paljba na poloaje jo pojaava. Ljubuki. Vojna skupina E ukazivala je na to da se crtu iro-
Veza izmeu pojedinih satnija v e d u g o vie n e m a . ki Brijeg - Nevesinje bezuvjetno m o r a drati, no nikakve
Tutnjava ne poputa ni u p o p o d n e v n i m satima. Ve se joj d r u g e postrojbe nisu stajale na raspolaganju osim onih
gotovo smrailo. Od Knina o v a m o vidi se plameni oganj. koje su t a m o rasporeene. Konano su se sloili da Hrvati
Vatre plamte izmeu kua. J o j e d n o m se pojaava top- sami izvedu taj pothvat, uz pratnju i p o m o jedne nje-
nika paljba. O n a u mraku djeluje dvostruko na n a p e t e make pukovnijske b o r b e n e skupine, koja se po zavretku
ivce. A o n d a uslijedi juri crvenog pjeatva, koje stie u pothvata trebala povui na svoj prijanji poloaj. Dana 15.
valovima, uz oklopna vozila, dok se obustavljena paljba sijenja izvren n a p a d na neprijatelja nije naiao ni na
premjeta na poloaje Paena. Potresno, do kosti, prodire kakav jai otpor i n a p r e d o v a o je do Metkovia. Vrlo brzi
otegnuti Naprijed, uraaa, uraaa! n a p a d a a u nae ui. p r o t u n a p a d partizana z a t e k a o je tu nediscipliniranu
Gusjenice oklopnih vozila tropou kroz no. Gdje su se hrvatsku postrojbu n e s p r e m n u za o b r a n u i odbacio je na
gnijezda otpora suprotstavila, bila su pregaena. Vrlo slaba poetku36
n j e m a k a topnika paljba ne moe zadrati neprijatelja. To Izvjee natporunika Beck-Woerne37 0 b o r b a m a za
je odluka. Zapadni dio o b r a n e fronte probijen je i zapos- poloaj Mostara: Jo u noi pukovnija je otpremljena
jednut. Knin p a d a . U osvit donosi do nas zbor crkvenih natrag u Mostar. Pukovnijski stoer u velikoj je urbi stigao u
zvona Knina tubalicu za mnogim poginulima, mnogima
drugovima i za gorkim krajem III. bojne/383 grenadirske
p u k o v n i j e 3 3 j 264. pjeake divizije. Svi ranjeni pali su par- 3Ia - prvi asnik u stoeru, zaduen za voenje operacija, u divizija-
tizanima u ruke, njih oko est stotina. J e d a n dio ostao je pri ma istovremeno i naelnik stoera divizije.
31
Zbornik dokumenata i podataka 0 NOR-u naroda Jugoslavije,
proboju o p s a d e iz Knina u sanitetskim vozilima i bio pri-
nav.dj., str. 725-727
likom povlaenja kao i sva vozila uniten, drugi dio na 32
Zapovjednik I bojne 383, grenadirske pukovnije/373, pjeaka
trupnim ranarnicima p r e d a o je bojni lijenik, po krivinim divizija.
ran. J e d a n jedini preivjeli, koji se bacio u gomilu mrtvih, 36 Zapovjednik satnije II bojne 370. grenadirske pukovnije/369, pjea-
ka divizija.
a kasnije se uspio probiti, izvijestio je o tome naeg
37 Zapovjednik II bojne 370. grenadirske pukovnije.
Lisu, II. bojna/370, grenadirske pukovnije zaposjela je crtu odupro se neprijateljskim oklopnim vozilima. J e d n a od tih
Mostar-Lisa, I. bojna/370, grenadirske pukovnije o d m a h je grdosija ostala je u plamenu, no druga je tu malu skupinu
morala u akciju sjeverno od ceste kako bi zaustavila nepri- dohvatila s boka i potukla je. U tom p r o t u n a p a d u poginuo
jateljski n a p a d koji je bio usmjeren na Mostar. Dana 6.2. je satnik Bollmann. Fronta se polako komad po komad dro-
jedva da su minule posljednje sjene noi, kad p o e pakleni bila i povlaila natrag do Tvornice duhana. Samostan u
koncert. Topniki udari i udari iz bacaa granata prekapali irokom Brijegu pao je u 15,30 sati . Lisa se ne bi mogla
su tlo. S prvim zracima sunca pojavila su se ve ozloglae- dulje drati da nove snage izvana nisu odbacile neprijatelja
na etiri neprijateljska b o m b a r d e r a i nastavila svoj razorni u Knepolje i ponovno zauzele iroki Brijeg. Ostaci posade,
posao od prethodnog dana. Nae topnitvo pucalo je iz svih nakon to je opsadni poloaj u dolini m o r a o biti naputen,
cijevi, premda je neprestano bilo na udaru lovakih bom- povukli su se u Tvornicu duhana, gdje se ve nalazio ostatak
bardera, no sudei po salvama suprotne strane bilo je to pukovnijskog stoera s nekolicinom onih koji su bili razbijeni
vrlo, vrlo slabo. Oko deset sati prestala je elina tua na i odvojeni od svojih postrojbi. 3. satnija branila je skupa s
pjeake poloaje, a na cestu iznenada su dobrujala etiri topnicima topniki poloaj u gornjem dijelu tabora. Nakon
oklopnjaka, ali su prije raskrija skrenula prijeko u polje. to je na redove n a p a d a a ispaljen posljednji hitac, morali
Nadali su se da e time istjerati nae vojnike iz rovova. A tad su svi topovi biti dignuti u zrak. Zbijena na nekoliko
je doao pravi trenutak za nae protuoklopne topove. U etvornih metara branila je posada sad Tvornicu d u h a n a u
kratkim razmacima ispaljena su etiri hica i ve su dva nadi da bi p o m o jo mogla stii. Od oruja je, osim lakih
oklopnjaka bila u plamenu, a druga dva potraila su spas u strojnica, bilo jo samo nekoliko protuoklopnih bacaa
bijegu. Likovanje na naoj strani bilo je neopisivo. Potaknuti granata i jedan protuoklopni top.
tim uspjehom, hrabri su branioci odoljeli etirima tekim Dva neprijateljska tenka bila su oteena b a c a e m
pjeakim napadima. im je pao mrak borba se polagano granata i vatrom iz puaka, te bila prisiljena na uzmak. Oko
stiala. Neprijatelj je dovlaio nove snage i streljivo. Samo sedamnaest sati borbena je skupina iz divizije dobila radi-
na Lisu ispaljeno je tih dana 3000 topnikih hitaca i hitaca iz jsku zapovijed da se probije u pravcu Mostara. Posljednje
bacaa granata. Dana 7.2. u svitanje poela je, jo ee pjeako streljivo prebaeno je u gornje katove Tvornice
negoli prethodnog dana, neprijateljska paljba. Neprijatelj je d u h a n a kako bi se odatle neprijatelju dobro usmjerenom
izvodio napad za n a p a d o m na nae linije, koje su se sve vie vatrom nanijeli to vei gubici. S posljednjim b a c a e m
prorjeivale. Domobranska bojna, koja je drala poloaj na granata od 8. cm s jo oko 300 granata otvorena je munje-
uporinici mosta kod Knepolja, s prvim ga je udarima vita paljba na neprijateljske redove. Netom je p a o mrak,
granata napustila i umaknula natrag u Mostar. II. bojna/370 krenula je pod zatitom te k a n o n a d e glavna skupina pod
grenadirske pukovnije, koja je dotad titila sjevernu liniju, vodstvom bojnika Beckera u proboj. Pregazila je rijeku
morala je o d m a h u protunapad, no uspjela je ponovno Lisicu, spojila se s posadom na topnikom poloaju i probi-
zauzeti samo dio starog poloaja. Neprijatelj je uz podrku jala prema Knepolju. Porunika Boeckela, teko ranjena,
oklopnih vozila i dalje nadirao s juga prema irokom ponijela su dvojica ljudi na nekom krevetu i on je spaen.
Brijegu. Polako su se, meutim, primjeivali nai gubici. Na Nakon to je unitila cjelokupnu opremu, motorna vozila i
lijevom krilu 9. satnije neprijatelj se probio! J e d v a smo teko oruje, pokuala je zatitnica oko 21 i 30 sati istim
mogli povjerovati. Pojedinci su se vratili u Lisu trei, sedam putem stii u Knepolje. Borei se protiv neprijatelja, koji je
ljudi kao ostatak jedne ponosne satnije! Posljednja priuva pruao jak otpor, stigla je posljednja skupina oko 23 i 45 sati
3. satnija/369, protuoklopnog odjela morala je o d m a h u Knepolje. Taj nas je put jo jednom stajao gorkih rtava.
krenuti u protunapad, ali je ve pri prijelazu preko brisanog Pet asnika i vei dio pukovnije ostao je u Lisi, a i kod top-
prostora k samostanu na brdu imala teke gubitke. to je nitva bilo je teko ranjenih. O teini te borbe svjedoilo je
samostan ponovno zauzet, to treba zahvaliti najveem osob- sedam unitenih neprijateljskih oklopnjaka i bezbroj mrtvih
n o m zalaganju pojedinih zapovjednika. U meuvremenu, na neprijateljskoj strani. Trud naih ljudi moe ocijeniti samo
satnik Bollmann s preostalim ljudima svoje hrabre posade onaj tko je tamo bio. Svi mi bili smo do kraja iscrpljeni
naporima to smo ih podnijeli posljednjih dana. Na uzmak Zapovjednik satnije u I bojni 370. grenadirske pukovnije/369,
pratila je gotovo neprestance vatra iz strojnica. Nerijetko se pjeake divizije. Schraml, Franz, nau. dj str. 103-105.
U ovom radu bit e rijei o tisku, kojeg su izdavale pie: "Pred n a m a je deseti broj naeg lista Za slobodu. Neto
jedinice 8. korpusa, a primjerci kojih su sauvani i ranije su je drukiji od dosadanjih brojeva."
se nalazili u zbirci tiskane grae Muzeja grada Splita, dakle Naslov mu je u crvenoj boji, a ima i petokraku. Ipak, to
samo o jednom dijelu svega onoga to su tampale jedinice nije sve to n a m ini ovaj broj tako dragim. Ima tu jo neto.
8. dalmatinskog korpusa od njegovog osnivanja pa do pob- Naime, list smo tampali u tek osloboenom Suaku, na
jedonosno okonanih zavrnih borbi sredinom svibnja 1945. dometu neprijatelja koji je jo bio u Rijeci. Ovo je broj
godine. Izdavaka djelatnost jedinica 8. korpusa bila je plod- deset.. .prvomajski.
na i obimna. Gotovo da nije bilo ni bataljuna ni ete koji Nai drugovi stigoe u Suak po najveoj kii. Bio je 28.
nisu izdavali svoja glasila, a da se i ne govori o krupnijim travanj. tampariju u kojoj treba da rade nisu ni poznavali,
vojnim jedinicama. Kako se pribliavao kraj rata, opseg tih a nalazi se u tuenom prostoru, tik uz samu Rjeinu, na
djelatnosti bio je sve vei, a kvalitet i po sadraju i po pedesetak metara daleko od neprijateljskih poloaja u
tehnikoj opremljenosti sve bolji. Najei naslovi glasila bili Rijeci.
su e p n e novine, etne novine, etni list i slini. Prema Kroz ulice Suaka fijukali su meci. Neprijatelj je
nepotpunim podacima, jedinice 8. korpusa izdale su u raz- neprestano tukao. Nema se kuda, list mora u tisak, a nai sla-
doblju od 1943. do 1945. godine 388 naslova listova, a gari moraju u tiskaru na rad. Pooe. Probijaju se ka tam-
izdavai su vodovi, ete, bataljuni, brigade, divizije i Korpus, pariji. Neki od njih nemaju oruja. Njihov voda nosi pod
kao i pritapske jedinice. Ta glasila umnoavana su najee mikom rukopis - list broj deset. To je njegov arac. Napokon
na ciklostilu, bilo je pisanih na pisaem stroju pa i u stigoe. .. .Strojevi su divni i veliki. Ali struje nema. Elektrina
rukopisu, ali i na tiskarskom stroju. Svakako treba imati u centrala ne radi. Ne smeta nita. Vrtit e m o strojeve rukom.
vidu m n o g o b r o j n e tekoe koje su n e m i n o v n o pratile Nai e m o drugove koji e n a m pomoi. ...Snage naih
tiskanje ovih glasila, kao nedostatak papira, boje, esti tampara blie se kraju. Umorne ruke pokreu veliki toak
pokreti jedinica, b o r b e s neprijateljem i dr. Zbog tih razloga maine. Glave klonule. Pokreti postali spori i teki. Ipak, mai-
glasila nisu redovito izlazila. U listu 4. armije Za slobodu u na radi. Izlaze stranice, jedanaesta, dvanaesta. uje se samo
lanku Kako smo tampali broj deset govori se o tekoa- kripa i cviljenje. Papir uti, ispada iz stroja i kao da govori:
ma koje su pratile izdavaa dok je list iziao iz tampe. Tu Za slobodu.. .slobodu.. .slobodu....
O n d a je osvanulo jutro. Strojevi zautjeli. Nastala gala- izdavati Nae novosti. Po koncepciji i sadraju Nae
ma i veselje u naoj tiskari. Broj deset je iziao iz tampe. novosti vrlo su sline Dnevnim vijestima, pa se moe
Jutro, ulice Suaka oivile. Djeca, ljudi, ene podigli pretpostaviti da su one nastavak tiskanja tih glasila, uz
galamu i viku. Nastala pjesma, veselje. Rijeka je osloboena. opasku, da numeracija svakom od navedenih listova poin-
Nai slagari proslavili su tako dva praznika, dvije pobjede u je od poetka. Prvi broj Naih novosti tiskan je u Tievu
2
jednom jedinom jutru. 29. travnja 1944. godine, a ostali brojevi izlazili su u sjeditu
Pa i pored svih tekoa, koje su pratile tampanje listova, taba korpusa na ator planini i Dinari. Umnoavani su na
nastojalo se da se oni tiskaju to redovitije i da budu to ciklostilu, najee na est strana. Urednitvo lista istaklo je
kvalitetniji i interesantniji za itatelje. Stoga se upozoravalo u prvom broju poziv na suradnju svim borcima, te vojnim i
na sadraj pisanih lanaka, na njihove nedostatke i njihovo politikim rukovodiocima. Ukupno su tiskana 52 broja, a u
otklanjanje. Trailo se da se to m a n j e prepisuju lanci iz muzejskoj zbirci uvalo se 11 brojeva 6 . List je na prvim
glasila viih jedinica, da se smanji broj stranica, ali da se vre- stranama donosio vijesti o b o r b e n o m putu i uspjesima
menski razmak izmeu tiskanja pojedinih brojeva smanji, da jedinica 8. korpusa i teme koje su bile interesantne i aktu-
redovitije izlaze etni i bataljunski listovi, da se proiri broj alne za stanovnitvo Dalmacije, upozoravao je na opasnosti
suradnika i dopisnika, te da se dobro izvri organizacija koje dolaze od domaih izdajnika, o njihovoj suradnji s
nabave tehnikih sredstava, raspodjele i dostavljanja tiska Nijemcima, o n a m j e r a m a i ciljevima okupatora, davao je
kojima je namijenjeno. injenica je da na b o r a c voli uputstva o nizu drugih pitanja koja su utjecala na opredjel-
dobru tampu, bez obzira da li je to bataljunska, brigadna, jenje naroda za NOB-u. Najee su na kraju lista bile vijesti
divizijska ili centralna, da li je to tampa njegove ili neke s europskih ratita, u nekim brojevima dosta opirne, to je
druge jedinice. Ali uza sve to njegov etni i bataljunski list ovisilo o zbivanjima na frontovima saveznika.
blizak mu je na jedan poseban nain. Uostalom to nije ni Osmi korpus p o e o je polovicom sijenja 1945. godine
udo. lanci u tim listovima govore o ljudima koji su n j e m u izdavati list Za slobodu, a izdava je Propagandni odsjek
dobro poznati, o dogaajima koje je i sam prozivao. Te taba 8. u d a r n o g korpusa. Meutim, nakon osnivanja
lanke piu njegovi najblii drugovi - drugovi s kojima je on etvrte armije, u podnaslovu broja pet pie da je list 4. armi-
proveo i doivio niz sretnih, ali i tekih momenata, niz juria je, a izdava je Politiko-prosvjetno odjeljenje taba 4. armi-
i mareva, pobjeda i slavlja, i to mu daje podstreka da i sam je. List je tiskan u Kninu, Zadru, Gospiu, Otocu, Novom
pie. Uz ostalo ba i zato smo duni da ih njegujemo i da im Vinodolskom i Suaku, na tamparskom stroju, u poetku
omoguimo redovito izlaenje. 3 svakih 15 dana, a kasnije tjedno. Ukupno je tiskano 20 bro-
Prvo glasilo, koje je izdavao Osmi korpus, odnosno jeva, a u muzejskoj zbirci uvalo se 17 brojeva lista 7 . Prvi
Propagandni odjel 8. korpusa NOV i POJ, bile su Dnevne broj tiskan je 15. sijenja 1945. godine i na naslovnoj strani
4 donosi n a r e d b u Glavnog taba Hrvatske, kojom se 8. kor-
vijesti . Umnoavane su na ciklostilu, format lista je mali.
Naalost, sauvan je samo drugi broj koji je tiskan 22. stu- pusu dodjeljuje naziv udarni za uspjehe koje je postigao:
d e n o g 1943. godine u Livnu. Ima osam strana. Na naslovnoj U dugotrajnim i upornim b o r b a m a sa krupnim nepri-
strani daju se vijesti s operativnog podruja Korpusa, potom jateljskim jedinicama 8. korpus je nanio neprijatelju velike
vijesti s ratita u ostalim krajevima Jugoslavije i vijesti s gubitke u ljudstvu i materijalu i oslobodio je itavu
europskih frontova. Na kraju se u p o s e b n o m lanku upoz- Dalmaciju.
naje stanovnitvo Dalmacije i o njihovoj suradnji s ustaama
1
Saopenje podnijeto na znanstvenom skupu o 8. korpusu, u Duilovu-
i suradnji ustaa i etnika.
Split 15.10.1987.
U Tievu je u travnju 1944. godine tab 8. korpusa izdao 2
Za slobodu br. 11 str. 7 od 15-V.1945. inv.br. 388.
3
dva broja Vijesti. Prvi broj je tiskan 16. a drugi 24. travnja. Za slobodu br. 6. str. 5 od LIV 1945. inu.br. 388.
4 MGS, inv.br. 389.
Vijesti su umnoavane na ciklostilu na etiri strane. Oba
5
MGS, inv.br. 387.
primjerka su sauvana. 5 6
MGS, inv.br. 3 8 6 .
Krajem travnja 1944. godine tab 8. korpusa poinje 7 MGS, inv.br. 3 8 8
Za postignute izvanredne uspjehe, pokazanu vjetinu, izdavai su Propagandni odsjek 9. u d a r n e divizije, odnosno
heroizam i izdrljivost na bojnom polju dodjeljujemo 8 kor- od broja pet Politiko - prosvjetni odsjek taba 9. u d a r n e
pusu naziv udarni. divizije. List je izlazio mjeseno na p o v e e m broju stranica
Na istoj strani je n a r e d b a kojom je 20. dalmatinska diviz- (od 16 do 58), a tiskan je u Imotskom, Mostaru i Zadru na
ija dobila naziv udarna. Zatim se na vie strana opisuje tok ciklostilu, osim broja etiri i est, koji su tiskani na tam-
bitke za osloboenje Knina. I. slijedei brojevi lista donose parskom stroju. List je tako koncipiran, da se najvie prosto-
na naslovnim stranama opise najnovijih zbivanja na opera- ra ustupalo tekstovima koji se odnose na b o r b e n e aktivnos-
tivnom podruju Korpusa odnosno etvrte armije. List je ti i uspjehe jedinica divizije, zatim na omladinske aktivnosti,
imao soju dopisniku slubu i posebnu rubriku Borci za slo- na kulturno - prosvjetni rad pojedinih jedinica, pa o
bodu, u kojoj su borci pisali o ratnim uspjesima svojih naoruanju, o enama borcima i dr. Svaki broj ima istaknut
jedinica, kao i o drugim zanimljivim dogaajima iz ivota i sadraj i autore pojedinih tekstova. Primjerci lista tiskani
rada. U nekim brojevima lista objavljena su imena odliko- tamparskom tehnikom ilustrirani su fotografijama, a oni na
vanih boraca. Svaki broj je sadravao crtee i fotografije. Uz ciklostilu, crteima. Ti su autori nepoznati. Svaki list imao je
tekstove su i imena njihovih autora. posebnu rubriku Kroz diviziju - iz b o r b e i rada, u kojoj
Urednitvo je teilo da list svojim sadrajem b u d e aktu- borci brigade piu o svojim doivljajima iz borbi, iz rada u
alan i zanimljiv, da itaoci mogu proitati o svim zbivanjima, p r e d a h u izmeu dviju borbi i dvaju pokreta. Ti su lanci
koje su jedinice korpusa prole, i koje su i sami proivjeli u obino kratki, ali sadrajno v e o m a zanimljivi.
b o r b a m a s neprijateljem. U muzejskoj zbirci uvali su se primjerci koji su tampani
Deveta divizija, najstarija dalmatinska divizija, u 1944. u 1945. godini, dakle nedostaje prvi broj. U broju 2-3, na
godini poinje izdavati svoje glasilo Vijesti. Naslov se od prvoj strani, istaknuta je odluka Glavnog taba Hrvatske,
broja 12 mijenja u Vjesnik IX u d a r n e divizije, a od broja 46 kojom se 9. diviziji dodjeljuje naziv udarna. U odluci pie:
Kroz 10 dana. Izdava je od broja 34 Propagandni odsjek, Za uspjene borbe od svog osnutka do danas, naroito za
a od broja 45 Politiko-propagandni odsjek IX. Udarne diviz- h r a b r o dranje prilikom o s l o b o e n j a Grahova, Livna,
ije IV JA. List se tiskao u Imotskom, irokom Brijegu, Filip- Duvna, uice, Posuja i Imotskog u kojim operacijama je
Jakovu, Zadru, Cresu, ovisno o tome gdje se divizija nalazi- osloboena velika teritorija i neprijatelju naneseni veliki
la. U poetku je list ee izlazio, svaka dva do tri dana, a gubici, podjeljujemo IX diviziji naziv udarna.
kasnije svakih deset dana. Tiskala ga je Tehnika 9. u d a r n e Kako su se upravo u veljai 1945. godine, kada je tiskan
divizije, a umnoavan je na ciklostilu. Ukupno je tiskano 48 ovaj broj lista, navrile dvije godine od osnivanja 9. divizije,
brojeva lista, a u muzejskoj zbirci uvalo se dva broja to je posebno istaknuto i opirno se daje prikaz b o r b e n o g
Vijesti (10 i 11), jedan broj Vjesnika IX u d a r n e divizije puta divizije. Deveta divizija izdavala je jo u 1945. godini
(45) 9 i sva tri broja Kroz 10 d a n a 1 0 . Po sadraju i koncep- Radio-bilten, Bilten i Bilten takmienja IX. diviziji, ali
ciji list je slian glasilima koja su izdavale ostale dalmatinske ni jedan od navedenih naslova nije se uvao u muzejskoj
divizije. Na naslovnim s t r a n a m a se d o n o s e vijesti s zbirci.
jugoslavenskih ratita s naglaskom na b o r b e u Dalmaciji, a Brigade u sastavu Devete divizije takoer su izdavale
potom s drugih frontova. Posebna rubrika u listu je Dopisi svoja glasila. Druga dalmatinska brigada izdavala je
iz naih brigada, u kojoj dopisnici javljaju o ratnim dogaa- Bratstvo i Dalmatinski udarnik, etvrta splitska Glas 4.
jima njihovih jedinica. Tekstovi su potpisani. Takoer, posto- splitske brigade i Kroz borbu, a Trinaesta dalmatinska
jala je rubrika Pregled tampe, gdje su se prenosili lanci brigada Ilustrovane depne novine, dok je Artiljerijska
iz drugih listova.
godine tiskano izvanredno izdanje s govorom marala Tita Osim navedenih naslova svoja glasila su izdavale ete,
na proslavi dvogodinjice f o r m i r a n j a 1. dalmatinske bataljuni i pritapske jedinice. Ovdje smo naveli samo ona
brigade. Od broja 6 list je ilustriran crteima. U muzejskoj izdanja primjerci kojih su se uvali u muzeju. Vozarski
zbirci ukupno se uvalo 21 broj lista. bataljun i intendantura 26. divizije izdavali su
Koncepcijski Nae borbe bile su orijentirane na prikaz Jedinstvo 2 6 , Sanitet 12. divizije 2 7 u izdanju saniteta, te
zbivanja jedinica divizije, ali i na vanije i znaajnije dogaa- Glas muzike 2 8 u izdanju vojne muzike 26. divizije.
je u Dalmaciji. Posebna rubrika bila je Sliice iz borbe, u Glasila jedinica 8. dalmatinskog korpusa biljeila su
kojoj dopisnici opisuju razne doivljaje iz svojih jedinica. suvremene dogaaje, odakle se danas mogu crpsti vani
Postojala je i rubrika Drugovi n a m piu odnosno Nai podaci za prouavanje NOB-e u Dalmaciji, posebno bojnog
borci piu gdje se prenose lanci iz etnih, bataljunskih i dijela, koji govori o bitkama, o uspjesima i neuspjesima dal-
brigadnih listova. Na kraju se daju Vijesti s frontova matinskih boraca, o podvizima pojedinaca i jedinica.
odnosno Radio vijesti, u kojima se ukratko daju izvjetaji s Donose niz drugih sliica iz ivota i rada pojedinih vojnih
jugoslavenskog ratita i europskih frontova. U treem broju formacija, koje n e e m o nai u slubenim izvjetajima.
Nae borbe pozivaju sve drugove borce i rukovodioce Izdavaka djelatnost Osmog dalmatinskog korpusa bila
na suradnju, kako bi svojim dopisima i prijedlozima je plodna. Njena namjena bila je da p o m o g n e u ostvariva-
pomogli da kvaliteta lista b u d e to bolja. Na taj nain Nae nju ciljeva i zadataka NOB-e, da potakne rodoljube da u
borbe postat e uzoran bilten dostojan 26. divizije. I b o r b a m a sami uestvuju. Kod boraca je jaala nacionalnu i
stvarno, list je biljeio suvremene dogaaje iz kojih se mogu politiku svijest, borbenost i odlunost za p o t p u n o unitenje
koristiti razni podaci za dogaaje iz borbi u Dalmaciji, neprijatelja. Glasila jedinica Osmog korpusa odigrala su onu
p o s e b n o onih koje su vodile jedinice 26. divizije, jer ti su vanu ulogu, koju je drug Tito postavio pred tisak jo 1941.
napisi nastali u toku samih zbivanja ili neposredno nakon godine ...da treba da objanjava narodu vjeru u konanu
njih. List prati gotovo sve znaajnije b o r b e divizije, desantne pobjedu nad omraenim okupatorom.
akcije za srednjodalrnatinske otoke 1944. godine, b o r b e za
22
konano osloboenje Dalmacije, te b o r b e u Hercegovini, Navedeni listovi ne uvaju se u zbirci.
2 3
MGS, inu br. 374-
Lici, Hrvatskom primorju, Istri i b o r b e za Trst. 2
4 MGS, inv.br. 366.
2
Brigade, koje su bile u sastavu 26. divizije, izdavale su 5 Ni jedan primjerak od navedenih listova ne uva se u zbirci.
2 6
MGS, inu. br. 376
svoja glasila. Prva dalmatinska u studenom 1944. godine
27 MGS, inu. br.377
24
poinje izdavati Na tjednik . Tiskan je u ibeniku na cik- 2 8
MGS, inu. br. 375
lostilu. Numeracija lista je neprekidna. U oujku 1945. 2
9 Bibliografija, uvodna rije, str.V
Prilozi
svibnja 1 9 4 2 .
Akademski kipar Ivan Lozica iz Lumbarde s Korule u svom ateljeu. Lozicu su, kao
antifaista, s jo trojicom drugova Talijani strijeljali potkraj oujka 1 9 4 3 . na Koruli
N a r o d n o slavlje u Splitu nakon izbora prve hrvatske demokratske narodne vlade,- narod
obasipa cvijeem Vladimira Nazora i Vicka Krstulovia
T 393
Kraj rata! Spliani slave Dan pobjede, 9. svibnja 1 9 4 5 .
IZVORI I LITERATURA
a) Arhivi 1983-1987.
Nikola Ani, Drugi svjetski rat 1939. - 1945., tri t o m a . R a d e Bulat, Deseti zagrebaki korpus, Z a g r e b 1985.
Nikola Ani, Sanitetska sluba u NOR-u 1941. - 1945. D r u g a dalmatinska proleterska b r i g a d a ( g r u p a auto-
g o d i n e , etiri t o m a , VINC, B e o g r a d 1990. ra), Split, 1982..
(koautor, struni r e d a k t o r i prireiva).
Drugi svjetski rat, p r e g l e d o p e r a c i j a , I-V knjiga,
Nikola Ani, Na punti H v a r a - Povijest Suurja, osob- B e o g r a d 1957. - 1989.
n o izdanje, S u u r a j 2000. godine.
D u b r o v n i k u NOB-i i socijalistikoj revoluciji 1941.
Nikola Ani, M o d e r n i ratovi od 1939. do 1990., 1945. Split, 1985.
Mladost, Zagreb, Mladinska knjiga, Ljubljana.
Branko dr. Dubravica, Vojska antifaistike Hrvatske
Ostalo u rukopisu radi rata 1991.
(1941. - 1945.), Velika Gorica - Zagreb, 1996.
Artiljerijska grupa 8. korpusa, (grupa autora),
O b r a d Egi, Ratni d n e v n i k D r u g e proleterske dal-
Ljubljana 1966.
matinske brigade, B e o g r a d 1972.
D u a n Bai, etvrti k o r p u s N O V J , B e o g r a d 1990.
O b r a d Egi, Dva r o e n j a D e v e t e dalmatinske diviz-
Pavle Babi i Andrija Boovi, Splitska o p e r a c i j a ije, Z a d a r 1977.
g o d i n e 1973, Z a g r e b 1959.
Enciklopedija Jugoslavije, d r u g o izdanje, t o m I-IV
D u a n dr. Biber, Tito - Churchill, Globus, Z a g r e b Leksikografski z a v o d Miroslav Krlea, Zagreb,
1981. 1980. - 1990.
D u a n Bilandi, akademik, Hrvatska m o d e r n a povi- Ivo Ferenc, Partizani june D a l m a c i j e (Trinaesta dal-
jest, Z a g r e b 1999. matinska N O U brigada), B e o g r a d 1975.
Boris Fulgosi, Osma dalmatinska NOU brigada, Petar Kleut, J e d a n a e s t i k o r p u s N O V J , B e o g r a d 1987.
ibenik 1981.
Petar Kleut, 35. divizija, B e o g r a d 1970.
A. Giron, i akademik Petar Stri, Zaobii
K o n e c D r u g e s v e t o v n e v o j n e v Jugoslaviji 1945.
Ingridstellung, Rijeka 1995.
(grupa autora), Ljubljana 1985.
D r a g o Gizdi, Dalmacija 1941., 1942., 1943. i 1944-
Veljko Kovaevi, N e k a iskustva iz b o r b i u Hrvatskom
45. Z a g r e b 1957., 1959., 1962. i 1964.
p r i m o r j u i G o r s k o m kotaru 1941. - 1943.
Veljko Gradika, Primorska eta, ibenik 1969. B e o g r a d 1963.
Veseljko dr. Hulji, Vis 1941. - 1945., Split 1979. Luka Knezovi i Ivo urin, D e s e t a dalmatinska u d a r -
na brigada, Split 1977.
Istra i Slovensko p r i m o r j e , B o r b a za s l o b o d u kroz
vjekove, B e o g r a d 1952. Uro Kosti, O s l o b o e n j e Istre, S l o v e n a k o g primor-
ja i Trsta 1945., B e o g r a d 1978.
Pavle Jaki, N a d u s p o m e n a m a , 1. i 2. knjiga,
B e o g r a d 1987. Viktor Kuan, Borci Sutjeske, B e o g r a d 1996.
Boo Jakovljevi, D r u g a istarska b r i g a d a , Rijeka Slavko Mati, Osmi dalmatinski korpus - p o d a c i o kor-
1978. pusu, divizijama i b r i g a d a m a . Spisak n a r o d n i h
h e r o j a Dalmacije. Spisak poginulih b o r a c a 8.
A l e k s a n d a r J o v a n o v i , Broz i Hrvati, B e o g r a d 1999.
korpusa za o s l o b o e n j e Dalmacije od rujna do
Zdravko Klanjek, Deveti k o r p u s slovenske n a r o d - prosinca 1944. ibenik, 2003- rukopis.
noosvobodilne vojske 1943. - 1945-,
B o g d a n Mamula, Trea primorsko-goranska u d a r n a
Ljubljana 1999.
brigada, B e o g r a d 1990.
Milo Mini, Oslobodilaki ili graanski rat u Todor Radoevi, Ofenziva za osloboenje
Jugoslaviji 1941.-1945. Novi S a d 1993- Dalmacije, B e o g r a d 1965.
Naa 1. dalmatinska, 1. i 2. knjiga, Split 1982. Milan Rako, Slavko Druijani, J e d a n a e s t a dalmatin-
ska u d a r n a brigada, Split 1987.
N e r e t v a - Sutjeska 1943. (zbornik r a d o v a ) , B e o g r a d
1969. Danilo Ribari, Borbeni p u t 43. istarske divizije,
Z a g r e b 1969.
Vlado api, Prva dalmatinska proleterska brigada,
B e o g r a d 1986. Nikola Slavica i R a d o v a n Timotijevi, Peta dalmatin-
ska brigada, B e o g r a d 1976.
Branko O b r a d o v i , D r u g a dalmatinska proleterska
b r i g a d a , B e o g r a d 1968. Smith R Bradley i Elene Agruossi, O p e r a c i j a izlazak
S u n c a , Z a g r e b 1988.
Slavko Odi, D e s a n t na D r v a r 1944., B e o g r a d 1981.
Split u NOB-i i socijalistikoj revoluciji 1941.-1945.
ore Orlovi, esta lika proleterska divizija,
(radovi) Split, 1981.
B e o g r a d 1990.
Split u Titovo d o b a (grupa autora), Split 2002.
Oruane snage Jugoslavije 1941.-1945. (zbornik
r a d o v a ) B e o g r a d 1986. Milija Stanii, Kadrovi revolucije, Titograd 1984.
Osma dalmatinska udarna brigada (ibenska), Mate alov, Trea dalmatinska brigada, Split 1988.
ibenik 1981.
Mate alov, etvrta dalmatinska brigada, Split 1980.
Osloboenje Hrvatske 1945. (zbornik radova),
esta proleterska divizija, Z a g r e b 1964.
Z a g r e b 1986.
Svetozar Tintor, XIII p r i m o r s k o - g o r a n s k a divizija,
Oslobodilaki rat n a r o d a Jugoslavije, I. i II. knjiga,
Z a g r e b 1968.
B e o g r a d 1963.-1965.
F r a n j o dr. T u m a n , Rat protiv rata, Z a g r e b 1957.
Oslobodilaki p o h o d na Trst ( g r u p a autora), B e o g r a d
1957. R a d o v a n Timotijevi, Nikola Slavica, Peta dalmatins-
ka, B e o g r a d 1976.
O t o k Hvar u NOR-u i socijalistikoj revoluciji, Split
F a b j a n Trgo, Titove istorijske o d l u k e 1941.-1945-,
1987.
B e o g r a d 1980.
Branko dr. Petranovi, Srbija u D r u g o m svjetskom
ratu, B e o g r a d 1992. Miroslav dr. Ujdurovi, Biokovsko-neretvansko
p o d r u j e u NOB-i i socijalistikoj revoluciji,
D u a n dr. Plena, Kninska r a t n a v r e m e n a 1850.-
Split 1983.
1946., Z a g r e b 1986.
J o v a n Vasiljevi, M o r n a r i c a N O V J , B e o g r a d 1972.
Kaimir dr. Pribilovi, etvrti pomorsko-obalski sek-
tor M o r n a r i c e N O V J 1943.-1945. Beograd Velika p o d v a l a - C e n i p o d m e e Titu izmiljene
1988. s t e n o g r a m e ( g r u p a r a d o v a ) , B e o g r a d 2003.
1987. 1970.-1975.
Predgovor 5
Uvod 11
Prvo poglavlje
Drugo poglavij e
MOSTARSKA OPERACIJA
etvrto poglavij e
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Prilozi
D o d a t a k ( S k i c e u boji). 401
Sadraj 435
Odbor za pripremu i tiskanje knjige
"Povijest Osmog dalmatinskog korpusa NOVH-e"
Izbor skica
i fotografija: dr.sc.Nikola Ani
Fabjan Trgo, general
Vjekoslav Vidjak,dipl. in.
Tira : 1000
Split, 2004