Ell” ANALIZA PENANCLISHIH IZVOHSTASS 2 prodieno iadanje Katarina Zager, Ivana Mami Safer, Sanja Sever, Lajos Zager Copyright® MASMBDIA@00, Zagreb searmeamediake Nadiad SaSMEDIA Uyak ‘ram Anda PMTVCE Binet iCot ts elm aulasicl Ratarina Zager ajo Zager Redaktor: Lajed Zager Redaktor Tajo Zager lrvrinaurednica KoenijaGredelj Vargo ektura era kazala Dinan omota Aaa Prevsi, Advert do. Mark Ubi Mage Studio agunainapripeoma eksta Daria Yukon Tia il alscrass tuo rack Sredisnja knjiénica Dyas WN 978 969.157 518-8 © copie dostupan wragamalnom katalogu Nacionalne i svuiiine Iiiee wZagre pod brojem 6712 Predgovor suyremenim vjetima poslovana,w avetima djelovanja tit, ‘rnavodstvo posta ave miata. Nije moguée zai po- lovane podureca te upravanje posiovanje raze poduase bpenkvaliteinh ragunovedetvenihinformac. Uobicjeno sete skakjenséunovodsvo jet posovanj "posto ak Prematome, i ‘koji saan majo og wposlovsem proces riorajurazujetl TajJenk Casto se inti kako vail posiovl eve, irmedu otal, mora Fmt lel ragunovodstwenog evidentranja poslovanja mora nal ‘Stoel manetike ase ‘Rit Anais fiance jdt nastala je kao nastava produbji- ‘ene trie obraene u kaj pod stm naziver autora Kataine Zeger "ga Zagora koa fe po pe pt dan 1969. Pode koje e oradeno ‘uk Analige finan eta jot rabunovodatveno podrutje koje hata fe sveg peoblewatibuhjarajeesce rmmatremo walt rnclskogratunovodst, Medan 24 aku od nek drug iia to podrugj ova kaiga je opteresenabrojni kn enjima brojevima kont, ‘ilemanma ok toga na koja ont (rojeve ont) evidential nel transac ‘nisl Nelasa je ovdjena rabunovedstveno loge biti atunovodstva, ‘tracunovodsteno) teil parveéeno je mnogo man pane “Kjiga fe poljlkon ukest poglaij i, pored uebiajency medgovor nis literature, obukaéa i popializ tables te oti pita. U peyom otevjurmematr se pouaece utriénom okrwenj, proces upeanjnjate {nformacie potrebne ma prajane. Drugo poglavjeobuba dfiniranje ‘adunovodsva,raéunovadtvenog proces, vate razunovodstva dtalino Chinsnjve finance ingest temelneetemente Baaneljki zjestaja (moving otwerelapital pried, asbod novtani prime, rowan ind. ‘Osin toga razmatrase kort, praviaevidentiranja na kent poslovae te Poglanije avréava primero evdentiranja sastavlianj nance i ‘edt U trecun phi lj detisajueiatanovedatvene polite, hove [owezanoat + proceson praia} ukupnom poslovno plitizom te se Upazorava na problemalik podrucjaprimjene raéunovodstvenih polis, ‘lgovornoat ze nihoviabor i prinjent te objaviivanje. Znatma pana po- ‘Svecenaje problematiclprocjenciutom je kontekstuupozoreno na moguse ‘none stvarana thi prices aktiventh gubitaka, Uovor poglljura- tase prublematika promjena raéunovodstenih politika pacjena te hoy ties a aanlisketvedtaje, Uowom diel bradenaje problmatika ‘iGunovodstventh els standard oj su, prvi ishodilte ragunoved- ‘Sventh politi. lmoda ortalog,obradesa je problomatien Medunarodrihpve stannard, Hats standard nano yjedtavana, tstandard SAD at owen te racunovodstvena regu ts Burjpske ie. U getvto pogla ramatra se revi stark radon objetvoat Ginaels iyedtaj, Pte je uj pine posseseno promedbi revs nancies jess te revizo- rovsinyeicin meant ajltivnost ancl jest, Tad pe {sana je prisjonaanalitich postupaka kako na podmauckstere, tak ‘mapa interne revi Peto poglasjeobubvaca tematiae nstrumente {pee snaliss mane festa (komparativn | strukturni Rnan- ‘avjitai, horizontaina | vertikalnasnalen, fnancsh pekazatel te njitovu primjenu na nekoli slaGajevs, Us to prea su posal syecent 2s avjestavanjebanaka i osguravajuchdeustava. Upostednjem, Som posts porezanioy nasi nstinenetsi pakmaatle font “tvarianyavalitetaj poslovana ese pose ste modaluraenote- Senejenate mje portman’ ponds (Eva, vA). Naposjethu, coda spilt | shugaleviza getbu. (Uli, so Jou Basin wretima Zakonem o rrgovaekimdrusteima insures pom tgovaGkihdrastava dale este horstpojam podurece, Priton pe pmmam podurece razumjewamo rite pravno-ongniae she oblke trad druitava kao to je prijorice dion deustvo, du {vo sogranigenom odgowornoi Isl Nepijeporn eda se wsvin organs ‘Skin oles raguanijera podusetnitv ror oxi sila govorito rnnaén Pritomn urazavamo eda od tere ecunovodsteenih nal jinn en fetie dn je it wate ble. ‘Oratajignnanjenjenajeavima anima Koisunabilo koji sain pagent a racumowodstan inane izwjestaranje Sasvim sigurmo,ona mobe ko- "iso posh vim razinamaa mendémenta vim posloyni Wudizn kot \vakodaevnons pelt morajkoristitrecanovndetene iaformacle. On) te, nip moe bi vo orianastadentia, rie svega ckonomaskih - Halteta, zat drugih falta. ‘Autor alvaljuavian onan kofsanabilokojinatinprtonijel ohn Iyvanove ne, Posebniaatvalnost razavamorecenzentma prot Fc i Mesnja Share prod, Borsw Taseku lsu priyedbel sugestie bile tokens process njeine nastajana te nakladnie Mase), ‘Sn ojavitunjer nie ve ono Soe sadr¥ano urjol podernto {jonjent ition stad jot U kl xi, unaprifed zeal smo fsuyestijama akin peinedbama. ag man 2008 Autor Sadrzaj 0 pt laste utinem ore erent peerage 1 ean rset nr at ran entre ie nee 1 hla er eS 1 mt mi nih nto nas essa rm Taran onscnorons Tice esto 2. Rpm Feiememrsnenrer ny 2a hieee mrp ote ‘Ai Bening pa 2 deep 244 Somnath Pe Potts hatin nf apis 25h manor 2 Uta eos dapsone bah 2 heorrsanannmoe casio 2 imjeuonnimomtte “elec nner 2 conruasaanjtegscscnsnom tone 22 jl opmental mle 2 es ronal i Perens haem ogee anete ono Simic “Reta nies ia “in Tepe eta) Sia Suimnigot 1 hernia nonce ‘mn ate tah ee 4:1. andjn oan dss eh en san sajna «inj teh pata pda maine omar asters ase, tes nmrense anne 7 terme pt ed ‘kata palin pdr nani ain $211 Rewmteaslton ee 22 tamara $2 ound pati para einen oor pa ‘ea nen taped ‘3k tamarane cae 3 tamstaneu demu shen pa nem 321 tana li ramps ‘8 nema ene 612 Romsrenernendte 82 Ratan ple apse 212 stn ei anne pin lin it Harmen tease ‘13 Spot tina ‘e31 Fat saildamatn sna 322 Stat pr psa A ae "isa ere Coan peste {Clematis 2 Sep tana mega 2) {irene name epee Madi Steerer pS 42 Ube panos.) “20 hsp {tno 45S tip pie 2,3 ‘snaps ty ante 2 8S) {5 AesSspsepdaesbamsnempregis 5) |Last emer peo “ine eaten emer LER ame meen mopsteno cane {83 pemenenee remy neater Thaeipsnmey nomenon eS “65 fel cee poe ah pp Soe Mage te pes ate tro {53 Osinaiomanheepaninne ponent stems ee 4S Rvennod inertness tan asa logan A, ‘nonsense Fonte Fucus ees 2 ‘SLi ethene porary 121 llega S38 Srebees tome tin eee ee {5 Pomjerbtie etn alaraedaaa 1 tgs {Rathore an 14 abate sie ae we ‘Omori ane ‘skinner ELA Ratatat Beane aE510 hatnmei ppm tee ‘eiierapetaane™ 2 Ren paca 22 Ten pasa aa ae ‘th Seana estpa SSS ‘a Uateemonoedea pone sabia 3 Laas ees Saaas wane pene ‘1 tn ntemet ge erin hs. a Rename tc nelaeonensan te ‘Sia24 hese nna 51439 hari 34233 necacysaparun cis S124 many ng i 1. Pinan orion ‘6451 Pavan {cits min re anni mina ta ‘Euaza Rusa ol ta Errerscmmreniinrst 1445 Mtns 424 plaeedlpomtenrienria {E1435 Op ne oo as nts dl gina £5450 Zaliimrammarjepeiegiatce Od ses ei ea Sana ‘patente 2 51 71 cmd eek “Ca ne net ee ‘S612 pment homeo ones ‘SiS Renmei ‘S22 tat naan st hen ane Si komen ‘St once pont st hoon $58 a amie SEREEESREEER BER sean States ‘e627 sn as ‘ata ease ei agile, ‘asaa nacre sZt bake St a ar patna nee Sexe {1 React pec degree ‘Shaatenpetean amt ‘2icramomedaje tee kioas “att sean ath eed nebo pr (0312 bata atenpcjtas inure pn [2 1antarphaeamctiomndcbete, eta dfeeappecirent pan Dicer “2 Rennes atlnoeers (33 Gagumapernnt anes poi pope {25 Neblett po Sitemeter on “chinuinnap pats any poe ‘ss ont el ene peng tia (Cha Seamonetnstoen pncanprers (cha Fiome hate mains rt. of? Attn pte operpa ane ‘Neuen eri ea pt (sian meisomal eee st netmapr neste ‘ak homers tal ‘a lewrtnenpre tne al ‘mad ton “¢cht alr uerhonte alnt ‘S612 epee ies oe Stee eet sna Ronn srwdeee Panesepeee mn aaBENTO COCA a informacije kao podrska poslovnom yy eeMA NETL ‘Ako proutite ove poglaviie,upoznat éete ses: wiloajem poduzeéa utediinom okruzenju f= sustavnin karateristiam 2 1 procesom raxinamaupratjag f informacjama kao pretpostavkom racionalnog upraviania f= matenjem i temeljaim karakteristikama informactia. ‘upraijackim i ragunovadstvenien nformaciskim sustavom s snatizom fnanciskihkxettaia kao sstavnim cijelon1.1, Poduze¢e u tréiénom okruzenju Podunoée se vabijeno essmatra kao aust hej predstavlo do pod stay Sing olruenga Pri tome s, a suvreraenim avjetina prvrevanjs, Inst na triéne okrutenje, Usvakodnewnom se Hvots lo esto upotre- Uijava rile ssa! Primi, ovor seo erin kao sustava, Yudskom Aroit kao stars, Gxjeks Kao sustavu, poduzeéa Kao sustavs, inform ‘ijshom sustave,privrednom Il gospedarskom sustvu, obrazovnom sta ‘td, Dade, ve Sto nas okrufuie mote a mzmateati ko susta ii ko do, {i pvsusta nekog lodeniegsustva, Stay Je mogaéeopisat kao “grupu ‘lemenata, materjlnih Ul nematerjlni, koji sa medusobno povezanl | nog live eljeca"® ‘lomentina mogu biti materjlne, energetnke Bi informacliake, Sustaw hjeste ima vide elentenata, a veze med fim moq bit diekte i ind ‘elie, preko tri elemenats, Sup elemenata sa svoj swoetvima int Shletsjtintavyn vee mes clenentinu usta predate streltrt Sistas Element ajhova stasta i veze eda elementina omoguéreaju ‘ntvarivanjecifjasustaya. Uobldafen sisted je opel svakogsustava nest opstanal pocrazomijera re dae apstanak mogué jeino ako ‘Savrnviasladspromjenema okruzenja, jam sustava,na veo kratak ‘Roncisan nan, moguéee zaps pornoéy matematitihsimbela 10 nasljededi natin 54-651 R, sie: Su- susan, Sadia sustava, St—atraktara Ral ‘Sustav se wobitajenografgk prkazujelkxotojeto wéinjeno nasi. ‘a prackom pris uutuvase ase satay nujiedcetijuhorpon ‘osu, pene ala posratna vena Rovatnavera leedbaci) nino ‘Oneonta ale eta ne rd se sine ote game erst i amend rie gga tie ptr Wey Sona, Ne er or inact nan pou OUR, Saree ne Za 1H3 4 {evans komponeaa sustva jer om, zapeav, regulator djelovanin #8 ‘ava Name, sta neackvathogilara ko sustara onomogiar i ‘teaa udlapanje worefe ative e pvrotna va s pomees koje st arigirnuultane veliine uststay Osim toga, povratna veza made jelorat Tred atin ransformirana bani wage vlcine Grukenaein Lombiniranjclemenatasustas) Prema tome, poveatn ez jet kontrola tocar + poms Kojegse nasa siguratiadeara uapanje susava ‘Colouienje Susavima sve ganic ave ono to se nla evan Uh graica tacvase olin sustova Olina uljedenafunkoniane way, isto tik sustayutjece na okolina Tae uen) ostvarjerazmjenom materi, eae ssne fart cota tans prtstavke oars podurecaaosustaen, Pion jo biino tat dase poisede moe ranma Frat kno podsustaygospodaskog sustava neke dave, Osim toga ako 52 Atal estckplsran erdnj oko) sujet posta globo sl" ada jemoguce!raumatranjepodunets ka podsstava selskog goepodarte. ed pojmom paduzeéawobiajeno se rezaaje“sumostalna pivedna organize obnlinadrdemt honors ilatnost azarae odno- ‘Rontvervanje staovitogvidke port troskova postwar. vlgini tops us uprao te oedaespietnont posovena pouuzecn® Pritom J al- to lta da jepnina omen joiningooposustig rasta re {ns ome najenatajlj posta ein gorpodarsog usar, Osim 0p, ‘ito je noon dae gorpodarsktsutaypedsustv drustvenognstava tmoluarlcan jes otal dustwenim podsurvi: pitch, proizvod- Tortehniehins soctokltarnin! pravatmn (jet sik 1.2) Poi Wii Pe: rier Che: Henk ir Mange Retin Maa1 sina 1.2. eee pnedng stoves tn tv podrsoine ‘sustavom odredene su temeljne institucje pivrednog sustava i drutvent ‘odnos ky proizlaze i strulture mo. Pravila ponasanje politicos pi ‘vrednog sustavadefinirani su pravnim sustavom.Uproizvodno-tehnickom “Ststaa obubvadena pitanja tehnalogije, snanost itradivana strong ‘obrazovanja isvaostala pitanja koja Je dfinean proimodnn tenn ‘para Soelekaltursim sustavom abulwaceno je ave ono St btn de pponafanjeljudi opr tradi, kultura povjemnoiskusto it) aponasanje ‘juli, ao toe pornato, bite utjete ns funkeloniranjesuh segmenatn Je Jokupnog druttvenogeustav. ‘Undo su se leo du nie gona voile “visokostruéne i nanstvene™ rasprave o tome zaito je aejsitcki samoupravmi privedn usta efi Si od kspitalistihog if drdarmoplanskog privedaogsustava. Matin, praksa je pokazala a je efhasnost socialisichog samoupravnog mstacn {ek jedna noozbljna i nedoatea ikea, Swremeni rpsjen kapitalstikt sistem srinom konlurencijom, slbodnim poduzetastvera pean ‘lasnistvom, te demokratskim poitickim ssternom pokagao se kao samo {et sistom sposoban da rd, ul Lmijenja se span dasa noe pro ‘ome pilgoduje ee novim okolnostima,"-Femljnaedinice ii temelja Dodsustayprirednogsustavaje podurese "Za pode ao posloiastar mote se red dajetosloten,dinamitan, stohastign,otvoren forganizacjsi usta eda prada sfeidraatvenih ‘isoejlnih sustava? Kaa se ke jo poet sloten sus, tomaeese ‘nat dase satojiod wit clemenatt podsustav, Medtiny treba aati da Slotenostsustava ne uyjetuje samobro| jegovinclemenata,Sodenost usta: “omotocolavettiedrugit lomonata opi (ape promienjiost strate), ‘| Pin Oi emit era aH sso jm brojem lensenata mode it slefeni od onoga # vedas brojem elemenata, Dinamo madi dase paduoée neprokidno noni rasa je J, Sto e vet Italo, rarvourjet opetania. So- Tnstignost nati dau posovanu post dastaneizjesuos, Sto otezava upravijanj sustavom. Ta karateristika poze kao sustava posebno je iaknula suvremenim trisinim uyjetima privredivanja. Poduzede jet ‘tvorem easy iho unui da pouujewitekom okzuBonj {da posto jor) ‘lruienjana sta, obrmito, Govored\o medusavisnos] pode Ok ‘Jenin Papp hate "Peds je cling uemeren sustarlkoj poe w okruse june se neprekidno mijenja,Promjeneu okruaen)u djelujura poduzeé, all podureée srojim poslovanjem utjetenapromjenn okenj, Utakvim ‘xjtima podanose mor jarno defiiratisvojclljeve, to uskladnsbadndim promjenama, toga je potrebno dobro poztavat staal wokruenj al {Man smog podusets Inflormirenie tim okolnostima postaje vo ea 10." Ost oplani aralteretika, podurece je organiza sustav Po ‘eran ti, Bina flstalnut leds saw Poduzae se promatrajedne ‘rane Kno ekonorafha celina kojadjeluje na tit kao ekonomski subj Ts druge strane kao aka orgninacj a svojom strukturom funkeia i ‘logs interes, last moe." “aan elicine ususta najge8Se eu stroev,siovine materiel ancl slasredsta, kacrov, ener nformacije isl aislazne vlgin su proiz0- {ioe otpach, mance resulta, informe Proces je pretaraae ‘laenihwisiaene veltin,»odeja se funkelonieanjem elemenatasustava, “To fnkcionirinj elerenate mora biti takvo daze oxtrarye lj poduzeéa. ‘Vslufsjuodstupanjsod utvrdenogcijil eventual promjenaokraera shtvira ve porratna veza tems koje se poduzeée prilagodava novi majo ‘ima. Prom tome, povatna je vera, zapravo, instrument upracijanjal? * pomac kojegse neo osigarat ontvarivanje ej poduze, a el Je opstanak koje utedinim uvjetimaprivredivanja moruéjeino ako se po tduzee ranvje Povesano stint moguce estat lari st kot stce {ae cl sakog poduzefa maksimieratstopu uraymotedeno rasa pode ‘nda ato je moguée malsimiziranjom rasta potranje 2a proizvodima tog ‘odhze{ makelmiciranjem uveCanjakapital, Krace ota lj prema spo Imonstom autor, mou spisatinasljeded nadine Sy them inmtiee im acon re sm an ee BC Fp roy ssn ‘unSHa Nica | CmaoncawxG=Gd ajeie: G- urawnotcdena stops rats, {Ga reat potrainje a protzvdima tog poled, ‘Ge— vedo kaplaln lovanjupociseéa tj maksimala uravnotcteni rast ima dea opr enja Pr ogranenjepostavju upravaci tim injegove yestine. Drago, Financjs ograniaje proila iz elje menadiora ma postizajerm mak nals urhost poslovanj, Natemolath stavova Marssdetinr funkele korisnost 2a vasnike podizeda 2a menadément." Funkjakorsnost za isnikezapisana jens sede natin: vo=tGo, adieje: Up horisnost sa wasn (wor iis), ‘Ge- stopauvedanjakapltala rate af orowth afeapita. ‘Suprotno tome, funkojakorisnost 2a menadiment zaplsana jena di nnn adieje: ‘Um Korisnost za menadment (managers tli), G4- stopa asta potraznjeza proizvodima peduzeca (roteofgrowth ‘of demand or the products of her), i rajor slgurnostposlovanja (a measure of secur. Mjerasigurnosti poslovanj zaprav fe Bnancieko opranigenjeputem jeg mensdiment nara ajc take provaithopress finance Nils Tofinancjko ofanigenje determiniranoje, prema ctiznom ators, velginom tj Mju pokazateljalkejseutvrdgjnatemel finan lnvjeltaa™ Rad se oovim pokanaeli Lieb avo eriednest duga-wkupnaimovin), 2 liquidity ratio QBbwdaa imovina’ukupaa imoving), 5. reteation eat (eadréal profits ukpel pet) Ponderirani sro} ih tis pokazaela wterduje temelino finance ‘ogranigenje koje je pourebuo utafavatluposlovanju poduzeéa da bl se os- ‘gra rzvo lopstaak poduzedstriinom olrwler} 'U uvetima trisnog okratenja poduzece mora zadovojti oéckivanja Gas, Vit nti A Mar ren SE Noto Ade man poduaeée mora vod raduna io interesima zapeslenih rad nia doadjaén,potrosata,drustva ulin vades tka 3). ‘Neko th osckvanja ral interes skupinasasvim su sigurno netmancea, sto nad dase poslovanje poduzoéstnjegovo uklapanfe utr ‘Hino okrutenjene moe ramatrai samo pater Branelshogpromlljanja. Neklo btn slementiza poslavanje poduzea, kao to sup, upravjache hole Pnosi, rd moral aposlent,reputaclja pode na tr8t ali hho ne moa ei se etka mogu ara w fans termini, Osim ‘ign produto poslovanispodezctaéesto a potrebaenelinancicke Infocmacie soto je npr: ud na trgt,kapactetstrojea is) Tz top> Jedi dafinansj, fh ra¢unowodetvon rustav nema monopolnainformaci- jana hoje sukorlsne upotrebjve wprocrssupravianja, Medutim, mnoga ‘uumiljanjc vodenju pslova dominantno su fnapelska Konaéno, {2m {aja ogranionja u mss peduanéa mogu proizadi i neaokvatnog pro- ‘niin polevunjena tered fnancijsk ixjestja. Vano jemaglasitida dostatak nanelekih mans inancseog promilianja make dovesti do ‘lo negativah posedies koje mogu wroaitikontinitetposlovanja pod ‘nano gowonstanalena edt Sudadno sisterskom pristupu,nedostatak finanefjaih informacje xna8 nemoguénostsktviranjs povratne vex Ga ‘teument upravjanja) koje vrloznatajnapretpstarka uklapanje poduze- ounjegoo okrudenje, Prema tome, arazmatranjsposlovariapoduzeéana ‘tise “nko me sme ignorirat fnaneljsi nadin promiiana"” ie. Pi Anna Sm RSLS Ml Pra Ani A Meme edn on‘Naanake inaelshog nadia promiiljanja poslovanjapoduzeca moguce jena‘ radovimaDruckera, On iti dase tense} upraljanjausuvreme him uyjetima nis promjeni wusperedbis sjtina priveedivanja i pritom kao snaéajne pretpostavke peeijavanja usp Podneéniatir likvidnost, prodaktivnost {roshove budunost (mis se na prof, i. povrat uloenog, apttala op. 123. Povesano tim gesto se uagladava da efinanclekakrzs, hada mast" Jed tek veike make" izbog tga noi podszetaictrebalu nai “da duzetnstvo peetpotavja strueno vodene fnancijskihposlova. Dakle, "fon se konteksta naglasva maéenje nana -racanovedstventh invjdtaja kno vane petpostarke uklapanja poduzeda w negovo trina okrusenie ‘Kasse poduzade hao sustev ne uklapa na zadovliaaju nan svoje ‘okruzene, gvori seo losem poslovanjui neuspjehu poduzea, tom se kontektu najeide spomine Mkvidalia poduzeca. Medutim,sustav se, u ravi patem povratne were prilgodaea zatjevima okrdenja ethos ‘tw nate bitho ujecat na promjenu okruienja, pogotoveukratkom roku). “U slugs neuspjeha poduzeée ni sljedete: 1 miei repo pls ongaizactaimetode wren, 2. mijenjasemensdlment, 2 mijenfaso ulate, 4 porduzee keira 2° Poduzese poste wuvjetima tino okraenja prema tome az¥0j ‘opstanale na ttt ni jednom podizeca nis unapijed ongurai Us tgs proilai da je snotenje rntka 2a svoj poslovange jedna of temel Faktesistika poduaoéa U tom kontekss bila je staknuti da su temeline Sistemska nate poduzeds: “edn seine rma 0 rain ste P= Sonera erage pomtoprry oar tetes Sep eome aecTe Sac ee cea tarenreh 1, naglo abtononie -podunede je samostanow ‘dredivanjusvoe djlatnoati, ttl da jodino vasnil uloRenogkaptala posredno ineposredno olla, age pivredivanja + makslieanjem proita, elo nosenja eas 2 swoe poslovanjena efit temo} onkureneij."™ Moduate ka tay tena din, poss oon ine elem drfrog usta Pre om. ‘lask sustav jest okruzenje uo se pode svoj revultatina nasty “hlopt Ushaaja neadloatnog dklspanga uolrudenjeaktivira se pave tu vera koja teal instrument upraljanja i patem koje se korgirajy Ularne vliine proces ransformacijeulazaiu laze velifine alo bse Vigra adekvatn uklapanje pdzeénw krone sami time rave] ‘optanik podunoca na iit, Povrata vera shvaéena w amis hore lementaiplicirapostjanje nadzors @ Konrole nad postovanjem ponte, Ponairano saspekta fnanetiskog promisljanj poslovanj, postanja se eka sr to temel riterj pute kojh se mode sud okvalitet po- lovanjs poze, Odgovor a to pitanje vo jjednostavan ako e na da Sal poten investiter oti svojkapltalu net pothvat uz sede dea uvete: “igurnostulofonog kaptala (eigurnostposlovanjs, “siesnost, th eflkarnost pestovenja mjerenarentabilnaiéa Gndowoljavaja ropa powratawlazenog pital. ‘Dokeiru tihzadanih ogranigen)a moguéa je poli intule, inovativ- hosts all uijeke potrebno vedi brgu o tome dase sigurnost i uspje- ost (elkasnos)poslovanja ne dovodew pitane. Ako se nara i kiteri Uisroden fe opstanok pode na rita. Urazavanje th itera nije m0- ince bee sagledavanja ranovedstvenih informacija i upornavanja finan shih aed. ‘Prema tome, ako s dell osigarai adekvatno uklapanje poduzeéa wnje- gro obrudenje te negor opstanak na trite jxigurna buduénost,posiov raojem poduzesa ptrebno je uprasjat.Pritom je nano wradav inj Koja profalae i igurmoat uspjeSnostiposlovanjs Is toga je mopuce akjust da sigurnost! uspjesnost poslovanja postaju temelai {citer upravinjaputen kojeg se osiguravaazvajlopstanak poduzeca trilinom olen ins My hin nd Tt et hr 7 © Cli nu eProp 81.2. Upravijanje poslovanjem poduzeca COpcenitojepibwagene misjenje, saspektakibernetibe,daje upeavjanje proces prevodenjsslosenog usta jednogstanjs drug, to ljecanjem ‘a negove varjable U tom se kontehstu naglafava znaéenje povratne veze Koja ns hontroln furkela (sara informacljs pomocu kof se uted jell sustav uskloden okolinom) i predstavia temeljl instrument pray ania se mote pokzati navodanjem ov defini: “Upraijanje (nl management je proces fuknpna tivnost usmyjerena 1a postaljanje dugoronih eleva, politike | strategie poslovanja ira ‘xo, locranjresura,usmjeravanja i Kontrole realize ejewa™ Prema8. Debi, dpravijasjeusesadetava ti Funke), 2) ura janjeu uaem mista rukovodenje,odnosnoodlutvanteinaredvane. 2) planianje, 3) organisizanje, 14) nadzzanjo,odnosno kontrolu* Prema | Adiaes “oroiutsndivjesno ntolirno mieaipstjece Te naweonih defini mogusejozaky uct dae upravjanye poduzeders proce stesnogusnaersvanapoduzeda nek cljvimakof sau fankeh ‘pees eto ero) poduzeta puter koga se osigurava njegovopstana ‘uyetina triiénog oleuzenja. Cijevi poduzeea razmatrajuse, wpa, lkontekst dora neerjentacije prods, Medstm, da blse cles me: lvostvari potrebnojedefniral ade wkracem roku teutrditkoj su to podaja rezulat! kot omogudaaju ostvarivanje dugretnih cijva (re ‘alta predstvto eredatvo" na otvervaniecijev). Proces wpravtians Podrazumijera stvaranje organizacijskihpretpostavkiu amis fase Provedbe od, zu ostimleanje predvidentn ezultata eleva. Osim tog, Podrazumierao¢ | kontinurana kontrola rad ostarivajem predvideath iplanivaninezalat i ciljeva ‘Sokladnoprethodnimodredenjima, jelovt proces upravljanjamogude {Jeralélanitna ova Geir potproces 1 planiranj,t-uterdivanjecijeva podusedate renultata spomoéu kojih Se mogu osivarit predvient ele, 2, odlativanje.t. dio upratjanja koje, u pra, orijentiran na rad is pemocu kejeg se prociznoutvréj poli relat, 7 a aes ut ati ai or ln a 2% ith Gnd eet Saag, ae 0 © as store ren spoons las ee 32 {4 ruovodenj pom koje osiguravaefkasnostprovedbe odiuka, 1 hantvola na ostvarivanjem predidenih rerulatat ciljeve tome, proces uprajanja, ro ratko, moguée Je zapisatl na sj UORK, ‘ties U-upravloni. O- caucus, R-eukovedenye K_kontrla Prema nekim autorima,rukovodenje, tem koa st osigurasnefkasnost proved oda, ne razmatra sew kontekstaupravijanj, nego kao za fh proces ® Suprotno tome, moguce Je navest stavAdizesa ko) smatra \Tsupravlianje cbulvaéadonodenje oda provedbu ti odiuka Povezano ‘tim, citi auior tie: fh nesemo dobro uprayjat, ak ako su nam ‘lie ive. ako She budero eso proved Ist ako, lose éomo “apravlpt ako provodime ale odluk, oto boje budeme ni to ce ith ttre ponas Prema tome, ratetauprasjanjajefunkaijaalteteusvojenth Suluka sdjelotwornosteSasnostnjtnovaprovotenja"™ races upreijanj, praktifno gledano, ostvaruje se sukcestynim dono. Senjem postovnih odlaka | Kontrolom nad provedbom oduks. tim uve, potreba je naglasit da je posewna olla determinkrasa nanjerom i ‘jem kot se fel post. raspoloztvim informarljams | promilanjem, prostidbom osadatnjem sian ravoja i buducem posiovanu. Kraée bi se tomoglo zplsatl ovake ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUDBA™ ‘2 topn praia da prooeeupravjanga(odldivaejeupravienjewuem suis je moguce sami her informaclja. Medutim, knds se gover 0 ‘llucivanu,uabiajeno se maglataes dase proces donoSenj odluka mode ‘dvijatina diva nding, to ka: 1h jracionalan proces, pr Gem se odluke donosenatemelj nti, iskustraili oda > jo ape, dt ape eT mos mh 3 apt ee ‘a italien dagen Thnk” ate be Gn Taye stows en mpome Sm RSLS Mh Frome Moyer ci2 raciomalan proces prigemuseodluke donose na temeljuegzaktnih joni, snanjatinormecliate podlgs ‘U urjetina kada trite ne rasta pogretke we upravjanu kad waka ‘eventualna pogreii oll in svoju een” koju na ist pocket ‘ora plait jarno je da upravijanje treba biti racionalan proces, sto nae ‘dase ode moraju donosi na eeu egeakine alten informe pode, Usremenim uyjtina peiredivana oj se opsuj kao kaos i ‘urbulencij,kada su promjene veoma brojue i veo este, jsno eda in- ‘bjektivnih informaeja, posebice putem racunovodstvenih informacje, potrebno je definiati pola djclovanja pode ove koji je moguea Fpodelna inlet ‘Povezana s procesom upraviianj, esto seistige joa star: “Oalluke se trcbajutemaljtina millenia, ane na injenicara jer mnogim slutaje Vina njenica mode doves wr aablud ako nije w pravorn honest, Oni toa, wo se esto moyu pronad injenice koje moytuopravdatineijestaje- Tate, cake ttajldte motdanjeepravt”® Medtim, da bt se ogo [promis poslownjesrazvo)odredenog poduzeda, muna je raspelagat {nformaeijama oinjeniénom stanju poslavanj tea podaeds. Kade govorie procesu uprajaa ero se iti kako je procera nj momo anmatrat na sjdese ri razine: strates) Ih napisy ra- 2 2 atic sredno) rain upraljaniat 3 operation h naa) ‘und upratjanja” Raaikovanje pojeiash razina upraejana ims toh ‘remenska dimenzij. Statedko upelianje™ orgentirano jena dug rok prj svea,buv se dagorocnim elljvime poslevanja podusocn Kako ih ‘atari U ssi timstratesko upravjanje moguse fe defnirat kao" pro- ‘ss kojim menadier\utemelyjdagoroéne njermice onganizacte wed Specifine maine osvarvanj je, rarejja strata 2 postianje th Cljeva ede « relevant intern ekstrnim ogranienjima tpre- ‘eximaj ove 22 prowedbu ibrano plana djetovana’> Upravijanje u ‘adem rok, ptm koe te razmaatrai reall oj su potrebt za ostvs- "vane predviden ceva, naziva se taktickim upraullanjem. Operaieao "Uuprviianje podeazumijea djelovane tijekom odvijanja poslownih opera- ‘js. U tome konteksts moguceistakat dau provi, apes orga ‘donosestratedke ode, 2 poslovodni onan danose taltcke operativne cake" ‘esi: rapes ici oi Pam a on Kt ‘erin, thin 5: Dein Spr Sem os Lam iat 1.3. Informacije kao pretpostavka upravijanja ‘ie obaiea na to oko se rarin pean rad pretpostavka racks not upravjanjas informacje. Ako se anda e tema cl poduzeé uray hoteden rast koji moe bil Knitransigurnoscn poslovanj. koja je rile dteeminiana je trukturom fianelekih ocesraratanovastve peduaeéa Financia xj suglava nositelj Fheunovodstvenihinforneje 1 Konan reeutat ragunovedstwenog pr esieanjapodatakao natal: prlownim dogadaina poduo‘a. Sasvim je Jamne dase u tom kontekstu podramimijevabjektivaostirealnost fnancl- rjedtajn, di se da ranciek vj bude vjerodostjna sia “tvarnny poloranjs podzeéa, Uobféajeno se smatra das inane awe ‘ay podloga za nite rine uprasljanja za kre adobe, Medatim, bitno je nla sei steateik upralfanje kao znaéaim izvorom informaci ost finanejskim ixestajime (raéeovodstvenim informacijama).™ U slucajn stratedkog upravijnja ries je 9 opéenitim informaciama ipo Aiaamijevase velk obubvat Sapretno tomo, kod tatiskog operat. “pravianjapotrbe sa Gee informacije nara razdobljai manjeg ob Jet Prema tome sve tr ane upeatjanjakorat se radunovodstvenimn invormajama, als podrazuiijera serait asinaopéenitertizapojedine "azine upeaijania. ‘oj informacje megutejedeinratina rate nadine. Mogute frei ainformaciapratlaobradenepodate prkazaneu tao obliukoj Su pogodni za primatelja oj ima mada wajednost tei li bus ‘lui atienntina odiekama” Toto take, mode wrod je informactia wistvapetinom niet risenasbeiucet “hatin pnts hr Haan er aretpattanrerctenin wfsimeprmnjan poh pone cee sepia eisai mtorr pl ‘Stpenyeyrimnms crete grr >t ettnggnou ans dt Delain nus SAP te Zage AES ene rerun nen pea thera rte etananipedercasse senppsnconenge ‘Ye Themes ae tel. Samp ange Cnptend = eee hadiakmeysinenescae tap mck ‘nina nj romanoks pot (ves kof jek privredne aktvmost donos nova sazna- 9a koja am na osnow posto znanjatihustva goworopromyeni koe Sanja unutar pods itv okrusenja koje, prethedno projeren ian liniran,prikladna osnova 2a donotonjeodlukaoutjecaju na dali tek pt rede altionos 2” Suldadne im dafiicjama moguce je makljusitidae proces obrade podac!transformiesj informacje (vijeti sia 1.4) ‘meds informa odluivanj postoji medwzavsnost. Oe se, provi donose na temeljuinformanja Realizcjom odukadolasidonelsh romena u poduzeéa i okruteaju. Tepromjenerezltiraju novi infor ‘nacijama na temelakojih se donoxe nove posloeneolukeitaj se proces ne prekidno ponavia, Tameduzavisnost mote eprikazat graiGki hao na sicl 113 Na sc je oeljivo da umeduzavisnost informaciaodlusivanje velo ‘naéajnomiestopripada kontrol Utom konteksty pottebao jest da faki dobar menadaer mora anasto kad ato tes kate (9 mora mat toénodelniran list svojh Kontronik obee2s) “Zaadenjeinformacija moguce je rarmatrati sti aspelta, ito: 1. tehnichog il sintaktekos, 2. simboliogili emantickog,4 & pragmatithog® ei hn Mam if ‘han tte hk ota 2 ‘tt anges fran ep 0. ‘sere BACnet ners rig ahh Tiina St 1m Sha 1.5, elt infomcc ohans oie < =] [Ako se zanene informacie mamta na sntltiskom aspekt, podra -aumijova se da informaaia sade ora kaj je istinte | ptpuna. Nase ‘anti rarin podrerumera se dajezadovotensintaktfksspekt trai Seda jess) ko} suds informacje bude zapisan odgovarjuéom termina: Togiom Rako bi bio ssa | xazumljiv za korisnike Na pragiatiCko ax pretportealiae retumljvost| trade zadovolavanje potteba korisnika. 0 Tounkontekstainformacie morajareduciratlnelayjosnost Gmanjitientro ‘i piikom donoienisposlovne odo, ‘Osnovn atribut (karakteristke) informacija jess todnost, starost ob vat preciznestadekoatnost oxporedivost™ Tocnost podrarunyeva mer DD. Gonpnand Anata kt rma ring i 38podudarana informacijasGinjeniénim stanjom iw tom je komtekstu mo- ito fatssntrnatenje evi, Starost jo ralka w eremenu od 1 Xi dogadaja| trent kada je informacje dostapna koraniku. Obubvat mnjer “sir” informacje. Smatra se da sirina informacje mora bit pr Tnodena hijerarijskoraini korisika, Preeiznost je, ponaprie, mie rv agreiranet ixestafima i taj stupanj agregacie treba bi odreden “ipaviathom razinom (mis e na operatvno, taktitko | stratefko uprav- Ijane, Potpunost zabtjevn da jest) ima seebitneelomente, ali ponelad Seno inistica na love jr to mode mateo povedat starst | troskove pri ene tnformacij Adelatnostaatiforn da informacljabud tala dase trode upejebiti uavehs kaj jenamienjona. naposjetku. usporedivost etportajiedtae ke ae prezentirj etm vremenski intervalima Tha et natin ak da we mga usporedivat Informatie speellan resus. Taspeifénost proidaziinjenice da scupotrebom informacje ona ne trols cer ae rardb mode pono Wo upatzejwat Dake, upotrebom informacia ne gui vidos (osim sho umsluvrewient ne dode do tstarijevanja informacye. Vijednost Informacife odredye ae najee8Se pri donoten)a poslvne odluke tom je ontekstt mogude stant sljodece: “ako nova informal utjede na toda se donese drukija ofl, vejednost nove faformacie 3 razlka izmedy ‘rjadnostlishoda stare odie take donesane nove ok, mimustrotko- i dobivanja nove informacie. Ako nova informaciianne uerokuje druktju ‘nluku,vrijednent nove informacje je aula" Gost j ted raikorati podatak od informacje. V proses bade po dai ce poetvarajs informacje hoje se prezeatiraju pogodng} form za primates. Prema tome, moylo bi se re "Put od pedatka do informacje Enprvoje pat odsizovine do gotovogpoizwoda” Kao tosirvina ra nkog ‘mote bit gotor protaved, | obemutotako}podatak za nekogn mote bit formacialobmto Primjeries, informacje a taktikarainu upraelanjs ‘neste podac koje treba obraditidablsedableinformacifezastratelka, ‘arin upraljanj, ada na stratedhoj renin mogubtsaformacte ata {eka arinu Zo takwo odnoa rmeds podatakinformactate se die "ee! esto upotreblaea aka sion, 1.4, Upravijacki i racunovodstveni informacijski sustav Informacije potrebne za odlvanje mouse pibavt xiii evra, ‘ajesce sto untar vor podatln 2 nfrmacife (ap. rafunowodste aati) aniston podataka za informacie (pr. statis zavod, piven aoe ‘odo ber obra na oi koe zvora pote, procesiraja sew upray- tjadhon intersnejskom aust (Managernent formation System — MIS) Dio oraiarani upravlve nfrmacjhsustav treba bit sposoban a rok temas dat odgovor na oe pitanja: 1 Kakrajeinforraelapotrebna? 2. Kadajeinformacyjapotrebra? "Thoje reba? Gajejepotrebas? Zaitojepotretna?, 6, Kolikotwkorar ‘U proceruupeavjanja podraruuijerssekvaliteta rxitinnformaejai onttla nad ivdenjen oes welt podretjima upravljakog kon ulnogsustava (managerial ontrol system) ® Za uspjban proces upravja polcbanje ho Sto fe naglazena dobar uperljt informacijk stay U tam sstavu obradue se itaw nie inane fnefinane)hih podataka {oul te protvaraj u informal koje su usmjerene korisnicima nia kaj donore odluke:Najznacang dio wpravijatkog informaciskog usteva Je ana) jt je unajeren na radu fnanelsh ransaktjipodataka~ ta xo asziva ragunovodetven!informacikisustav ~ RIS Accounting Ii Jormation Sytem ats) Tx sista fs) naj obuivaca ets temeljna podsustava pods hol se xinosi na evientiranjesvskodneenihposlovaih ope: ‘eG kaj jeusmjeron na donosenjesvakednevnihrutinski oda 2, podnust slovne kage i Rrameshog irvestavanja kof ‘proizeod tra: “icionale nanciske inves, kao sto su blancs, tees} o dob {avjdtaje noréanom tls, teostale zeta propane akonom + podnust fksoe movie i kapitalnihslagana Gedatala) kaj obradale Transaklj hoje se cone na iksauimovint ARP RSS reds aan act ‘what “Wy ceded Hew co Reo = ce OED pera Selma tg ab Sate Se4. podsustay izvjestavanja menadzawenta kojije usmjeren na razligite ra- ine menadmenta kali priprems informacje wobliky prieatjivom amenadiment Prema tome, raéunovodetveninformacijski sustav podrika jeraziitim roxinama menadimenta pri donofenju ralititih odluka Tu njthova svakod- nevnom erin Uateremonima salina mdsnesetern informa sista (ts) io jekompyutoriicanog informactskogsustava(Cumputer serait cms) onic own tupac 1" prikupljange podataka (data collection), 2, obrada podatsaa ata pressing), 8. upravjanjebazom podataka Gta base managerend, 4 4. yeneriranjeinformaeija (information generation. Da bi se osiguralo dobro funkcioniranje radanovodstvenog informs sho sustaya i powzdane ragunovodstvene informacje, u ratunovodstvent nformacijldsustav ugraduj se raliiti Kontrolni postupe. Ti postupel obulwatajaaljedese razine kontrole preventivne kontrol (preventive control) koje suverane lr ulaz podataka usustay, Aeteltivne kontrol (ltecrive control) koje ss vezane ue ragunovodstyenoprocesiranje oda. | “Korektivne Kontrole(eomeetive controls koe su verane urialazne informacijes” [Navedene kontrol, prije vege deteldivae i korektivne, mogs se cxzma trat u kontekstu powratne vere. U sluéaja neadekvatnog funkeloniranja sustava i nepouzdanih informacij altivia se povratna veza pte haje se utvrdujuzroei problema iispravljaju pogresketesesustav modicirakako hise i problemi u buducnost atkionl ii minimaliairal,Elminiranje th problema pretpostalja raxpolaganje kvalitetnom informacijskom podlogom. fnagenjerouzijeu takwom olden) moguce fe razmatrati i kontelets nadzora nad djelovanjem preventivni, detektivedh i korektivn kontrol. Iako se navedene kontrole razmatraju u kontekstu raéunowodstvenog in formaciskog sustava, one se ne adnose samo na inancijske podate§ran- sakeie, veé su upusene na étev niznefnancljakdh podataka, na eelins poslovanja © Deadman ae Kate raodtrchnae V ne HER ‘inmate etnies ninggeorsamenes a al 88 col onan pola nines = Kava se govoro informactjanna potrebaim u procesu upravljanja sasvim jesgurno dau tome vlo-znadaino mjestopripada finaneiskim. §.raéuno- ‘stvenininformacijama Uobitajena Masfkaejainformaciapotrebih ‘raupravanjeprikazata jena slic L6-” Prema tome, govortiowpraljanu, “Apritom zanemaritiragunovadstvo kao temelj vor informactja, nije mo- _gnce Osim tog, naglageno je vod da se temeljna inaneiska ogranigenja pri {iraynotedenom rast aavajapodzeéa mos spoznat pater fnaneljskih lavjeftaja Na temelju tog odredenjazajuseno je da su tomeljn kriterjido- Ihr upravijnjasiguenoct + oiexenoet mjenens rentainoséu,Finantiski innjetaj upravo omogcvaju dase spoanauta dvatemeljnaketerj. Pri- tomse Gestoistige da hilancs amoguéavaspoanaju sigurnosti poslovanjaw sinisiu likvidnost, zadudenostiiinaneljske stabilnosti poduzedsaizvjeit) ‘obit omoguéava spor efkasnost il uspjesnosti,. profitabilnost poslovanja® Tu podjlu ne treba shvatit suvige kroto Name, za prosubi, ‘Clkasnostl temelina podlga bit e izejestj o dobiti,allsasvim sigur ko- Fist dese Lodredent podae! i bilanee Isto tako, kod prostdbe sigurnsti poslovanja,osim blance Koj predstavja teeny pod korstit e se podad iz ivjedtaja.o debit To je snevim normalno kada seznada su ta dva Fixjedtaja medusobno uyjtovans, Osim toga, ux bilan zeta o dobit ‘ma prosudusiguenosti i uspjetnost poslovanja bit ée potrebno korstit se {Grains Finanelskim iajestajima, ij, pre svega ivjeftajem o novéanom tol, Sukladnos tim valj ret da sito tako sigurnost | eflasnost posto ‘anja medussbno uyjetovani, Cesto se ite kako eu sgurnost uspjednost ‘viratkom rok medusobno suprotstavjen iter, tojetoeno Medutim, thygoroena gledano, sigamost usjetuje uspjesnos, i obrnuto: uspjesnost tvjete guest. © tn LN Meth innit A Mangold... ° yeu Sp Ws en Arig Ne a a Copa1.5. Pojam i znagenje analize financijskih izvjestaja ‘Ukontekstopstanka poduzeéa u wjetm triinog okrufena,petpo- savjase upralianje poslovanjers | razvojem Pri tome seuncave mace alae poslovanja poduacés kaa "proved isormacie polrelne a upey- lage U cjlovt) anal ted se a jlovtom cout sh relevant podataka informacija, bilo da se radio vrllednomim (novia) kliin- (otualnin) podacima infrmaciiama Suproton toms, onli fa ‘shih insedtajaponajprieeoifentirna na vrjedosne li novéane pda ke informacje Prema tome, analiza nancjlih avai wnjorenaje ne vanttativne faanejke informacje xbog toga se Sesto nav joa Vainosanalive nunsjkih eye Sa raumatra seu prvom red saspekts ‘upraljanja poslowanjem ea2vojerm poduzeca. Ona prethoi Tanja preci eben peta proces planiranja koji {tpraianj. Za doo upralsanjeplaranje je vit valno i, dre ee tno. “planianje fe lj usp fans tpenadfera™. Dobar financi ‘plan mors uvadava dobre osabine poduzeéanjeoveslabostZadatak ize nancies evjetajaupravo Jeu tome da prepoxna dobre csobine porkuaeda dab ete prednostt og skort alii da prepoznaslabott procs Kako bi se mogla podaeti Rorektlvne alfa, Da bi se osgural Fianna stabilnost podsseés, Baanelski menoder mora planta evoje Inde finance vjeteanjegow planiranje mora poets analizom f- hanes iovedtaj Anal nance evetaj, dale tera informa {sx pd ma potrebeupravjanla,)odluésanja Medutiy, potrebnoje ‘ot ragung o tome dae pristupanalze Guanes jet problema "celitfvanja parila pistp hia obubeaéa vo bitne elemento 22 “itosonjelewne fe, pene cba lin. § tin wer potrebno jenaglasit ajeposlovna aka determinirana nanjeror i svrhora koe ‘Sell post, rapoloavim informaeljana | promnlianem,.prosudia jem osadadnjem fbucuéem poslovanju, Prema tome analiza finanejkih [eujestaja omigurava informacje kao temeljn mpet na omar Kojex je mo {nce promailjanje ! prosudivanje porlovanja poduaeda u serhu donosenj (rai upravjns, Medutim, informacje hoje proslze a te analize isu scobulvatne ne osurava ramatrane celine pslovanja poduze- EU tom Kontetata uoeav ae odredersogranteenj primes analise ‘inane ievjestaj a potrbe upravjana: Nalme, a snalzaosigarava ‘Simo finan informacje kee, ako su vio Fane za upravjanje, nist ‘Neobuhatne Uagon nedosttak nalize Snanlkihivestaja kao pred ‘eta precesaupravlanjane eliminiratw ali x pripremeinformacia za potrebe upravljana, alt prior prosudvanjanjezina mae potrebno Je vit guna Fo town ogranigenj koje proaaal eparcljalnog pristupa {Sloe rae tanaam et ‘naam canapés ap Pooper1.6. Analiza financijskih izvjestaja kao sastavni dio poslovne analize Poduzoée ne poshuje samo 2a sebe, veé dele u slotenojokoini i po. aj je tehnolofk,pravnh, solo eturcodiih drei proces U ‘om smish, podizess je nemoguce promatrati nexavisno od njegove oki re, posebiceo industri ko} pripada ik 172°). Analiz ndusteje ‘kotine w kojem poduaoésdjluje pofetna je fz rzunijevanu main Iolite postovanjepoiaseds Drug ijetima, odvedivanelrazumajevanie Industrie stukturel strate peduzeca mote bitiod velkoy zine interpreta reultata anaizeanelskih eesti, ‘Anuliza industriel okolinekojempodizece dele inasetojelofena ipredmetemnogh znanstvensh stradivana.Nautjecaijoblikinduste- Seana razvoje Porter prema kojem industry stratura js ova ‘outjeaju pet eimbeniesCKoneurentskh sa)” 1. “atin Konkurentnost med poduzeéa. 2. postejanju poduzea kojasu spremna una trite ukolik je profta- bilnostdovajno well, {& prolaska lupace na zamjenskeprizvade (pasnest od supstitus), 4. pregovaratka} mo hupaea, 5 prozovarato} moti dobajata” Porterov model industiskestrukture, temljen na pet konkurentskih sila naesava da bi se poduzaéau prom res table entra na ina ‘Siu kojoj postu wredaovatl icjnfivat na tema standard inde {aojina pripadsj, ane zliranood soe okoine, Drugmrjetina, kos profabilnost | nanejsa uspjednost Rnanejski kite na temelkojth poduzoée ocjenjuje svoju kvalitet poslovange, tek usporedbom s drugim poduzséins kojaposiaju ust industri upriblino stn urjetia, mod ese idl pravasiha konkrentskoj prednosti na tin, ‘Svaka poslovna analiza trebalabi zapoceti procjerom pose okaine § strategie koje poduregeprimjenjuje. Uvadavajucl navedeno, analira po- Sve okie lndustije Cnt tmel zara stati podzess. Strate {ja poduzeiaizuzetnoje vains er uenjerar podnneepromaoatvarivant “ayorofnih clin te omoguae rast | razvo na sadovolletv sinters su skupina Rone ME: fw Cont os Shae Sra, Hara Bus Ree, 2-190, age, 193 Demimonde -Analica nani xettaja integral je dio poslovne analiz. U tom ‘mish poslovna analina je iri pojam od anaize finan ixjdiaja for Inala jdt analineoline, njopnee strate. nanejskog plofaai ae litete polovanja. C3 poslowne analize Je psi informacije o fnanclsk) situa} menadéments, planovins | strategiama koje podusete provod, poslovno okolinkakobitena temeljutakoprikuplienth informacje mogie onijetposlowne oatake” ‘Analizafinaneijekihixjdtaa sapednjeraZunovodstvenom analizom. aunovodstvenem analizom nastoje se identficiratleventuana raéuno- ‘stvena detupanj Koa mogu umaniti kraiteta analzeinanclskih Vesta Ratanovadstvena odstupanjspsledica su: 1 Sracumovodstrenih procjena, 2 “raranj" finan ita pod tjecajem menadimentavi inte ress prterce, so zarae bansl menad2menta vise ostvarenin hinanijkim recullaina, ada Ge menadiment bit sklon"kreativnom” Fatunowodst ‘4 promgena raunovodstenihstandarda ko} mogu uzrokovatiznagaje evil u anes tanineiiona”‘og ujecjaugunovodstvenh devia jis raéunovedstveni ri Gian el rattinowedstvene anal je umani a) Fak emit er parnbilnostfinancljkihtxjestaja U okvirwaalize nani jean potrebno jcbulvai fiance anaes. Kijuenepitanjs na koje finan ‘ska analiaa treba dat odgovore jos Kala je profitabilnostpodureda? Rojisu avorlaredstva fnancianja tog poduzeéa? Kalajelikeidnot, odmoeno sposobnostpoduzéa da podmiraje Alpe abven a okovima ninovaJospjea? Kalra shonomafnostpeslovanje podhzeés? Ima podunede potency mt rast eazy? ‘tom se smisafnanciskaanalina santo "1 analize proftabilna- sti 2) analize aa, 2) anslineSnvora nanelrnja. Instrument za provo- Aenje finance sale jesa Bnaneisl poksratel. Anais fnancijsih {evedtjasavava analizom seen, Na temelj tenntaéne financiske ‘Susie nejetnoa!postowanga analzom seenarlanastoje ce oredvidit Fhadués kretanja'oposlovanja: Na temebu ragnovodstvene, Enancyske, ‘halie seen nastoje se procjenitl baduel nova tokov, doit te rast Driboda lako postjekvantitatim instrument predeidanjeiazrade seen ‘js terseljenih mamatematidki istatstickim metodama, vallabitloprezan ‘riocjen dbivenihrerlttarobrirom ua injenicu dae edina element potrebnih za naliz temelons na procje 1.7. Povezanost analize financijskih izvjettaja i korporativnog upravianja tarbuleatao}, promjeniivo) {neiavosnojokolini tetko je upralat roslowanjem podibeds, Toje osbitoaratenou ueetima a olin ea po Slovene poeca slnteresin ni interest supina potevst od vlan Ja lector dobavjaé,zaposenik,kxpaca, Njinow interes lle p- eka sna prvi pogled medsrobne suprottaljen kon, Medi, therobeira na pojedinaéne eljers,interesneskupine u vednisuéxjva ele see poduzaéeuapjetno raze. ostvaraj profit usecava svoju vient. Bex obrira koja se ejevima ih interessim skupinama rio, u proces peslownoy elutivanja neophodne suinformacie, Ber kralittne informa [ise pdtoge poedineneresieskupine.ie i Liew mnt omit Inalitetneposlowne ode Zbogtoyaje vat provodil anti nanciskh lusts poo koje Ge ve normacje i naneskih ajetapretorit {informacje relevantne a proves poslovnog odieana upral Naja Koren nse sforracia jest investor. nvestitor se wong ptomatratlusinen adem smn Uwdem nists ivestitore predate Thjupotencilnivlgaélu podsaeés. Usitemsmislainvestitorisui deni Wotan ar glavnc prea procjenjoje d= motive 2 ajenu kvalitte fhowanj uvecanje vijednost podaaeda krox rast triéneejene dion [Mieaneto doit aa eplat deena Ksko bi bil sigur w osarvanje Waneijown nvestitrtsu nvotito zainteresran za financijko "ade [hvutsitnost podarecnt koje su lost nae. Drag jin, investor Heli finanike informacje kako bi proce sadabne bude finan {nk snag poduaya tine sigersost soe lap. ‘Kraitortakoder fine znaéyjna grupu Korisnika fnancijsih forma soja beinomy na toda sa ava nvr financiranja poduzeéa.Kreditor se cepa naone koji tine katkoreenisldugorocniinvorsredstavi hod U svakom sutajukreditor ce provdit kein analiza kako bit Pitimata ako preliendyifnrmasasmanili rz wepléania, dno vies aigurall port gsvnicespripadajueim kamatama. Stime dade [eaitor kot stangadiral kratkorozna sedsta prije sve vodis rama) {rent ikvidnost i sposobnost poduzeta da geeriranovéni tke Kredi (dvinatosuangadiel dagonodaa sedstv upoduzeéu net bit primaran Vlerersamo trenutatna spocobnost poduzeéa da generiranowan tk, vee eeu eafana te potenellng} budato]profiailnostte bdo) sposo tnt podurséada generis nowanitok Natemlju prikapljent ancl Iiismacinotronutachom poston provodt ce xe ues seas te teljem koje se previat nova okv! og pods zarandobje dos: ‘lee kre obvera Nu hoi ce se dio anslize usmjerit korinik ovis prvom red io tome sa hai je appetite porlovanjakorsnikzainteresran ~ ratkoroeai {logorosn i paeaboje MenadZisent poduzeca ce iti zinteresian za¥e tapeite peslovanja kako bi osgurao efkasnostefetivnos vib poslowih Wino U tamer sonar’ voces dansk sale rottabinost i projekse ecenslj) fnateljkirenulata jer au veto cle- ent koi ujedu na ostvarivanje i neostrarivanje dafiniranih strateigh ler, Regulator ima autrietodeedivanja “praia igre” a rt pa su tom sist enagani kori finance informacja,Na mel prove tienth analiza ¢ ekonomal aktvnost podussca rele se pravila po tadanjuodredenih postorihsubjeksta Wei postatjanjastokvalitetniih Uinjrnfcarexvojeskonowaakgopodaesee politike. Not su live a5 evtzoi je zdatakdokaza:reslnostsobjetionest financlskih yet ‘Shut koriate tele analiae kako bi oxi leon progoenra,