Preddiplomski studij - POSLOVANJE

Predmet: EKONOMIKA

Zadatak I/1

UVOD U EKONOMIKU INDIVIDUALNI ZADATAK

Nositeljica predmeta: izr. prof. dr. Anita Maek

Mentor: Sandra Lapi Kovai
Student: Vanja Paulik

Maribor, 21. svibnja 2017.

SADRAJ
1. Novinski lanak.................................................................................................................1
2. Primjer...............................................................................................................................2
2.1. Ljestvica alternativnih mogunosti.........................................................................2
2.2. Graf ljestvice alternativnih mogunosti (krivulja alternativnih mogunosti)....2
2.3. Krivulje indiferencije................................................................................................3
2.4. Maksimiziranje vrijednosti za potroaa................................................................3
3. Primjer oportunitetnog troka.........................................................................................4
4. Supstituti i komplementi..................................................................................................5
4.1. Primjer supstituta.....................................................................................................5
4.2. Primjer komplementa...............................................................................................6
5. Literatura..........................................................................................................................7
1. NOVINSKI LANAK

Zadatak:
U novinama ste pronali lanak koji se odnosi na analizu poslovanja poduzea x u proloj
godini. Spada li lanak u mikroekonomiku ili makroekonomiku i zato?

Za poetak, trebamo razjasniti pojmove mikroekonomike i makroekonomike. Termin

mikroekonomika potjee od triju grkih rijei mikros, oikos i nomos, koje u prijevodu znae
redom mali, domainstvo i zakon. Ako uzmemo u obzir da oikos i nomos predstavljaju
ekonomiku, odnosno prouavanje kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu
proizvodnje dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe, a mikros pojedinane dijelove, onda
za mikroekonomiku moemo rei da je grana ekonomike koja prouava ponaanje i
funkcioniranje mikroekonomskih subjekata, to jest pojedinaca, kuanstava, poduzea i
privrednih grana. (Veselinovi, 2010)
Na drugu stranu imamo makroekonomiku koja je grana ekonomike koja prouava ponaanja i
funkcioniranje privrede kao cjeline te se za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na
djelovanju trita, makroekonomika se zasniva na dravnoj regulativi privrede.
Iz svega navedenog moemo rei da ukoliko u novinama proitamo lanak koji se odnosi na
analizu poslovanja nekog poduzea u prethodnoj godini da taj lanak spada u
mikroekonomiku iz razloga to opisuje rezultate mikroekonomskog subjekta iliti pojedinog
poduzea. Kada bi se u lanku radilo o nekakvom zbirnom rezultatu gospodarstva Republike
Hrvatske za prethodnu godinu s obzirom na fiskalnu politiku, onda bismo rekli da lanak
spada u makroekonomiku.
2. PRIMJER
Zadatak:
Uzmimo na primjer da je potroau na raspolaganju 100 , koje eli iskoristiti za kupovinu
hrane i odjee. Takoer uzmimo na primjer da cijena jedinice hrane iznosi 5 , a cijena
jedinice odjee 10 . Ukoliko potroa potroi cijeli iznos za odjeu, moe kupiti 10 jedinica
odjee. Ukoliko potroa potroi sav novac za hranu, moe kupiti 20 jedinica hrane. Ali moe
takoer kupiti nekoliko jedinica hrane i nekoliko jedinica odjee. Pripremite ljestvicu
alternativnih mogunosti te ju prikaite u grafu. U graf ucrtajte takoer nekoliko krivulji
indiferencije te prikaite, kako potroa maksimizira vrijednost i gdje u grafu se to pojavljuje.
to nam prikazuje krivulja alternativnih mogunosti?
2.1. Ljestvica alternativnih mogunosti
Hrana Odjea Ukupna cijena ()
Koliina Cijena () Koliina Cijena ()
20 100 0 0 100
18 90 1 10 100
16 80 2 20 100
14 70 3 30 100
12 60 4 40 100
10 50 5 50 100
8 40 6 60 100
6 30 7 70 100
4 20 8 80 100
2 10 9 90 100
0 0 10 100 100

2.2. Graf ljestvice alternativnih mogunosti (krivulja alternativnih mogunosti)

12

10

Odjea 6

0
0 5 10 15 20 25
Hrana

Krivulja alternativnih mogunosti nam govori o dostupnoj i nedostupnoj potronji s obzirom

na iznos s kojim potroa raspolae. Konkretno u primjeru potroa sa svojih 100 moe
potroiti iznos u cijelosti ukoliko ostvari potronju, tj. kombinaciju koja se nalazi na krivulji
alternativnih mogunosti, dok bilo kojom kombinacijom koja se nalazi ispod krivulje,
potroa ne maksimizira potencijal cijelog iznosa (ostaje mu ostatak od iznosa). Sve
kombinacije iznad krivulje spadaju u nedostupnu potronju s obzirom da oznaavaju takve
kombinacije ija ukupna cijena premauje iznos s kojim potroa raspolae.

2.3. Krivulje indiferencije

25

20

15
Krivulja alternativnih
Odjea mogunosti
10 I1
I2
I3
5

0
0 5 10 15 20 25

Hrana

2.4. Maksimiziranje vrijednosti za potroaa

Vrlo jednostavno reeno, potroaevu maksimiziranu vrijednost, odnosno optimalni izbor
potroaa, predstavlja ona toka u kojoj se postie potroaeva ravnotea. Kako bismo to
odredili potrebna nam je crta prorauna (u gornjem grafu prikazana krivuljom alternativnih
mogunosti u skladu s raspoloivim sredstvima) te krivulja indiferencije. U sluaju postojanja
vie krivulja indiferencije, uvijek je poeljnija ona koja je iznad s obzirom da ona
predstavlja vee zadovoljstvo i veu potronju. Ali treba imati na umu da krivulja
indiferencije mora dodirivati crtu prorauna kako bi bila ostvariva. (Ferenak, 2003)
Maksimiziranje vrijednosti za potroaa, odnosno optimalni izbor potroaa, na gornjem grafu
je prikazan na dodirnoj toki Krivulje alternativnih mogunosti (svijetlo-zeleno) i Krivulje
indiferencije I1 (plavo). Konkretno se radi o situaciji kada se potroa odlui za 10 jedinica
hrane i 5 jedinica odjee.
3. PRIMJER OPORTUNITETNOG TROKA
Zadatak:
Primjerom iz svog svakidanjeg ivota objasnite pojam oportunitetnih trokova.

Koncept oportunitetnog troka, ili troka proputene prilike, jedan je od najvanijih u

ekonomici uope, a vrlo esto je zanemarivan ili krivo shvaen, vjerojatno zbog psiholoke
osobine ljudskog bia da vidi samo neposredne, izravne trokove. (Saboli, 2014)
Oportunitetni troak se najee shvaa kao proputena vrijednost najbolje alternativne
primjene resursa, bilo da je rije o novcu, tvornikom stroju, poslovnoj zgradi, talentiranom
inenjeru, ili bilo emu drugom. Oportunitetni trokovi se svakako moraju uzeti u obzir
prilikom razmatranja svakog ekonomskog problema. (Saboli, 2014)

Za primjer oportunitetnog troka u svakodnevnom ivotu bih uzeo situaciju vezanu uz

prijevoz s posla i na posao koja se zna dogoditi. Naime, poduzee ima uredovno radno
vrijeme od 8:00 do 16:00, no ponekad se zna dogoditi da se zbog obima posla otvara
mogunost prekovremenog rada koji nije obavezan. Kolega s posla putuje na posao autom iz
50 kilometara udaljenog mjesta i putuje s jo 3 osobe koje rade u drugim poduzeima. Svako
jutro kreu u 7:15 skupa prema odreditu i imaju dogovor da se kui kree najkasnije u 16:15.
Ukoliko netko ne moe krenuti u to vrijeme on onda mora ili traiti alternativni prijevoz ili ii
javnim prijevozom.
Primjer oportunitetnog troka bi bio kada je kolegi s posla otvorena mogunost
prekovremenog rada gdje bi za svaki puni radni sat ostvario za 60 kuna veu neto plau, ali
ujedno bi morao kui ii javnim prijevozom za koji karta kota 36 kuna. Ukoliko kolega s
posla ode u normalno vrijeme i otputuje redovnim prijevozom, nee zaraditi dodatnih novaca,
ali nee imati ni dodatnih trokova, no ukoliko ostane raditi jo 2 dodatna radna sata, poveat
e mu se plaa za 120 kuna neto, ali isto tako e morati platiti putnu kartu u iznosu od 36
kuna, tako bi u konanici ostajanjem dodatna 2 radna sata ostvario zaradu od (120 36) = 84
kune.
S obzirom da oportunitetni troak esto puta nije troak u smislu kako veina ljudi smatra
trokove, ve je nerealizirani prihod, kojeg smo imali priliku realizirati alternativnom
primjenom resursa koji su nam bili na raspolaganju, u konkretnom primjeru odlukom kolege
da ipak ne ostane raditi prekovremeno, on nije realizirao prihod od 84 kune.
4. SUPSTITUTI I KOMPLEMENTI
Zadatak:
Objasnite to su supstituti i to komplementi i na temelju konkretnih primjera grafiki
prikaite primjere krivulji indiferencije za potpunu komplementarnu robu i za potpune
supstitute.

Vjerojatno nam je jasno da cijena jednog dobra ili promjena cijene jednog dobra moe
izazvati poveanje ili smanjenje potranje promatranog dobra. Kada je to sluaj, radi se o
pojmovima supstituta i komplemenata. Za supstitut moemo rei da je dobro koje u potronji
moe zamijeniti neko drugo dobro, dok za komplementarno dobro moemo rei da je dobro
koje se troi zajedno s nekim drugim dobrom. (Ferenak, 2003)
Takoer moemo rei da ukoliko dobra ostvaraju ili zadovoljavaju istu osnovnu funkciju te
ako su grupirana u slinu kategoriju dobara, onda za takva dobra kaemo da su supstituti. A
ukoliko koritenje jednog dobra ovisi ili zahtijeva koritenje drugog dobra te ukoliko rastom
cijene jednog dobra opada vjerojatnost da ete kupiti drugo dobro, onda za takva dobra
kaemo da su komplementi.

4.1. Primjer supstituta

Nastavno na prethodno pojanjenje supstituta, za primjer moemo navesti memorijske kartice.
Tonije memorijske kartice razliitih proizvoaa. Ako uzmemo da imamo proizvoaa A koji
proizvodi memorijske kartice od 32 GB, i proizvoaa B koji takoer proizvodi memorijske
kartice od 32 GB, onda ukoliko cijena kod proizvoaa A poraste, oekuje se da e potranja
memorijskih kartica proizvoaa B porasti tako da ukupna koliina prodanih memorijskih
kartica ostati ista.
 6

Memorijska kartica A 3

0
0 1 2 3 4 5 6

Memorijska kartica B

4.2. Primjer komplementa

Kao to je ve i navedeno to se smatra komplementarnim dobrom, za primjer moemo uzeti
mobilne telefone i SIM kartice. Vrlo je oito da koritenje mobilnog telefona zahtijeva i
koritenje SIM kartice. Samim time, poveanjem potranje za mobilnim ureajima e
poveati i potranju za SIM karticama. ak u ovom primjeru moemo rei i da se radi o
potpunim komplementarnim dobrima s obzirom da nam za jedan mobilni telefon treba jedna
SIM kartica. Krivulja indiferencije za potpune komplemente je specifina i predstavlja iznose
u omjeru 1:1 kao to je prikazano na grafu.
 7

Mobilni telefon

0
0 1 2 3 4 5 6 7

SIM kartica
5. LITERATURA
Saboli, D., 2014. Uvod u mikroekonomiku. 1. internetsko izdanje ur. Zagreb: Sveuilite u
Zagrebu.
Ferenak, I., 2003. Poela ekonomike. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje ur. Osijek:
Ekonomski fakultet u Osijeku.
Veselinovi, P., 2010. Ekonomija. 2. ur. Beograd: Univerzitet Singidunum.