You are on page 1of 1

Uvod- najavljujem i objanjavam temu

Razrada dokazujem svoje trvdnje argumentima koji moraju bit razumljivi,uvjerljivi dokazi i primjeri
Zavrsetak sazeti govor ili ponoviti jednu do dve glavne misli

enoa
U historikom romanu mora analogijom izmeu ptosloti i sadanjosti narod dovesti do spoznaje samog sebe(..)prikazati valja sve grijehe da bi narod se bojao
grijeha isljedio vrline()povjest ne treba uljepavat

-o u zg, gimnazija u peuhu i zg


-studira pravo u zg i pragu nikad nije zavrio studij
-u beu se bavi novinarstvom,dopinsik pozora
-gradski biljeznik,urednik Vijenca,dramaturg hrvatskog zemaljskog kazalista
-smrt u 43 g
-najplodniji pisac,lirske pjesme+novinski napisi,kazalisni kriticar,povijesni romani,pripovjetke,socijalni romani,feljtoni,prevodi s mnogih jezika
-odgojio i stvorio itatljesku publiku,narodna stranka,prosvjetom k slobodi
-enoa na ironian nain opisuje mlade tadanjeg doba kao vrlo neuku, pritom davajudi najvedu opasku njihovom odgoju kojise vedinom sastojao od
nasljeivanja obiteljskog posla, ak i ako ticvjetovi hrvatske mladei nisu za to imali nikakve kvalifikacije.
-knjiga ne djeluje na na socijalni ivot kako bi trebalo. Ja mislim da je upravo u svem naem razvitku i pokretu socijalni momenat najvaniji. Dok nam ne bude
seljak obraeniji,dok se duh narodni ne uvrijei ne samo u svakom gradu, u svakom uredu i u svakoj koli ve upravo i u obitelji, koja je pravi temelj i narodnoga
i dravnoga ivota, dotle nema ni razgovora krepku, slonu narodnom ivotu! Zadaa osnaiti i utvrditi narodni ivot ide upravo popularnu, pounu i zabavnu
struku knjievnosti
-U puku stoji prava sila naroda, on je od svega naroda najtie spojen sa zemljom, a bude li u njega obrazovanja i samosvijesti, ni sve sile svijeta nee narod
krenuti s puta kojim udariti mora;
-Zato piemo? Da si ovaj ili onaj italac ne znajuita da pametno radi prikrati vrijeme? U tom sluaju ne bi novele vievrijedile od one brojanice, koje turin
odduga asa broji. Mi hoemo dadignemo narod da ga osvijestimo, da mane prolosti popravimo,da budemo u njem smisao za sve to je lijepo, dobro i
plemenito.

Lovro
-prva malvina,Druga cura minka,Treca anelika
-Lovro je bio drukiji od drugih. Gonila ga je konstantna elja za napretkom, volio je znanost i teio je stalno za neim novim. Lovro se rodio u siromanoj obitelji koja je imala puno djece.
Ipak, uvijek je bio drukiji od ostale djece. Odmah se istaknuo i vidjelo se odmah da e ga sudbina odvesti negdje drugdje.
-sveeniki poziv. Naime, neuki roditelji Lovre, vidjeli su u tom zanimanju bolji ivot za svog sina nego to su ga oni imali. Smatrali su da tako nee ivjeti tekim ivotom poput njih samih.
-Lovro je dane provodio dobro uei, iako je bio nemirnog duha pa se teko prilagoavao strogim crkvenim zakonima. Ipak, njegova pokornost crkvi pada u vodu kad susree Malvinu.
Poto se Lovro zaljubio u Malvinu, odluio joj je iskazati svoje osjeaje. ali Malvina nije imala sluha za njih. ak ga je i osudila i rekla mu da ne moe iskazivati romantine osjeaje, a
odabrao je sveeniki poziv.
-Kanonik je bio upoznat s tugom koju je Lovro proivio zbog Malvine pa mu je dao savjet. Predloio mu je da radije bude svjetovnjak nego takav sveenik. Lovro je odluio posluati ovog
mudrog starca te je odustao od sveenikog poziva. Vratio se nazad svojoj kui. No, time je jako razoarao roditelje jer oni su smatrali da je on zastao i pao na putu do stvarnog uspjeha.
-Lovro je dane kod kue provodio traei posao, tj. namjetenje. Ali uvijek bi se razoarao kada bi primili nekoga drugoga. Njegovo ivotno razoarenje je bilo jo vee kada je susreo
ponovo Malvinu u koju je i dalje bio nesretno zaljubljen. Ona je sada bila sretno i bogato udana ena. Malvina je prema Lovri nastupila prilino koketno to je jako zasmetalo Lovri jer je
uvidio da je osim aneoskog lica ne krasi iskrenost.Lovro je konano dobio pravo zaposlenje. Radio je kao privatni uitelj jednog djeaka. Kada je djeak odrastao, Lovro se dalje odluio
posvetiti kolovanju. Nije imao novca, a niti sree. Nisu ga primili na sveuilite niti nakon nekoliko puta pa je jadan, razoaran i bolestan, dane provodio ivotarei u roditeljskom
domu.Lovrin otac vie nije mogao gledati kako mu se sin unitava u oaju i boli te je odluio poduzeti neto konkretno kako bi ga vratio nazad u ivot. Zaloio je imanje i Lovri platio studij.
Tako se Lovro krenuo na studij jezikoslovlja.Lovro se na studiju pokazao kao vrlo predan i marljiv. Teio je za time da to vie naui, ali odnosi s drugim ljudima su bili nikakvi. Lovro je tako
bio poznat kao udak jer nije komunicirao s drugima, a kada i je, ta komunikacija bila je teka.Malo nakon toga, Lovrin otac zapao je u velike dugove pa je tako bilo upitno i Lovrino
kolovanje. Kako bi pomogao ocu koji ga je dva puta vadio u ivotu, Lovro odlui pronai bogatu djevojku s kojom e se oeniti ne bi li preko nje doao do potrebnog novca.Ubrzo, Lovro
je upoznao Minku. Stariju djevojku, pomalo udne ljepote i jo tajanstvenije materijalne situacije. Lovro se odlui s njome oeniti, no u zadnji as, a na nagovor svog dobrog prijatelja,
odlui ispitati Minikin miraz. Saznaje tada da je sve bila lae pa zakljuuje kako nije predodreen za uspjeh, niti kada postupa pravedno, niti kada gradi ivot u lai.No, malo nakon toga, za
trenutak se inilo kako se srea smijei Lovri. Iz Dalmacije je stigao mlad sveenik koji je bio vrlo iskren i pun arolikog znanja. On i Lovro su se ubrzo sprijateljili, a kada je saznao kroz to
je sve do sada Lovro proao, odluio mu je pomoi.Njih dvojica otputovali su na more, a Lovro je tamo na obali odmah upoznao bogatu i lijepu djevojku. Ona je bila sve to je on elio.
Uskoro, ona je pristala na enidbu s Lovrom i konano mu se inilo da njegov ivot ima smisla.Ipak, na putu do sree, Lovri se isprijeio stric bogate djevojke. On je saznao to Lovro
smjera te je u zadnji as zabranio vjenanje. I iako je Lovro imao iskrene osjeaje prema ovoj djevojci, on to vie nikako nije mogao dokazati.Lovro se nakon ovog pretvorio u ogorenog,
tmurnog i jadnog ovjeka. Nita u ivotu nije mu ilo onako kako je planirao, a ovo je bilo zadnje razoarenje koje je mogao podnijeti. Odluio je u ivotu konano napraviti neto to e
mu poi za rukom odluio se ubiti.