You are on page 1of 2

Normalizacija baze podataka je postupak kojim se iz danog modela bez podataka

nastoji otkloniti potreba za viestrukim ponavljanjem istih podataka. Naime, osim to


(nekorisno) troi prostor, viestruko zapisivanje istog podatka oteava (i/ili onemoguava)
mijenjanje sadraja baze podataka. S toga, naelni cilj normalizacije moemo izraziti
rijeime: Baza podataka treba biti oblikovana tako da se svaki podatak upisuje samo
jednom (ili: samo na jednom mjestu).

1. normalna forma (1NF):


Relacija je u 1NF, ako je vrijednost svakog atributa jednostruka i nedjeljiva,
tj. ako su svi nekljuni atributi funkcijski ovisni o kljuu relacije R.
2. normalna forma (2NF):
Relacijska shema je u 2NF ako je u 1NF i ako je svaki nekljuni atribut
potpuno funkcijski ovisan o svakom kljuu iz relacije.
Relacije se dovode u 2NF razbijanjem na dvije ili vie manjih relacija.
3. normalna forma (3NF):
Relacijska shema je u 3NF ako je u 1NF i ako niti jedan nekljuni atribut u
relaciji nije tranzitivno ovisan o bilo kojem kljuu iz relacije.

MODELIRANJE ENTITETA I VEZA


Prije konane izrade sheme (detaljnog plana o bazi podataka) sluimo se
pomonom fazom koja se zove modeliranje entiteta i veza (Entity-
Relationship Modelling). Cilj je izgraditi manje preciznu konceptualnu shemu
(ER-shemu) koja je apstrakcija realnog svijeta. Izrada ER modela podataka je jedan od prvih i
(najvanijih) koraka u oblikovanju novog informacijskog sustava.
Krajnji produkt procesa modeliranja je ER dijagram, konceptualni ili
semantiki model podataka.
Autor ER dijagrama je dr. sc. Pin-Shan (Peter) Chen, 1976. godine;
diplomirao elektrotehniku na Taiwanu 1968. godine, doktorirao raunarstvo i matematiku 1973. na
Harvardu). ER modeli su danas temelj CASE alata i metodologija za sistemsku analizu i dizajn.

Hijerarhijski model - ine hijerarhijski organizirani podaci u strukturu


slinu drvu, a koriteni na prvim mainframe raunalima . Ta struktura
dozvoljava ponavljanje informacija koritenjem relacije roditelj/dijete.
Svaki roditelj moe imati vie djece, ali svako dijete ima samo jednog
roditelja. Danas se rijetko koristi u modernim bazama podataka.
Najea primjena je u LDAP (Lightweight Directory Access Protocol)
modelu ili u datotenim sustavima UNIX-a. Takoer se koristi za
Windows registry i za XML (Extensible Markup Language) dokumente.
Ako se napusti veza 1 prema vie dobije se => Mreni model.

Objektni model 1985. godine. Primjena u telekomunikacijama,


prostornim bazama, molekularnoj biologiji Koriste i OQL, objektni
upitni jezik. Upiti su bri nego u relacijskom modelu jer se ne koristi
JOIN, samo se slijede rute pokazivaa. Mane su ne postojanje
standarda za backup i recovery, nema interoperabilnosti, podaci su
vidljivi samo preko poznatih suelja (zbog enkapsulacije), rute
pokazivaa postoje samo za poznate upite (zahtjeve)
OBJEKT
RAZRED (CLASS) hijerarhijska organizacija
PROTOKOL - definiran skupom poruka
PORUKA - nain komuniciranja medu objektima
METODA

Skladite podataka je baza podataka koja sadri povijesne nepromjenjive podatke koji se prikupljaju i
obrauju radi potpore poslovnom odluivanju. Podaci se izvlae iz raznovrsnih izvora te se u skladu s
definiranim modelom podataka uitavaju u skladite podataka i integriraju s postojeim podacima.

Mogunost da analiziramo snimke stanja promatranog subjekta u prolosti i da traimo slinosti i


razlike u ponaanju u odreenom vremenskom periodu, ini jednu od najveih prednosti skladita
podataka nad dotadanjim transakcijskim sustavima.
Relacijski model - je zasnovan na matematikom pojmu relacije.
Podaci i veze meu podacima se prikazuju preko dvodimenzionalnih
tablica. Veina suvremenih baza podataka slui se ovim modelom.
Model je publiciran 1969. godine kroz radove britanskog matematiara
Edgara Franka Codda.
svi su podaci spremljeni u tablinom obliku
svakom tipu podataka odgovara jedna tablica
zapisima odgovaraju reci u tablici
poljima odgovaraju stupci u tablici
Temelj relacijskih baza podataka je povezivanje entiteta razliitog tipa.
Redoslijed zapisa i redoslijed polja u tablici nisu vani. Relacija se uspostavlja
preko primarnih kljueva. Ako je primarni klju atribut druge tablice, onda je
to strani klju u osnovnoj tablici.

Model podataka je formalni sustav koji mora imati barem slijedee 3


komponente:
1 Skup objekata koji su osnovni elementi baze podataka
2 Skup operacija kojima se mogu pretraivati, dobivati i
mijenjati podaci
3 Skup opih pravila integriteta podataka

Tipovi veza
Veza je meusobni odnos entiteta.
Objekti tvore veze.
Skup istovrsnih veza predstavljamo tipom veze.
Matematiki reeno radi se o binarnoj ili n-arnoj relaciji izmeu primjeraka
entiteta zadanih tipova.
Funkcionalnost veze izmeu lanova entiteta moe biti:
1 prema 1 (ili 1:1),
1 prema vie (ili 1:N)
vie prema vie (ili N:M)
Svi primjerci nekog entiteta ne moraju sudjelovati u nekoj vrsti veze.
Postoje veze koje su obavezne. Tada kaemo da neki tip entiteta ima
obavezno lanstvo u nekoj vrsti veze s drugim entitetom. Inae se kae da
je lanstvo neobavezno.
Veze mogu imati atribute, a koje nije mogue pripisati niti jednom od
entiteta.

Modeliranje podataka
Definiranje baze podataka: definiranje vrste podataka i veza meu
njima (na osnovu informacija dobivenih analizom potreba).
Takoer je potrebo provesti odreeno regrupiranje, kako e se
podaci organizirati (normalizacija podataka) radi budueg
efikasnijeg rada baze podataka.
Na kraju se definiraju pogledi (view) za pojedine aplikacije.

Implementacija
Prethodni koraci su bili vrsta planiranja - sve na raunalu (ili papiru), ovo je
sada realizacija zamiljenog. Za tu svrhu nam slui DBMS.
Implementacija sheme.
Razvoj potrebnih aplikacija za rad.
Inicijalno punjenje baze podataka s podacima potrebnim za poetak
rada.
Testiranje
Provjera onoga to je uraeno.
Otkrivaju se greke u programiranju.
Otkrivaju se logike pogreke.
Odravanje
Baza je u upotrebi, ali se ispravljaju manje pogreke.
Prilagoavanje novim zahtjevima korisnika uz ouvanje integriteta baze podataka.