KASNI MODERNIZAM

 U prozi se javlja EGZISTENCIJALISTIČKI ROMAN

JEAN-PAUL SARTRE : začetnik i glavni predstavnik FRA egzistencijalizma POSTMODERNIZAM (1970.—1990.)
Egzistencijalizam (šire) naziv za temeljnju orijentaciju u filozofiji 20 st
(uže) filozofija i književni pravac nastao pod izravnim KARAKTERISTIKE:
utjecajem te filozofije nakon WW2 pluralizam stilova Mijesanje prethodnih stilova
Egzistencija  način postojanja specifičan za čovjeka , Esencija  bit  intertekstualnost i intermedijalnost
Romani: MUČNINA,Putovi slobode, simultanost heterogenih procesa
Zbirka novela: Zid , Memoarski zapisi: Riječi afirmacija raznih poetika
Dramska djela: Muhe,Iza zatvorenih vrata,Prljave ruke,Vrag i dobri tradicija postaje dio knjizevnosti:citati, aluzije..
Bog,Zatocenici iz Altone
Filozofija: Bitak i ništavilo,Egzistencijalizam je humanizam,Kritika POEZIJA
dijalektičkog uma naglasena semiotička svijest , problematizacija jezika koa predmeta pjesme
pojavilo se jos u razlogovaca
ALBERT CAMUS : FRA,sljedbenik Sartrea ciklusi apsurda i pobune Pjesnici:Luko Paljetak, Bošnjak, Maković, Sever
Eseji: Lice i naličje,Pirovanje,Ljeto,Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek offovci: zastupaju poetiku „semantičkog konkretizma“(Maleš, Begović,Čegec)
Romani: STRANAC,Kuga,Pad zajednicko im je da ih zanima empiričnost jezika,njegovo optičko,akustično dj
Novele: Progonstvo i kraljevstvo P.Kvesić- koncept poezije kao dosjetke, tekstualne zgode( pošalice)
Drame: Nesporazum,Kaligula,Opsadno stanje, Pravednici antologija Insulae- Drago Štambak, Dražen katunarić, Neven Jurica
jezik kako nositelj duhovnosti, kulture i iskustva svijeta
Povratak tradiciji: Paljetak, Stanać, Mrkonjić, MaroevićTeže prema
LIKOVI STRANCA: MERSAULT,MARIE CARDON(daktilografkinja), jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoći izrižaja
SALAMANO(pas 8 god) RAYMOND SINTES(„skladištar“), MASON, Postmodernizam oponaša i reciklira tradiciju
PEREZ, CELESTE, FERNANDELO (komedija),MAJKA (3god u domu)
DRAMA
IZGUBLJENA GENERACIJA: Najznačajniji: Ivo Brešan (predstava Hamlet u selu Mrduša Donja— slijedi
Naraštaj američkih kniževnika čije književno djelovanje započinje nakon poetiku „teatra u teatru“) i Miro Gavran
WW1, a završava krajem 20tih godina dolaskom velike ekonomske krize
Sudjelovali su kao dragovoljci u WW1 te su dozivjeli strahote nakon kojih se
vracaju u Ameriku gdje doživaljavaju šok zbog drugačijeg načina života u EPIKA
usporedbi s europskim. 1.Hrvatski fantastičari  posve okrenuti literarnoj fantastici
U SADu su ljudi vođeni američkim snom u težnji za materijalnim i oni se Uzori: Borges, Bulgakov i Kafka
ne snalaze u takvoj sredini te se vracaju u Europu i nastavljaju živjeti teme: iracioanalno, bizarno, paralogicno
stilska sredstva: groteska, hiperbola, simbolika
nekonvencionalnim, boemskim životom
Pisci: Pavao Pavličić, Stjepan Čuić, G. Tribuson, V. Barbieri, Buzinski
Ezra Pound,Thomas Stearns Eliot, FRANCIS SCOTT FITZGERALD,
2.Pisci koji pišu o aktualnoj društvenoj problematici- Antun Šoljan
ERNEST HEMINGWAY :
Zbirke:U našem vremenu,Muškarac bez žena,Pobjednik ne dobiva ništa 3.Procvat „žanrovske forme“ – kriminalističkog romana(Pavličić),
Novele: Snjegovi Kilimandžara,Kratki sretni život Francisa Macombera bulevarskog, avaturističkog ili horor romana(Pavličić, Tribuson, Orhel-hor)
Romani: STARAC I MORE, A sunce izlazi,Zbogom oružje, Imati i duh postmodernizma- strana mu je hijerarhizacija, briše granice između
nemati,Kome zvono zvoni elitne i masovne umjetnosti
teme: povijesne(kritika kulta ličnosti, kritika mehanizma vlsti, odnos
pojedinca i vlasti, totalitarizam), obiteljsko(genealoška ili egzistencijalna)- Ivan
Aralica- genealoška, N.Fabrico
DRUGA MODERNA (1952.—1969.)
„žensko pismo“ – predočavanje svijetai egzistencije očima žene i ženskog
iskustva (I.Vrkljan,D.Ugrešić, V.Krmpotić)
SOCREALISTIČKA POETIKA: temeljna obilježja književnosti u Karakteristike postmodernističke Proze:
poslijeratnom razdoblju su veličanje socijalističke stvarnosti i obnove domovine, ne vjeruje u progres umjetnosti, u stvaranje novog svijeta i originalnog
crno—bijela tehnika u opisu likova naglašavanje spontanosti, opuštenosti, estetičkog infantilizma
1949. Petar Šegedin se na 2. kongresu književnika bori za slobodu slobodne forme, improvizacije, igre kič
umjetničkog izraza i oslobođenje od staljinizacije u književnosti
1952. M. Krleža na 3. kongresu označava pobjedu autonomije u umjetnosti
-otpor socrealističnoj doktrini vidi se u djelima Petra Šegedina (Djeca božja),
Vladana Desnice (Zimsko ljetovanje), Ranka Marinkovića (Proza), Jure
Kaštelana (Pijetac na krovu), Vesne Parun (Zore i vihori) HRVATSKA KNJIŽEVNOST (1928.—1952.)

 povratak tradiciji, ponovno se pišu tradicionalni romani,u kojima
KRUGOVAŠI (1952.-1960.) dominiraju socijalne teme te književnost postaje angažirana
časopis Krugovi – urednik Vlatko Pavletić – zalaže se za pluralizam u
MIROSLAV KRLEŽA
umjetnosti („Neka bude živost“)
Poezija: (pjesnička)- zbirka Balade Petrice Kerempuha,Knjiga pjesama,
kozmopolitska orijentacija – zastupljene sve relevantne europske stilske
knjiga lirike, Simfonije, Pjesme u tmini
tendecije  izražavanje neslaganje s politikom
Drame:Treća drama iz glembajevog ciklusa LEDA
uzori: anglo-američka književnost(Thomas Eliot i Ezra Pound), prevode
Romani: Povratak Filipa Latinovića- (1. HR moderni roman 1932.)
se i afrički i japanski pjesnici  domaći uzori: Tin Ujević i A.B. Šimić
Eseji: Eseji, Europa danas, Deset krvavih godina; Dnevnički Zapis:
POEZIJA Dnevnik
 otvaranje svakodnevnica, sleng, žargoni, govor rodnog kraja, metafora i Putopis: Izlet u Rusiju; Polemički tekst: Moj obračun s njima
simbolika, prevlast misaone poezije, sklonost jezičnom eksperimentiranju
najznačajniji pjesnici: Slavko Mihalić (naglasak na semantici,sadržaju) i DRAGUTIN TADIJANOVIĆ
Ivan Slamnig (naglasak na izričaju,igra riječi) BESJEDOVNI STIH ( koji kao da prepričava, dug), slobodan stih,
teme: egzistencijalizam S. Mihalića hermetička lirika (zatvorena,teško ritmičnost se ostvaruje poretkom riječi, različitom duljinom stihova i stankama,
razumljiva) V. Gotovca, I. Slamnig ludizam (gru izrazom i smislom, igra misaone teme, tema velegrada
brojnim stilskim figurama, jezično— stilski eksperimentira), nadrealizam Z. Pjesničke zbirke: Lirika,Sunce nad oranicama,Pepeo srca,Dani
Goloba,R.Ivšića,I.Vrkljanice i narodne pesme J.Dizdara,M.Kaštelana,J.Pupačića djetinjstva,Tuga zemlje,Pjesme,Intimna izložba crteža iz Raba,Blagdan
PROZA žetve,Srebrne svirale,Prsten,Sabrane pjesme,Prijateljstvo riječi,Kruh
nije osobito zastupljenaprevlast kratke proze, uspon romana tek 50tih god. svagdanji,Dom tajnovitosti, Devedest i deved pjesama i još jedna
već afirmirani pisci (V. Kaleb, N. Simić, V. Desnica, P. Šegedin, I. Pjesme: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć , Prsten, Večer nad gradom
Dončević, R. Marinković, M. Božić), krugovaši (S. Novak, A. Šoljan, V.
Kuzmanović, K. Špoljar, I. Vidas) te starija generacija koja surađuje s IVAN GORAN KOVAČIĆ
krugovašima (I. Raos, B. Belan, J. Borković) Poema: Jama
tematika: rat, urbani problemi, egzistenc., djetinjstvo,ruralno područje
psihološki opisi i asocijacije
ugleda se na američku short story (filmski dijalozi, izbjegava metafore, AUGUST TIN UJEVIĆ
autorske napomene su sažete, kolokvijalni gradski jezik i sintaksa, naglašen RANE PJESME: IMPRESIONISTIČKO-SIMOBOL STIL ( utjecaj Matoša)
subjektivizam i stilizirana sirovost (tzv. hard-boiled style-težak,grub jezik) obilježja: klasičan oblik (sonet),pravilan stih,bogata rima,zvučne
-uzore pronalazi u „izgubljenoj generaciji“ (Hemingway, Fitzgerald) figuren,domoljubni,intimni,pejzažni motivi
DRAMA Sonet: Za novim vidicima ( 1. tiskana) , Petar Zoranić,Oproštaj (Hrv ml lir)
-50tih godina se afirmirali značajniji pisciKrleža najznačajniji/ najizvođeji PRVA FAZA: poezija intimnih preokupacija prožeta pesimizom
predstavnik-utjecaj na Marijana Matkovića i Ranka Marinkovića obilježja: sonetni oblik,vezan stih,napušta se klasična struktura stiha i strofe
Zbirke: Lelek srebra,Kolajna
DRUGA FAZA: misaona poezija – okreće se vanjskom svijetu
obilježja: osjećaj prkosa, snage i životnosti,slobodan stiha,ritmizirani stih
Zbirke: Auto na korzu,Ojađeno zvono
RAZLOGOVCI (1961.-1969.) TREĆA FAZA: postupno smirivanje, prihvaćanje života, stihovi ponekad
-1958. prestaje izlaziti časopis Krugovi, nasljeđuje ga Književnik slobodni, a ponekad nepravilno rimovani
-1961. pokrenut časopis Razlog te se generacije rođena 1934.-1941. naziva obilježja: pjesme duljeg oblika i otvorene strukture, stihovi različite duljine
razlogovcima Zbirka: Žedan kamen na studencu
*Pjesme: Svakidašnja jadikovka(tužaljka), Visoki jablani(alegorijska
POEZIJA  pluralizam pjesma), Pobratimstvo lica u svemiru
intelektualno pjesništvo; izjednačavanje književnosti i filozofije te je Knjige proznih tekstova: Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa
hermetičko i nekomunikativno (V. Gotovac)
pjesme u prozi (Dragojević, Zidić, Mrkonjić) DOBRIŠA CESARIĆ
teme: egzistencijalne,etičke,povijesne,urbane RITMIČNOST, MELODIČNOST,vezani stih,zatvorena forma, svakodnevni
naglasak na semn, rijetki naglašavaju jezični izrčjvizualna lirika ( Vladović) motiv,jednostavan izraz, zbog sažetosti,jasnoće i zvučnosti pjesme se smatraju
PROZA  skromno zastupljena Zvonimir Majdak i Mitan Mirić najpotpunijim izrazom „čiste lirike“
isticu se prije afirmirani pisci ( Marinković, Raos, Novak, Šoljan ) pjesničke zbirke: Lirika,Spasena svjetla,Izabrani stihovi,Pjesme,Osvijetljeni
putopis ( Peić,Vereš) put,Goli časovi,Proljeće koje nije moje,Izabrane pjesme,Moj
teme – psihološke,egzistencijalne,etičke prijatelju,Slap,Izabrane pjesme i prepjevi,Svjetla za daljinje, Voćka poslije kiše
Jeans proza ( Salinger kao uzor) -naziv za popularnu prozu 60—ih godina Pjesme: Oblak,Balada iz predgrađa, Povratak
kao opreka intelektualističkoj prozi. Naziv je dobila po trapericama,
odjevnom predmetu tipičnom za mladu gen. koju ta proza opisuje.
lik: buntovnik koji osporava društvene norme
jezik: svakodnevan,protivi se intelektualiziranju
pisci: Šolja, Majdak, Slamnig, Majetić
DRAMA – utjecaj Krleže, najsvestraniji Šoljan
teme: odnos vlasti i sustava prema pojedincu, rat
„neverbalni teatar“ – Radovana Ivšića ( utjecaj nadrealizma)
poetski teatar – V. Parun
teatar apsurd Ivica Ivanac