Phylum Mollusca – mekušci

Oko 130 000 recentnih i oko 45 000 fosilnih vrsta. Naseljavaju sve tipove vode a neke i
kopno. Imaju mekano, bilateralno simetrično tijelo. Nesegmentisani. Tijelo diferencirano na
glavu, trup i stopalo. Na glavi smješteni čulni organi i usta. Kod nekih glava redukovana.
Trup je odozgo i bočno prekriven kožnim naborom - plaštom koji sa trupom formira plaštanu
duplju u kojoj se nalaze respiratorni organi (škrge), hemijska čula, otvori crijevnog,
ekskretornog i polnog sistema (čine kompleks plaštanih organa). Plašt obodom luči ljušturu
koja je iz jednog ili više dijelova, a samo je kod klase Aplacophora potpuno izostala. Ljuštura
je organo-mineralnog sastava, troslojna, začinje se jos u stadijumu larve i prati rast tijela.
Stopalo je kožno - misićni organ i služi za kretanje, može biti različite forme. Coelom se
javlja tokom embrionalnog razvića a kasnije je zamijenjen parenhimom. Crijevni sistem je
euproktan, prednje, srednje i zadnje crijevo. Neke imaju radulu (kutikularni zubici, struganje i
sitnjenje hrane). Usta - ždrijelo - cjevasti jednjak - voljka - srednje crijevo (želudac i tanko
crijevo) - kratko zadnje crijevo. Fitofagi ili zoofagi. Respiratorni sistem građen od škrga -
ktenidija koje imaju dovodne i odvodne krvne sudove. Krvni sistem je otvorenog tipa, proste i
uniformne građe osim kod klase Cephalopoda. Pulsativni organ, srce, građeno od dvije
pretkomore i jedne komore, od srca polaze prednja i zadnja aorta, a od njih manji krvni
sudovi. Krv je bezbojna i sadrzi amebocite, eritrocite i leukocite i dr. Ekskrecija
metanefridijama. Kod školjaka se diferenciraju tzv Keberovi organi u kojima se nakupljaju
krajnji produkti metabolizma. Nervni sistem je difuzno vrpčast ili ganglioneran i dosta
različito organizovan. Centralni nervni sistem građen od četiri para ganglija: cerebralnih,
pedalnih, pleuralnih i visceralnih. Imaju dobro razvijena čula za precepciju hemijskih draži -
osfradije, taktilna čula - estete, čula ravnoteže - statocisti, čulni organi slični očima - fotofori.
Imaju različito razvijene oči. Polni sistem je uglavnom gonohoristički, kod nekih
Aplacophora i Gastropoda hermafroditski. Kod nekih pol nije hromozomski određen već se
on određuje hormonalnim putem, kod nekih se pol mijenja u toku života. Oplođenje
spoljašnje i unutrašnje, oplođena jaja se brazdaju u početku ekvalno a zatim inekvalno
spiralno. Trohoforna larva - veliger larva, kod nekih razviće direktno (Cephalopoda).
Klasifikuju se po mnogobrojnim karakteristikama morfologije, anatomije, embriologije i
ekologije na klase: Monoplacophora, Aplacophora, Polyplacophora, Scaphopoda, Bivalvia,
Gastopoda i Cephalopoda.
Klasa Monoplacophora
Do skora bile poznate kao fosili, 1952 god otkriveni živi primjerci na dubini od 3570 m i
nazvani Neopilina galatheae. Druga vrsta, Neopilina ewingi pronađena takođe u Pacifiku na
dubini od 5000 m. Do sada opisano tri roda i 14 vrsta, na dubinama od 2000 do 7000 m.
Jednodjelna ljuštura, konusna, okrugla, simetrična, nekoliko cm. Tijelo diferencirano na
glavu, kupasti trup i okruglo spljošteno stopalo. Usni otvor na prednjem dijelu, 5 pari škrga, 6
pari nefridiopora i 2 para polnih otvora, na zadnjem dijelu tijela analni otvor. Crijevni sistem:
usta - ždrijelo sa radulom - jednjak - želudac - tanko crijevo - zadnje crijevo - analni otvor.
Krvni sistem otvoren, srce sa dva para pretkomora i par komora. Nervni sistem vrpčast -
ganglioneran, moždana ganglija i nervni prsten oko ždrijela. Hemijska čula, čula ravnoteže.
Gonohoristi, dva para gonada.

u svim morima. Čulni organi slabo razvijeni. Predstavnici: Neomenia carinata.srdnje crijevo . kose i uzdužne misićne trake. Srce građeno od dvije ili vise pretkomora i cjevaste komore. Nervni sistem vrpčasto- ganglioneran. Tijelo elipsoidno i dorzoventralno spljošteno. Od litoralne do abisalne zone (do 9 000 m). gonade cjevaste. Glava stopalo i trup.želudac .prava vretenasta ljustira i konusna savijena ljustura. Nemaju ljušturu. Usta .bazalna membrana - kružne. Ichtiomenia sp. Glava slabo izražena. Ekskrecija metanefridijama. Srce cjevasto bez pretkomora.srednje . zona plime i osjeke. Chiton colarallinus – žive na čvrstoj podlozi u litoralnoj zoni do 50 m dubine. Od nekoliko mm do 30-40 cm. Nervni sistem primitivan. gdje se hrane hidrozoama i antozoama.tanko crijevo . Respiracija škrgama (od 6 do 88 pari). kod nekih vretenasta. Lepidopleurus cajetanus . Imaju crvoliko tijelo i nemaju stopalo. Nervni sistem ganglionerno-vrpčast. Hrane se protozoama i sitnim račićima. Glava redukovana. Gonohoristi.Klasa Aplacophora Oko 150 marinskih vrsta. najprimitivnije. Kutikula . Red Chaetodermatoidea Stanovnici dubljih sredina (i do 4 000 m) gdje žive zarivene u mulj ili pijesak. Ljuštura se sastoji od 8 pokretnih pločica.epidermis . priobalni dio mora. Usta .želudac .analni otvor. svrstane većina hitona. Detritofagi i mikrofagi.jednjak . Plašt pokriva cijelo tijelo. a jedna vrsta je 25 cm. Usta - ždrijelo . Tentakule služe za uzimanje hrane. Redovi: Lepidopleurina. Žive zarivene u mulju od sublitorala do preko 7000 m.zadnje crijevo koje prima kanale ekskretornog i polnog sistema. srce sa jednom pretkomorom i jednom komorom. Redovi: Neomenioidea i Chaetodermatoidea. Taktilna i hemijska čula. Siphonodentalium sp . Imaju cjevastu ljušturu u obliku slonovske kljove.lučno savijena ljustura. oplođenje spoljašnje. Veličina tijela od nekoliko mm pa do 15 cm. parne. . okoloždrijelni prsten i dva para nervnih vrpci. Stopalo prilagođeno za pripijanje uz površinu. veličine od 2 cm. Larva pada na podlogu i živi slabo vagilno. žive izvan plime i osjeke. bez tentakula i očiju. Zahvaljujući pokretljivosti pločica mogu se saviti u formu lopte. Larva trohofora. Gonohoristi. Uglavnom hermafroditi. Krvni sistem prost.zdrijelo .zadnje crijevo. uglavnom tri. Predstavnik Chaetoderma sp.zadnje crijevo . Klasa Polyplacophora (hitoni) Oko 1000 vrsta. Usni otvor okružen tentakulama. Klasa Scaphopoda 150 vrsta koje naseljavaju sva mora. Kroz širi otvor izbacuju stopalo i tentakule a kroz uži se obavlja strujanje vode. Dvije metanefridije. Red Neomenioidea Obično su u plićoj vodi. Ishnochitonina. Respiracija i ekskrecija se obavljaju stujanjem vode. Predstavnici: Dentalium vernedei . Stopalo prilagođeno ukopavanju u podlogu.jednjak .

parijetalne (supraparijetalna i infraparijetalna) i visceralne ganglije. Postoji jedna velika akcesorna žlezda . sa preko 90 000 recentnih i 15 000 fosilnih vrsta. pupak . bodlje i grbice koje. Tijelo asimetrično. Krvni sistem je otvorenog tipa. Apex . . životinjskom hranom. Ljuštura je u većini slučajeva konusna i spiralno uvijena. samo neke parazitski.od puzanja do plivanja. Usta .vrh ljušture.jednjak . ili složene očiju sa sočivima) i  jedan ili dva para pipaka (tentakula) Stopalo i ljuštura su pretrpeli proces spiralnog uvijanja (torzija) usled čega su puževi izgubili bilateralnu simetriju.želudac. Kod kopnenih respiratornu funkciju obavlja vakolizirani zid plaštane duplje koja sa spoljašnjom sredinom komunicira preko respiratornog otvora – spirakuluma. Skoro sve žive slobodno. Klasa Gastropoda Najobimnija klasa Mollusca. diferencirano na glavu. žive u šupljinama korala.grotl. Na ljušturi se nalaze brazde.operkulum. Kod kopnenih puževa su umjesto škrga razvijena pluća. Stopalo je muskulozni lokomotorni deo tela puževa i omogućava različite vidove kretanja . pleuralne. Glava puža je jasno odvojena od stopala i na njoj se nalaze:  usni otvor. kao i niz manjih akcesornih žlijezdi. Cryptoplax elioti. Puževi se hrane biljnom. a postoje i vrste koje se hrane filtrirajućim načinom. trup i stopalo. Prvi su se pojavili prije 600 miliona godina.  oči (u vidu prostih ocela. uzdužne i poprečne. Digestivni sistem kod puževa počinje ustima u kojima se nalazi radula (koja je svojom građom prilagođena tipu ishrane). jednodijelna.voljka . Srce se sastoji od pretkomore (atrium) i komore (ventriculum). služe za odbranu. Naseljavaju morske vode.Acanthochitonina. Zadebljali zadnji deo stopala .kolumela. Kod nekih je zbog načina života ljuštura potpuno redukovana. rod Cryptoplax.hepatopankreas (koja vrši funkcije i jetre i pankreasa). Respiratorni organi vodenih grupa su škrge. U najprimitivnijem stupnju razvoja nervnog sistema puževa. vertikalni stubić . Tokom filogenije dolazi do koncentrisanja nervnih masa. Acanthochiton facicularis u Jadranu. slatke vode pa cak i zemljište. od litorala do abisala.ždrijelo sa jezikom i radulom . kao i sama ljuštura. redukovana ljuštura. sa ganglijama raspoređenim po celom telu. ali uglavnom su nekoliko cm. Asimetrija je posljedica torzije (zaokretanje visceralne mase u odnosu na stopalo i glavu za 180 stepeni) i spiralnog uvijanja (posljedica jačeg razvijanja jedne strane). pedalne. cerebralne. Plaštana duplja ima ulogu respiratorne duplje kod svih puževa.umbilicus. Veličine od nekoliko mm do 60 cm. samo kod nekih dvodijelna. tijelo crvoliko. Nervni sistem je ganglioneran. otvor . detritusom. imaju izraštaje na pločicama. prisutne su (u paru) bukalne (usnene). služi za zatvaranje otvora ljušture prilikom uvlačenja stopala u nju.

Kod kopnenih grupa razviće je direktno. škrga. Ovi organi postoje samo na lijevoj strani životinja. na ljušturi su nejednako izražena radijalna rebra i koncentrične naraštajne linije. Megatura crenulata priljepak ključaonica ima je ljušturu u obliku štita. prečnika 10 cm. Žive na stjenovitoj obali. bubrega i osphradium (senzornih receptoraili mirisnih organa). a polne uloge su vremenski razdvojene. ali nekoliko su paraziti ili predatori. Voda iz plaštane duplje izlazi kroz rupice na ljušturi. na mnogo načina.Puževi su hermafroditi. smještenih ispred srca. Patella coerulea – imaju spljoštenu ljušturu do 45 mm u prečniku. Stoga se oplođenje vrši između različitih jedinki (kopulacija puževa). Predstavnici: .puževi sa plućima Prosobranchia Većina morski puževi skoro uvijek imaju spiralnu ljušturu sa operkulumom (zatvaračem). To je rožna ploča na zadnjem dijelu stopala koja služi za zatvaranje otvora ljušture kad se životinja povlači unutra. Dužina im je oko 25 cm. Archeogastropoda 2. Većina od njih se mogu naći u moru. ali postoje i brojne vrste u slatkovodnom ekosistemu. Mesogastropoda su. Klasa se dijeli na četiri potklase:  Prosobranchia . Alge se miješaju sa tečnošću iz pljuvačnih žlijezda i prolaze duž jednjaka kako bi se svarile. Hrane se algama koje stružu sa stijene pomoću radule. Redovi: 1. Rasprostranjena u morima Sredozemlja u zoni plime i oseke. Ime im potiče od škrga (branchia). izbušenu na vrhu. Mesogastropoda Postoji oko 30.škrge se nalaze desno i iza srca  Pulmonata . Većina ovih puževa su biljojedi.puževi sa škrgama ispred srca  Opisthobranchia . Razviće morskih puževa odvija se metamorfozom preko trohofore i veliger larve. Priljepci su ćvrsto pričvršćeni za stijenu po kojoj pužu. Neogastropoda Archeogastropoda Ovo su najprimitivnji puževi.000 vrsta koje su uključene u ovaj takson. Kroz torziju crijevne mase i spiralno kretanje tijela. razvijenija grupa od Archaeogastropoda. Ljuštura larvi naziva seprotokonh. Mesogastropoda 3. Predstavnici: Abolonima (morsko uho) nazivaju se razne vrste roda Haliotis. Žive na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike.

Redovi: Nudibranchia (predstavnik: Tritoniopsis elegans). Na dubini su od oko 10 m. imaju hemoglobin pa im je krv crvena. Planorbis sp (sitni puževi do 12 mm u prečniku. Razviće direktno. Predstavnici: Lymnaea sp (barski puževi. Nervni sistem dosta koncentrisan tako da su ganglije ujedinjene u jednu masu. Žive na dubinama od 10 – 150 m. Uglavnom predatori. Redovi : Basommatophora i Stylommatophora. Sacoglossa (Stiliger vesiculosus. Tropska mora naseljavaju. Ljuštura masivna sa 6-7 zavojaka na kojima su trnoliki izraštaji. Elysia viridis). kod nekih redukovana ljustura. dišu tako što često izlaze na površinu vode. Cephalaspidea (Actaeon tornalitis). Često posjeduju i otrovne žlijezde na proboscisu. 1 300 vrsta. Iz pljuvačne žlijezde izlučuju 4 % sumpornu kiselinu kojom otapaju ljušture plijena. jednu pretkomoru. Odlikuju se spiralnom ljušturom koja može biti redukovana.Viviparus viviparus – naseljava bare. Žive u slatkim vodama. Ljuštura je redukovana. Aporrhais sp – ljuštura čvrsta. Ljuštura uvijek masivna. Prelazni domaćini za metilje (F hepatica). npr L stagnalis. kopnene vode i kopno. Conus sp – ljuštura u obliku kupe. Predstavnici: Murex brandaris – na pjeskovitom dnu na dubinama od 2-30 m. . Visina ljušture do 9 cm. crvenksatobraon). Nemaju operkulum. Svaki zavojak ima po jedan niz kvrgavih izraštaja. na pjeskovitom i muljevitom dnu. u njihovoj osnovi proste oči. Radula je sa 3 zubića. ali kod nekih ulogu operkuluma ima sluz koja u dodiru sa vazduhom očvrsne i formira se epifragma omogućavajući preživljavanje nepovoljnih uslova. sve vrste otrovne. L truncatula. Neogastropoda Imaju 1 škrgu. Imaju jednu škrgu. zadebljalih zidova do 50 mm. 1 osfradiju i metanefridiju. Opisthobranchia (morski golaći) Isključivo morski. Tonna galea – veliki puževi. Notaspidea (Tylodina citrina). Red Basommatophora Imaju par tentakula koje se ne uvlače. konusa. Pulmonata Plućaši. Posljednji imaju 3 spiralna prstasta izraštaja i rep koji ostavljaju otisak na podlozi u obliku pelikanove noge. Anaspidea (Aplysia rosea). Hrane se sitnim ribama i beskičmenjacima. Ljuštura je glatka sa ispupčenjima u vidu zavojaka. kao i boja ljušture. jezera i ribnjake Evrope. sa ljušturom visokom do 25 cm. Hermafroditi. stopalo u obliku peraja.

Štete nanosi na usevima u blizini zaklona. Naziva se golać. Obično se razvija na površinama koje nisu mnogo uznemiravane. sa kratkom i tankom spiralnom "nabornom" površinom. odnosno usnog otvora je bele boje. pasuljem. Hrani se noću i u periodu kišnog vremena. na dorzalnim pipcima imaju oči. Centralnoj i Zapadnoj Evropi. . Najbrojniji su u vreme vlažnosti i suša. Vinogradarski puž (Helix pomatia) je široko rasprostranjen. uglavnom kupusnjačama. To su baštenski puževi. jagodom itd. Ljuske su obično oko 2 centimetra. grmlju. Ljuska je uglavnom sfernoga oblika. Ljuštura dobro razvijena. mrlje su različitoga oblika i veličina. Provodi dan većinom u grupama. Zadebljanje usne.Red Stylommatophora Imaju dva para tentakula koje uvlače. biljkama iz familije krastavaca. Puž golać (Limax maximus) je rasprostranjen manje nego baštenski puž. ali se pojavljuje i danju posle kiše. Ova vrsta poznata je još i pod imenom Leopard Žeton. a širina je oko 25-40 milimetara. osim kod golaća. bez spoljne ljušture. Veličina odrasle jedinke iznosi oko 10-20 centimetara. stenama i na zidovima. jer nema ljušturu. Predstavnici: Crveni puž golać (Arion lusitanicus) najviše se širi tokom vlažnih godina. Boja je svetlo siva ili sivkasto-braon sa tamnijim pegama(mrljama). Većina je braon ili žute boje. Bledih usana puž (Cepaea hortensis) je rasprostranjen u Srednjoj Evropi. Tijelo im je izduženo i usko. Živi u šumama. salatom. ispod kamenja i drugih objekata. Ovaj puž je bijele ili žute boje sa crnim prugama. obavijeno samo sluzastim plaštom. Visina školjke je oko 25-35 milimetara. Sastoji se iz tri dela:  Glava  Stopalo  Ljuštura Ovaj puž je uglavnom noćni. paprikom.

Vrh kapka . ženke izbacuju jaja u spoljašnju sredinu i mužjaci ih oplodjuju. Brava se sastoji od niza zubaca i ulegnuća na jednom i odgovarajućim nizom na drugom kapku. ekskretornog i crijevnog sistema. U plaštanoj duplji se nalazi sistem plaštanih organa: stopalo.srednje . kao i ljuštura. koji se. Velicina kapaka od nekoliko mm do 1. naseljavaju zonu plime i oseke do 4 m dubine. Nalazi se na sedimentnim podlogama dubljim od 5 m u Jadranskom. zatim se razvijaju glohidije i slobodno plivaju. hemijska cula. Polni sistem uglavnom gonohoristički. Potklase: Protobranchia. lat.cjevasti jednjak - mješkoliki želudac . poznate kao dagnje.sistem zubica i jamica. Izuzetno velike plodnosti. dobro razvijene usne lopatice. Ekskretorni sistem građen od dvije metanefridije . bi = dva. Kapci ljušture mogu biti spojeni elastičnom vezom (ligamentom) ili bravom. Oko 25 000 recentnih vrsta koje naseljavaju slane. cak i do 8 000 m.umbo. kod sesilnih vrsta redukovano. Zatvaranje kapaka se vrši misićima aduktorima. od tamnoplave do mrke boje. otvori polnog. jasno diferencirani sifoni. Tijelo je sa strane potpuno obuhvaćeno plaštom. zatim veliger (javlja se zaćetak ljušture). valvus = kapak) i nemaju glaveni region. Neke prilagođene na život u mulju i pijesku.Klasa Bivalvia (školjke) Mekušci koji imaju dvokapku ljušturu (lat. uglavnom sekirastog oblika. na čvrstim podlogama dubine do 10 m. Tijelo diferencirano na stopalo i visceralnu masu prekrivenu plaštom. tanka i sa radijalnim linijama. Škrge su listolike i nalaze se sa strane tijela između utrobne kese i plašta. Sifoni i bisusne niti. naraštajna zona.ktenidijama. ekskrecija i dr.zaštita i imobilizacija stranih tijela. Pukotinasta usta . bubrezi. pravo. Za podlogu se pričvršćuju za bisusnim nitima. Respiracija se obavlja škrgama . Slabo pokretne. Predstavnici: Nucula nucleus – ljuštura duga oko 10 mm i okruglasta. Spajanje potpomaže brava . Predstavnici: Arca noe – ljuštura u obliku čamca. savijeno. Uglavnom sitne. duga od 6-9 cm. zakači se za ribu i živi parazitski 2-10 dana i razvija se u mladu jedniku koja pada na dno).zadnje crijevo. koje liči na sjekiru (zarivanje u podlogu). Solemya togata – do 35 mm dzga ljuštura. čulo ravnoteze. Krvni sistem je otvoren. Tijelo im je bočno spljošteno što se naročito uočava u obliku stopala. škrge. sastoji od dva dijela. kod nekih prstasto. Mytilus galloprovincialis – koriste se u ishrani. ljuštura izdužena. glatka. Filibranchia najveci broj recentnih skoljki.bojanusovi organi. filtraciono.5 m. Taktilna čula. respiracija. na razlicitim dubinama. srce od dvije pretkomore i jedne komore. najprimitivnije. Uglavnom mikrofagi. imaju dobro razvijene listolike skrge. Formiranje bisera . proste oči. kod slatkovodnih u larvu glohidiju (ženke nose jaja u škrgama. Nervni sistem ganglioneran. spoljašnji epidermis luči sedefasti sloj. Eulamellibranchia i Septibranchia. kapci spojeni ligamentom (vlaknasti organski materijal). Filibranchia. Protobranchia. građena od organskog i krečnjačkog sloja. . Žive slobodno. Od kruženja vode zavisi ishrana. neke sesilne. morima Sredozemlja i Atlantskom okeanu. tri para ganglija. brakicne i slatke vode. Stopalo kožno-misićno. Glava i svi organi redukovani. razvija se larva trohofora. Ljušturu luči obod plašta. krv kod većine plave boje i ima veliku ulogu u kretanju i održavanju osmotskog pritiska.

Na pjeskoitom su dnu. uglavnom zive na velikim dubinama. Razvijaju se preko larve glohidije. Septibranchia Mala grupa skoljki. Venus verrucosa – male školjke. dužine do 90 cm. Cardium aculeatum – nastanjuju pješčane morske ekosisteme. Pecten jacobeus – ljuštura oblika lepeze. Ljuštura duga do 7 cm. nemaju skrge. imaju tanke i široke kapke. sedefasti sloj im je slabije razvijen. naseljavaju isključivo mora. Živi zarivena u meku podlogu. hrapava. vecina izumrla. Imaju dobro razvijen sedefasti sloj. uočena promjena pola tokom života. Predstavnici: Unio pictorium – žive u rijekama. ali ima i vrsta koje žive u brakičnim vodama. ljušture nepravilnog oblika. sive do žućkaste su boje. jestive su. Žive do 20 godina. Imaju lepezast oblik ljušture. prečistači vode.Pinna nobilis – zarivene djelimično u pijesak ili morsku travu na dubini 60-130 m. Verticordia ericia – na većim dubinama oko Australije. unutrašnja strana je sedefasta. Predstavnici: Cuspidaria sp – ljuštura glatka. naseljava Atlantski okean oko Mauritanije. imaju redukovano stopalo. Ostrea edulis – ostrige. neke morske. a na mjestu brave je proširenje. hrani se racicima i glistama. ljuštura je okruglasta. Anodonta cignea – žive u mirnim stajaćim i sporotekućim vodama. Eulamellibranchia Uglavnom slatkovodne. sive boje podsjeća na kamen. imaju izražena radijalna rebra. Veliki su filtratori. sesilne za podloge priljepljene u plitkim vodama toplih mora. na dubini 5-10 m. . izdužene i čvrste ljušture do 15 cm dužine. izrazito rebrasta. unutrašnja strana nije sedefasta.

polni i ekskretorni otvori. a tijelo se nalazi samo u posljednjoj komori. tijelo im je bilateralno simetrično. Čula dobro razvijena. Kreću se po principu akcije i reakcije. Plašt luči ljušturu koja je kod većine redukovana. a na drugom kraju formira plaštanu duplju sa kompleksom plaštanih organa: škrge. Respiracija škrgama i površinom tijela. hrane se rakovima. Neke vrste koje žive na velikim dubinama imaju fotofore kojima proizvode svjetlost. Usta (okružena tentakulama sa pijavkama) . analni. Potklase: Ammonoidea (izumrle). centralizovan u nervnu masu koja se nalazi u glavenoj kapsuli koja je građena od hrskavice (koja se ne pojavljuje ni kod jednih drugih beskičmenjaka). Nautiloidea. složene građe. naprijed je usni otvor okruzen ručicama. Kreću se pomoću mišićnog lijevka kroz koji mišići plašta potiskuju vodu iz plaštane duplje u spoljašnju sredinu i tako se životinja kreće u suprotnom smijeru – kretanje na mlazni pogon (zakon akcije i reakcije).bulbozno ždrijelo sa parnim čeljustima . Žive isključivo u morima. dobija formu ploče i urasta u tijelo. kretanje i kopulaciju. Zahvaljujući komorama pluta u vodi poput plovka. Oči bez sočiva. kod ostalih sa dvije pretkomore i jednom lučno savijenom komorom. Imaju vrlo složen način kretanja i ponašanja specifičan jos samo za kičmenjake. Coleoidea. oplođenje se odvija u plaštanoj duplji ženki. Imaju jako dobro razvijen misićni sistem u svim dijelovima tijela. Tjelesni zid gradjen od epidermisa i hipodermisa sa muskulaturom. Pigment u hromatoforama koji se brzo mijenja. srce kod nautilusa sa četiri pretkomore. ribama i drugim mekušcima. Veličine tijela od 1 cm pa i do 22 m. Trup prekriven plaštom koji je jednim dijelom srastao. jajne ćelije se brazdaju diskoidalno. odbijaju svjetlost te tijelo postaje bijelo.voljka . složenim očima. Duplja se otvara preko prednjeg širokog otvora i preko lijevka. Od mozga polazi 64 para nerava prema svim dijelovima tijela od kojih su očni najbolje razvijeni. Mogu biti teški i do 500 kg. Ljuštura je planospiralna. Dobro razvijen arterijski i venski sistem. dobro izražen polni dimorfizam. ostale su ispunjene gasom. Glava uglavnom krupna sa velikim. Imaju ljušturu velicine od 15-23 cm. Nervni sistem je ganglioneran. Isključivo su predatori. neki čak mogu pojesti i sopstvenu mlađ. sa 66-94 tentakule bez pijavki. danas poznat samo rod Nautilus (npr Nautilus pompilicus) sa šest vrsta koje žive u Pacifiku i Indijskom okeanu. . iridocide. Krvni sistem najsloženiji među Molluscama i skoro zatvorenog tipa. nekad je bilo preko 2000 vrsta.tanko crijevo koje u distalnom kraju prima kanal mastiljave kese. Ekskretorni sistem sastavljen od četiri bubrega. ima 35-38 komora koje su spojene sifonom. Tjelesna duplja je celom koji je redukovan i nalazi se samo oko srca. koji su odvojeni suženjem .želudac u koji se ulijevaju kanali hepatopankreasa . U plaštanoj duplji imaju 4 škrge. Tijelo diferencirano na glavu i trup. Uglavnom svi gonohoristi.Klasa Cephalopoda (glavonošci) Oko 650 recentnih i preko 13 000 izumrlih vrsta. Stopala glavonožaca su izmijenjena u tentakule koje služe za hvatanje plijena.vratom. Potklasa Nautiloidea Stara grupa.

Oko 200 recentnih vrsta. Tentakule imaju pijavke. ljuštura skoro potpuno redukovana. može dostići dužinu do 20 m. mješkoliko. lovi se zbog mesa. može dostići do 50 cm. Ozaena moschata. Nemaju peraja. izuzetno dobri lovci. tj u obliku zadebljale ovalne pločice. Ljuštura je u vidu tkz sipine kosti. Imaju 10 ručica od kojih su 2 lovne. 2 bubrega i 2 srčane pretkomore. Na bokovima trupa su kožni nabori – peraja.gladius. Tijelo kratko. može dostići do 1. hobotnica sa 1 nizom pijavki. Red Teuthoidea (lignje) Cilindrično tijelo koje se konusno zavrsava. Najkrupnija Sepia lantimanus.Potklasa Coleoidea Imaju unutrašnju ljušturu koja je manje ili više redukovana. Koriste se u ljudskoj ishrani. na vrhovima su proširene i sa pijavkama. Sepia officinalis. Žive na morskom dnu.5 m i 10 kg. Imaju 10 ručica od kojih su dvije lovne i znatno duže. Imaju 2 škrge u plaštanoj duplji. Njihova peraja su cijelom dužinom trupa i po tome se razlikuju od lignje. Loligo vulgaris. Naseljavaju priobalni dio mora. poznate i pod nazivom Dibranchia. Redovi: Sepioidea. tanka providna plocica . hobotnica sa 2 niza pijavki. peraja na bokovima. Teuthoidea i Octopoda. . ljuštura im je jako redukovana. Architeutis princeps. Octopus vulgaris. Mesonychoteuthis hamiltoni. Red Octopoda (hobotnice) 8 jednakih ručica sa pijavkama u 1 ili 2 niza. konusan ili kesast. Red Sepioidea (sipe) Spljošteno tijelo. peraja na bokovima. žive u jatu. koristi se u ishrani ljudi. Trup je splošten. dostiže dužinu preko 15 m (sa tentakulama) i težinu do 500 kg.