DEKONSTRUKTIVIZAM .

Dekonstruktivizam u arhitekturi razvijen je iz postmoderne arhitekture kasnih 80-ih. Nam-
jera dekonstruktivizma je udaljiti arhitekturu od ograničavajućih pravila modernizma, po-
put: „forma slijedi funkciju“, „ćistoća forme“ ili „iskrenost prema materijalu“. Karakteris-
tike: fragmentacija, nelinearni dizajn, razne strukture na površinama građevina i ne-Euklid-
ska geometrija (oblici koji nisu pravokutni), kojima se izobličuju i dislociraju neki od arhi-
tektonskih elemenata strukture i plašta građevine. Takve građevine su prepoznatljive po
podsticanju nepredvidljivosti i kontroliranom „kaosu“.

Neki dekonstruktivisti su pod utjecajem ideja francuskog filozofa Jacquesa Derrida, a drugi
pod utjecajem geometrijske neravnoteže ruskog konstruktivizma. Uz to postoje reference i
na ekspresionizam, kubizam, minimalizam i suvremenu umjetnost.

Važni događaji u povijesti dekonstruktivističkog pokreta bili su natječaj za projekt Parc de
la Villette 1982. (Bernard Tschumi), Izložba dekonstruktivističke arhitekture u MOMA-i 1988.
(koju su organizirali Philip Johnson i Mark Wigley) i zgrada Wexner Center of Arts (Colum-
bus, Ohio, 1989.) koju je projektirao Peter Eisenman.

POSTMODERNIZAM I DEKONSTRUKTIVIZAM

Postmodernizam i dekonstruktivizam u suvremenoj arhitekturi u opreci su prema raciona-
lizmu modernizma. Oba pokreta objavljivala su svoje teorije (1973 - 1984.) u časopisu
Oppositions, iz kojih je vidljiv i odlučan raskid između ta dva pokreta.

Dok je dekonstruktivizam u „opoziciji“ prema velikom dijelu arhitekture, želeći je razdružiti
i rastaviti, dotle postmodernizam nastoji (često ironično i duhovito) prigrliti povijesne ele-
mente koje modernizam izbjegava. Dekonstruktivizam također odbacuje i postmodernis-
tičko prihvaćanje povijesnog eklekticizma i ornamenta. Ovo odbacivanje ponekad je u
sprezi s antihistoricizmom mnogih modernih djela i dio je definicije modernizma.

Tekst Roberta Venturija „Kompleksnost i kontradikcija u arhitekturi“ 1966. definira zajedničku
točku postmodernizma i dekonstruktivizma - neslaganje s purizmom, jasnoćom i jednosta-
vnošću modernizma. Prema Venturiju, ornamenti i elementi iz povijesti arhitekture oboga-
ćuju današnju arhitekturu, čega se zbog svog funkcionalizma i racionalizma modernizam
odriče.

Ovaj Venturijev tekst dekonstruktivisti čitaju na drugačiji način. Njih zanima pristup cjelini,
bez razdvajanja na građevinu i njen ornament. Umjesto odvajanja ornamenta i funkcije, oni
se više bave upotrebnim aspektima arhitekture. Ono što je postmodernistima ornament, to
je dekonstruktivistima geometrija, njihova „komplikacija“ (spram modernističke jednostav-
nosti) koju primjenjuju na funkcionalne, strukturalne i prostorne aspekte građevine.

Primjer dekonstruktivističke kompleksnosti je
Vitra Design Museum (Weil na Rajni)
Franka Gehryja, sastavljen od tipične jedno-
stavne bijele kocke, koja je zatim dekonstrui-
rana upotrebom geometrijskih remeniscenci
na kubizam i apstraktni ekspresionizam. Time
je narušen funkcionalni aspekt modernističke
jednostavnosti, osobito internacionalnog stila.

FRANK GEHRY:
VITRA DESIGN MUSEUM, WEIL

56

PRAG Coop Himmelb(l)au Frank Gehry MUZEJ GUGGENHEIM.. 2004. Konstruktivističkoj arhitekturi nalikuje i dekonstruktivistička serija projekata „Micromegas“ Daniela Libeskinda. DRESDEN DANCING HOUSE. KONSTRUKTIVIZAM I FUTURIZAM Druga struja u dekonstruktivističkoj arhitekturi inspiraciju pronalazi u konstruktivizmu i futurizmu s početka 20.DEKONSTRUKTIVIZAM. projekt El Lisickija „Wolkenbugel“ podsjeća na dizalice koje nešto grade i u stvari su prethodnica Koolhaasova tornja China Central Television. Konstantina Melnikova. Zaha Hadid i Coop Himmelblau). Dekonstruktivizam svojim tendencijama prema deformaciji oblika također je povezan s ekspresionizmom (i ekspresionističkom arhitekturom). a sadrži i nešto od urbanih scena Ernsta Ludwiga Kirchnera. I konstruk- tivizam i dekonstruktivizam bave se radikalnom jednostavnošću geometrijskih formi. skele i dizalice. od kojih je vrlo malo sagrađeno. BILBAO Frank Gehry Frank Gehry: RAY I MARIA STATA CENTER. Aleksandera Vesnina i Tatlina također je utjecao na dekonstruktivističke arhitekte. st. Koolhaas je također od Ivana Leonidova preuzeo arhitekturu koja izgleda kao da je u trajnom procesu gradnje. 57 . (projekt: tvrtka Coop Himmelblau). Četvrtaste forme Filmskog centra UFA. Njihovi završeni radovi kao da utjelovljuju proces gradnje. U radovima Vasilija Kandinskog mogu se također naći sličnosti s dekonstruktivističkom arhitekturom. Ovaj sinkronizam rastavljenog prostora vidljiv je u mnogim radovima Franka Gehryja i Bernarda Tschumija. podsjećaju na apstraktni geometrizam slika Franza Klinea. DEKONSTRUKTIVIZAM I KUBIZAM Na dekonstruktivizam utječe analitički kubizam svojim rastavljanjem oblika i njihovim istovremenim prikazom iz različitih vizura. UFA-PALAČA. Primjerice. A utjecaj minimalizma ogleda se u nepovezanosti s kulturalnim referencama i naznakama konceptualne umjetnosti. Sirovi strukturalizam konstruktivističkih arhitekata Ivana Leonidova. pokazujući faze nastajanja. primjerice na Rema Koolhaasa. u njihovim slikama i vizionarskim projektima konstruktivističkih arhitekata (npr.

James Stirling 58 . jer na fasade vraća ornament i arhitektonske elemente iz prošlosti. Dok je modernistička arhitektura odbaciva- la ornament.PRIJELAZNI PRIMJERI Prijelazni primjeri između internacionalne i postmoderne arhitekture su Portland Building u Portlandu i Sony Building u New Yorku (Philip Johnson). Prvi primjeri inspiracije post- modernoj arhitekturi nalaze se uzduž Las Vegas Stripa. Primjerice: Staatsgalerie Stuttgart (James Stirling) i Piazza d'Italia (Charles Willard Moore). SONY BUILDING 1984. kojeg je obradio Robert Venturi u knjizi „Učeći od Las Vegasa“. a materijal koristila na minimalistički i „iskreni“ način. koji posuđuje neke elemente iz prošlosti i u arhitekturu ponovno uvodi boju i simbolizam. Philip Johnson LAS VEGAS STRIP Postmoderna arhitektura se često smatra „neo-eklektičkom“. NEUE STAATSGALERIE STUTTGART 1984. postmodernizam odba- cuje stroga pravila koja su postavili rani modernisti i traži uzbuđenje razigranost u građev- nim tehnikama i stilskim referiranjima na prošlost. Ovaj je eklekticizam ponekad kombiniran s neuobičajenim površinama i plohama građevine koje često nisu postavljane okomito. kako bi zamijenili agresivnu neukrašenost modernih stilova.

UFA CINEMA CENTER. 2002. 2005. 2005. 1988. FALKESTRASSE.). projekt Arteplage za EXPO 02. 1998. stambeni i poslovni toranj u Schlachthausgasse (Beč.). BIEL. (Biel. KROVNE PREGRADNJE.).). 1998. Švicarska). sastavljene od kompleksnih i nedefiniranih prostora. Umjetnička akademija (Munchen.). DRESDEN. BEČ. Projektiraju asimetrične građevine koje teže oslobađanju od formalnih stilskih ograničenja. 59 . NIZOZEMSKA. 1988. Muzej u Groningenu (Nizozemska. SEG stambeni toranj (Beč.CO-OP HIMMELBLAU Wolf Dieter Prix iz Beča i Helmut Swicinsky iz Poljske osnovali su 1968. u Beču tvrtku Co- op Himmelblau i zajedno rade već više od 20 godina. . UFA Cinema Center (Dresden. Najpoznatiji projekti: krovne pregradnje u Falkestrasse (Beč.1994. SEG stambeni blok Remise (Beč. 2001. 2000. MUZEJ GRONINGEN. te stvaraju nesputane i "nedovr- šene" dekonstruktivističke projekte.). ŠVICARSKA. 1994.).FORUM ARTEPLAGE. EXPO 02. 1998 .). stambeni toranj Gasometer B (Beč.

Američki dekonstruktivistički arhitekt. Njegovo fokusiranje na "oslobađajuće" arhitektonske forme bilo je kontroverzno . 1989. SPOMENIK UBIJENIM EUROPSKIM ŽIDOVIMA. STADION UNIVERZITETA PHOENIX. Također i prostorna koncepcija "sukobljenih" planova dovodi do potpune dezorijentacije posjetitelja. 60 . ali su mu građevine bile loše sagrađene i "negostoljubive" prema korisnicima. 2006. Postao je poznat kao član grupe "New York 5" (Charles Gwathemey. g. na kojeg je ključni utjecaj imao filozof Jacques Derrida. John Hejduk. dok je Eisenman bio povezan s dekonstruktivističkim pokretom. Wexner Centar. 2005. ali kasnije razvijaju poseban stil i ideologiju. Michael Graves i Eisenman). GLENDALE. COLUMBUS. morao se naknadno dorađivati zbog neodgovarajućih specifikacija materijala i izložbenog prostora koji je direktno izložen suncu. WEXNER CENTER FOT THE ARTS. Richard Meyer. BERLIN. U to vrijeme se smatralo kako se njihovi rad temelji na idejama Le Corbusiera.PETER EISENMAN 1932.uspješno s teoretičarskog i akademskog gledišta. koji se smatra prvom javnom dekonstruktivističkom građevinom. čiji su projekti bili izloženi u MOMA-i 1969.

1990. PRIJEDLOG 61 .PETER EISENMAN: : HOUSE VI. 1988 WORLD TRADE CENTAR. GUARDIOLA HOUSE. 1973. . (FRANK HOUSE) WEST CORNWALL. TOKIO. KOIZUMI TEATAR.

NEW YORK NOVI WORLD TRADE CENTAR. nakon narudžbe glavnog plana za rekonstrukciju World Trade Centra. ŽIDOVSKI MUZEJ. Židovski muzej u San Franciscu. MUZEJ UMJETNOSTI. Denver Art Galery. 2002. ONTARIO. 62 . praznina i presjecajuće geometrijske oblike. 1999. 2006. Imperijalni ratni muzej u Manchesteru. FREEDOM TOWER (PROJEKT). Postao je slavan 2003. 2006. MANCHESTER. UNUTARNJI PROSTOR IMPERIJALNI MUZEJ RATA. te mnoge muzeje i galerije. BERLIN.DANIEL LIBESKIND Američki dekonstruktivistički arhitekt poljskog porijekla. Njegovi projekti koriste jezik kosih ploha. PROJEKT ROYAL ONTARIO MUSEUM ("KRISTAL"). ŽIDOVSKI MUZEJ. oštrih uglova. Freedom Tower u New Yorku. (DOGRADNJA) DENVER. Projektirao je Židovski muzej u Berlinu.

FUKUOKA 1991. UTRECHT 1997. Godine 1975. ZEEBRUGE. 1998. Nizozemski dekonstruktivistički arhitekt. EDUCATORIUM. PORTO. Svoje djelo „Delirični New York“ opisao je kao „retroaktivni manifest Manhattana“. Postao je poznat po svojim pisanim razmatranjima i socijalnim komentarima koji su prethodili gradnji svakog njegovog projekta. CASA DA MUSICA. Njegova reputacija dekonstruktiviste potvrđena je izložbom 1987. PORTUGAL 63 . u MOMA-i u New Yorku. Neki od najslavnijih projekata ostali su mu samo na crtaćoj dasci. NIZOZEMSKI PLESNI TEATAR. SEATERMINAL. manje apsolutističkoj struji dekonstruktivističke škole. NEXUS STAMBENI BLOK. BELGIJA SEATTLE PUBLIC LIBRARY 2003. KUĆA U BORDEAUXU. iako on tendira prema humanijoj. HAG 1987.REM KOOLHAAS 1944. LILLE GRAND PALAIS 1994. g. a kritičari ga hvale i smatraju klasičnim tekstom o modernoj arhitekturi i društvu. osnovao je Office for Metropolitan Architecture (OMA) u Londonu. Kolhaasovi projekti predstavljaju traženje veze između tehnologije i humanizma.

VITRA .britanska dekonstruktivistička arhitektica. nizozemskim arhitektom Remom Koolhaasom u njegovoj tvrtki Office for Metropolitan Architecture (OMA). Osim izgrađenih. Uz arhitekturu. Godine 1980. LEIPZIG CINCINATI 2003.ZAHA HADID 1950. Iračko . WOLFSBURG 2005. PHAENO ZNANSTVENI CENTAR. radila je sa svojim bivšim mentorom. započela je samostalno raditi i u Londonu osnovala arhitektonski biro. GLASGOW CENTAR SUVREMENE UMJETNOSTI. bavi se dizajnom i enterijerima. 64 . WEIL MUZEJ TRANSPORTA. Nakon studija u Londonu. jednako su značajni njeni projekti koji su ostali samo u nacrtima i maketama. BMW CENTAR.VATROGASNA STANICA.

poznat po skulpturalnom pristupu arhitekturi i zaobljenim for- mama. Smatra se kako je Le Corbusierova crkva Notre Dame du Haut u Ronchampu poslužila Gehryju kao izvor za njegove ideje. Kritičari mu zamjeraju da su mu građevine često nepraktične.FRANK O. a on sam navodi da mu je naj- veća inspiracija bio Alvar Aalto. HANNOVER.) tako reflektira svjetlost i toplinu da zagrijava pločnik i prži prolaznike. SEATTLE. PRAG. DANCING HOUSE. GEHRY 1929. brzinu gra- đenja ili univerzalnost forme. ekonomičnost. koji je kulminacija njegova stila i eksperimentiranja s oblicima i površinama. WEISMAN ART MUSEUM. a njegove površine prekrivene pločama titanija već postale previše eksploatirane. 1989. a zimi snijeg klizi metalnim površinama i bombardira pješake. MINNEAPOLIS. često prekrivenima reflektirajućim materijalima. Recentne kritike naglašavaju da se Gehry počeo ponavljati. Disney Concert Hall u Los Angelesu (2003. 2000.. EXPERIENCE MUSIC PROJECT. VITRA DESIGN MUSEUM. 1990. Njegovi dekonstruktivistički projekti ne odražavaju socijalne ciljeve ili striktno funkcionalne zadatke. GEHRY TOWER. WEIL NA RAJNI. da njihova spektakularnost nadjačava njihovu namjenu i da ne pokazuju organičku pripadnost svojoj okolini. Gehryjevim najreprezentativnijim radom smatra se Guggenheim muzej u Bilbau. 1995. 65 . Dekonstruktivistički arhitekt. Primjerice. 2001.

BERLIN. 2000. MASSACHUSETTS. LOS ANGELES. 1997. 2004. PRITZKER PAVILJON. 2004. 2003. DG BANKA. CHICAGO. MILLENNIUM PARK. 66 . CENTER OF THE PERFORMING ARTS. MIT. RAY & MARIA STATA CENTER. BILBAO. 2003. NEW YORK.GUGGENHEIM MUSEUM. CAMBRIDGE. DISNEY CONCERT HALL.

u kojoj razmatra nove oblike arhitekture. On se suprostavlja modernističkoj ideologiji i postmodernoj nostalgiji jer nameću kriterije postojećim kulturnim prilikama. rekreaciju i igru. već ona treba biti sredstvo za preispitivanje uloge te strukture i njenu promjenu. Veliki urbani park u kojem se nalaze tereni za sport.BERNARD TSCHUMI 1944. prostorne. To je bio Tschumijev prvi veliki javni projekt u kojem je mogao primijeniti svoje koncepte kojima se bavio u Manhattan Transcriptima. Tschumi je odgovorio: "Upravo zbog tog razloga". Švicarsko-francuski dekonstruktivistički arhitekt. 1982 . NACIONALNI STUDIO SUVREMENE UMJETNOSTI Tourcoing. 1997. Pejzažne. budući da je bit dekonstruktivizma "anti-forma. programske i arhitektonske cjeline u parku korištene su kako bi se stvorila područja namijenjena različitim društvenim aktivnostima. PARC DE LA VILLETTE Pariz. muzej znanosti i tehnologije. Izdao je "Manhattan Transcripts". Od 1970-ih on zastupa stav da ne postoji čvrsti odnos između arhitektonskih oblika i sadržaja koji će se u njima nalaziti. glazbeni centar i 35 neobičnih struktura crvene boje (red follies). Kad ga je Derrida upitao zašto arhitekte zanima njegova filozofija. anti-struktura i anti-hijerarhija. Po njegovu uvjerenju zadatak arhitekture nije u izražavanju pos- tojeće društvene strukture. uključujući ideju da "forma slijedi fikciju". 67 . teoretičar i predavač.95. zbirku nacrta i kolaža. Njegov rad je us- mjeren na ponovno vrednovanje uloge arhitekta u smislu osobne i političke slobode. dakle pojmovi koji su u suprotnosti prema svemu što arhitektura predstav- lja".