Uputstvo za izradu seminarskog rada

Pisati znači prezentirati misli.
Zamišljajte da vas sluša televizijska ili, još bolje, radijska publika.
U centru pažnje pisanja odn. mišljenja mora biti čovjek.

Može se napisati dobar seminarski rad koji nije istraživanje već KOMPILACIJA. Tu student
jednostavno pokazuje da je kritički proučio veći dio postojeće „literature“ (radovi objavljeni o toj
temi) i da je u stanju da svoje znanje izloži jasno, da poveže različita gledišta i pruži inteligentan
pregled koji može poslužiti stručnjaku za to područje ako konkretan problem nije do sada proučavao.
Nije isključeno da kompilacija ne može prerasti u istraživački rad: kompilacija može da bude
ozbiljan rad mladog istraživača koji prije nego što počne spostveno istraživanje želi sebi da razjasni
pojmove i prikupi dovoljno građe. Izbor između kompilacije i istraživačkog rada zavisi od zrelosti i
sposobnosti kandidata. Tema se može obraditi kao početak šireg istraživanja koje se kasnije
nastavlja, naravno, ako za to postoji interesovanje.

Pisanje seminarskog rada je iskustvo metodičnog rada koje se svodi na konstruisanje jednog
„predmeta“ koji će služiti i drugima.

Napisati seminarski rad znači:

1) precizno formulisati temu;

2) prikupiti građu za obradu teme; HEURISTIKA (grč. nađem, nalazim) – nauka i
veština istraživanja, tj. skup raznih metodoloških i tehničkih postupaka koje treba
primjeniti da bi se pronašli razni dokumenti relevantni za određeni predmet.

PRIMARNI, SEKUNDARNI IZVORI i KRITIČKA LITERATURA (izvori iz druge ruke). Izvori
koji ne postoje u pisanoj formi: statistički podaci, prepisi intervjua, fotografije, etc. IZVORE
MORAMO KORSTITI DIREKTNO. IZVOR IZ PRVE RUKE je ORIGINALNO ili kritičko izdanje
jednog dela. Prevod/ antologija NIJE IZVOR. Izvori iz prve ruke: originalna djela autora,
parlamentarne deklaracije, zakoni i sl. NE SMIJETE SE PRETVARATI DA STE VIDJELI
ORIGINAL.

3) proučiti temu u svijetlu prikupljene građe; 3.1. čitanje i kritika tekstova i 3.2.
izrada bilješki (bilješke treba pisati sopstvenim riječima - parafrazirati); treba praviti
razliku između činjenice i ideje. Ideja = činjenica + interpretacija

4) organizovati građu po nekom redosledu: sistematizacija, sortiranje,
raspoređivanje – klasifikacija (fizička i mentalna) = komponovanje djela –
poglavlja. Principi organizacije:
 sličnost (povezivati slične stvari)
 logički slijed (vremenski, uzročno-posledični odnosi između djelova)
 srazmera djelova – u skladu sa značajem
 asimilacija – primišljanjem i razmišljanjem

5) dati formu i organski povezati sva iznijeta gledišta (pisanje);

6) izložiti građu tako da čitalac razumije šta ste htjeli da kažete (revizija); da može
da se posluži istom građom ako poželi da se pozabavi istom temom (revizija:
pročitajte cijeli tekst najmanje tri puta; izbacite suvišno; možete dati i prijatelju/
poznaniku da pročita te da vam ukaže na nadostatke i sl.).
Elementi seminarskog rada:

1. Naslovna stranica. Elementi naslovne stranice su:
1.1. zaglavlje: naziv fakulteta, katedre, predmeta, kursa
1.2. srednji dio: ime studenta i pun naslov rada uz napomenu - seminarski rad
1.3. podnožje: predmet i mentor, mjesto i datum
2. sadržaj
3. uvod: obrazloženje teme, osnovni pojmovi, osnovno pitanje, metodologija, nagovještaj
odgovora na temu: šta očekujete da ćete postići?
4. razrada problema
5. zaključak
6. literatura
7. dodatak/ appendix – dopune tekstu (prilozi)

Dužina rada: 10 strana. Duzina teksta se odnosi na osnovni tekst i NE ukljucuje: naslovnu stranicu,
sadržaj, literaturu i priloge.

Korak 1. Od teme do plana rada

1. Izbor teme (precizno određivanje/ definisanje teme)
2. Razmatranje ideja (kritičko čitanje literature i promišljanje aktuelne situacije)
3. Izrada okvirnog plana rada (osnovna ideja, djelovi rada –kako ćemo ih razraditi?)

Dobro razmislite o temi koju želite da obradite u seminarskom radu. Analizirajte sopstvenu
motivaciju i interesovanja.

Na osnovu definisane teme, prikupite relevantnu literaturu. Kritičko čitanje literature služi vam da
steknete uvid u oblast/ temu i dobitete jasniju ideju o tome šta želite da istražite/ obradite.

Literaturu i građu za rad dijelimo na primarnu (originalna dela, zakoni, propisi, i sl.) i sekundarnu
(prevodi, hrestomatije, zbornici i sl.). Literaturu možete nabaviti u bibliotekama (FDU, druge
biblioteke) a druge izvore možete pronaći u relevantnim organizacijama.

U skladu sa pročitanom literaturom i vašom idejom, temu rada treba preciznije odrediti (npr. ako vas
interesuje animaciona djelatnost u oblasti vizuelnih umjetnosti – nakon čitanja literature možete se
opredijeliti za npr. muzeje odn. muzejsku animacionu djelatnost i obrazložiti svoj izbor – zašto
smatrate da su muzeji važni za animacionu djelatnost i sl.).

Potom definišite polazne pretpostavke u radu – hipotezu(e) i sam cilj rada.
Od čega polazite? Koji problem uočavate? Koji je vaš stav koji ćete argumentovati u radu? Šta želite
da postignete – šta je cilj vašeg rada i pisanja?

Pošto proučite postojeću literaturu i definišete polazne pretpostavke za svoj rad, napravite okvirni
plan izrade seminarskog rada. Elementi plana su:
 postavljanje (definicija) problema (šta uočavate kao problem? npr. nepostojanje veze između
dva elementa sociokulturnog ciklusa, ili nerazvijena/ delimično razvijena animacona
delatnost i sl.);
 nacrt sadržaja (delovi, poglavlja i potpoglavlja);
 metodi i tok istraživanja (kako ćete raditi/ faze rada, objasnite šta radite u kojoj fazi i koje
istraživačke metode i instrumente koristite – npr. Istraživanje postojeće literature,
posmatranje, upitnik, intervju, SWOT i sl.);
 predviđeni rezultati istraživanja (šta očekujete kao rezultat svog rada?);
 nacrt zaključka (kako ćete formulisati zaključak? Koje odgovore treba da date u zaključku?);
 pregled literature (bibliografija, vebografija).

Provjerite da li informacije koje ste prikupili (literatura, drugi izvori, sagovornici itd.) mogu da vam
pruže dovoljno građe za realizaciju rada. Ako ustanovite da nemate dovoljno materijala, možete
promijeniti okvir rada (izbaciti neke djelove ili dodati nove/ prilagoditi) ili pak prikupiti više
informacija.
2
Korak 2. Prva verzija teksta

Obrada prikupljene građe i pravljenje bilješki u skladu sa planom rada.
Raspoređivanje bielješki u skladu sa okvirnim planom rada.
Pisanje prve verzije teksta (pišite prvo centralne djelove rada, a uvod i zaključak ostavite za kraj).

KARTICE I BELEŠKE: PROBLEMSKE/ AUTORSKE/ S CITATIMA itd.
Podvlačenje personalizuje knjigu
Boje – crvenom: ono što odgovara prvom poglavlju, zelenom: za drugo itd.
Sigle – označavaju važnost informacije (CIT za citat, VP veoma važno i sl.)
Ne treba gomilati fotokopije – treba ih odmah obraditi kroz kartice

PISANJE RADA
Kome se obraćamo?
Govorite veoma jasno i objašnjavajte – pružite sve potrebne informacije.
DEFINIŠITE TERMINE – treba definisati sve stručne termine koje koristimo kao ključne kategorije
u raspravi.
Ne pišite duge rečenice. Što više pasusa.
Pravilo: „Govoriti tihim glasom“.
Kada po prvi put koristite određeni termin, obavezno ga definišite.
„Ja“ ili „mi“. treba reći „mi“ ili koristiti bezlične oblike: „može se reći/ smatra se ...“

Parafraziranje
Parafrazirati znači ponoviti svojim rečima autorovu zamisao.
Kada budete u stanju da parafrazirate tekst nemajući ga pred očima, to će značiti ne samo da ga niste
prepisali, nego i da ste ga razumeli.

Korak 4. Konačna forma rada

Provjerite da li se neki tekst ponavlja, da li čitalac može da shvati šta ste napisali i sl. U ovoj fazi
treba da napišete i uvod i zaključak rada. Svrha uvoda je da ukaže na aktuelnost ili važnost problema
kojim se bavite. Objasnite koji je vaš pristup tom problemu. Što se tiče zaključka, treba da iznesete
svoje mišljenje i predloge za rešavanje uočenog problema. Takođe, idealno je da svoj rad/ zaključak
situirate u postojeći kontekst (u odnosu na druge radove/ autore koji su se bavili istim problemom) i
da date smernice za dalja istraživanja ili akcije (šta činiti dalje?).

Stil i jezik: njegovanje maternjeg jezika; struktura djelova teksta, preglednost, jasnoća,
sažetost, odmjerenost; jezik struke i žargon struke, familijarnost, ležernost; uvažavanje i
primjena principa poštovanja čitalaca. Izbor riječi: preciznost, bogat fond riječi,
izbjegavanje klišea i fraza („i te kako“, „potencirati“ i sl.)

Unutrašnja referencija – kohezija cijelog rada. rad treba da obiluje unutrašnjim referencijama

Tamo gdje smatrate da je potrebno, unesite fusnote (objašnjavanje određenih delova i sl.)

Kako se pravilno pišu fusnote:

a) knjiga – kraća forma
Prezime autora, Ime autora (inicijal.), naziv djela (kurzivom), izdavač, mjesto izdavanja, godina, broj
stranice na koju se pozivate

b) članak u časopisu
Prezime autora, Ime autora (inicijal.), “naziv članka”, naziv časopisa (kurzivom) br. ?? (npr.
26/2005), izdavač, mjesto izdavanja, broj stranice na koju se pozivate.

c) rad u zborniku
Prezime autora, Ime autora (inicijal.), “naziv članka”, u: naziv zbornika (kurzivom), broj zbornika
(npr. 45/2001), izdavač, mjesto izdavanja, broj stranice.
3
d) više autora
Ukoliko delo ima više autora, navedite samo prvog (prezime, ime u vidu inicijala), zatim upišite et.
al (što znači: i drugi), naziv djela (u skladu sa prethodnim uputstvima)

e) zakoni
npr. Zakon o pozorištu (Službeni glasnik Republike Crne Gore, br.XY).

Jedinice s interneta:
f) ftp izvori
Navode se: Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje
od datuma pristupa izvoru), ftp adresa zajedno s potpunom stazom pristupa direktorijumu na kojem
se nalazi dokument i datum pristupa.
npr. Bruckman, Amy. Approaches to managing deviant behavior in virtual communities. Apr. 1994.
ftp://ftp.media.mit.edu/pub/asb/paper/deviance-chi94.txt. (04.12.1994.)

g) www izvori (npr. tekst na web stranici)
Navode se: Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje
od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog dela (italic), potpuna http adresa, i datum pristupa
dokumentu.
npr. Burka, Lauren P. A hypertext history of multi-user dimensions." The MUDdex. 1993.URL:
http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/. (05.12.1994.).

Ponavljanje citiranih izvora:
 Ukoliko u kontinuitetu dajemo citat sa iste stranice, koristimo skraćenicu: ibid. (od ibidem
što znači - na navedenom/ istom mestu).
 Ukoliko u kontinuitetu dajemo citat iz istog rada, ali sa različite stranice, moramo pisati broj
stranice: id. (od idem što znači - isti), str. 220.

Korak 5. Konačno opremanje rada

Standardi za pisanje seminarskog rada

1. format A4
2. margine: top-2,5cm, sve ostale-2cm
3. Prored teksta: Line spacing – 0, Before 6pt, After 0pt. Prvi red paragrafa treba da bude
uvučen 1,25 cm (First Line 1,25 cm)
4. Tekst - font: Times New Roman, 11pt
5. Naslov: times New Roman 12pt
6. Podnaslovi: numerisani, Times New Roman 11pt, bold, velika slova, centrirano
7. Fusnote: Times New Roman, 10pt, pisati ih na dnu stranice (opcija Footnote). Podatke o
navedenim bibliografskim jedinicama u fusnotama navoditi u sladu sa datim uputstvima.
8. Strane reci i izraze navesti u italic-u
9. Na kraju rada obavezno navesti literaturu. Literatura se navodi abecednim redom prema
datim uputstvima.

Dodatna metodološka literatura:
1. Finci, Ž., Finci, L., Finci, R., Magisterij i doktorska disertacija, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
2. Eko, Umberto (Umberto Eco): „Kako se piše diplomska radnja“ („Come si fa una tesi di
laurea“), časopis Pitanja, br. 5—6, Zagreb (1984), str. 181—208.
3. Šamić, dr Midhat: Kako nastaje naučno djelo: uvođenje u metodologiju i tehniku naučno-
istraživačkog rada (opšti pristup), peto izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
4. Kuba L., Koking Dž., Metodologija izrade naučnog teksta, CID, Podgorica, 2003.

4