UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET

OPSKRBA VODOM I
ODVODNJA PRIKUPLJANJE VODE
U ZGRADAMA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. 1 2

•Rezervoari u zgradama koje imaju vlastiti vodovod REZERVOARI

•Osiguranje potrebne količine vode i potreban p u zgradi
osiguranje dovoljne količine vode i dovoljnog p u svako doba
•Osiguranje potrebne količine vode:
-za određeno vrijeme snabdjevanja vodom objekta
rezervoari postavljeni iznad potrošnih mjesta ili posude pod p
-kada nema EE i pumpe ne rade
-kada nema vode u vodovodu (prekid u mreži)
•Posude pod p i visoki objekti sa centralnim gradskim vodovodom
-kada nema dovoljno vode potrebe za požar i sl.
-zbog izravnavanja kolebanja između dovoda i potrošnje vode
nije dovoljan p u mreži za sve spratove

•Osiguranje potrebnog pritiska:
-postavljanjem R na H veću od mjesta potrošnje
-R se postavlja zbog izravnavanja kolebanja p u komunalnoj mreži
-zbog prevelikih p (npr. u blizini CS)
-zbog povećanja nedovoljnog p u mreži
3 4

OPIS REZERVOARA
•Materijal čelični lim ; AB i sl.
•R od čeličnih limenih ploča:
-d=2 do 5mm ; spojeni varovima ili zakivcima
-korisna V 500 do 3000 litara
-četverougaoni i rjeđe okrugli zbog iskorištenja prostora
-izvana i iznutra pocinčani ili premazanim sredstvom protiv korozije
-velika težina (oko 1500 kg/m2) njime opteretiti nosive zidove

•R ima poklopac min. 60x60cm čišćenje i popravak ; povremeno provjetrav.
Detalj otvorenog rezervoara
•Dovodna cijev završava se na gornjoj horizont. ploči R ili gornjem dijelu zida
•Dovod vode regulisati ventilom sa plovkom

5 Kućni rezervoar 6

1

vodov. čišćenja . ljeti zagrijavanju •Nisko postavljeni R za rezervu vode zbog prekida u opskrbi kad se ne mogu postaviti u gornje etaže objekta dobra toplotna izolacija oplata od dasaka sa šupljinom ispunjenom kada P ima veći kapacitet od Q vode iz komun. . POSTAVLJANJE REZERVOARA -preliv odvesti vodu u kanalizaciju •Na najvišem mjestu u zgradi . . a voda hladna prekoračena tačka rošenja) Plitka posuda ispod rezervoara -uređaj pomoću utega povezan sa plovkom u R -na skali pokazuje stanje (NV) u R 11 12 2 .) •Postavljanje R slobodan prostor oko njega sa svih strana u širini min. 20cm priključak dovodne cijevi obratiti pažnju prilikom dimenzioniranja R 7 Visoka zgrada sa dvije zone 8 •Nisko postavljeni R sadrže samo potrebnu količinu vode (rezerva vode) •R na tavanima voda zimi izložena mržnjenju . nije potrebna toplotna izolacija Nisko postavljeni rezervoar za vodu 9 10 •Ako R toplotno ne izoliramo ispod njega postaviti plitku posudu SIGNALNI UREĐAJI I AUTOMATIZACIJA REZERVOARA •Ručno pumpanje ili ručno ukopčavanje pumpe prihvat kondenzovane vode na vanjskim zidovima R -da vidimo stanje u R postaviti uređaj pomoću utega (kada je zrak vlažan. zbog rukovanja . 50cm •Toplotno izolovati cijevi i armature •Prostorija u kojoj se nalazi R se zagrijava najniža stalna T zraka +5oC zbog provjere da li propušta vodu . 10cm -korisna visina R (hk) manja od ukupne za min. termoizolacionim materijalom (stiropor . . u podrumu zgrade -prelivna cijev D 2x veći od D dovodne cijevi •Visoko postavljeni R potrebna količina vode za određeno vrijeme -prelivna cijev izljevanje u prikladan SU u objektu potreban p vode -preliv ne smije biti direktno spojen u kanalizaciju -pražnjenje i pranje R ispusna cijev na dnu R -ispusna cijev spojena sa prelivnom cijevi -iznad preliva (između najvišeg NV u R i gornje ploče) prostor min. . na međuspratovima .

•Opasnost od nagomilavanja velike Q vode na višim spratovima zgrade pod prostorije u kojoj je R nepropustan za vodu Kućni rezervoar za vodu tavanski i podrumski V=2000 l 13 14 •R poslužiti i za smještaj rezerve požarne vode ne smije se trošiti •V R f-ja više faktora •Veće zgrade poseban R za rezervu požarne vode na većoj H zbog p •R dovoljna količina vode u svako doba dana •Manje zgrade i manje strožiji požarni uslovi •R voditi računa o mogućim kvarovima na pumpi ili drugim mjestima •V R f-ja učinkovitosti odabrane P P većeg učinka. navika korisnika . . nivou) mogućnost smrzavanja ili pretjeranog hlađenja vode zimi mogućnost zagrijavanja vode ljeti automatsko punjenje R ne treba nikakvo opsluživanje •Nedostatak postoji mogućnost zagađenja ulaz insekata .•Uređaj bez skale elektromotor pumpe automatsko ukopčavanje SVOJSTVA KUĆNIH REZERVOARA (plovak na minimalnom nivou) •Nedostatak i pored toplotne izolacije elektromotor pumpe automatsko iskopčavanje (plovak na max. .) •Težiti najmanjem mogućem R koji će zadovoljiti postavljene uslove na požarni vod priključiti neko potrošno mjesto postepeno mijenjanje vode 15 16 DIMENZIONIRANJE REZERVOARA •Za male zgrade dimenzioniranje za jednodnevnu potrošnju •Veće zgrade izraditi dijagram najveće potrošnje po satu V R = najvećoj potrošnji između kraja jednog i početka sljedećeg punjenja R učinak pumpi = max. Potrošnja vode po sanitarnom uređaju 17 18 3 . dnevnoj potrošnji / broj sati tokom kojih radi pumpa pumpa radi tokom vrhova potrošnje i onoliko puta koliko ima vrhova •Prema količini vode po SU napraviti pregled raspodjele potrošnje u vidu tabele iz tabele nanijeti podatke na dijagram ova procjena najbliža realnoj potrošnji ali ne može biti egzaktna: f-ja režima rada broja stanara . opterećuju konstrukciju zgrade . meteoroloških uslova . . voda nije dovoljno svježa Požarna voda se troši samo preko hidranata •Mali R manja količina vode moguća nestašica vode kada je najpotrebnija da se požarna voda ne ustoji (pojava algi i sl. R može biti manji i obratno jedan R voda i za potrošače i za požar •P ne smije biti prejaka preveliki investicijski troškovi •P ne smije biti preslaba eksploatacioni troškovi previsoki Odvodna cijev za potrošače iznad požarne vode •Veliki R skupi . .

•Najmanja potrebna V R izračunati metodom zbirnih linija potrošnje prema tim podacima (prethodna tabela – zadnja kolona) nacrtati dijagram sa krivom potrošnje vode i sa crtama dovođenja vode Raspodjela potrošnje vode u zgradi sa 40 stanara -dovođenje (pumpanje) vode u R ujednačeno i trajno linija koja spaja krajnje tačke 19 krive potrošnje predstavlja 20 ravnu liniju (a – b) -kada II sa linijom a – b nacrtamo tangente na •Kapacitet R moguće odrediti i prema iskustvenoj formuli: krajnje istaknute tačke krive potrošnje ZR – korisna zapremina rezervoara vertikalni razmak između tangenti = V rezervoara Qd – srednja dnevna potrošnja vode (lit. gornji dio zrak •Hidrofori -pneumatski kotlovi sa priborom za stvaranje p za dizanje vode -voda se pumpom ubacuje u kotao -imaju relativno malu akumulaciju vode -voda u kotlu komprimira zrak -komprimirani zrak održava p vode u kotlu i u •Hidrofori -zadatak da izravnavaju razliku kolebanja između dovoda i potrošnje cijeloj mreži i nakon pumpanja vode u kućnoj vodovodnoj mreži -trošenjem vode u mreži. p u kotlu i mreži) 23 24 4 . vode u R Uključivanje P učestalije: Koeficijenti upotrebe za kapacitet rezervoara -linija dovođenja vode približava se krivoj potrošnje -V R postaje manja -količina (rezerva) vode postaje manja 21 22 HIDROFORI OPIS HIDROFORA -glavni dio kotao (3) •Posude pod p -kotao donji dio je voda . zrak u kotlu se širi pa se p smanjuje -kada p dođe na minimum: automatsko pokretanje elektromotora (2) pumpa (1) ponovo ubacuje vodu u kotao (dok se ne postigne max.) ϕr – koeficijent upotrebe -kada nacrtamo dovođenje vode sa isprekidanim uključivanjem pumpe ordinate između nje i krive potrošnje = kol.

srednja ili najviša etaža zgrade -obično u podrumu povoljno podrum manje vrijedan od drugih etaža -podrum pogodan zbog mogućeg proljevanja vode -podrum pogodan zbog jednostavnog temeljenja i zbog rukovanja -nedostaci podruma: -potrebni veći p time i veća d lima kotla skuplji kotao •U globalu montaža u podrumu najčešća i najprikladnija Visinsko postavljanje hidrofora 27 28 Hidrofor na srednjoj etaži: Hidrofor na najvišoj etaži: -prednost potrebni manji p jeftiniji kotao -osobine kao i kod srednje etaže -nedostatak zauzimanje vrijednog prostora u zgradi -nedostatak potrebni najduži vodovi veći gubici u vodovima -nedostatak otežana kontrola i rukovanje -nedostatak povećanje p težinom stuba vode -nedostatak dodatno opterećenje stropne konstrukcije p prema donjim etažama sve veći -nedostatak mogućnost proljevanja vode i zaštita od buke 29 30 5 .•Kotlovi hidrofora V=100 do 5000 litara -na potisni vod postaviti sigurnosni ventil (9) čelični lim d=2. i pri kojem se isključuje -uključivanje i isključivanje agregata automatski pritisni prekidač ili presostat (4) 25 26 POSTAVLJANJE HIDROFORA Hidrofor na najnižoj etaži: •Visinski najniža.5 do 6mm -(9) ukoliko presostat zbog kvara ne isključi struju izvana i iznutra pocinčani -iza (9) ugrađuje se zapornica sa ispustom vode (10) visinu vode u kotlu kontroliramo staklenom skalom (7) p u kotlu pokazuje manometar (6) sa skalom za isključivanje mreže zbog popravke za ispust vode iz cijevne mreže kazaljka pokazuje p pri kojem se pumpa uključuje.

•Pumpne agregate postaviti u podrum zbog nadzora i zvučne zaštite •Direktno spajanje hidrofora sa gradskim vodovodom: -ako p u komunalnom vodovodu nije dovoljan kod visokih zgrada •Dobijanje vode iz bunara. kapaciteta P 36 6 . lakše i ekonomičnije hidrofore dovoljan p u uličnom vodu voda zaobilazi R ostaju nedostaci hidrofora na višoj etaži ranije navedeno !!! zaobilaznim vodom (0) prolazi kroz hidrofor P se uključuje tek kada p u gradskoj mreži nije dovoljan Prekidni rezervoar sa zaobilaznicom -u R osigurati dovoljno vode da P ne radi uprazno 35 dotok u R da bude za 20 do 25% > od max. rezervoara ili drugog izvora: -postaviti odbojni ventil da voda iz zgrade i kotla ne dođe u komunalnu vodovodnu mrežu -obično kod pojedinačnih vodovoda (individualne stambene kuće i zgrade) -primjena kada je nedovoljna količina vode u komunalnom vodovodu -moguće kombinovati ovu primjenu sa komunalnim vodovodom ne direktno već preko prekidnog otvorenog R sa slobodnim izlivom Hidrofor spojen sa komunalnim vodovodom Hidrofor spojen sa bunarom 31 32 -hidrofor spojiti sa gradskim vodovodom pomoći obilaznog voda •Posredno spajanje hidrofora putem otvorenog rezervoara: -slučaj ako propisi ne dopuštaju direktno priključenje P na gradski vod pri dovoljnom p voda ne prolazi kroz P i hidroforski kotao zaobilazi ih p nedovoljan uključuje se hidrofor da se sigurno spriječi vraćanje vode iz kućne mreže u gradsku mrežu postavljamo prekidni R u podrumu ako ne želimo R na višim etažama Obilazni spoj hidrofora sa gradskim vodovodom 33 34 -postavljenja prekidnog R na višoj etaži -posredno spajanje hidrofora sa gradskom mrežom uvijek ima neki p iskorištavamo p gradske mreže postaviti zaobilazni vod (0) dobijemo manje.

•Korisna V R (ZR) najmanje koliki je 10-minutni kapacitet P: •Hidrofor postaviti u prostoriji koja mora biti: -dobro osvjetljena •Potrošnja vode u zgradi velika i ulična cijev slabo dimenzionirana -provjetrena -osigurana od smrzavanja kotla i dijelova uređaja prekidni R da ima V cjelokupne dnevne potrebe. odnosno: -mora imati slivnik (odvod vode) pri ispuštanju vode ili pri kvaru -u podrumu zgrade najčešće u praksi -može biti i u posebnom oknu •Situacija povoljnija u pogledu velike potrošnje i slabo dimenzionirane ulične cijevi -može biti u sporednoj prizemnoj zgradi -posebna prostorija na višem etažama zgrade prekidni R da ima V jednaku max. odnosno: 37 38 SVOJSTVA HIDROFORA •Nedostaci hidroforskog uređaja: •Voda putem hidrofora uvijek svježa ne zagrijava se niti se hladi u uređaju -buka pri uključivanju i isključivanju i tokom rada bitna prostorija •Montaža hidrofora obično ne treba posebno ojačanje konstrukcije zgrade -nema rezerve vode za požar kada uređaj ne radi zbog kvara ili EE -nestanak EE u zgradi nema ni vode u zgradi veliki nedostatak veći uređaji na višim etažama voditi računa o opterećenju -neujednačen p ublažiti ugradnjom regulatora p -potrošnja zraka i potrebno dopunjavanje zraka kompresorom •Normalne prilike hidrofor u podrumu ne treba posebna toplotna izolacija •Prostorija sa hidroforom T najviše 10oC kompresor stvara buku Pored znatnih nedostataka hidrofori često zamjenjuju primjenu R 39 40 Pocinčana hidroforska posuda DIMENZIONIRANJE HIDROFORA Zapremina zračnog dijela (svi p u barima): •Hidroforski kotao tokom rada sadrži: -u gornjem dijelu zrak (Zv) -u srednjem dijelu vodu koja se koristi (Zk) -u donjem dijelu vodu koja se ne koristi (ZM) spriječava izlazak zraka Zv se mijenja prema veličini korisnog dijela. razlike u p i kompresiji zraka •Ukupna zapremina iznosi: •Korisna V kotla za qp (m3/h): pk=predkompresija Ako usvojimo pk=pmin imamo: Sadržaj hidroforskog kotla 41 42 7 . potrošnji po satu.

5 čelične i ljevane cijevi za toplu vodu 45 46 Izlivna mjesta i proračunski podaci 47 Izlivna mjesta i proračunski podaci . Vk mijenja se od pmin do pmax -za pk=pmin udio Vk dat u tabeli Vk f-ja kapaciteta P i učestalosti uključivanja (trajanja rada P) -tabela: korisni udio iznosi 17% do 25% ukupne V kotla Vk veća koliko su p manji pri istoj ∆p -veća razlika u p od ove u tabeli kotlove postavljati što više da p budu manji povećava se i udio korisne V Razlike u pritiscima hidrofora ali na štetu ujednačenosti p •Vk f-ja kompresije zraka porastom predkompresije pk raste V i količina vode •Predkompresija (pk) ne smije biti veća od pmin da zrak ne ulazi kroz cijevi VM dijela vode u kotlu – mrtva V (prema Lohu): za pk=pmin ukupna V je najmanja 43 44 Dimenzioniranje kotla hidrofora (Brix-Heyd-Gerlach): -p pri uključivanju (pmin): -mali uređaji savladati visinu od kotla do najvišeg izljeva (hg) savladati propisani izlivni p (hi) savladati otpore u cijevnom vodu. bakarne cijevi n – broj uključivanja na sat (pmax – pmin) fs=1.3 do 1. količina vode po satu u l/sec fs – faktori sigurnosti za inkrustaciju cijevi pmax – pritisak pri uključivanju (max.nastavak 48 8 . plastiče. pri uključivanju) fs=1. pri isključivanju i min. olovne. p) fs=1 azbestcementne. odnosno: -srednji i veći uređaji hg – geodetska visina od kotla (mjesto odvoda) do najvišeg istočišta (m) hi – propisani izlivni pritisak na najnepovoljnijem istočištu (m) TABELA (next) ZH – zapremina kotla hidrofora hO – otpori u potisnom vodu od hidrofora do istočišta hidraulički proračun (m) Qhmax – max.1 čelične i ljevane cijevi ∆p – razlika u pritiscima (između max.

uključivanje P da bude 8 do 10 puta / h •Broj uključivanja P uz ostale potrebne veličine: •Max. max.5 bara D – prečnik hidroforskog kotla (cm) •P postavljena direktno na vodovodni priključak nema usisnog voda σ – dopušteno naprezanje lima (8 kN/cm2) treba oduzeti postojeći (najmanji) p ulične cijevi Hu •Osiguranje od korozije na dobijenu δ dodati 1mm δz=δ δ+1mm •Dno kotla izraditi za još 1mm deblje δa=δ δz+1mm manometarska visina tada glasi: 53 54 Vrijednost Hu treba obuhvatiti i otpore u priključku do P 9 .1 – faktor sigurnosti p’max – max p pmax+50% = pmax x 1.) zahtjevaju da ∆p bude što manja max. ∆p=0.nastavak •Neki objekti (laboratorije i sl. potrošnja po h (Qhmax) dobiti analizom potrošnje vode u zgradi ili približno: Qd – prosječna potrošnja vode (l / dan) ϕ – koeficijent upotrebe 51 52 •Približno dimenzioniranje V hidroforskog kotla: •Pumpa dimenzionirati prema Hman i potrebnom učinku •Hman manometarska visina: Qd – prosječna dnevna potrošnja vode u litrima α – 6 do 10 (srednje 8) Hm – manometarska visina (m) hso – usisna visina od najnižeg nivoa vode do ose pumpe •Debljina lima hidroforskog kotla: hs – gubitak na otporima usisnog voda (dbar) d – debljina lima (cm) 1.5 49 50 •Veoma često uključivanje P zagrijavanje elektromotora nepotrebni gubici ϕ) •Koeficijent upotrebe (ϕ f-ja karaktera zgrade i načina upotrebe vode •Veoma rijetko uključivanje P preveliki i neekonomični kotlovi približne veličine date u slijedećoj tabeli •Najprikladnije broj uključivanja P da bude 6 puta / h razmak od po 10 min. ∆p=pmax – pmin) uzimamo iz tabele “Razlike u pritiscima hidrofora” •Razliku p (∆ veća ∆p manji kotao veći p potreban jači lim kotla i povećani pogonski troškovi jači pumpni agregat skuplja eksploatacija manja ∆p veći kotao skuplji i zauzima više prostora Izlivna mjesta i proračunski podaci .

20 x na h •Nezaptiveni hidroceli jeftiniji pucanjem membrane voda se proljeva iza njih . 15 x na h •Zaptiveni hidroceli pucanjem membrane ne propuštaju vodu (samo nekoliko kapi vode kroz zračni ventil) 59 60 10 .0 do 2.za P od 10 do 20 kW do max.za P od 5.•Dimenzioniranje kompresora: sabijanje zraka kompresorom -zrak u kotlu povremeno obnavljati •Hidrofori sa predkompresorom zrak komprimirati prije upuštanja vode u kotao Za pk = pmin to je najprikladnije za T=15 min dobijamo: izaziva se p > od patm tada pri istoj V kotla postižemo veći kapacitet kompresora •Sabijanje zraka kompresorom prema izrazu: Prema izračunatoj količini zraka (V) izabrati u katologu proizvođača tip kompresora V – količina zraka (m3 / h) Z – zapremina kotla (lit.5 do 7.) pk – predkompresija pk = pmin (bara) po – atmosferski pritisak = 1 bar T – trajanje prethodnog sabijanja zraka 55 56 MEMBRANSKE POSUDE POD PRITISKOM Modeli hidrocela danas: HL2 za nominalni p od 1.6 do 6.2 bara već gumena membrana koja je napeta HL6 za nominalni p od 3.p od 5 do 7 bara V=40 do 50 litara . 40 x na h •Hidroceli zaptiveni i nezaptiveni novi hidroceli su zaptiveni . 60 x na h .0 do 4.5 do 3.0 bara Svi modeli imaju iste vanjske dimenzije samo membrane različite Membranske posude pod p •V korisna jednog hidrocela iznosi 7 litara vode p od 1.za P od 2. Hidrotuba .za P od 0.0 do 4. maksiceli) Membranske tlačne posude .5 bara •Posude pod p sa gumenom membranom HL3 za nominalni p od 1.p od 6 do 8 bara V=28 do 35 litara 57 58 •Uključivanje i isključivanje P kao kod hidrofora preko presostata •Često uključivanje omogućeno izborom više P male N omogućeno prikladnom konstrukcijom P presostat postaviti u blizini hidrocela •Zaštita elektromotora postaviti zaštitne prekidače kao kod hidrofora •Uključivanje češće nego kod hidrofora razlog mala V hidrocela •Da se voda ne vraća nazad postaviti odbojne ventile •Uključivanje iznosi: .0 kW do max.5 bara •Karakteristika p na vodu u cijevima ne vrši komprimirani zrak pomoću P HL4 za nominalni p od 2.5 kW do max.0 kW do max.5 do 3 bara (f-ja modela) (Hidrocel . Hydropress) •Mali uređaji obično 1 do 2 hidrocela •Veliki uređaji serija potrebnog broja hidrocela plastična ili metalna posuda membrana od specijalne gume (izoprenguma) •Proizvode se hidroceli i veće V i većeg p (tzv.5 do 1.

4mm) •Raspored hidrocela može biti i drugačiji osim donje slike zbog zamjene ili popravki bez prekida opskrbe vodom •Hidroceli postaviti bilo gdje na cijevnoj mreži voditi računa o max.nema posebnog opterećenja (razlika od hidrofora) .moguće primijeniti nezaptivene hidrocele (obično izljevanje vode ne smeta u vodnoj stanici podruma) Visinsko postavljanje hidrocela na najnižu etažu Veličina plakara prema broju hidrocela 63 64 •Postavljanje hidrocela na srednju etažu: •Postavljanje hidrocela na najvišu etažu: . 30 cm •Hidrocel priključiti na cijevnu mrežu preko zaptivnog ventila (obično D=25. viseći .hidroceli sa p 1.razlika od srednje etaže p se povećava težinom stuba vode (lako smjestiti u plakar u holu ili zajedničkom hodniku) (u pravcu ka dole sve je veći) .nema problema sa bukom nema kompresora kao kod hidrofora Visinsko postavljanje hidrocela na najvišu etažu 65 66 Visinsko postavljanje hidrocela na srednju etažu 11 .POSTAVLJANJE MEMBRANSKIH POSUDA •Položaj hidrocela u plakaru stojeći i ležeći položaj hidrocela •Stojeći .da zadovoljimo potreban p i na najvišoj etaži npr.5 do 3 bara do manometarske visine 26 m (do 7 etaža) . za unutarnji hidrant .zaptiveni hidroceli moguće proljevanje vode . p koji mogu izazvati Hidroceli u plakaru – ležeći položaj Stojeći hidroceli 61 Hidroceli u plakaru – stojeći položaj 62 •Postavljanje hidrocela na najnižoj etaži: .bliže težištu potrošnje najujednačeniji p .nema problema sa smještajem (razlika od hidrofora) .osobine kao kod srednje etaže . ležeći položaj •Postaviti pojedinačno ili u baterijama dubina plakara max.

mali uređaji (pojedinačni vodovod porodičnih kuća) (manja V vode u posudama pod p nego kod hidrofora) postoji gotov kombinovani agregat (slika dole) pumpa (1) .veći uređaji lokacija u nekom uzidanom ormaru ili drugo mjesto -injektor u bunarskoj cijevi Mali hidrocelski agregat (za veće H bunara) 67 68 •Lako smještanje u zgradi nema potrebe zaštite od smrzavanja •Nedostaci hidrocela (membranska posuda pod p): •Uređaj potpuno zatvoren nema mogućnosti zagađenja vode -kao kod hidrofora -prekid EE istog trena prestanak opskrbe vodom •Voda ne dolazi u dodir sa zrakom nema pojava trošenja zraka -uključenje i isključenje P znatno češće nego kod hidrofora nema mogućnosti zagađenja vode zrakom -obratiti pažnju na zvučnu izolaciju P (iako se primjenjuje više P malog kapaciteta buka je manja) •Posude pod p male V ne moraju se posebno projektovati -nedostatak požarne vode pri prekidu rada P kao kod hidrofora dodati onoliki broj koliko je potrebno •Trajanje gumene membrane u praksi nije dovoljno istraženo laka zamjena pojedinih posuda moguća izmjena samo membrane u posudama nema ozbiljnih problema pri radu membranskih posuda pod p 69 70 ŠEMA HIDROCELSKOG POSTROJENJA -P agregat ima tri centrifugalne P spojeni II (slika dole) -donja zona ima p ulične mreže -gornja zona ima p baterije hidrocela -potreba za visokim p na najvišoj etaži hidrocel smješten na toj etaži P i komandni ormar u podrumu -P agregati relativno velikih dužina ostale dimenzije manje (mogu se ostaviti na zidu malo mjesta zauzimaju) (mogu se postaviti u uzidanom ormaru osigurati hlađenje elektromotora) Šema hidrocelskog postrojenja za višespratnu zgradu sa dvije zone 71 72 12 . pod stubištem) -na P predviđen injektor (6) (za male H bunara) . manometar (5) •V jednog hidrocela 7 litara 1 hidrocel zamjenjuje oko 70 lit. hidrocel (3) . vode u hidroforu •Montaža ne stvara nikakve poteškoće . presostat (4) .mali uređaji pojedinačni hidrocel ili njegov agregat Slika: kombinacija sa 1 hidrocelom (smjestiti u uglu kuhinje . elektromotor (2) . u ormaru .•P uvijek postaviti u podrumu kao kod hidrofora (nadzor i zvučna zaštita) SVOJSTVA MEMBRANSKIH POSUDA •Voda dobijena ovim putem -uvijek svježa •Dobijanje vode isto kao kod hidrofora -manje se zagrijava ili hladi nego u hidroforima .

-agregati stvaraju vrlo malu buku -na usisnom vodu postoji manometar M zbog više agregata male N i zbog konstrukcije agregata kontrola p na tom mjestu -P agregati male N češće uključivanje -zaštitni presostat ZP prilagođen da se -P agregati isključivanje onoliko P koliko treba u isključi kada p bude < 1.5 bara trenutnoj potrošnji uključenje kada p > 2 bara Vertikalni pumpni agregati u bateriji opterećenje uličnog voda znatno manje štitimo gradsku mrežu od vakuuma opterećenje uličnog voda veće kod većih agregata •Baterija hidrocela u blizinu najopterećenije vertikale po mogućnosti u težište potrošnje •KO u blizini P agregata (ili drugo mjesto) 73 napajanje EE iz elektro mreže KO spojiti sa presostatom hidrocela 74 DIMENZIONIRANJE HIDROCELSKOG POSTROJENJA •Određivanje visine potiskivanja vode uzeti u obzir slijedeće: •Utvrditi mjerodavne količine vode (Q) i manometarsku visinu (Hm) hg – geodetska visina hi – izlivni p prema tabeli (data ranije tokom predavanja) male tlačne posude i često uključivanje P agregata ho – gubici usljed otpora mjerodavne količine vode je protjecaj u sekundi qs Hu – p uličnog voda (ako postoji) i dodaci za inkrustaciju cijevi kod hidrofora mjerodavna Qmax po satu •Dimenzioniranje hidrocela isti Q kao i za dimenzioniranje cijevne mreže voditi računa o vrsti i kapacitetu izlivnih mjesta i istovremenosti upotrebe 75 76 Izbor P na osnovu Q – H dijagrama ili tabelarno (slijedeća tabela na slajdu) Dijagram: -pune linije krive preporučenih radnih tačaka potrebna radna tačka između dvije pune linije Q – H dijagram za pumpne agregate 77 usvojiti pumpu sa većom vrijednosti Q uz potrebnu Hm 78 13 .

Prethodna tabela: -podaci o Hm i Q -podaci o nazivu agregata -podaci o snazi motora i potrebnom broju hidrocela Podaci o veličini plakara za hidrocele prema njihovom broju slajd broj 63 79 80 Podaci za izbor hidrocelskog postrojenja 14 .