UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE/GRAĐEVINA

IZVORI SNABDIJEVANJA
- Seminarski rad-

Profesor: prof. dr. Mehmed Sarić Student: Aleksandar Pešić

Travnik, Svibanj, 2017. Godine

.........................8 Literatura:.....6 1.......................................................................................................................................1 Korištenje voda u RH...............SADRŽAJ UVOD....................................................................7 3........................................................................6 2......................................................................................................................................4 1.................................................................................................................................................................... KORIŠTENJE VODA.................5 1.3 Podzemne vode........................................... ZAŠTITA IZVORIŠTA................................................................................................................7 2...................................................................6 1.......................................................11 2 ..................... IZVORI SNABDIJEVANJA........................................................................2 Površinske vode.................4 Izvori (vrela)...........................................................................................................................................................1 Atmosferske vode........................................................................................3 1.........................................

njihovu primjenu te objasniti postupke zaštite različitih izvora vode. 3 . Na kraju seminarskog rada donosimo zaključak vezano uz temu.UVOD Tema ovog seminarskog rada je: “Izvori snabdijevanja“. U ovom seminarskom radu ćemo navesti i obraditi sve vrste izvora snabdijevanja vode.

96% vode je koncentrirano u morima i oceanima. što manje troškove dobivanja vode I uklapanje u vodno gospodarstvo šireg područja. stoga je taj korak u planiranju vodoopskrbnog sustava jedan od najsloženijih i najodgovornijih zadataka. Svježa voda je manje od 6% raspoloživih vodnih resursa. IZVORI SNABDIJEVANJA Ukupne količine vode na Zemlji je oko 1. Tako je 93. neprekidnost vodoopskrbe.3% svih voda na Zemlji. Ovaj problem je nastao u vezi sa rastom svjetske populacije. Stoga prema vrsti izvora vode. 1. Jedan od problema u ovom trenutku je nedostatak pitke vode. Voda koja se nalazi u prirodi može se zahvatiti u bilo kojem trenutku njezinog vodnog toka. zagađenja izvora vode iz industrijskih preduzeća. Izvorište vode za vodoopskrbu mora osigurati: potrebne količine kvalitetne vode. korištenja kemikalija itd.2-0. sanitarno-higijensku sigurnost kvalitete vode. vodu u prirodi dijelimo na: a) Atmosferske vode b)Površinske vode c) Podzemne vode d) Izvori (vrela) 4 . intenzivne potrošnju vode za čovjeka. Izbor izvorišta određuje u velikoj mjeri karakter vodoopskrbnog sustava te time investicijske i pogonske troškove.5 milijardi km3. Smatra se da je za piće može koristiti samo 0.

Danas se atmosferske vode u svrhu snabdijevanja koriste uglavnom za manja naselja do kuda ne stiže regionalni vodovod ili je gradnja dovodnog sustava preskupa u odnosu na broj potrošača. (Slika 1) (Slika 1) 5 . Osnovni razlog napuštanja vodoopskrbe korištenjem kišnice je aeropolucija (zagađenje zraka) koje dovodi do zagađenja vode.1 Atmosferske vode Porijeklo vode atmosferskih izvorišta su oborine: kiša (najčešće) i snijeg (rijetko). 1. Osnovni dijelovi zahvata su nakapna ploha I cisterna.

a u slučaju morske vode se koristi proces desalinizacije. 1. Gotovo svu vodu iz ovih zahvata treba kondicionirati.3 Podzemne vode Podzemne vode u užem smislu su one vode koje ne izbijaju na površinu. Jezera mogu biti pouzdan izvor vode za vodoopskrbu samo ako vodotocima ne dolazi velika količina otpadnih voda. jezera i more. dubini (toka ) podzemne vode i njegovoj izdašnosti. 6 . Dijelimo ih na podzemne vode sa slobodnim vodnim licem I na podzemne vode pod tlakom koje mogu biti arteške ili subarteške vode. 1. 1. Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja.2 Površinske vode Zahvati površinskih voda su: vodotoci. Jezera dijelimo na prirodna I umjetna. Izbor najpogodnijeg mjesta za zahvat vode treba izabrati u situacionom i visinskom smislu.4 Izvori (vrela) Izvori ili vrela predstavljaju površinsko isticanje podzemnih voda kao posljedica određenih hidrauličkih I hidro geoloških utjecaja.

podzemnim tokovima drenira. 2. Tako Jadro opskrbljuje Split. te na pojedinim mjestima izvire dajući obilne količine vode. KORIŠTENJE VODA Kada god je moguće. Petruševec. Zagreb pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca. godine iznosi 13. izvor Kosinac i Ruda Sinj i Trilj. Za krško područje Splitsko-dalmatinske županije karakteristično je obilje oborina ali ipak oskudijeva vodom. krška polja čine slivna područja u kojima se voda skuplja. najčešće se koriste čiste izvorske ili podzemne vode. Međutim. 2. 3. Međutim. Nedostatak odgovarajućih količina površinskih voda iziskuje gradnju akumulacija radi regulacije poticaja.097. Kaštela i Trogir. od čega udjel u količini zahvaćene podzemne vode čini 96% dok za zahvaćene površinske vode (zahvat iz rijeke Drave) iznosi 4%. jer se voda gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima. Solin. izvor Cetine Vrliku.964 m³/god.1 Korištenje voda u RH Na području Osječko-Baranjske županije najčešće se koristi podzemna voda ili voda iz zdenaca. Spomenutim je većim izvorima mogućnost vodoopskrbe izvorskim vodama praktički iscrpljena. Većina izvora je poslužila kao baza za vodo zahvate u priobalnom području Dalmacije. ZAŠTITA IZVORIŠTA 7 . Najznačajniji od njih su: Mala Mlaka. izvor Opačac. Sašnak i Strmec i Zapruđe. sve veća potrošnja iziskuje korištenje podzemnih I površinskih voda. Imotski. Količina isporučene vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na području Županije tijekom 2013.

Zona obuhvaća šire područje koje se kod manjih slivova izjednačuje sa slivnim područjem. kemijskog. a to je problem zaštite izvorišta. Kod analize izvorišta svakako treba spomenuti i problem koji je danas. Zaštitna zona koja obuhvaća neposredni prostor u blizini bunara. Na takvom je prostoru propisan zdravstveni režim koji garantira zaštitu izvorišta od onečišćenja (zagađenja) i održavanje potrebne kvalitete vode. Iz ove zone bi se trebali ukloniti svi stambeni objekti. Zona obuhvaća prostor čija se uzvodna stranica nalazi na takvoj udaljenosti od objekta koja može omogućiti određeni stupanj sigurnosti od mogućih zagađenja. III. II. biološkog ili radioaktivnog zagađenja. Te zone predstavljaju posebno izdvojene prostore koji obuhvaćaju izvorište i dio slivnog područja koje ga napaja. mora biti ograđen I u njega ne smiju zalaziti nezaposlenici firme. sve prisutniji. imajući na umu samo pročišćavanje tla. Zaštita izvorišta ostvaruje se organiziranjem zona zdravstvene zaštite izvorišta na slivnim područjima. Kod izvorišta podzemne vode najčešće se uspostavljaju slijedeće zone: I. zbog stalnog povećanja fizičkog. Ovaj prostor treba biti u vlasništvu firme koja upravlja vodotokom. U toj zoni se prije svega regulira način izgradnje objekata I industrije Propisane granice zona u nekim zemljama (slika 2): 8 . zabranjena je obrada zemljišta uz uporabu gnojiva I ograničen je promet.

(slika 2) ZAKLJUČAK 9 .

podzemne vode. Voda je obnovljivi prirodni resurs. no konstantno je izložena zagađenju. što biološkom. te izvore treba zaštititi. Literatura: 10 . promet I ostali faktori koji bi mogli utjecati na kakvoću I čistoću vode. Vodozahvate u prirodi dijelimo na površinske vode. a gotovo nikad atmosferska voda. atmosferske vode I izvore ili vrela. a rijetko se koristi površinska voda. Zaštita izvora se najčešće vrši uz pomoć postavljanja zona sigurnosti u kojima se regulira izgradnja. fiziološkom ili kemijskom. U našim krajevima najčešći izvori snabdijevanja su podzemne vode I izvori.

Split Internet: http://www.nzjz-split.pdf http://www. Travnik Margeta. Jure (2000.Knjige: Galić.) : Opskrba vodom.php?id=3947 11 .obz. Zagreb Dr.hr/hr/pdf/2014/11_sjednica/11_informacija_o_stanju_vodoopskrbe_na_podrucju_o bz.) : Vodosnabdijevanje I odvođenje voda.hr/web/index.propisi. Ivan (2000.php/hr/vodoopskrba-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji http://www.) : Kanalizacija naselja. Građevinski fakultet Split. Mehmed Sarić (2015.hr/print.