You are on page 1of 11

Historijat Predsjednitva Bosne i Hercegovine poinje 1974.

godine, kada je Ustavom


tadanje Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova
institucija u drutveno politikom sistemu. U tadanjem sistemu Predsjednitvo je brojalo 9
lanova, da bi, nakon prvih viestranakih izbora u decembru 1990. godine, imalo 7 lanova; po
dva lana iz reda bonjakog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan lan iz reda ostalih naroda.

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadanjeg Ustava, definisano je kao


najvia dravna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog efa drave vre ravnopravno tri
lana iz reda konstituirajuih naroda Bosne i Hercegovine: bonjakog, srpskog i
hrvatskog naroda.

Ustavne nadlenosti Predsjednitva definisane su lanom V Ustava, koji predstavlja


poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u
Dejtonu 21. novembra 1995. godine i zvanino potpisan u Parizu 14. decembra 1995.
godine.

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine vri politiko-izvrnu vlast na nivou BiH. U okviru


svoje politiko-izvrne vlasti, Predsjednitvo se javlja i kao kolektivni ef drave BiH.
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog
Hrvata, koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira
neposredno sa teritorije Republike Srpske.

lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasa glasa
za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu), u skladu sa Izbornim zakonom kojeg
donosi Parlamentarna skuptina BiH

. Bilo koje upranjeno mjesto u Predsjednitvu e biti popunjeno od strane odgovarajueg


entiteta, u skladu sa izbornim zakonom BiH.

Mandat lanova Predsjednitva traje etiri godine. Predsjedavajui Predsjednitva BiH


mijenja se svakih osam mjeseci po naelu rotacije izmeu lanova Predsjednitva.

Predsjednitvo usvaja poslovnik o svome radu.

Po Ustavu BiH lan 5. Predsjednitvo je nadleno za:

Voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;

Imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i


Hercegovine, od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrani sa teritorije
Federacije BiH;

Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama


i institucijama i traenja lanstva u onim meunarodnim organizacijama i
institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije lan.
Voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine,
otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skuptine, ratifikovanje takvih ugovora.

Imenovanje predsjedavajueg Vijea ministara BiH.

Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine.

Vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu
prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti.

Nain odluivanja:

Predsjednitvo BiH nastoji da svoje odluke usvaja putem konsenzusa.

Ukoliko svi pokuaji da se postigne konsenzus ne uspiju, odluku mogu usvojiti i dva lana
Predsjednitva.

lan Predsjednitva koji se ne slae sa tako usvojenom odlukom moe odluku


Predsjednitva BiH proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju za koju
je izabran, pod uslovom da to uini u roku od tri dana po njenom usvajanju.

Takva odluka e biti odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ukoliko je tu
izjavu dao lan sa te teritorije; bonjakim delegatima u Domu naroda Federacije BiH,
ukoliko je takvu izjavu dao bonjaki lan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu,
ukoliko je tu izjavu dao hrvatski lan Predsjednitva.

Ukoliko takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom glasova u Narodnoj


skuptini RS, odnosno Domu naroda Federacije BiH od 10 dana po upuivanju,
osporavana odluka Predsjednitva nije pravosnana.

Predsjednitvo predstavlja i simbolizira suverenitet Bosne i Hercegovine, a zadatak mu je


koordinirati, odnosno usklaivati rad njenih institucija i braniti interese entiteta, to se
odnosi na konstitutivne narode i sve graane.

lanovi Predsjednitva izmeu sebe biraju Predsjedavajueg Predsjednitva Bosne i


Hercegovine, saglasno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine ili drugom zakonu
usvojenom od Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.

Uz ovlatenja koja mu pripadaju kao lanu Predsjednitva, Predsjedavajui je nadlean


za:

1. Planiranje rada Predsjednitva, tako to predoava radni plan za vrijeme svog obavljanja
dunosti Predsjedavajueg, te za razraivanje dnevnog reda sjednica;
2. Obavljanje funkcija Predsjednitva: sazivanje sjednica, usmjeravanje rasprava;
3. Potpisivanje i proglaavanje akata nastalih na osnovu rada Predsjednitva.
4. Predstavljanje i zastupanje Predsjednitva uope, te zastupanje stavova Predsjednitva o
znaajnim pitanjima pred javnosti i pred drugim institucijama u Bosni i Hercegovini i u
inostranstvu, posebno kad tri lana Predsjednitva ne mogu zajedniki prisustvovati;

5. Primanje akreditivnih pisama od diplomatsko-konzularnih predstavnika, poslije


prihvatanja agremana od strane Predsjednitva;

Svi lanovi Predsjednitva, u sklopu rada Predsjednitva, podjednako su nadleni za:

1. Davanje doprinosa tokom utvrivanja plana rada Predsjednitva, a to ine dostavljanjem


taaka koje treba ukljuiti u plan rada Predsjedavajueg i u dnevne redove sjednica;

2. Uee u radu Predsjednitva, tako to prisustvuju sjednicama, kandidiraju diplomatsko-


konzularne i druge meunarodne predstavnike, te dunosnike i slubenike u institucijama Bosne i
Hercegovine saglasno ovlatenjima Predsjednitva, potom intervencijama u raspravama, ime
doprinose postupku odluivanja saglasno Poslovniku;

3. Predstavljanje i zajedniko, dakle skupno, zastupanje Predsjednitva i njegovih stavova, i


to spram javnosti i drugih domaih i inostranih institucija;

4. Obavljanje drugih zadataka povjerenih lanu Predsjednitva ovim Poslovnikom.

5. Svi lanovi Predsjednitva su takoer, po prirodi svoje dunosti, zadueni za:

a) civilnu komandu nad oruanim snagama;

b)slanje predstavki Ustavnom sudu;

c) obavljanje drugih zadataka povjerenih lanu Predsjednitva na osnovu zakona Bosne


i Hercegovine.

U obavljanju svojih aktivnosti Predsjednitvo usvaja sljedee normativne akte:

1. Odluke vezane za ovlatenja u domenu vanjske politike;

2. Prijedloge zakona poslane Parlamentarnoj skuptini;

3. Potvrde odluka Parlamentarne skuptine vezanih za dravne simbole;

4. Imenovanja dravnih funkcionera;

5. Postavljenja dravnih funkcionera;

6. Svjedoanstvo o potpisivanju ili potpisane memorandume o razumijevanju izmeu dva


bosanskohercegovaka entiteta;
7. Poslovnik, Pravilnik o unutranjem ustrojstvu Sekretarijata i druga pravila o unutranjem
ustrojstvu, te

8. Druge akte iz svog ovlatenja

U obavljanju svojih aktivnosti Predsjednitvo takodjer usvaja deklarativne akte poput:

1. Miljenja vezanih za svoju aktivnost, i to kao posrednik unutar i izmedju institucija Bosne i
Hercegovine;

2. Deklaracija donesenih sa svrhom jaanja pozicija Predsjednitva u odnosu na druge organe ili
javnost;

3. Ostalih akata koje Predsjednitvo ocijeni odgovarajuim.

Administrativne slube Predsjednitva BiH:

Sekretrijat ine tri kabineta i etiri odjela, od kojih svaki ukljuuje po jo dva odsjeka.

Tri kabineta su:

1. Kabinet Generalnog sekretara;

2. Kabinet Sekretara za odnose s javnosti;

3. Kabinet Sekretara za normativne poslove.

etiri odjela su:

1. Odjel za dokumentiranje, koji ukljuuje:Odsjek za Arhiv i Odsjek za struno-istraivaki rad;

2. Odjel za protokol, koji ukljuuje:


Odsjek za domai protokol i Odsjek za vanjski protokol;

3. Logistiki odjel, koji ukljuuje:


Odsjek za interne poslove i Odsjek za transport.

4. Administrativni odjel, koji ukljuuje;Odsjek za kadrovska pitanja i Odsjek za finansije.

Prioriteti vanjske politike Predsjednitva Bosne i Hercegovine:

1. Ouvanje i zatita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine u


meunarodno priznatim granicama;

2. Potpuna i dosljedna implementacija Opeg mirovnog sporazuma (OMS);

3. Pristupanje Bosne i Hercegovine evroatlantskim integracionim procesima;


4. Uee Bosne i Hercegovine u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sistema
Ujedinjenih naroda (UN), Vijea Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE),
Organizacije islamske konferencije (OIC), i dr.;

5. Promocija Bosne i Hercegovine kao partnera u meunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti


koje e omoguiti prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i druge
meunarodne organizacije i asocijacije.

Vijece ministara

Poloaj, ovlatenja i promjene u strukturi Vijea ministara BiH (1996-2002)

Aneks 4 Ustava BiH: Predsjednitvo e imenovati predsjedavajueg Vijea ministara


koji e dunost preuzeti po odobrenju Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH.
Predsjedavajui e imenovati ministre koji dunost preuzimaju po odobrenju
Predstavnikog doma... Parlamentarna skuptina BiH je na sjednici 02.12.1997 godine
usvojila prvi Zakon o Vijeu ministara BiH i ministarstvima BiH.

Prema ovom Zakonu BiH je imala tri ministarstva:

Ministarstvo vanjskih poslova (nadlenost: provoenje vanjske politike pod


rukovoenjem Predsjednitva BiH; ugovaranje sporazuma i ugovora)

Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija (nadlenost: dravljanstvo;


emigracija;izbjeglice i azil;provoenje meunarodnog i meuentiteskog krivinog prava
ukljuujui i odnose sa Interpolom; ureenje meuentiteskog transporta; budet institucija
BiH)

Ministartvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Nadleno za:

Vanjsko trgovinsku politiku;

Carinsku politiku;

Tarife;

Propise i zakone;

Meunarodne obaveze BiH;


Vanjski dug BiH;

Kontrolu zranog prostora BiH;

Kontrolu frenkvencija

Svaki ministar je imao dva zamjenika koji nisu iz bili iz istog konstitutivnog naroda kao
ministar.

Vijee ministara je imalo tri slube: pravnu, administrativnu i materijalno-finansijsku


slubu.

ZAKON O VIJEU MINISTARA IZ 2000 GODINE

Ovim Zakonom ureuje se organizacija i odgovornosti Vijea ministara i ministartava


BiH.

Uz tri postojee uvedena su tri nova ministartva:

1. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice;

2. Ministarstvo za trezor institucija BiH i

3. Ministarstvo za evropske integracije.

Zakonom je ustanovljeno da Vijee ministara sainjavaju predsjedavajui koji je ujedno i


ministar jednog ministartva i pet ministara.

Svaki ministar je imao jednog zamjenika.

Mandat predsjedavajueg trajao je 8 mjeseci a nakon toga Predsjednitvo BiH je


imenovalo novog predsjedavajueg iz reda drugog naroda.

VIJEE MINISTARA BIH PREMA ZAKONU IZ 2002 GODINE

Prema ovom Zakonu ministarstva BiH su sljedea:

1. Ministartvo vanjskih poslova;

2. Ministartvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;

3. Ministartvo finansija i trezora;

4. Ministarstvo komunikacija i prometa;

5. Ministartvo civilnih poslova;

6. Ministartvo za ljudska prava i izbjeglice;


7. Ministartvo pravde i

8. Ministartvo sigurnosti.

Vijee ministara sainjavaju predsjedavajui i 8 ministara.

Svaki ministar ima jednog zamjenika

Predsjedavajui ima ovlatenje da imenuje dva ministra za zamjenike


predsjedavajueg(uz saglasnost Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH)

Stalna tijela Vijea ministara su:

1. Direkcija za evropske integracije;

2. Generalni sekretarijat;

3. Ured za zakonodavstvo;

4. Odbor za unutranju politiku i

5. Odbor za ekonomiju.

Dakle, prema ovom Zakonu formirana su dva nova ministarstva:

1. Ministartvo pravde i

2. Ministartvo sigurnosti.

Umjesto Ministarstva za civilne poslove i komunikacije osnivaju se dva nova


ministarstva:

Ministarstvo civilnih poslova i

Ministarstvo komunikacija i prometa.

Ministarstvo za evropske integracije se ukida i formira se Direkcija za evropske


integracije.

Ministartvo za trezor institucija BiH prerasta u Ministarstvo finansija i trezora institucija


BiH.

Predsjedavajui nije ministar jednog ministarstva, ve ima ulogu premijera sa mandatom


od 4 godine.

2004 godine formira se Ministartvo odbrane BiH.

Nadlenosti, obaveze i struktura Vijea ministara BiH


1. Predsjedavajui i ministri ine Vijee ministara

2. Odgovornost za provoenje politike i odluka institucija BiH

3. 2/3 ministara iz Federacije BiH

4. Podnosi ostavku ako mu nepovjerenje izglasa Parlamentarna skuptina BiH

Nadzorna i koordinativna funkcija prema ministarstvima i dugim organima i drugim


organima dravne uprave

Kadrovska-imenovanje funkcionera u dravnoj upravi

Vijee ministara ima dvostruku odgovornost prema Paralamentarnoj skuptini i prema


Predsjednitvu BiH

1. Ako Parlamentarna skuptina izglasa nepovjerenje podnosi ostavku

2. Ako Predsjednivo BiH uskrati povjerenje Predsjedavajuem Vijea ministara ono je u


reimu ostavke

Opti akti i odluke izvrne vlasti su pod kontrolom Ustavnog suda BiH

Odluivanje u Vijeu ministara BiH:Ne predvia se paritetna zastupljenost tri


konstitutivna narodaProporcionalna entitetska zastupljenost bez uslovljavanja nacionalne
strukture

PREDSJEDNIK FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK FEDERACIJE BiH

Izvrnu vlast Federacije BiH ine predsjednik, potpredsjednici i Vlada Federacije BiH.

Predsjednik Federacije BiH predstavlja i zastupa Federaciju BiH i ef je federalne izvrne Vlasti.

Predsjednik Federacije nadlean je za:

-Imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije

-Voenje konzultacija u vezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca

-Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donoenja

-Potpisivanje i ratificiranje meunarodnih sporazuma u ime FBiH


-Davanje pomilovanja za djela utvrena federalnim zakonom, osim za ratne zloine, zloine protiv
ovjenosti i zloine genocida

Potpredsjednik Federacije nadlean je da:

-Zamjenjuje predsjednika Federacije BiH i Ustavom predvienim okolnostima;

-Sarauje sa predsjednikom Federacije u onim situacijama u kojima je potrebno da predsjednik zatrai


njegovu saglasnost;

-Izvrava dunosti koje mu povjeri predsjednik ili Parlament Federacije BiH.

Na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koju je donio Visoki
predstavnik 19. aprila 2002.godine: Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz razliitih
konstitutivnih naroda.

U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje treina delegata iz
klubova bonjakih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva
potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje


zajednike liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije, veinom glasova u
Predstavnikom domu, a zatim i veinom glasova u Domu naroda, ukljuujui veinu klubova svakog
konstitutivnog naroda.

-Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu veinu u oba doma, postupak kandidovanja se
ponavlja.

-Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od domova odbije zajedniku listu, smatrae se da su


kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom domu.

-Mandat predsjednika i potpredsjednika traje etiri godine.

PREDSJEDNIK RS
Poloaj Predsjednika Republike Srpske bitno SE razlikuje od poloaja Predsjednika Federacije
BiH. Po nainu izbora i ukupnim ovlatenjima Predsjednik Republike Srpske spada u kategoriju
jakih predsjednika.

S obzirom da ga biraju graani neposredno kao i poslanike Narodne skuptine Republike Srpske,
ove dvije institucije imaju jednak legitimitet. Predsjednika Republike Srpske mogu smijeniti
samo graani po istom postupku po kome je i izabran, to znatno jaa njegovu poziciju prema
Narodnoj Skuptini RS koju moe raspustiti i raspisati prijevremene izbore.

Predsjednik Republike Srpske ima sljedea ustavna i zakonska ovlatenja i nadlenosti:

Predstavlja Republiku Srpsku


Predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade.
Predsjednik Republike Srpske, predlae kandidata za predsjednika Vlade u roku
od deset dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka
mandata prethodnoj Vladi zbog rasputanja ili skraivanja mandata Narodnoj
Skuptini RS.
Ako ocijeni da je dolo do krize u funkcionisanju Vlade Predsjednik RS moe, na
inicijativu najmanje dvadeset poslanika Narodne skuptine nakon to saslua
miljenje predsjednika Narodne skuptine i predsjednika Vlade, da zatrai od
predsjednika Vlade da podnese ostavku.
Ukoliko predsjednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsjednik ga moe
razrijeiti dunosti.
Moe da zatrai od Vlade da izloi stavove o pojedinim pitanjima, od znaaja za
RS, da sazove sjednicu Vlade i stavi na dnevni red pitanja iz njene nadlenosti.
Predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda RS
na prijedlog Visokog sudskog i tuilakog savjeta.
Ukazom proglaava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u
Narodnoj skuptini.
U tom roku moe zahtijevati od Narodne skuptine da ponovo odluuje o zakonu.
Predsjednik RS je duan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj
skuptini RS.
Za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije drave
Bosne i Hercegovine, ako Narodna skuptina ne moe da se sastane, na prijedlog
Vlade, ili po sopstvenoj inicijativi i nakon to saslua miljenje predsjednika
Narodne skuptine, predsjednik RS donosi uredbu sa zakonskom snagom o
pitanjima iz nadlenosti Narodne skuptine i imenuje i razrjeava funkcionere koje
bira, odnosno imenuje i razrjeava Narodna skuptina.
Obavlja u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom BiH i zakonom poslove iz oblasti
odnosa ovog entiteta drave BiH sa drugim dravama i meunarodnim
organizacijama.
Obrazuje savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje
nadlenosti
Daje pomilovanja
Dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom.
Moe, poto saslua miljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne
skuptine RS, da odlui da Narodna skuptina bude rasputena.
Moe da podnese prijedlog da se pristupi promjeni Ustava RS.
Odreuje koji e ga potpredsjednik RS zamjenjivati u sluaju privremene
sprijeenosti da obavlja svoju funkciju.
Obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom.
Predsjednik RS ima dva potpredsjednika iz razliitih konstitutivnih naroda.
Predsjednika i potpredsjednike RS biraju graani neposredno i tajnim glasanjem
na vrijeme od etiri godine.
Ista osoba moe biti izabrana za Predsjednika i potpredsjednika RS najvie dva
puta uzastopno.
Predsjednik i potpredjednici RS direktno se biraju sa liste kandidata za
predsjednika RS, tako to je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najvei
broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna
naroda koji imaju najvei broj glasova iza izabranog predsjednika RS.

POTPREDSJEDNIK RS nema izriitih samostalnih nadlenosti, to znai da obavlja samo one


poslove koje mu Predsjednik RS povjeri i da zamjenjuje Predsjednika u sluajevima privremene
sprijeenosti za obavljanje svoje funkcije. Njegov je poloaj adekvatan klasinom poloaju
predsjednika i u tom pogledu je u slabijoj pozicijiu odnosu na potpredsjednika Federacije BiH.