You are on page 1of 22

A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb.

29, 187-208 (2002)

ANTE GLAVII

ZAPISNIKE IZJAVE PRIPADNIKA ORUNIKA NDH


MJERODAVNIM ZAPOVJEDNITVIMA U ZAGREBU,
SISKU I GOSPIU KONCEM 1943.

Ante Glavii UDK: 94(497.5)" 1943"


V. opia 22 Struni lanak
HR 53270 Senj Ur.:2002-06-25

U prilogu autor na temelju sauvanih vjerodostojnih izjava orunika Nezavisne


Drave Hrvatske, ali i druge grae, opisuje kapitulaciju talijanske faistike vojske od 9.
do 12. rujna 1943. na podruju Senja i Karlobaga. Zatim opisuje tadanje vojne i politike
prilike, ali i represalije komunistikog sistema, koji je u vremenu od 22. rujna do 4.
listopada 1943. bez suda nasilno pogubio samo prema procjeni iz ove tri izjave oko 60
hrvatskih vojnika i civila, uglavnom stanovnika Senja i Karlobaga, Krivog Puta i Lukova
ugarja.

Izjave1 koje navodim pod brojevima 1, la i lb, jesu kopije sauvanih


originala ili vjerodostojni prijepisi u kojima se ukratko opisuju tadanje
vojne i gospodarske prilike gradova Senja i Karlobaga te mjesta u njihovu

Pri zauzeu Karlobaga 3. listopada 1943. partizani su zarobili orunike NDH, koji su bili
poteeni represalija. Kad su se partizani povlaili na otok Pag 21. XI. 1943., osloboeni orunici
otili su u Gospi i prijavili se komandi, gdje su dali izjave. Kada su Gospi 4. travnja 1945.
zauzele jedinice JA, dio "neprijateljskog arhiva" (u koji se ubraja dokumentacija hrvatskog
orunitva) doao je u posjed sigurnosnih slubi Ozne. Ove su izjave, a vjerojatno i druga
dokumentacija, zbog nepoznatih razloga dole neto kasnije u Arhiv Centralnog komiteta KPH u
Zagrebu. Ne znamo zbog kojih je razloga izvren prijepis ovih dokumenata koje je ovjerila
odgovarajua sluba CKKPH. Provjeravajui ta tri dokumenta, utvrujem da su izjave u veini
sluajeva vjerodostojne. Danas tek moemo shvatiti njihove poruke jer su one 1943. navijetale
krvave obraune pobjednika s "narodnim neprijateljima" nakon osloboenja 1945.

187
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika ominika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

zaleu u vrijeme neposredno nakon kapitulacije faistike Italije 9. rujna


1943. Ovdje je vano istaknuti da je talijanski garnizon u Senju slubeno
kapitulirao 12. rujna 1943.,2 dok su partizanske jedinice zauzele Karlobag i
okolne utvrde 3. listopada 1943.3 U ovim izjavama hrvatski orunici -
doasnici Franjo Nemec od 25. studenoga, Ilija epac od 6. prosinca i
Nikola Pukari od 7. prosinca 1943. posve vjerno opisuju tijek borbi za
Senj i Karlobag, odnose partizana i "narodne vlasti" prema orunicima i
ostalim tada zarobljenim hrvatskim vojnicima - ustaama i domobranima te
civilima. Izjave su prvorazredni dokumenti sauvanih originala ili
vjerodostojni prijepisi koji su prikupljeni za potrebe nekih sigurnosnih
slubi Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske, gdje su i
pronaeni i poetkom Domovinskog rata preneseni u Dravni arhiv
Hrvatske, 4 te su tako postali dostupni za istraivanja novije povijesti ovoga
dijela drave Hrvatske. Izjave su svjedoanstva ratnih politikih i vojnih
prilika, ali i surovosti - genocidnosti komunistikog sistema u nastajanju
prema svima onima koji su bili oznaeni kao "narodni neprijatelji". U
rasvjetljavanju samo nekih dogaaja te ratne jeseni 1943. nastojao sam kroz
popratne biljeke i fotografije rasvijetliti neka zbivanja koja su bila krvava i
nehumana i u kojima je prema ovim izjavama ubijeno vie od 60 zarobljenih
vojnih i civilnih osoba koje su uglavnom zaviajno bile s podruja Senja,
Krivog Puta, Lukova Sugarja i Brinja.

" V. KOVAEVI, 1965, 154; talijanski garnizon divizije Murgie u Senju kapitulirao je,
prema Kovaeviu, kao posljednja talijanska vojna jedinica 14. rujna 1943.
3
K. PRIBILOVI, 1973, 355, 364 i biljeka 35. Prema dokumentaciji nakon kapitulacije
Italije (8. IX. 1943.) partizanske jedinice nisu uspjele zauzeti Gospi i Karlobag. Zbog prestia i
vojnih razloga Karlobag su napale jedinice 2. brigade 13. primorsko-goranske divizije NOV-a
21./22. rujna 1943. Meu borcima bilo je dosta tek mobiliziranih mladia, osobito s otoka, koji
jo nisu navikli na borbu i velebitsku studen koja je vladala tih dana. Kako stoji u ratnom
izvjeu, partizanske jedinice imale su znatne gubitke te su se morale povui. U drugom napadu,
koji je uslijedio 3. listopada 1943., uz prethodnu jaku potporu artiljerije (sa zarobljenim
talijanskim topnicima) i nadmonim snagama partizani su slomili obranu i zauzeli Karlobag i
okolicu. Sto se dogaalo u Karlobagu i okolnim selima dok se nisu morali povui na otok Pag
(21. XI. 1943.), vjerno je opisano u izjavama.
Prema nekim informacijama kopije ovih izjava, a vjerojatno i ostala dokumentacija
Arhiva CKSKH, danas je pohranjena u Dravnom arhivu Hrvatske u Zagrebu.

188
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruflika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

SI. 1. Ispraaj i prijevoz poginulih talijanskih vojnika u Lici, Senj, Glavna riva, ljeto 1942.

SI. 2. Partizani preuzimaju zarobljenu ratnu opremu nakon kapitulacije Italije.


Senj, "Carski magazini" na obali, oko 14. rujna 1943. Snimio I. Stella st.

189
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika ontnika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

SI. 3. asnici II. brigade NOV-a u zaposjednutom talijanskom bunkeru na prijevoju


Vratnik, procjena napada na Senj, oko 13. rujna 1943.

Izjava 1. Gospi, 25. studenoga 1943.


ZAPOVJEDNITVO
2. orunike pukovnije
J.S.B. 2583
U Gospiu 25. studenog 1943.

Predmet: Franjo Nemec oruniki


narednik povratnik iz partizanskog
zarobljenitva

1. GLAVNOM ZAPOVEDNICTVU ORUNITVA / Sigurnostni odjel/


ZAGREB
2. ZAPOVJEDNICTVU 1. DOMOVINSKOG ZBORA SISAK
3. ZAPOVJEDNICTVU 2. PJEAKE DIVIZIJE
4. ZAPOVJEDNICTVU OPERATIVNOG PODRUJA "LIKA" GOSPI

190
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orujnika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Zapovjednitvo orunikog voda Gospi sa dopisom Broj 1800 od 24.


studenog 1943. javlja:
"Dne 17. studenoga 1943. kod ovog zapovjednitva, oruniki -narednik
Franjo Nemec zapovjednik orunike postaje Karlobag, koji je dne 3 listopada
o.g. prilikom napada partizana na postaju i mjesto Karlobag, po partizanima
zarobljen, te na presluanju u zapisnikoj izjavi dao je sliedee podatke:
Dne 3. listopada 1943. u zoru poeli su partizani od mjesta CesariceAS1/^
km s.z. od Karlobaga:/ sa bombardiranjem iz topova i bacaa na mjesto
Karlobag, a isto vremeno partizanske pjeake trupe opkolile su Karlobag sa
svih strana i ugroavale ga jakom strojopuanom vatrom, tako da je njihov
obru bilo nemogue probiti ni na koju stranu osim na more, ali za isto nije bilo
prievoznih sredstava, a i sam morski kanal je bio ve blokiran.
Od jutra do 11.00 sati, partizani su postepeno unitili glavne bunkere oko
Karlobaga, to je prisililo ustake postrojbe da se povuku u pravcu sela
Vidovca/:2 km i od Karlobaga:/
Videi povlaenje ustaa, morali smo se i mi orunici povui poto smo imali
takovu zapovied od prije izdanu.

PC-'JLAVKIKA I Z-I DOV

SI. 4. Kopija o
odobrenju dopusta,
pismohrana Oru
nike postaje Vra
tnik i suglasnost
"orunikoga kotar
skog zapovjedni
tva" u Senju u vezi s
ZA POGLAVNIKA J ZA DC SPKBV.M I
molbom od 5. srpnja
1944. (Gradski j
muzej Senj) L==

191
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruznika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

SI. 5. Sistem utvrenja za osiguranje ceste Karlobag - B. Otarije pod nadzorom


hrvatske vojske NDH 1944. - 1945.

Ja sam ostao posliedni, te kada sam stigao u mesto Vidovac bio sam
iznenadno obkoljen od partizana, koji su me zarobili i razoruali te me otjerali u
svoj tab /:4 km j.i. od Karlobaga:/ gdje sam ve naao zarobljenika i to: oko 25
ustaa i 7 milicionera, te i moja 2 domobrana i 3 pomona oruznika.5 Ovdje
smo ostali svega oko tri sata, a potom nas odpremili u Karlobag.
U Karlobagu su nas zatvorili u zgradu mjestne carinarnice, gdje je doao
neki partizanski astnik i pitao nas je ko je od nas astnik, gdje smo kazali da
nema niti jednoga, a zatim je pitao ko ji je doastnik, nato sam se ja javio.
Mene im sam se javio da sam doastnik odstranili me u drugu sobu, a zatim i
odvojili domobrane i zatvorili ih kod mene u sobi, a potom nas opet vratili
natrag medju ostale zarobljene, te mene ponovo izveli van i prestresli me te mi

5
Pri partizanskom napadu i zauzeu Karlobaga 3. X. 1943. u borbama je poginulo dosta
ustaa i domobrana. Iz sauvanih izjava vidljivo je da je zarobljeno 35-40 ustaa, domobrana i
oruznika koji su po kratkom postupku ubijeni u uvali Mostine (ne Kali) 2 km juno od
Karlobaga. Na putu do stratita pukim sluajem ostali su ivi neki ojat... Moko od Krivog Puta i
neki orunik rodom od Bruana (?).

192
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika ontnika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

iz depa odnieli neke predbiljeke, gdje sam imao i 3.000 Kn., drugo mi nita
nisu uzeli, zatim su pretresli domobrane, potom ustae i civile, od kojih su
oduzeli sve to su kod njih nali i stavili na sto. Prilikom pretresa tukli su
domobrane i ustae sa pesnicama po nosu tako da im je svima krv tekla iz nosa.
Kada su nas pretresli ponovno su nas sve u sobu natjerali i tukli, kojom
prilikom je domobran Bijuk zaviknuo mismo domobrani, nato je jedan
partizanski astnik rekao "je Boga" domobranskog "to se ne javljate, nato
su mene i domobrane kao pomone orunike odvojili od ostalih i otjerali nas u
drugu sobu i naredili jednom partizanu da nas odprati u njihovu glavnu
komandu u Karlobagu koja se nalazila u zgradi kotarskog poglavarstva, gdje
nas je doekao njihov komandant, u koliko se sjeam da se je zvao Bubanj, a
rodom negdje iz Gorskog kotara, te nas pitao redom odakle smo i od kada se
nalazimo u slubi u Karlobagu psujui nam Boga da smo mi Pavelievi
plaenici i zato se borimo protivu njih partizana te nam je rekao da nas za
netrebamo ekati i ako nismo po straom da idemo kui.
Ja sam otiao u vojarnu jer je tu bio moj osobni stan, doim domobrani
nisu mogli u vojarnu postoje bila puna partizana, nego su otili u osobni stan
vodnika Ilije Sepac i orunika Nikole Kvarante.

0ru2nikaJ peetaji

T r a j i c a 111 a t v a r i o a uat** su u pravcu Vratnika a d a g n a l i


aka 15 kanjada gavada zaplanjanlft un padhvatjna p r e t t y diaeLnlk,
pa u k e l i k a ea paJava n* Vratniku u h i t i t e Ih b l a g a z a d r i t a , a admah
brzaglaeam i z v l e e t i t a V e l i k u upu a uoln>nem..
Naredana u s t a i a r a z o r u a t i i vaan p r e v r a t i u z a p * v i * d n l -
tve IV.bajne u S a n j u .
Za Poglavnika 1 za Dam apraani I
P.O.rapaviadnlka:
- ^ ^ " ^ s P a b a ^ n l k - z a s t a v n i k ( I v a n Saba)
v/ J2-""

SI. 6. Peat i tambilj "Zapovjednitva IV. bojne XVIII. ustakog zdruga vojske NDH u
Senju 26. III. 1945., upute Orunikoj postaji Vratnik (Gradski muzej Senj)

193
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orujnika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

>ot<*Jl &m$ ,a evo . SI. 7. Kopije dokumenata


upskoga orunikog zapo-
vjednitva u Senju od 6.
rujna 1944., obavijest Oru-
nikoj postaji Vratnik

budem rJ-N
QdenJu rcom\di,;ove fig s t a j a !
nja .i upravi ^'jaoeev-."
* -^,1-/-:,:..

Kada sam doao u moj stan koji je bio pun partizana, te me je pitao jedan
njihov starjeina da tko sam ja, pa kad sam odgovorio da sam ja zapovjednik
postaje i daje to moj osobni stan, kazao mi je da izvinem da oni nisu znali, i
naredio je da svi odmah izadju iz stana, a meni je rekao da pregledam dali mi
to fali od predmeta da e mi se vratiti, a od dravnih stvari dami nee nita
vratiti, nato je pitao ostale partizana da povrate stvari koje su oduzeli, ali se
nitko nije javio niti priznao daje to odnio.
Ovako sam ostao tri dana miran, nato je doao neki njihov politiki
iztraitelj kod mene u stan, sa jo trojicom partizana, te od mene traili gdje je
povjerljiva pismohrana i tjeralice to smo za njima raspisivali, kao i priuvno
oruje, oprema i streljivo, te da idem sa njima u postajnu uredovnicu, a kada
smo doli u uredovnicu sva pismohrana je bila razbacana po podu koju su
partizani skupili i odnieli u njihovu komandu, te i mene sa sobom poveli, gdje
me je iztraitelj pitao na samo moje generalije, nakon ega mi je predoio da
mu odgovaram samo istinu to me bude pitao, predoivi mi da je i on bio
orunik 11 godina, a zatim me pitao razne podatke o ustaama i mjetanima,
kao i gdje je civilno oruje kojeg su talijani ostavili, nato sam ja odgovorio da

194
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb. 29. 187-208 (2002)

meni to nije poznato poto je oruje ostalo kod vojske, zatim me je pitao dali
imade jo koji od stalnih orunika, jasam odgovorio da imade jo vodnik Ilija
epac i orunik Nikola Kvarantan, te smo poli u njihove osobne stanove te iste
pretresli, te ispitivali isto kao i mene, a poslije su opet doli u moj stan i opet ga
pretresli i odnieli mi i posliednje oruniko odielo i cipele to sam imao na sebi
kao i dvie koulje i jedan sapun kojeg mi je platio, a zatim otiao rekavimi da
se nita ne bojim.

SI. 8. Kopija zapovijedi Opinskog poglavarstva u Brinju za novaenje mladia iz


Vratnika, od 26. oujka 1945.

Isti dan pozvali su nas sve dravne slubenike u njihovu komandu te nas
pitali da li pristajemo stupiti kod njih u slubu. Na ovo nije pristao niti jedan,
svaki je naao neki izgovor, zatim su nas pustili pod uvjetom, da koji je rodom
sa partizanskog podruja da slobodno moe ii kui, a ostali da i dalje ostanu u
Karlobagu. Jasam ostao u Karlobagu te su me i ponovno nudili da primim
njihovu slubu kod lukog poglavarstva, ali se ja nisam htio primiti sa
izgovorom da se u tu slubu ne razumijem i dasam bolestan. Poslie nekoliko
dana traio sam propustnicu za mjesto Lukovo - ugarje i Bake Otarije u
namjeri da se provuem do Gospia, ali mi ni to nisu htjeli dati, zatim sam

195
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruinika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

traio ponovo za Otoac pa mi ni to nisu htjeli dati ve su me zavlaili dan za


danom i to je trajalo sve dok konano oni nisu napustili Karlobag i pobjegli na
otok Pag,6 tada sam iskoristio priliku i otiao u Gospi, gdje sam stigao i javio
se zapovjedniku 2. orunike pukovnije.
Od djelatnih orunika koji su bili samnom na postaji u Karlobagu i to
orunik Lazo Mati otiao je sa svojom obitelji u Brinje, a orunik Nikola
Kvarantan i vodnik Ilija epac ostali su sa svojom obiteljom jo u Karlobagu,
doim ostali pomoni orunici i domobrani su otili svojim kuama.
Poznato mi je da su partizani zaklali pomone orunike i to: Milu i Antu
Rudeli iz Lukovo - ugarja,7 koji su bili na slubi u mjestu Ledenice, gdje su
po partizanima bili razoruani, a isti su se ponovno i javili na slubu u
Karlobagu. Nadalje je po partizanima streljano8 oko 25 ustaa i 7 milicionera.
Za ove streljane ustae i milicionera, partizani su govorili da su ih poslali u
logor, a medjutim iste su poubijali i bacili u more, to se znade po tome poto ih
je nekoliko voda izbacila na obalu.'

6
Prema iskazu orunika Nemeca od 25. XI. 1943. partizanske jedinice, bojei se
njemakog napada iz pravca Suaka - otoka Krka, povukle su se 21. XI. 1943. na otok Pag.
Pri drugom napadu 3. X. 1943. partizani su zauzeli Karlobag i uz ostale zarobili orunike
Milu i Antu Rudelia. rodom iz zaseoka Rudelii kod Lukova ugarja. Sve zarobljene u sumrak
3. X. 1943. partizani su ukrcali u dva samovoza (kamiona) i dovezli ih vezane icom do uvale
Mostine juno od Karlobaga, gdje su ih masakrirali. Ubijeni su baeni pod cestu (desno od mosta
navodno grupa "Brinjaka", a lijevo Senjani i neki iz Lukova ugarja, v. biljeku 9). Neki od
ubijenih pali su u more, meu njima i Rudelii. Njih je morska struja odnijela do Starog porta
(istono od Karlobaga), gdje su ih roaci uz oprez izvadili iz mora i kriom pokopali ispred crkve
sv. Karla Bartolomeja na mjesnom groblju. Kasnije su ekshumirani i pokopani u obiteljske
grobnice u Lukovu ugarju; vidi, R. IMI, 1995, 158-159, pod: Lukovo ugarje, br. 51 -
Rudeli Ante Ivanov, br. 54 - Rudeli Mile Josin, ubijeni kod Karlobaga, te br. 38 - Pavii
Mate Pavlov i 41 - Pavii Pave Vidov, zaklani u uvali Kali 1943. juno od Karlobaga.
Prema Popisu rtava Drugoga svjetskog rata za podruje bive opine Krivi Put, koji je
sastavio Petar Tomljanovi Peo, od 3. listopada 1992., partizani ili etnici ubili su od 1941. do
1947. od broja 1 do 220. U rubrici pod "mjesto pogibije" navodi se za oko 33 Krivopuana
mjesto Karlobag 1943. Koliko je Krivopuana ubijeno u uvali Mostine u sumrak 3. X. 1943.,
teko je odrediti, ali je sigurno da su neki poginuli u borbama ili bili ubijeni kao zarobljenici u
podruju kod kole Suanj, lokve Ledenika i crkve u Bakim Otarijama. U ovoj prigodi ne
opisuju se zloini koji su poinjeni nad bivim hrvatskim vojnicima ili civilima s podruja opine
Karlobag, koji su najveim dijelom opisani u Spomen-zborniku Gospia.
Prema sjeanjima mjetana Lukova ugarja svi dovezeni samovozima ubijani su u
potiljak ili ubodom u grudi (?). Veina ih je padala niz stranu u more, koje je mrtve odnosilo
prema Karlobagu. gdje su ih njihovi roaci pronali i kriom pokopali uz crkvu sv. Karla
Bartolomeja. Kasnije se u povjerenju prialo da su i paki ribari u mreama pronali neke
ubijene, samo se ne zna jesu li ovi ubijeni kod Karlobaga ili kod otoka Paga, gdje su takoer bili
partizanski logori i zarobljenici i uznici ubijani kao neprijatelji novog komunistikog poretka.

196
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Prilikom upada u vojarnu partizani su opljakali sav pisarniki namjetaj,


svu opremu, postajnu i privatnu opremu orunika i gotovog novca i to: Vodnog
novca /odsjenina/ 9.000 Kn., postajnog novca /odsjenina/ 4.000 Kn., knjiicu
mjenanog gospodarstva glaseu na 3.700 Kn. i u istoj gotovog novca 104 Kn.
Beriva orunika kojima jo nisu bile izplaena i to: pomonom oruniku
Mati Krmpoti, Vjekoslavu Sui i Ivanu Tiek, te domobranu Petru Sipraga, u
ukupnoj svoti od 14.000 Kn.
Oko 7. ili 8. studenoga o.g. doao je u Karlobag bivi orunik a sada
partizan Josip iki, rodom iz Bakih Otarija, u namjeri da ostane u
partizanskoj slubi u Karlobagu, te je isti govorio pred vodnikom Ilijom Sepec i
orunikom Nikolom Kvarantan, da je kao partizanski straar uvao u mjestu
Crikvenici orunikog satnika g. Slavoljuba Crnkovia i porunika Petra
Bokovia. Za porunika Bokovia govorio je daje bio slobodan u Crikvenici
mjesec i po dana, zatim su ga partizani pozvali u komandu da neto radi, ega
se on nije htjeo primiti, te je postao partizanima sumnjiv te mu izvrili pretres
stana i pronali jednu puku na osnovu ega su ga pritvorili, a za satnika
Crnkovia nije mogao da kae zastoje bio zatvoren.
Prilikom dolazka Njemaca iz Suaka za Crikvenicu,10 partizani su satnika
Crnkovia i porunika Bokovia, iz Crikvenice odpremili ... gdje su ih po
izjavi biveg orunika Sikia streljali.
Porunik g. Rudeli Toma koji je bio na orunikoj postaji Hreljin, po
zauzeu iste po partizanima, pobjegao je na otok Pag, a partizani su za istim
odmah raspisali tjeralicu, te ga na Pagu pronali i odmah otjerali u Novi gdje je
osudjen na smrt i streljan. Ovo su partizani navodno uinili zato stoje Rudeli
1941. muio jednog vojnog bjegunca i stoga je stavljao na zaareni porhet i
bacio u cisternu.
Ovaj sluaj o poruniku g. Rudeliu izjavio je Vinko Mileti rizniki
podpreglednik prijatelj Rudelia koji mu se je obraao prije sudjenja za
posredovanje da ga oslobode.

10
778. X. 1943. jake njemake postrojbe 71. divizije uz podrku oklopne divizije "Herman
Goring" prodrle su iz pravca Rijeke - Suaka te zauzele iroka prostranstva Vinodola, uz ostalo
Bribir, Crikvenicu i Novi Vinodolski. Sa itavoga tog prostora partizanske jedinice na vrijeme su
se povukle prema istoku i tom prilikom iz vie zatvora odvele vei broj uznika koje su iz tzv.
"sigurnosnih razloga", da se sluajno ne oslobode, pobili u bespuima drenikih uma. O tijeku
tih operacija i prodoru njemakih jedinica vidi K. PRIBILOVI, 1973, 359. Medu ubijenima koji
se navode u izjavama F. Nemeca, bili su oruniki porunik Petar Bokovi i satnik Slavoljub
Crnkovi. Ovdje je potrebno napomenuti da se u podruju Drenice, Jasenka i Mouna nalazi vie
krakih jama (bezdana) u koje su bacani ubijeni Hrvati iz Senja, Vinodola. Brinja i Ogulina. Te
jame do sada nisu speleoloki a niti kriminalistiki istraene.

197
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruznika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Kad sam bio zarobljen i dotjeran u partizansku komandu u Kariobagu,


doao je kod mene neki partizan Smojver rodom iz Cesarice, kog sam pred
konac mjeseca travnja o.g. zatvorio u zatvor u Kariobagu radi komunistike
propagande i pitao me dali ga poznajem, jasam mu odgovorio da ga poznam iz
vidjenja, a on je dodao "zna li kada si me zatvorio ono u mjesecu travnju sa jo
trojicom", i pitao me koji je ono oruniki bojnik koji je bio onda kod nas u
vojarni a koji nas je htio osuditi na smrt zbog toga to smo bili osumljieni za
veze sa partizanima, ja sam mu odgovorio da se ne sjeam/ i ako se sjeam da
je to bio bojnik g. Oskar Opalka/.
Neustanovljenog dana jedan partizanski istraitelj bivi orunik Dane
Mrsa pitao me je dali poznajem dopukovnika g. Sajdla, te pukovnika gg. Cania
i Pavelia i kakovi su oni bili i gdje se sada nalaze.
Na ovo sam mu ja odgovorio da ih poznajem ali neznam gdje se sada nalaze."
Prednje se dostavlja s molbom radi znanja.
ZA POGLAVNIKA I ZA DOM SPREMNI!

Zamjenjuje zapovjednika
dozapovjednik bojnik,
M.P. /Oskar Opalka/ v.r.

Izjava 2. Gospi, 6. prosinca 1943.


Prepis
Original u arhivi CK SKH
pisan mainom - latinica
Grb 2622
43
SASTAVAK:
ZAPOVJEDNITVO
2. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S.Broj 2622
U Gospiu, dne 6. prosinca 1943.
Predmet: Ilija epac" oruniki

" Pod izjavom 2 (prijepis originala od 15. VI. 1955.) Ilija Spevec. oruniki vodnik vojske
NDH, veoma kratko ali konkretno opisuje kako su partizani zauzeli Karlobag 3. X. 1943. i kakvi
su bili odnosi prema civilima i zarobljenim ustaama i orunicima koje su poubijali u uvali Kali,
tj. Mostine, juno od Karlobaga, kako to stoji u bilj. 8.

198
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika o runi ka NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

vodnik povratnik iz partizanskog


zarobljenitva. -

1. GLAVNOM ZAPOV JEDNICTVU ORUNITV A/Sigurnostni odjel


ZAGREB
2. ZAPOVJEDNITVU 1. DOMOBRANSKOG ZBORA SISAK
3. ZAPOVJEDNITVU 2. PJEAKE DIVIZIJE
4. SASTAVAK

Zapovjednitvo orunikog krila Gospi sa spisom Br. 6938 od 4.


prosinca 1943. javlja:
Dne 30. studenog 1943. povratio se je iz partizanskog zarobljenitva,
dozapovjednik orunike postaje Karlobag oruniki vodnik Ilija Sepac, koji je
dne 3. listopada 1943. prilikom napada partizana na mjesto Karlobag bio
zarobljen, te na presluavanju u zapisnikoj izjavi dao je sliedee podatke:

SI. 9. Partizanski brodovi pred isplovljenje - desant prema otoku Rabu i Senju,
luka Karlobag, oko 5. travnja 1945.

199
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruznika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

"Dne 3. listopada 1943. oko 11.00 sati, nadmone partizanske snage


12
zauzele su mjesto Karlobag i tom prilikom partizani su zarobili oko 40 ustaa,
medju kojima su se nalazili i orunici postaje Karlobag.
Partizani su zarobljene ustae i orunike dotjerali u mjesto Karlobag, jer
su ih pohvatali van mjesta na postavama, te su ih u zgradi carinarnice redom
sve pretresali, te kada su primjetili da medju ustaama imade i oruznika,
zapovjedili su, da se orunici odvoje od ustaa, to su ovi i uinili, doim
pomoni orunici Ante Rudeli i Mile Rudeli, koji su se ve nalazili u
gradjanskom odielu nisu se odvojili od ustaa, jer su uli da e orunici biti
odmah streljani. im su se orunici odvojili od ustaa zapovjedjeno im je od
strane partizanskog zapovjednika da neka idu u svoju vojarnu i da se imaju
sliedeeg dana javiti kod zapovjednitva partizana pred narodni sud.
Ustae i ostali gradjani koji su zateeni sa ustaama medju kojima su se
nalazila i spomenuta dva pomona oruznika, zadrani su od prvog mraka u
pritvoru, a potom potrpani u dva samovoza i odvezeni u zaliv Kali 1:2 km j.i.
od Karlobaga:/, gdje su svi postreljani i pobacani u more.
Pomoni orunici Ante i Mile Rudeli, bili su rodom iz sela Lukovo -
ugarje, kotar Karlobag, Vel. upe Vinodol i Podgorje."
Prednje se dostavlja s molbom radi znanja.-
ZA POGLAVNIKA I ZA DOM SPREMNI!

Zamjenjuje zapovjednika
dozapovjednik bojnik,
/Oskar Opalka/
Opalka v.r.

Daje prepis vjeran originalu, tvrdi:


Zagreb, dne 15.VI.1955.
Prepisala: Ivezi Dragica 1. Kovai, K. v.r.
2. Hlai (?), M. v.r.

M.P.

I. epec u izjavi 2 navodi da su partizani zarobili 40 ustaa, a to je, prema izjavi F.


Nemeca, manje za 16 ljudi, to znai da su meu ustaama bili neki orunici i civili. Kako su
zavrili uznici, ve je spomenuto.

200
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

SI. 10. Poloaj Mostine juno od Karlobaga, uvala i mjesto izvrenja partizanskog
zloina nad zarobljenim hrvatskim vojnicima od Krivoga Puta, Senja, Brinja i
Lukova ugarja u predveerje 3. X. 1943.

Izjava 3. Gospi, 7. prosinca 1943.


Prepis
Original u arhivi CK SKH
pisan mainom - latinica
Grb
ZAPOVJEDNITVO
2. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S. Broj 2627
U Gospiu, dne 7. prosinca 1943

PREDMET: Pukari Nikola orunik,


povratnik iz partizanskog
zapovjednitva:

201
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

1. GLAVNOM ZAPOVJEDNITVU ORUNITVA/Sigurnostni odjel/


ZAGREB
2. ZAPOVJEDNITVU I. DOMOBRANSKOG ZBORA SISAK.
3. ZAPOVJEDNITVU 2. PJEAKE DIVIZIJE.

Zapovjednitvo orunikog krila Gospi sa dopisom broj 690 od 6.


prosinca 1943. javlja.
"Dne 4. prosinca 1943. kod ovog zapovjednitva, javio se je orunik
Pukari Nikola,13 ranije na slubi nalazei se na orunikoj postaji u Senju,
koji je dne 9. rujna o.g. kada su partizani zauzeli Senj, po istome zarobljen, te je
isti na presluavanju u zapisnikoj izjavi dao sliedee podatke;
Na dan kapitulacije Italije,14 dne 9. rujna 1943. nalazio sam se sa
slubom na orunikoj postaji Senj. im su Talijani saznali za kapitulaciju,
odmah su se sa svojih postava oko Senja, poeli povlaiti u grad Senj, a
partizani su poslali svoje delegate da pregovaraju sa Talijanima o predaji
oruja, opreme i grada Senja. U koli mi je poznato, zapovjednik talijanske
divizije rekao je partizanima da grad kao i oruje i opremu nee predati dok ne
dodje hrvatska, njemaka ili engleska vojska. Za vrieme ovih pregovora kruio
je nad Senjom jedan na zrakoplov koji je bacao letke u kojima javlja dolazak
SS. postrojbi koji e navodno preuzeti grad Senj, ali poto od oznaenih
postrojbi uope nije ni dolo, talijanski zapovjednik divizije zatraio je
krugovalom jednu podmornicu koja je i dola te se u istu zapovjednik divizije
ukrcao i iz Senja odputovao, dok je u Senju ostao kao zamjenik zapovjednika
divizije jedan pukovnik, koji je nastavio pregovore sa partizanima, te se je sa
istima sporazumio, da jednu etvrtinu oruja divizije ponese sa sobom u Suak
s tim da e tamo predati i ostalo oruje a tri etvrtine naoruanja da e predati
odmah u Senju, to su i uinili. - Za vrieme ovih pregovora, jo su vodjene
borbe u okolini Senja.-
Odmah istoga dana talijanska vojska poela je naputati Senj i odlazila u
pravac Suaka, postoje predhodno predala oruje kako je napried opisano tako
da su Talijani napustili Senj 10. rujna 1943. do podne.. Partizani su zadrali
izvjestan broj upravljaa ... koji su rodom Istrijanci.-

Orunik Nikola Pukari u izjavi pod brojem 3 od 7. prosinca 1943. dosta opirno opisuje
kapitulaciju Italije i pad Senja u partizanske ruke 14. rujna 1943. i prilike koje su vladale,
uhienja graana i strijeljanja po prijekom "narodnom sudu".
Prema sjeanjima Veljka Kovaevia. tada istaknutoga partizanskog zapovjednika i
pregovaraa s Talijanima, partizani su zauzeli Senj 14. rujna 1943. u poslijepodnevnim satima,
(vidi V. KOVAEVI, 1965. 157).

202
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruznika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

TI4T SVOJE IVOTE 1


~ l
:i 1 I li
li 1 1
li ZA HRVATSKU

OD 1932 DO 1993

Krw mva mm {twm} Dsrfai .: Kjpw* t ^ * l * v *,i**i"*
.MM-NJOH Ufa* BEVC' w . , , . w v f *# ^ *W%$^,; *<, c'
vas mmt pwiti Met i i b PAVii (Vi** 1 * 9 (.1
Stipe OCVtC { h u m } <WM) OtwSrC yereffW j o s o PAVIIC (VMov) IICB Mtc (WN
Manin 0O (tantnr) a ****) Nteefwo6 ( * * * - ' * W V K . ,4.v-
* ivfcte p**wf *ra - MM( r:i -tw -aVHX I U ' * arw 9 M C
4o*e OEVI (A*Srtr\> $ OE6I f ^W5 P A ? * !|*-. Jandrp MUC (*rr*i
tan MVO <(** > DOEU p a * * fw-i-c -Oj**, < , n j*<'tf
i oevc (A*W A * - - * Uri} Mat W.VI6C (Matte) Pero 9 (MhrfcOV)
Wan OEMte (PIWIM) * tar*| ft-^n- .*:.
Bw&se { t e t i tati i imm - PAVIK; (*4 . , ^ . - 1. , ' " ,
2 w * OIVC f M I H mS ^^ . ' Patj PAtIic (Caspars 9Upan AHfC iAnnj
mm Bfvfe 4Air^ * & mm ftweww: Maibo ABtC (IWIOV)
*rtVC |&W| MHtO0EH |K*ll*t M* PATJK: (F*B,ne) r a a %' f i w t !
0VC | * * * f Ani- .**} Lea PAvrtlC .An; rt) ? Afl-C (RoWn)
Pr* OWC (Martinet) Prw . mm mm] M 0 'AflfC iNAef.)
*m OCVC (Pmrtfr^ ' Drag toW60WC ( * fcrtfei, -5^4 |*
* * Anti fWJDtUd ( h w * | . Mnrun im wow)
Mart M V e (flrtttt} mm ( Jos* (capo) - - -:-*-. -- . -
m (PCV& f*$ to PAWC PMrfcst) ' , V : Ur.SUX . K s r w Pvs TOVUJEMOV1C ,Mjsr>
& <Pr*e Hate MSnCW' ffMarfcov) ' Ja* H P)e TOtJCMOMfC iWAfl.T.i.j
M4w*e.oev<w ^ * /ie A t e #SIC re*? rtane U3K.AC (Mvlovt
WC (1M0*i) fijtj u r f t siatevj
KO POTENO ZGINE ZV
rviK m

Sl. 11. Spomenik (podignut 1993.) s imenima stanovnika upe Lukovo ugarje
poginulih za slobodu Hrvatske od 1932. do 1993.

Odmah poslije postignutog sporazuma, partizani su doli u grad Senj i


najprije su razoruali nas orunike, oduzeli su nam oruje i opremu, krilno
skladite izpraznili, a nas orunike ostavili u vojarni, posebnike stvari nisu
dirali niti su uzimali stvari iz posebnikih stanova oruznika osim dravne
opreme.
Poslije razoruanja oruznika, poeli su hapenjem vienijih osoba, kao
ustakih dunostnika i drugih dravnih inovnika.15 Medju ostalim uhvatili su:
profesora Ivana Krmpotia, Katicu Krmpoti, Milana Brajko vica, trgovca,
ustau Josipa Babica, i naelnika obine iz Krivog puta, kome imena neznam.
Zatim je uhien kotarski predstojnik iz Brinja, pomoni orunik Mato Biondi,
kao i drugi kojima imena neznam. Svi ovi napried navedeni kao i jo nekoliko
osoba, su streljani. Ukupno je streljano 12 osoba, kojima je javno sudjeno i
gradjanstvo putem letka obavjeteno zato su streljani. Ove osobe streljane su
poslije zauzea Senja u roku od oko 10 dana.-

A. GLAVII, 1994, 292, opisuje uhienja graana, tijek "isljednikog" postupka,


donoenje presude te strijeljanje 21./22. IX. 1943. negdje u podruju Krmpota.

203
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika omn ika NDH... Senj. zb. 29, 187-208 (2002)

Od uhienih osoba nekoliko su otjerali na prisilan rad, a ostalo su kasnije


pustili na slobodu.-
Dne 13. rujna 1943. uhitili su nas 16 orunika i to: mene stoernog
narednika Stjepana Kralj, jednoga narednika koji je doao iz krila Bjelovar,
orunika Danu Brkia, Tomu Manca, Nikolu Pribania, Ivana Juria, Josipa
Starevia, te nekoliko orunika i domobrana sa drugih postaja ijih imena
neznam. Svi smo uhieni u zgradi biv. velike upe gdje im se je nalazila
komanda mjesta i zapovjednitvo divizije, kojoj je bio zapovjednik neki
Crnogorac, a mismo doli da traimo propustnice da idemo svojim kuama, tu
su nas zatvorili u podrum i odmah nas je osobno zapovjednik divizije poeo da
presluava.
Svakoga je pitao, kako se zove, gdje je ranije sluio i dali eli da stupi u
njihove redove. Mi smo svaki na svoj nain odbijali da stupimo u njihovu
vojsku. O presluanju svakoga sastavljen je pismeni zapisnik kojeg je sastavljao
osobno zapovjednik divizije, te je od nas svaki svoj zapisnik i podpisao.-
Poto smo presluani, dolo je 10 naoruanih partizana koji su nas odveli
u zatvor biv. upske redarstvene oblasti od kuda su stoernog narednika
Stjepana Kralja zapovjednika postaje pustili u postaju da uva posebnike stvari
orunika.-
Dok smo se nalazili u zatvoru partizani su izvrili pregled pismohrane u
stoeru krila gdje su se interesirali koje od nas bio u borbi i gdje, tko je
odlikovan i pohvaljen.- Za koga su utvrdili da nije uestvovao u borbama
pustili su ga iz zatvora na slobodu. Mene su drali u zatvoru sve do 28. rujna
ov.g.-
Dne 20. rujna doao je k nama u zatvor 1 straar koji nas je predveo pred
politikog komesara Tomu Striia,16 koji nas je presluavao u zgradi kotarskog
suda, gdje smo ranije sluili, te kad smo svi izjavili to mene je pitao u koliko je
sati poela borba prilikom napada na oruniku postaju Krasno gdje sam seja
ranije nalazio na slubi, te kada sam mu rekao da je poeo u jutro u 6 sati i
trajao do 7 sati na veer i pitao je koliko nas je bilo orunika nato sammu ja
odgovorio, da smo bili nas 5 orunika, na njegovo pitanje zato smo se tako
dugo borili odgovorio sam, da smo mislili da su nas napali etnici, nato je

16
Toma Strii rodio se u Bribiru 1906. Od 1941. sudionik NOB-a i poznati aktivist
Vinodola. Od poetka 1942. po partijskoj dunosti zaduen za podruje kotara Senj. Jedan je
prvih sekretara Kotarskog komiteta KPH Senj. Bio je veoma krut i samoinicijativan politiki
djelatnik koji je postao nepopularan meu narodom kotara Senj, posebno opine Krivi Put. Zbog
tih razloga ukorio gaje drug J. Gjergja, lan CK KPH. Njegovi politiki stavovi bili su odluujui
za donoenje smrtne presude Senjanima. Vidi A. GLAVII, 1994, 297 i bilj. 12. Poginuo je 10.
lipnja 1944. negdje u podruju Krmpota.

204
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orujnika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Strii odgovorio zato laem i udario mi jedan amar i zapovjedio jednome


straniku da me vrati u zatvor rekavi mi "ti e kasno izii iz zatvora."
Dne 28. rujna u 20 sati opet su pozvali mene kao i orunika Ivana Juria,
Dragutina ania, i Andriju Matoia, te su nas pitali ta sad mislimo, nato
sam ja odgovorio da bi elio kui, na to mi je odgovoreno da u ja opet u
orunike a neu medju partizane te me nagovarali da ostanem u njihovim
redovima.- Poto sam vidio da mi prieti opasnost odluio sam ostati medju
njima, nato mi je Strii rekao, da neka ne pokuavam pobjei jer e me u
sluaju ponovnog hvatanja streljati, napisao mi jednu cedulju i uputio me u
komandu mjesta sa jednim stranikom.
Drugi dan kada sam se javio u komandi mjesta uputio me je komandant
mjesta komandiru ete gdje sam se obukao i dobio oruje.-
Dne 12. studenoga o.g. bio sam odredjen da sprovedem tri seljaka za
mjesto Otoac koji su se nalazili u zatvoru a osumljieni su bili da su pomagali
ustae prilikom napada na mjesto Krasno.
To su bili seljaci Marko Samardija, Pave Samardija i Ivan Ani svi iz
Krasna koji su mi bili poznati od ranije. Poto sam znao da e ovi seljaci biti
streljani u Otocu, predloili su mi sprovodjeni da ih spasim od sigurne smrti
time, da im se dadne mogunost da pobjegnu, ja sam im dao mogunost da
pobjegnu te smo zajedno od mjesta Kompolja skrenuli u pravcu mjesta Krasno
gdje smo doli istog dana u 22 sata, tu smo prespavali u kui jednog pouzdanog
seljaka. 13. studenog og. poruio sam po Ania koji zna puteve za Pazarite da
nas odvede put Pazarita, medju tim, lugar Ani predomislio se je i nije nas
htjeo voditi govorei da nije spreman a poto nismo imali drugog vodica ostali
smo u Krasnome do 30. studenog ov. god. Poslije ovoga doznao sam, da je
seljak Nikola Ani dobio poziv da ide u partizane medju koje imenovani nije
htjeo da se javi, poruio sam po njega te nas je on preveo od Krasnog do
Pazarita gdje smo stigli 1. prosinca ov.g.
Iduega dana krenu sam iz Pazarita preko Crnog Dabra, Bakih Otarija
i Bruana za Gospi, gdje sam stiga 4. prosinca ov.g i javio se kod orunikog
krila u Gospiu na dunost.-
O partizanskim borbenim jedinicama mogu dati sliedee podatke i to:
U Brinju nalazi se tab 13. divizije koja operie na podruju oko Ogulina,
tab 8. divizije nalazi se u primorju u mjestu Bribir, koja operie po primorju.-
Svaka divizija ima u sastavu 4 brigade, a svaka brigada 4 bataljona, svaki
bataljon 3 do 4 ete koje su jaine od 40 - 80 boraca. Naoruani su veim
djelom talijanskim orujem, od tekog oruja nisam vidio osim u selu

205
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orunika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Kompolju gdje se nalaze 3 topa teeg kalibra koji su ili za Gospi kao i dva
tenka koji su prolazili kroz Senj.-
Streljiva imaju dovoljno za pjeako oruje, a za topove nije mi poznato.
Izhrana im je veoma slaba od kako je nestalo talijanske zalihe. Stega je stroga i
za male grieke izriu se osjetljive kazne.
U poslijednje vrieme medju partizanima pojavljuje se veliko kolebanje
Hrvati - primorci bjee iz svojih jedinica i jedva oekuju uzpostavu nae
zakonske vlasti. Partizani polau veliku nadu u crvenu armiju dok prema
englezima imaju manje povjerenje.-
Zapovjednik orunikog krila satnik g. Crnkovi uhien je od partizana
1. listopada ov.g. i odveden u Crikvenicu gdje se je nalazio u zatvoru sve do
dolaska njemakih trupa, te kada su partizani uli da dolazi njemaka vojska sa
tenkovima, pobjegli su sa pritvorenicima u pravcu Drenice gdje su streljali
jednu grupu uhienika medju kojima je po prianju partizana streljan i satnik g.
Crnkovi.-
Za porunika Bokovia zapovjednika orunikog voda u Crikvenici uo
sam, daje bio uhien da seje nalazio u pritvoru, ali staje sa njima uinjeno ni
mi poznato.-
Kod partizana nalaze se u slubi i to; narednik earek Josip, Andrija
Matei, Risto Petrovi, koji su ostali jo kod partizana, a narednik Nikola
Markovi, Nikola Podkonjak, Jure Pilepi, Stjepan Ili, nalaze se u Senju, a
narednik Grga Stojan i orunik Josip Starevi, nalaze se u Sv. Jurju kod svojih
obitelji, dok orunik Salko Demo nalazi se u selu Krasnu kod svoje tazbine.-"
Prednje dostavlja se znanja radi.-

ZA POGLAVNIKA I ZA DOM SPREMNI!

Zamjenjuje zapovjednika,
Dozapovjednik bojnik,
/Oskar Opalka/
Opalka, v.r.

Daje prepis vjeran originalu, tvrdi:


Zagreb, dne 4.VIII. 1955. 1. Kovai, K. v.r.
Prepisala: Ivezi Dragica 2. Hlai (?) M. v.r.

M.P.

206
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika orujnika NDH... Senj, zb. 29, 187-208 (2002)

Literatura
Ante GLAVII, rtve partizanskog bezumlja i zloina Senja i okolice (IH/1943),
Senjski zbornik, 2 1 , Senj, 1994, 291-304.
Ante GLAVII, U spomen Ivici Krmpotiu i njegovim prijateljima, Senjski zbornik,
21, Senj, 1994, 305-314.
Veljko KOVAEVI, Kapitulacija talijanske vojske u Senju 1943, Senjski zbornik, 1,
1965, 153-158.
Hrvatski biografski leksikon, knj. 2, B-C, Zagreb, 1989, 397-398.
Mladen PLOVANI, Revolucionarno djelovanje Tome Striia na senjskom podruju,
Senjski zbornik,7, Senj, 1979, 191-203.
Kazimir PRIBILOVI, Pomorski saobraaj u Hrvatskom primorju od osnivanja II.
POS-a do kraja 1943., Senjski zbornik, 5, Senj, 1973, 355-366.
Ranko IMI, Lukovo Sugarje, u: Gospiki spomen-zbornik, Ogranak MH, Gospi,
1995, 159.
Petar TOMLJANOVI PEO, Popis rtava oruanih snaga NDH i civila rodom sa
terena bive opine Krivi Put koji su ubijeni od strane partizana i sigurnosnih
pripadnika (OZN-e) te etnika u vremenu od 1941 do 1947. Sastavljeno do 3.
listopada 1992.

PROTOKOLARISCHE AUSSAGEN DER ANGEHRIGEN VON DEN GENDARMEN DES


UNABHNGIGEN STAATES CROATIENS DEN MAGEBENDEN KOMMANDOS IN
ZAGREB, SISAK UND GOSPI AM ENDE 1953
Zusammenfassung
Aufgrund der bewahrten verlsslichen Aussagen der Gendarmen des Unabhngigen Staates
Croatiens beschreibt der Autor in diesem Beitrag die Kapitulation des italienischen taschistischen
Heeres vom 9. bis zum 12. September 1943 auf dem Gebiet von Senj und Karlobag. Danach
beschreibt er damalige militrische und politische Umstnde sowie Repressalien des
kommunistichen Systems vom 22. September bis zum 4. Oktober, als ohne Gericht, nur nach den
Beweisungen aus dieser 3 Aussagen, ungefhr 60 kroatische Soldaten und Bevvohner aus Senj,
Karlobag, Krivi Put und Lukovo ugarje umgebracht wurden.

207
A. Glavii: Zapisnike izjave pripadnika oruju ka NDH... Senj. zb. 29, 187-208(2002)

MINUTES STATEMENTS MADE BY THE INDIPENDENT STATE OF CROATIA


GENDARMS TO THE RELEVANT HEADQUARTERS AT ZAGREB, SISAK AND
GOSPI BY THE END OF 1943
Summary
Based on the preserved authentic statements of the Indipendent State of Croatia gendarms
and some other documents as well, the autor describes here capitulation of the Italian fascist army
between September 9-12, 1943 on the territory of Senj and Karlobag. The author describes also
military and political conditions of that time as well as the reprisals of the communist system
which, between the 22nd September and 4th October 1943, without legal proceedings, violently
executed some 60 Croatian soldiers and civilians (estimation from the three statements only),
mainly the inhabitants of Senj, Karlobag, Krivi Put and Lukovo ugarje.

SI. 12. Neprijateljski tali


janski vojnik za sretan
povratak domu moli Spa
sitelja na senjskoj kalvariji,
Nehaj, ljeto ratne godine
1942.

208