You are on page 1of 7

Sveuilite u Rijeci

Pravni fakultet
Hahli 6
51000 Rijeka
Ak. godina 2016/2017

Detaljni nastavni izvedbeni program za predmet


Pravo drutava

Studij: Diplomski studij - Pravo (integrirani petogodinji studij) - redoviti studij


Broj predmeta: 143603, 83026, 83049, 25763
Web-stranica predmeta: http://www.pravri.hr/web-science/
Godina, semestar: 4. godina, VIII semestar (ljetni semestar)
ECTS bodovi: 8
Nastavno optereenje: 5 sati predavanja tjedno + 1 sat vjebi tjedno, ukupno 90 sati

Obvezan predmet

Nositelj predmeta:
Prof. dr. sc. Edita ulinovi Herc
Vrijeme konzultacija: ponedjeljkom od 11-12 h i od 14-15 h
Telefon: 051 359 522
e-mail: edita@pravri.hr

Sunositelj:
Prof. dr. sc. Dionis Juri
Vrijeme konzultacija: utorkom od 12-14 h
Telefon: 051 359 532
e-mail: djuric@pravri.hr

Znanstveni novaci:
Doc. dr. sc. Antonija Zubovi
Vrijeme konzultacija: etvrtkom od 11-13 h
Telefon: 051 359 526
e-mail: antonija.zubovic@pravri.hr
Doc. dr. sc. Mihaela Braut Filipovi
Vrijeme konzultacija: utorkom od 11-13 h
Telefon: 051 359 522
e-mail: mbraut@pravri.hr
Nikolina Grkovi
Vrijeme konzultacija: srijedom 14-16 h
Telefon: 051 359 526
e-mail: ngrkovic@pravri.hr
Pravo drutava Integrirani petogodinji studij prava

OPIS PREDMETA

Ciljevi i oekivani ishodi uenja:

Nakon poloenog ispita iz Prava drutava oekuje se da e studenti:


1. poznavati temeljne znaajke pojmova iz opeg dijela prava drutava: (pojam trgovca tvrtke
i predmeta poslovanja itd).
2. poznavati tipologiju drutava osoba kao i nain osnivanja i temeljne znaajke pojedinih
drutava osoba (javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, gospodarsko interesno
udruenje, tajno drutvo)
3. poznavati temeljne znaajke drutva s ogranienom odgovornou i dionikog drutva,
poevi od naina i zakonskih pretpostavki osnivanja, pravnih odnosa izmeu lanova,
podjele kompetencija izmeu organa drutava, operacije s temeljnim kapitalom itd.) te moi
usporediti razlike i slinosti izmeu istih
4. poznavati temeljne oblike gospodarskog povezivanja drutava, pri kojima drutva ostaju
pravno samostalna kao i poznavati oblike i temeljne znaajke pojedinih statusnih promjena
trgovakih drutava
5. poznavati temeljne znaake steajnog postupka (pretpostavke za otvaranje, organe, tijek,
pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, pobijanje radnji steajnog dunika itd.)
6. Pripremiti temeljne akte i odluke organa pojedinih trgovakih drutava za upis u sudski
registar.

Cilj seminarske nastave je dodatno upoznati studente sa specifinostima prava


drutava. Stoga e studenti razraivati pojedine statusne posebitosti drutava osoba i drutava
kapitala. U analizi e se koristiti i sudskom praksom.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Gesellschaftsrecht (svi pravni fakulteti njemakog govornog podruja), Company Law (svi
pravni fakulteti engleskog govornog podruja), Droit des socits (svi pravni fakulteti
francuskog govornog podruja), Diritto delle societa (svi pravni fakulteti talijanskog
govornog podruja)

Sadraj predmeta:

I. Uvod u pravo drutava: 1. Pojam i predmet prava drutava, 2. Povijest prava


drutava, 3. Pravna vrela prava drutava, 4. Europsko pravo drutava.
II. Pojam i vrste subjekata prava drutava: 1. Pojam trgovakog drutva, 2.
Podjela trgovakih drutava, 3. Pravna osobnost drutva, 4. Preddrutvo, 5.
Trgovac pojedinac.
III. Opi dio Zakona o trgovakim drutvima: 1. Odgovornost za obveze drutva,
2. Tvrtka drutva, 3. Predmet poslovanja drutva, 4. Sjedite drutva, 5.
Podrunica, 6. Zastupanje drutva.
IV. Sudski registar: 1. Pojam i naela sudskog registra, 2. Subjekti i podaci koji
se upisuju u sudski registar, 3. Postupak upisa u sudski registar, 4. Vrste
upisa u sudski registar.
V. Drutva osoba: 1. Javno trgovako drutvo, 2. Komanditno drutvo; 3.
Gospodarsko interesno udruenje, 4. Tajno drutvo.
VI. Drutva kapitala: 1. Dioniko drutvo, 2. Drutvo s ogranienom
odgovornou.
VII. Povezana drutva: 1. Pojam i vrste, 2. Ovlasti i odgovornost u sluaju
ovisnosti drutva, 3. Prikljuena drutva, 4. Poduzetniki ugovori
VIII. Pripajanje, spajanje i podjela drutava: 1. Pojam i vrste, 2. Postupak, 3.
Zatita vjerovnika i lanova trgovakih drutava.
IX. Preoblikovanje drutava: 1. Pojam i vrste, 2. Postupak, 3. Zatita vjerovnika
i lanova trgovakih drutava.
X. Steaj: 1. Pojam i naela steaja, 3. Tijela steajnog postupka, 4. Steajni
razlozi, 5. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, 5. Tijek steajnog
postupka, 6. Upravljanje steajnom masom i unovenje steajne mase, 7.
Namirenje steajnih vjerovnika, 6. Pobijanje pravnih radnji dunika, 7.
Zakljuenje steajnog postupka, 8. Izluni i razluni steajni vjerovnici, 9.
Steajni plan.

Pristup uenju i pouavanju u predmetu:

Na nastavi se obrauje gradivo prema tematskim cjelinama i nastavnim jedinicama iz sadraja


predmeta. Student mora na nastavu doi pripremljen i prouiti gradivo koje se obrauje.
Takoer, student je duan i aktivno sudjelovati na nastavi, gdje se podupire rasprava i
zajednika analiza odreenih dijelova gradiva

Nain izvoenja nastave:

Nastava se izvodi u VIII., ljetnom semestru, ukupno 5 sati predavanja + 1 sat vjebi tjedno.

Obveze studenata/studentica i njihovo vrednovanje:

Student/studentica obvezan je biti nazoan na nastavi.


Student/studentica sudjeluje u nastavi, odgovora na postavljena pitanja, rjeava praktine
zadatke, i/ili izlae dijelove gradiva prema mogunostima organiziranja nastave i prema
zahtjevima nastavnika.
Znanje studenata kontinuirano se provjerava tijekom semestra. Studenti polau dva pisana
kolokvija iz sljedeih cjelina:

- prvi kolokvij iz gradiva: I. V.: Uvod u pravo drutava, Pojam i vrste


subjekata prava drutava, Opi dio Zakona o trgovakim drutvima, Sudski
registar i Drutva osoba.

-drugi kolokvij iz gradiva: VI: drutva kapitala: dioniko drutvo i drutvo s ogranienom
odgovornou.
Student/studentica mora pristupiti zavrnom, odnosno, popravnom ispitu.

Zavrni ispit je pismeni, te obuhvaa pitanja iz ispitnih cjelina VII X.: Povezana
drutva, Pripajanje, spajanje i podjela drutava, Preoblikovanje drutava i
Steaj.
Popravni kolokvij:

Student/studentica koji iz opravdanih razloga ne pristupi jednom kolokviju ili ga nije uspjeno
poloio moe pristupiti popravnom kolokviju, gdje bira da li e pisati popravni kolokvij iz 1.
ili iz 2. kolokvija. Pri tome moe i kombinirati cjeline iz 1. i iz 2. kolokvija, a moe pisati i
samo jednu cjelinu.
Studenta obvezuje uspjeh iz popravnog kolokvija, bez obzira da li je bolji uspjeh ostvario na
prijanjem kolokviju kojeg popravlja na popravnom kolokviju.
Popravni kolokvij se pie u zadnjem tjednu nastave.

AKTIVNOST ECTS AKTIVNOST METODA BODOVI


STUDENATA PROCJENJIVANJA (postotak)
min max
Pohaanje 1 Nazonost vea od Evidencija prisutnosti 3% 5%
nastave 50%
1. kolokvij 2 Pisani kolokvij Toni odgovori 22% 30%
2. kolokvij 2 Pisani kolokvij Toni odgovori 25% 35%
Ukupno 50% 70%
Zavrni ispit 3 Pismeni ispit Toni odgovori 15% 30%
UKUPNO 8 65% 100%

Vrednovanje obveza studenata/studentica:

Za svaku aktivnost studentu pripadaju bodovi. Za osvajanje minimalnih bodova u gornjoj


tablici, potrebno je ispuniti uvjete kako su predvieni ovim DINP-om.

Pohaanje nastave
Nazonost na nastavi evidentira se te nosi 3 do 5% bodova. 5% bodova se moe dobiti za
nazonost koja je vea od 70% na nastavi i vea od 70% na vjebama. 4% bodova se moe
dobiti za nazonost koja je vea od 60% na nastavi i vea od 60% na vjebama. 3% bodova se
moe dobiti za nazonost koja je vea od 50% na nastavi i vea od 50% na vjebama

Kolokviji
Student je obvezan polagati dva pisana kolokvija. Kolokvij se sastoji od kraih pitanja
(poznavanje definicije, nabrajanja obiljeja nekog instituta, zaokruivanje tonih odgovora pri
emu je mogu vei broj tonih odgovora i sl.) Da bi kolokvij bio pozitivno ocijenjen,
student/studentica je obvezna ostvariti najmanje 50% tonih odgovora na razini cijelog
kolokvija. S obzirom da su na svakom kolokviju zastupljene dvije ispitne cjeline, za prolaz
kolokvija potrebno je, osim postizanja 50% tonih odgovora u odnosu na sva postavljena
pitanja (apsolutni prag) i tono odgovoriti na pitanja unutar svake cjeline, pri emu se za
ostvarenje polovice tonih odgovora tolerira odstupanje od 10% (odnos 60/40 ili odnos 40/60)

Primjer 1:

Ako se kolokvij sastoji od 30 pitanja od kojih se 15 odnosi na jednu ispitnu cjelinu a 15 na


drugu, student mora u jednoj od cjelina imati minimalno 6 tonih odgovora da bi zbrojeno sa
rezultatima druge cjeline ostvario 50% tonih odgovora na razini kolokvija (kombinacija 6+9,
ili 7+8, odnosno 9+6 ili 8+7).
Primjer 2:

Ako se kolokvij sastoji od 35 pitanja (jedna cjelina 17, druga 18) student mora ostvariti u
cjelini od 17 pitanja, barem 7 tonih odgovora da bi zbrojeno s rezultatima druge cjeline
ostvario ukupan broj bodova koji ne smije biti manji od 17 (mogue kombinacije: 7+10, 8+9)

Ukupno na razini svakog kolokvija koji ima 30 pitanja student mora imati 15 tonih
odgovora.

Ukupno na razini kolokvija koji ima 35 pitanja student mora imati 17 tonih odgovora.

Student koji ne ostvari 15, odnosno 17 tonih odgovora po kolokviju upuuje se na


popravljanje kolokvija i za isti ne ostvaruje nikakav postotak.

Iznimno, ukoliko student ostvari na oba kolokvija pozitivan rezultat za jednu ispitnu
cjelinu, ali ne udovolji zahtjevima minimuma druge ispitne cjeline, taj student moe na
popravnom kolokviju popravljati rezultate onih dviju ispitnih cjelina, za koje nije ostvario
navedeni minimum, neovisno o tome kako su one kombinirane na kolokviju ali pri tom ne
moe popravljati vie od dvije ispitne cjeline (npr. popravlja Drutva osoba i Dioniko
drutvo, iako se te dvije cjeline polau u dva razliita kolokvija. U potonjem sluaju Opi dio
i Drutvo s ogranienom odgovornou nije mogue popravljati).

Zavrni ispit
Student/studentica mora tijekom nastave skupiti najmanje 50% bodova da bi pristupio
zavrnom ispitu. Zavrni ispit je pismeni.

Pismeni dio ispita obuhvaa gradivo iz ispitne cjeline VII X.: Povezana drutva,
Pripajanje, spajanje i podjela drutava, Preoblikovanje drutava i Steaj.

Na zavrnom ispitu student moe ostvariti najvie 30% bodova, a za uspjeno je polaganje
zavrnog ispita potrebno ostvariti najmanje 50% rezultata, odnosno, 15% bodova.

Redoviti ispitni rokovi su u lipnju. Student koji dva puta padne ili ne izae na ispit u
redovitom ispitnom roku u lipnju ima pravo jo jednom pristupiti ispitu u rujnu ili u drugom
izvanrednom roku, prema studijskom programu. Ako ni tada ne poloi ispit, upisuje predmet
jo jedanput, i ako ni u iduoj ak. god. ne poloi ispit, gubi pravo nastavka studiranja.

Konana ocjena daje se na temelju apsolutnog sustava ocjenjivanja, predvienog Pravilnikom


o studijima Sveuilita u Rijeci, kako slijedi:

A 90 - 100% bodova
B 80 - 89,9% bodova
C 70 79,9% bodova
D 60 69,9% bodova
E 50 59,9% bodova

Popravni ispit
Student/studentica koji skupi izmeu 40 i 49% bodova tijekom nastave svrstava se u
kategoriju FX i moe pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu moe ostvariti najvie
10% bodova. Popravni ispit je uspjeno poloen ako student/studentica ostvari vie od 50%
rezultata. Student/studentica koji poloi popravni ispit dobiva ocjenu E bez obzira na
ostvareni uspjeh na popravnom ispitu i ukupni zbroj bodova.
Popravni ispiti obuhvaa cjelokupno gradivo prava drutava, te se ravna po istim pravilima
kao i zavrni ispit.
Popravni ispit je pismeni.
Student ima pravo tri puta pristupiti popravnom ispitu. Popravni ispit odrava se u istim
terminima kao i zavrni.

Zavrna ocjena

Zavrna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenih na
zavrnom ispitu. Konana ocjena daje se na temelju izraene rang liste studenata koji su
pristupili zavrnom ispitu prema ostvarenim rezultatima temeljem distribucije u skladu s l.
43. Pravilnika o studiju.
Student/studentica koji skupi 39% i manje bodova tijekom nastave nije zadovoljio na
predmetu, ocjenjuje se ocjenom F i mora ponovno upisati predmet.

Literatura
Obvezna literatura za kolokvije i zavrni ispit

1. Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08,


137/09, 125/11, 111/12, 68/13 i 110/15.
2. Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10,
90/11, 148/13, 93/14 i 110/15.

3. Steajni zakon, NN 71/15

4. Barbi, Jaka, Opi dio, Organizator, Zagreb, 2008., Knjiga prva, Tree, izmijenjeno
izdanje

5. Barbi, Jaka, Drutva kapitala, Organizator, Zagreb, 2013., Knjiga druga, Svezak I. -
Dioniko drutvo - esto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

6. Barbi, Jaka, Drutva kapitala, Organizator, Zagreb, 2013., Knjiga druga, Svezak II. -
Drutvo s ogranienom odgovornou, Drutvo za uzajamno osiguranje, Kreditna
unija, Europsko drutvo (Societas Europaea) - esto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

7. Barbi, Jaka, Drutva osoba, Organizator, Zagreb, 2002., Knjiga trea.

Dopunska literatura:

1. GORENC, V. et al., Komentar Zakona o trgovakim drutvima, RRIF-plus, Zagreb 2008.


2. PETROVI, S., Osnove prava drutava, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb 2008.
3. HORAK, H., MLIKOTIN-TOMI, D., Trgovako pravo drutva, kolska knjiga,
Zagreb 2009.
DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Seminar
Seminar iz predmeta izvodi se kao poseban predmet za studente koji ga izaberu, posebno se
vrednuje i nosi 3 ECTS kreditnih bodova. Seminar se izvodi u osmom semestru (ljetni
semestar), 2 sata tjedno.

Na seminaru se obrauju pojedine teme prema interesu studenata i u dogovoru s nastavnikom.


Seminarist je obvezan biti nazoan na seminarskoj nastavi na najmanje 70% sati odrane
nastave, odnosno moe izostati najvie 3 puta.
Seminarist na seminarskoj nastavi odgovara na postavljena pitanja, sudjeluje u raspravi i
usmeno izlae na zadanu temu.
Seminarist koji ne ostvari dovoljan broj dolazaka na nastavu, te ne izloi usmeno zadanu
temu, nije zadovoljio na predmetu.

Istraivaki seminar

Popis tema istraivakog seminara, rokovi za preuzimanje tema i za ispravak seminarskog


rada, kao i nain izrade istraivakog seminara naznaeni su u obavijesti na repozitoriju
predmeta Pravo drutava.

Akademska estitost

Studenti su duni pridravati se Statuta i drugih opih akata Fakulteta i Sveuilita u Rijeci,
ispunjavati akademske obveze, pristojno se odnositi spram svojih kolega, nastavnika i drugih
zaposlenika Fakulteta, uvati imovinu Fakulteta te uvati i promicati njegov ugled.
Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata propisani su stegovni prijestupi, stegovne
mjere, uvjeti i nain provoenja stegovnog postupka te sastav i nain rada Stegovnog
povjerenstva. Vidi:
http://www.pravri.hr/hr/opcenito/statut/studenti.htm
http://www.pravri.hr/hr/opcenito/statut/stegovna.pdf .

Kontaktiranje s nastavnicima
Kontakt je mogue ostvariti na predavanjima i u vrijeme konzultacija. Termini za konzultacije
objavljeni su na oglasnoj ploi i na web stranicama fakulteta
http://www.pravri.hr/web-science/