You are on page 1of 111

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I

INFRASTRUKTURE
512

Na temelju lanka 42. i lanka 244. stavka 2. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda
(Narodne novine, br. 109/07 i 132/07) ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi

TEHNIKA PRAVILA
ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PLOVILA UNUTARNJE
PLOVIDBE

Poglavlje 1
OPE ODREDBE

lanak 1.

U ovim Tehnikim pravilima za certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu


Pravila) koristit e se sljedei pojmovi:

1. plovilo: brod ili plutajua naprava;

2. brod: brod unutarnje plovidbe ili morski brod;

3. brod unutarnje plovidbe: brod namijenjen iskljuivo ili preteno za plovidbu unutarnjim
plovnim putovima

4. morski brod: brod namijenjen za plovidbu morem;

5. motorni brod: teretni brod ili tanker, s vlastitim porivom;

6. motorni tanker: brod namijenjen za prijevoz tekuih tereta u ugraenim tankovima i


sagraen za plovidbu s vlastitim porivom;

7. motorni teretni brod: brod, osim motornog tankera, namijenjen za prijevoz tereta i
sagraen za plovidbu s vlastitim porivom;

8. (ostavljeno prazno)

9. teglja: brod posebno sagraen za funkciju tegljenja;

10. gura: brod posebno sagraen za poriv potiskivanog sastava;

11. teglenica: teretna teglenica (za suhi ili opi teret) ili tanker teglenica;
12. tanker teglenica: brod namijenjen za prijevoz tekuih tereta u ugraenim tankovima i
sagraen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za
samostalno ogranieno manevriranje;

13. teretna teglenica: za suhi teret: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tekuih,
opremljen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim samo za
ogranieno manevriranje;

14. potisnica: tanker-bara, bara ili brodska bara;

15. tanker-bara: brod namijenjen za prijevoz tekuih tereta u ugraenim tankovima,


sagraen ili adaptiran za potiskivanje, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim
za samostalno ogranieno manevriranje;

16. bara: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tekuih, sagraen ili adaptiran za
potiskivanje, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim samo za ogranieno
manevriranje;

17. brodska bara: potisnica sagraena za prijevoz morskim brodom i za plovidbu na


unutarnjim vodnim putovima;

18. putniki brod: putniki ili izletniki brod sagraen i opremljen za prihvat vie od 12
putnika;

19. putniki jedrenjak: putniki brod sagraen i opremljen za dodatni poriv jednima;

20. izletniki brod: putniki brod bez kabina;

21. putniki brod: putniki brod s kabinama;

22. brzi brod: brod s vlastitim porivom koji postie brzinu preko 40 km/h u mirnoj vodi;

23. plutajua naprava: plutajua konstrukcija opremljena radnim ureajem, kao na pr.
dizalica, jarualo, elevator;

24. radno plovilo: plovilo sagraeno i opremljeno za upotrebu na gradilitima, kao na pr.
blatnjaa, hoper bara i sl.

25. rekreacijsko plovilo: brod, osim putnikog, namijenjen za sport i razonodu;

26. brodski amac: amac (na brodu) za prijevoz, spaavanje, ienje i druge radne
funkcije;

27. plutajui objekt: svaka plutajua konstrukcija koja nije namijenjena plovidbi, kao na pr.
bazen, pristan, lukobran ili kuica na vodi;

28. plutajue tijelo: svaka splav ili druga konstrukcija sposobna za plovidbu, a koja nije
brod niti plovea naprava;

29. konvoj: potiskivani, boni ili tegljeni sastav;


30. sastav: nain na koji je konvoj sastavljen;

31. vrsti konvoj: potiskivani ili boni sastav;

32. potiskivani konvoj: vrsti sastav brodova od kojih je najmanje jedan postavljen ispred
potiskivaa koji daje poriv konvoju; konvoj sastavljen od potiskivaa i potisnica koji su tako
povezani da ine vrsti konvoj;

33. boni sastav: vrsti sastav brodova povezanih bokovima, od kojih niti jedan nije
postavljen ispred broda koji daje poriv konvoju;

34. tegljeni sastav: sastav od jednog ili vie brodova, ploveih naprava ili plutajuih tijela,
koje tegli jedan brod s vlastitim porivom i koji ini dio tog konvoja;

35. strojarnica: prostor u kojem su smjeteni porivni strojevi;

36. pomona strojarnica: prostor u kojem su smjeteni pomoni strojevi s unutarnjim


izgaranjem;

37. kotlovnica: prostor u kojem je smjetena oprema za proizvodnju pare ili tople tekuine,
s loenjem na tekua goriva;

38. nadgrae: vodonepropusna i vrsta kontinuirana struktura na palubi;

39. kormilarica: prostor u kojem su smjeteni svi ureaji za upravljanje i nadzor rada
brodskih sustava i broda u cjelini;

40. nastambe: prostori za smjeta posade broda, ukljuujui kuhinje, spreme, sanitarne
prostore, praonice, predulaze i hodnike;

41. putniki prostori: povrine i prostori namijenjeni putnicima, kao to su saloni, uredi,
duani, frizerski saloni, suionice, praonice, saune, toaleti, kupatila, prolazi i stubita;

42. kontrolna kabina: kormilarnica, ili prostor u kojem su smjeteni elektrini izvori u
nudi ili njihovi dijelovi, ili prostor sa stalnim deurstvom posade i sa alarmima koji
dojavljuju poar i iz kojih se upravlja protuprodornim i protupoarnim vratima;

43. grotlo stubita: (vertikalni) prostor stubita ili lifta;

44. salon: prostor za odmor ili putniki prostor. Na putnikim brodovima kuhinje se ne
smatraju salonima;

45. kuhinja: prostor sa tednjakom ili slinim ureajem za kuhanje;

46. sprema: prostor za skladitenje zapaljivih tekuina ili prostor za spremanje namirnica,
povrine vee od 4 m2;

47. skladite: prostor u trupu omeen poprenim pregradama, pokriven poklopcima grotala
i namijenjen za prijem pakiranog ili rasutog tereta ili za smjetaj ne strukturnih tankova;
48. ugraeni tank: tank privren za trup broda, izveden ili kao strukturni (stijene tanka
ine strukturu trupa broda) ili ne strukturni tank (stijene tanka nisu i struktura trupa broda);

49. radni prostor: prostor na kojem posada obnaa svoje dunosti, ukljuujui prolaze,
dizalice i brodske amce;

50. prolaz: povrina namijenjena prolazu osoba i stvari;

51. sigurna povrina: povrina unutar vertikalne ravnine udaljene od boka broda za 1/5
irine vodne linije maksimalnog gaza;

52. sabirni prostori: posebno zatieni prostori na brodu u koje se putnici sakupljaju u
sluaju opasnosti;

53. prostori za evakuaciju: dijelovi sabirnih prostora broda iz kojih se ostvaruje evakuacija
osoba;

54. ravnina maksimalnog gaza: vodna linija maksimalnog gaza, za kojeg je brodu
potvrena sposobnost plovidbe;

55. razmak sigurnosti: vertikalna udaljenost izmeu vodne linije maksimalnog gaza i
paralelne ravnine koja prolazi tokom iznad koje se brod ne smatra vodonepropusnim;

56. preostali razmak sigurnosti: vertikalna udaljenost izmeu vodne linije nagnutog broda i
paralelne ravnine koja prolazi tokom, na boku na koji je brod nagnut, iznad koje se brod ne
smatra nepropusnim;

57. nadvoe (F): vertikalna udaljenost od ravnine maksimalnog gaza do ruba razme ili do
toke u kojoj se spajaju linije boka i palube, na najniem dijelu razme odnosno palube;

58. preostalo nadvoe: vertikalna udaljenost od ravnine maksimalnog gaza nagnutog broda
do ruba razme ili do toke u kojoj se spajaju linije boka i palube, na najniem dijelu razme
odnosno palube, na boku na koji se brod nagnuo;

59. granina linija: zamiljena linija povuena na oplati boka ne manje od 10 cm ispod
pregradne palube i ne manje od 10 cm ispod najnie toke na oplati boka iznad koje brod nije
vodonepropustan. Ako nema pregradne palube, linija je povuena najmanje 10 cm ispod donje
toke iznad koje oplata boka nije vodonepropusna.

60. istisnina: uronjeni volumen broda, u m3;

61. deplasman (?): ukupna teina broda, ukljuujui teret, u t;

62. blok koeficijent (CB): omjer istisnine i umnoka duljine na vodnoj liniji (Lwl), irine na
vodnoj liniji (Bwl) i gaza do te vodne linije (T);

63. lateralna povrina: lateralna povrina broda iznad vodne linije, u m2;

64. pregradna paluba: paluba do koje se proteu vodonepropusne pregrade i do koje se


mjeri nadvoe;
65. pregrada: stijena odreene visine, u pravilu vertikalna, koja vodonepropusno
pregrauje brod izmeu dna i bokova ili drugih pregrada;

66. poprena pregrada: pregrada koja se protee od jednog do drugog boka broda;

67. stijena: povrina koja dijeli neki prostor, u pravilu vertikalna;

68. pregradna stijena: vodopropusna stijena;

69. duljina (L): najvea duljina trupa broda, u m, ne raunajui kormilo niti tangun;

70. duljina preko svega (Loa): najvea duljina broda, u m, ukljuujui sve fiksne naprave
kao to su dijelovi kormilarskog ureaja i kormila ili porivnog sustava i sl.;

71. duljina vodne linije (Lwl): duljina trupa u m, mjerena na vodnoj liniji maksimalnog
gaza;

72. irina (B): najvea irina trupa, u m, mjerena na vanjskom licu oplate boka (iskljuujui
bone kotae, bokobran i sl.);

73. irina najvea (Bm): najvea irina broda, u m, ukljuujui sve fiksne dijelove kao to
su boni kotai, bokobrani i sl.;

74. irina vodne linije (Bwl): irina trupa, u m, mjerena na vanjskom licu oplate boka na
vodnoj liniji maksimalnog gaza;

75. visina (H): najmanja vertikalni razmak, u m, od najdonje toke trupa ili kobilice do
najnie toke palube na boku;

76. gaz (T): vertikalna udaljenost, u m, od najdonje toke trupa ili kobilice do vodne linije
maksimalnog gaza;

77. pramana okomica: vertikalna linija kroz presjecite sredinje konture trupa na pramcu
i vodne linije maksimalnog gaza;

78. slobodna irina na boku: razmak od vanjske vertikalne ravnine najvee irine uzdune
pranice do unutarnje vertikalne ravnine najvee irine ograde ili nogobrana, na boku palube;

79. kormilarski ureaj: sva oprema potrebna za kormilarenje brodom, takva da osigura
manevarska svojstva opisana u Poglavlju 5;

80. kormilo: kormilo ili kormila, sa strukom, ukljuujui kvadrant i elemente za spajanje s
kormilarskim strojem;

81. kormilarski stroj: dio kormilarskog ureaja koji zakree kormilo;

82. pogonska jedinica: pogon kormilarskog stroja, od pokretaa (izvora snage) do


kormilarskog stroja;
83. pokreta (izvor snage): izvor snage za pogonsku jedinicu i kormilarski stroj, iz brodske
mree, baterija ili motora s unutarnjim izgaranjem;

84. kontrola kormila: komponente i strujni krugovi za upravljanje mehaniki pogonjenim


kormilom;

85. pogonska jedinica kormilarskog ureaja: upravljaki sklop za upravljanje pogonom i


izvorom snage kormilarskog ureaja

86. runi pogon: sustav kojim se runim okretanjem kormilarskog toka i mehanikom
transmisijom zakree kormilo, bez dodatnog izvora snage;

87. runo hidraulini pogon: runi pogon koji zakree kormilo potpomognut
hidraulinom transmisijom;

88. regulator otklona: ureaj koji automatski postavlja i odrava zadani otklon broda
prema unaprijed odabranim vrijednostima;

89. kormilarnica projektirana za navigaciju koritenjem radara za jednu osobu:


kormilarnica opremljena tako da brodom, u reimu navigacije radarom, moe upravljati jedna
osoba;

90. vodonepropustan: dio strukture ili ureaj, tako izveden da potpuno onemoguava prolaz
ili prodiranje vode;

91. otporan na prskanje i vodonepropustan: dio strukture ili ureaj, tako izveden da, u
normalnim okolnostima, omoguava samo zanemarivi prolaz ili prodor vode;

92. plinotjesan: dio strukture ili ureaj, tako izveden da potpuno onemoguava prolaz ili
prodiranje plina ili para;

93. negoriv: tvar koja niti gori niti stvara zapaljive pare u koliini da bi bile samozapaljive,
dok se grije do priblino 750 oC;

94. vatro-usporavajui: (sa svojstvom sporog irenja plamena) materijali koji se razmjerno
dobro opiru irenju plamena po povrini u skladu s ispitnim postupkom navedenim u
poglavlju 15.11(1)(c);

95. vatro-otporni: svojstvo strukturnih dijelova ili ureaja koji su potvreni ispitnim
postupkom navedenim u poglavlju 15.11(1)(d);

96. Kodeks za naine protupoarnog ispitivanja: meunarodni kodeks za primjenu naina


protupoarnog ispitivanja usvojen na Komitetu za pomorsku sigurnost Rezolucijom MSC
61(67) od organizacije IMO;

97. priznato klasifikacijsko drutvo; klasifikacijsko drutvo priznato u skladu s kriterijima i


postupcima opisanim u Pravilniku o tehnikom nadzornom tijelu za certifikaciju plovila u
unutarnjoj plovidbi;
98. radarski ureaj: elektronsko pomagalo za navigaciju koje detektira i pokazuje okolinu i
promet;

99. Inland ECDIS: meunarodni sustav prikaza elektronike navigacijske karte i


pridruenih informacija za plovidbu unutarnjim vodama koje prikazuju izabrane informacije s
elektronike navigacijske karte i prema izboru informacije s drugih detektora na plovilu.

100. Inland ECDIS ureaj: ureaj za prikaz elektronike navigacijske karte na unutarnjim
vodama koji moe raditi u informatikom i navigacijskom nainu rada.

101. informatiki nain rada: koritenje Inland ECDIS ureaja u svrhu dobivanja
informacija, bez preklapanja radarske slike

102. informatiki nain rada: koritenje Inland ECDIS ureaja za navigaciju s


preklopljenom radarskom slikom

103. brodsko osoblje: sve zaposleno osoblje na putnikom brodu, koje nije posada;

104. osobe ograniene pokretljivosti: osobe koje imaju odreene probleme u javnom
prijevozu, kao to su starije i hendikepirane osobe, osobe u invalidskim kolicima, trudnice i
osobe s malom djecom;

105. Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu: svjedodba izdana brodu unutarnje


plovidbe od strane nadlene institucije kojom se potvruje sukladnost s tehnikim zahtjevima
ovih Pravila.

lanak 2.

Privremeni zahtjevi

Privremeni zahtjevi mogu biti prihvaeni, u skladu s postupkom prema lanku 7. ovih Pravila,
kada je to potrebno zbog hitnosti, a u svrhu prilagodbe tehnikom napretku prijevoza
unutarnjim plovnim putovima da bi se izbjegla odstupanja od odredbi ovih Pravila prije
oekivanih amandmana na istu, ili u svrhu probe. Zahtjevi trebaju biti objavljeni i trebaju
vaiti najvie tri godine. Zahtjevi trebaju stupiti na snagu u isto vrijeme i trebaju biti opozvani
pod istim uvjetima.

lanak 3.

Administrativne upute

U svrhu olakavanja i ujednaavanja implementacije ovih Pravila, mogu se usvojiti pratee


administrativne instrukcije za inspekciju.

Poglavlje 2
POSTUPAK

lanak 4.

Nadzorna tijela
1. Zemlje lanice moraju osnovati nadzorna tijela.

2. Nadzorna tijela trebaju imati voditelja i eksperte.

Meu ekspertima nadzornog tijela svakako trebaju biti:

(a) slubena osoba administracije nadlena za unutarnju plovidbu;

(b) ekspert za projektiranje brodova unutarnje plovidbe i njihovih motora;

(c) ekspert za nautiku, s navigacijskim certifikatom.

3. Voditelj i eksperti trebaju biti imenovani od organa zemlje lanice u kojoj je nadzorno tijelo
osnovano. Preuzimanjem svojih dunosti, voditelj i eksperti e potpisati izjavu da e ih
provoditi potpuno neovisno. Slubene osobe u nadzornom tijelu ne trebaju potpisivati ovakvu
izjavu.

4. Nadzornom tijelu mogu asistirati specijalisti, u skladu s primjenjivim odredbama zemlje


lanice.

lanak 5.

Zahtjev za pregled

1. Postupak podnoenja zahtjeva za pregled i odreivanje mjesta i termina pregleda u


nadlenosti je tijela koje izdaje Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu. Nadleno tijelo
odreuje koji se dokumenti moraju podnijeti. Postupak treba biti tako formuliran da omogui
provoenje pregleda u razumnom roku nakon podnoenja zahtjeva.

2. Vlasnik ili predstavnik vlasnika plovila koje nije predmet ovih Pravila, moe traiti
izdavanje Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu. Ovakav zahtjev e biti prihvaen ako
plovilo udovoljava odredbama ovih Pravila.

lanak 6.

Priprema broda za pregled

1. Vlasnik ili njegov predstavnik pokazat e brod bez tereta, oien i opremljen. Osigurat e
svaku potrebnu pomo tijekom pregleda, kao to su odgovarajui amac i osoblje, te
osloboditi pristup do svih dijelova trupa koji inae nisu neposredno vidljivi.

2. Nadzorno tijelo e na prvom pregledu zahtijevati pregled na suhom. Pregled na suhom


moe se izostaviti ako postoji svjedodba o klasi ili svjedodba odobrenog klasifikacijskog
drutva o sukladnosti konstrukcije njegovim pravilima ili ako postoji potvrda nadzornog tijela
o pregledu na suhom obavljenom u drugu svrhu. Kada se radi o periodinom pregledu,
nadzorno tijelo moe zahtijevati pregled na suhom. Nadleno tijelo e provoditi probni rad
tijekom prvog pregleda motornog broda ili sastava i kad su na brodskim sustavima poriva ili
kormilarenja izvedene vee izmjene.
3. Nadzorno tijelo moe traiti dodatna ispitivanja i dokumente. Taj uvjet e se primijeniti
takoer i tijekom gradnje broda.

lanak 7.

Privremena Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu

1. Nadleno tijelo moe izdati privremenu Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu:

(a) brodu za plovidbu do odreenog mjesta radi ishoenja Svjedodbe o sposobnosti broda za
plovidbu;

(b) brodu kojem je Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu privremeno oduzeta u nekom
od sluajeva navedenih u lanku 9. ili u lancima 12. i 16. ovih Pravila;

(c) brodu koji eka izdavanje Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu nakon uspjeno
obavljenog pregleda;

(d) brodu koji ne udovoljava svim uvjetima za izdavanje Svjedodbe o sposobnosti broda za
plovidbu;

(e) brodu koji je toliko oteen da vie ne udovoljava uvjetima Svjedodbe o sposobnosti
broda za plovidbu;

(f) ploveoj napravi ili postrojenju kada tijela nadlena za posebne prijevozne operacije izdaju
odobrenje za poseban prijevoz u skladu s propisima nadlenog tijela zemlje lanice, kada je
taj prijevoz predmet Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu;

(g) brodu koji odstupa odredbama Dijela II, u sladu s lankom 16. ovih Pravila

2. Privremena Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu treba biti sastavljena prema


modelu definiranim u Dijelu III Dodatka V, s tim da se sposobnost plovidbe broda, plovee
naprave i plovnog objekta potvruje na prikladan nain. Pri tome trebaju biti ukljueni uvjeti
koje nadleno tijelo dri potrebnim te biti valjana:

(a) u sluaju prema stavku 1(a), (d) do (f), jedno odreeno putovanje mora biti unutar
primjerenog perioda koji nije dulji od mjesec dana;

(b) u sluajevima prema stavku 1(b) i (c), na prikladan period;

(c) u sluajevima iz stavka 1(g), na est mjeseci. Privremena Svjedodba o sposobnosti broda
za plovidbu moe se produljiti na est mjeseci.

lanak 8.

Valjanost Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu

1. Valjanost Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu izdane novosagraenim brodovima


u skladu s odredbama ovih Pravila odredit e nadleno tijelo, u trajanju najvie:
(a) pet godina za putnike brodove

(b) deset godina za sve ostale brodove.

Period valjanosti mora biti upisan u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu.

2. Za brodove naene u eksploataciji prije prvog pregleda, nadleno tijelo e odrediti period
valjanosti Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu za svaki sluaj posebno, u skladu s
naenim stanjem broda na prvom pregledu. Ovaj period valjanosti, meutim, ne smije
prelaziti one navedene u stavku 1.

lanak 9.

Pojedinosti i dodaci Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu

1. Vlasnik broda ili njegov predstavnik obavijestit e nadleno tijelo o svakoj promjeni imena
ili vlasnitva broda, promjeni glavnih izmjera (badarenja) i svakoj promjeni slubenog broja
ili luke pripadnosti, te e dostaviti Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu radi unosa tih
promjena.

2. Svako nadleno tijelo moe dodati bilo koju informaciju ili promjenu u Svjedodbu o
sposobnosti broda za plovidbu.

3. Kada nadleno tijelo doda bilo koji ispravak ili informaciju u Svjedodbu o sposobnosti
broda za plovidbu, ono e o tome obavijestiti nadleno tijelo koje je tu Svjedodbu o
sposobnosti broda za plovidbu izdalo.

lanak 10.

Periodini pregledi

1. Brod e biti podvrgnut periodinim pregledima prije isteka valjanosti Svjedodbe o


sposobnosti broda za plovidbu.

2. Slijedom opravdanog zahtjeva vlasnika ili njegovog predstavnika, nadleno tijelo moe
iznimno i bez pregleda produljiti valjanost Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu na
najvie est mjeseci. Ovo produljenje bit e dokumentirano i dokument se mora drati na
brodu.

3. Nadleno tijelo e ponovno odrediti rok valjanosti svjedodbe, a prema rezultatima


periodinog pregleda. Rok valjanosti bit e upisan u svjedodbu i dat na znanje tijelu koje je
svjedodbu izdalo.

4. U sluaju kada se, umjesto produljenja valjanosti, izdaje nova svjedodba, zamijenjena
svjedodba bit e vraena tijelu koje ju je izdalo.

lanak 11.

Pregled po zahtjevu vlasnika


Vlasnik broda ili njegov predstavnik mogu zatraiti pregled broda u bilo koje vrijeme. Po tom
zahtjevu brod e biti pregledan.

lanak 12.

Trokovi

Vlasnik ili predstavnik vlasnika broda podmirit e sve trokove nastale pregledom broda i
izdavanjem Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu, kako su odreeni cjenikom kojeg
donosi svaka zemlja lanica.

lanak 13.

Informacije

Nadleno tijelo moe prezentirati osobama, koje izraze osnovanu potrebu, sadraj Svjedodbe
o sposobnosti broda za plovidbu, ili im predati izvode ili kopije vaee Svjedodbe o
sposobnosti broda za plovidbu.

lanak 14.

Registar brodskih svjedodbi

1. Nadleno tijelo e odrediti broj Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu koju izdaje.
Ovo tijelo e voditi registar svih brodskih svjedodbi koje je izdalo.

2. Nadleno tijelo e uvati originale ili kopije svih brodskih svjedodbi koje je izdalo i u njih
e unositi sve informacije i izmjene, kao i povlaenje ili zamjenu svjedodbe.

lanak 15.

Slubeni broj

1. Nadleno tijelo koje izdaje Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu, na istu upisuje
slubeni broj dodijeljen brodu od strane nadlenog tijela drave lanice u kojoj je brod
registriran ili u kojoj mu je matina luka. Ako se brodu iz zemlje koja nije lanica Unije eli u
Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu upisati slubeni broj, taj e broj u svjedodbu
unijeti nadleno tijelo koje izdaje Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu.

2. Vlasnik ili ovlateni predstavnik vlasnika broda uputit e nadlenom tijelu zahtjev za
dodjelu slubenog broja. Vlasnik ili ovlateni predstavnik vlasnika broda duan je na brod
postaviti oznaku sa slubenim brojem upisanim u Svjedodbi o sposobnosti broda za
plovidbu, kao i ukloniti tu oznaku kada slubeni broj prestane biti valjan.

lanak 16.

Jednakovrijednost i odstupanja

1. Kada odredbe Dijela II na brodu nalau upotrebu ili postavljanje odreenih materijala,
ureaja ili pojedine opreme, ili primjenu odreenih projektnih pristupa ili postupaka, nadleno
tijelo moe na brodu dozvoliti upotrebu ili postavljanje drukijih materijala, ureaja ili
pojedine opreme ili primjenu drukijih projektnih pristupa ili postupaka kada je to, u skladu s
postupkom odreenim ovim Pravilima, priznato kao jednakovrijedno.

2. Ako, u skladu s postupkom predvienim sukladno Pravilima, Odbor ne odobri


jednakovrijednost, kako je predvieno stavkom 1, nadleno tijelo moe izdati privremenu
Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu. U tom sluaju nadleno tijelo e u roku od
mjesec dana od dana izdavanja privremene svjedodbe izvijestiti Odbor, sukladno lanku 7,
navodei ime i slubeni broj broda, prirodu odstupanja i zemlju u kojoj je brod registriran ili u
kojoj mu je matina luka.

3. U skladu s predvienim postupkom, nadleno tijelo moe, temeljem preporuka Odbora,


izdati Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu za potrebe pokusne plovidbe i na
ogranieni rok valjanosti odreenom brodu, ukljuujui nove tehnike specifikacije koje
odstupaju od zahtjeva i koje nude jednakovrijednu sigurnost.

4. Jednakovrijednosti i odstupanja navedene u stavku 1 i 3 bit e unijete u Svjedodbu o


sposobnosti broda za plovidbu, i o tome e biti obavijetena Komisija.

Poglavlje 3
BRODOGRA?EVNI ZAHTJEVI

lanak 17.

Osnovni zahtjevi

Brod treba biti sagraen u skladu s dobrom brodograevnom praksom.

lanak 18.

vrstoa i stabilitet

1. Trup mora imati takvu vrstou da moe podnijeti sva naprezanja kojima je podvrgnut u
uobiajenim uvjetima.

(a) U sluajevima novogradnji ili veih preinaka koje su utjecale na vrstou broda,
zadovoljavajua vrstoa mora se dokazati proraunom. Ovaj proraun nije potreban ako se
podnosi certifikat klase ili potvrda odobrenog klasifikacijskog drutva.

(b) Kada se zahtjeva pregled u skladu s lankom 10, debljine oplate dna, uzvoja i bokova
moraju se provjeriti prema sljedeim uvjetima:

Za brodove s elinom oplatom, minimalna debljina tmin daje se najveom od veliina prema
formulama:

1. za brodove dulje od 40 m:

tmin = f b c (2,3 + 0,04 L (mm);

za brodove duljine do 40 m:
tmin = f b c (1,5 + 0,06 L (mm),

ali nikako ne manje od 3,0 mm.

2.

tmin = 0,005 a (mm).

gdje je:

a = razmak rebara (mm)

f = faktor razmaka rebara

za a 500 mm:

f=1

za a > 500 mm:

f = 1 + 0,0013 (a 500)

b = faktor poloaja oploenja

za oplatu dna i bokova:

b = 1,0

za oplatu uzvoja:

b = 1,25

Za izraun minimalne debljine oplate boka, moe se uzeti:

f = 1.

Oplata uzvoja ni u kom sluaju ne smije biti tanja od oplate dna niti od oplate boka.

c = faktor konstrukcije trupa

Za brodove s dvodnom i bonim komorama, kada su uzdune pregrade bonih komora u


ravnini s uzdunim pranicama:

c = 0,95;

a za sve ostale tipove konstrukcije:

c = 1,0
(c) Kod trupova uzdune gradnje te s dvodnom i bonim komorama prihvaa se i manja
debljina oploenja od one izraunate po (b), ako je istu odobrilo priznato klasifikacijsko
drutvo.

Oplata dna, uzvoja i boka mora se obnoviti ako su njene debljine manje od ovdje
prihvatljivih.

Minimalne izraunate veliine su granini iznosi za normalno ujednaeno troenje, uz uvjete


da se koristi brodograevni elik, da su rebra, rebrenice i glavni uzduni i popreni elementi
strukture u dobrom stanju te da na trupu nema nikakvih znakova preoptereenja glede
uzdune vrstoe.

Oploenja, na kojima se debljine nau manjima od proraunskih minimalnih vrijednosti,


moraju se popraviti odnosno zamijeniti. Na manjim povrinama oploenja prihvatljiva su,
meutim, stanjenja oplate do 10% ispod proraunskih minimalnih vrijednosti.

2. Kada se za konstrukciju trupa koristi ne elini materijal, mora se proraunima dokazati da


su uzduna, poprena i lokalna vrstoa najmanje jednake kao da se koristi elini materijal,
pod pretpostavkom da se radi o minimalnim debljinama u skladu s prethodnim stavkom.

Ovi proraunski dokazi mogu se iskljuiti ako se dostavi Potvrda o klasi ili druga
odgovarajua potvrda priznatog klasifikacijskog drutva.

3. Stabilitet broda mora odgovarati namjeni broda.

lanak 19.

Trup

1. Pregrade do palube, ili do razme kad nema palube, moraju biti postavljene na sljedeim
poloajima:

(a) Sudarna pregrada na odgovarajuoj udaljenosti od pramane statve, tako da, u sluaju
naplavljivanja prostora ispred pregrade, brod s teretom zadrava plovnost i preostali razmak
sigurnosti od 100 mm.

U naelu, prethodni uvjet e se smatrati ispunjenim ako je sudarna pregrada postavljena u


podruju 0,04 L i 0,04 L + 2 m, mjereno od pramane okomice (presjek teretne vodne linije i
konture pramane statve).

Ako ta udaljenost prelazi 0,04 L + 2 m, navedeni uvjet plovnosti mora se dokazati


proraunom.

Udaljenost se moe reducitati na 0,03 L + 2 m. U ovom sluaju navedeni uvjet plovnosti mora
se dokazati proraunom uz pretpostavku da e biti naplavljen i prostor iza sudarne pregrade i
svi susjedni prostori.

(b) Pregrada krmenog pika na prikladnoj udaljenosti od krme, ako duljina broda L prelazi 25
m.
2. Nastambe niti oprema potreba za sigurnost ili rad broda ne smiju se smjetati ispred
sudarne pregrade.

Ovaj se zahtjev ne odnosi na sidreni ureaj.

3. Nastambe, strojarnica, kotlovnica i radni prostori koji su dio ovih prostora moraju se od
skladita odijeliti vodonepropusnim pregradama koje se proteu do palube.

4. Nastambe se moraju plinotijesno pregraditi od strojarnice, kotlovnice i skladita i moraju


imati pristup s palube.

Ako ne postoji pristup s palube, mora se izvesti izlaz za nudu koji vodi na palubu.

5. Pregrade navedene u tokama 1 i 3, kao i pregrade navedene u toki 4, ne smiju imati


nikakve otvore.

Iznimno, dozvoljavaju se vrata i prolazi (vratilo, cjevovodi) na pregradi krmenog pika, ako su
konstrukcijski izvedeni tako da nije naruena nepropusnost i vrstoa pregrade.

Vrata na pregradi krmenog pika dozvoljena su samo ako je osiguran nadzor njihovog
otvaranja iz kormilarnice i ako je na njima jasan natpis: Vrata zatvoriti odmah nakon
upotrebe.

6. Usisi i izljevi, kao i na njih prikljueni cjevovodi, moraju biti izvedeni tako da nije mogu
nenamjeran (nekontroliran) ulaz vode u brod.

7. Pramana rebra broda moraju se izvesti tako da sidro, u cijelosti ili bilo kojim dijelom, ne
izviruje izvan plohe oploenja boka.

lanak 20.

Strojarnica, kotlovnica i bunkeri (tankovi)

1. Strojarnica i kotlovnica moraju biti izvedene tako da se opremom koja se tamo nalazi moe
rukovati, odnosno servisirati i odravati je, na lak i siguran nain.

2. Tankovi goriva i ulja za podmazivanje ne smiju imati nijednu zajedniku stijenu, koja je
izvrgnuta hidrostatskom tlaku tekuine u tanku u uvjetima normalne upotrebe, s putniki
prostorima ili nastambama.

3. Pregrade, pokrovi i vrata strojarnice i bunkera moraju biti iz elika ili drugog materijala
odgovarajue negorivosti.

Izolacijski materijali upotrebljeni u strojarnici moraju biti otporni (ili zatieni) na izlaganje
gorivu i njegovim parama.

Svi otvori na stijenama i pokrovima, kao i vrata strojarnice, kotlovnice i prostora tankova,
moraju se moi zatvarati izvan tog prostora. Ureaj za zakljuavanje (zatvaranje) mora biti iz
elika ili drugog materijala odgovarajue negorivosti.
4. U strojarnici, kotlovnici i drugim prostorima u kojima je mogua pojava zapaljivih ili
otrovnih plinova mora biti predvieno odgovarajue ventiliranje.

5. Stubita i ljestve za pristup u strojarnicu, kotlovnicu i bunkere moraju biti ukruene (ne
smiju biti pokretne) i iz elika ili drugog materijala odgovarajue vrstoe i negorivosti.

6. Strojarnica i kotlovnica moraju imati dva izlaza, od kojih jedan moe biti izlaz za nudu.

Drugi izlaz moe se izostaviti:

(a) ako ukupna povrina (prosjena duljina x prosjena irina na razini podnica) strojarnice ili
kotlovnice ne prelazi 35 m2; i

(b) ako udaljenost od svakog mjesta na kojem se izvode operacije upravljanja ili odravanja i
izlaza, ili podnoja stubita izlaza, nije vea od 5 m; i

(c) ako je protupoarni aparat postavljen kod upravljakog mjesta najudaljenijeg od izlaza, i
takoer, u skladu s odstupanjima prema lanku 92. ako ukupna instalirana snaga svih motora
ne prelazi 100 kW.

7. Navii dozovljeni nivo buke u strojarnici je 110 dB(A).

Mjesta mjerenja buke treba odrediti u skladu s kontrolnim mjestima za redovito opsluivanje
strojeva i ureaja u radu.

Poglavlje 4
RAZMAK SIGURNOSTI, NADVO?E I OZNAKE GAZA

lanak 21.

Razmak sigurnosti

1. Razmak sigurnosti mora iznositi najmanje 300 mm.

2. Razmak sigurnosti na brodovima iji otvori se ne mogu zatvoriti nepropusno na prskanje ili
vodonepropusno, kao i na brodovima koji plove bez poklopaca grotala, uveava se tako da
bilo koji od tih otvora nije manje od 500 mm iznad vodne linije maksimalnog gaza.

lanak 22.

Nadvoe

1. Nadvoe brodova s neprekinutom palubom, bez uzvoj palube i nadgraa, mora biti 150
mm.

2. Nadvoe brodova s uzvojem palube i nadgraem rauna se prema sljedeoj formuli:

(mm)
gdje je:

a = koeficijent kojim su obuhvaena sva nadgraa;

v = koeficijent za korekciju utjecaja pramanog uzvoj palube zbog postojanja nadgraa na


pramanoj etvrtini duljine broda L;

a = koeficijent za korekciju utjecaja krmenog uzvoj palube zbog postojanja nadgraa na


krmenoj etvrtini duljine broda L;

Sev = efektivni pramani uzvoj palube, mm;

Sea = efektivni krmeni uzvoj palube, mm

3. Koeficijent a se rauna prema sljedeem izrazu:

gdje je:

lem = stvarna duljina nadgraa u sredini broda u podruju polovine duljine L, m

lev = stvarna duljina nadgraa u pramanoj etvrtini duljine broda L, m

lea = stvarna duljina nadgraa u krmenoj etvrtin iduljine broda L, m

Stvarne duljine nadgraa raunaju se sljedeim izrazima.

gdje je:

l = stvarna duljina nadgraa, m

b = irina nadgraa, m

B1 = irina broda, mjerena na vanjskom licu oplate boka na visini palube, u sredini duljine
nadgraa, m

h = visina nadgraa. Meutim, kada postoje grotla, visina h dobiva se smanjenjem visine
pranice za polovinu visine sigurnosnog razmaka prema lanku 21. stavku 1. i 2. U bilo
kojem sluaju visina h ne moe biti vea od 0,36 m.

Ako su ili manji od 0,6, efektivna duljina nadgraa uzet e se jednaka nuli.

4. Koeficijenti v i a raunaju se sljedeim izrazima:


5. Efektivni krmeni /pramani uzvoj palube raunaju se sljedeim izrazima:

Sev = Sv p

Sea = Sa p

gdje je:

Sv = stvarni pramani uzvoj palube; meutim, Sv se nee uzimati vei od 1000 mm; mm

Sa = stvarni krmeni uzvoj palube; meutim, Sv se nee uzimati vei od 1000 mm; mm

p = koeficijent koji se rauna izrazom:

x = horizontalna udaljenost od maksimalne vrijednosti skoka do toke gdje je vrijednost


skoka

0,25 Sv, odnosno 0,25 Sa (v. sliku).

Koeficijent p, meutim, nee se uzimati veim od 1,0.

6. Ako je vrijednost a ? Sea vea od vrijednosti v ? Sev, vrijednost v ? Sev


uzet e se jednaka vrijednosti a ? Sea.

lanak 23.

Minimalno nadvoe

U smislu redukcija izvedenih prema lanku 22. minimalno nadvoe ne smije bit manje od 0,0
mm.

lanak 24.

Oznake gaza
1. Ravnina maksimalnog gaza bit e odreena tako da se udovolji zahtjevima minimalnog
nadvoa i sigurnosnog razmaka. Meutim, iz razloga sigurnosti, nadzorno tijelo moe odrediti
vee iznose za sigurnosni razmak ili nadvoe. Ravnina maksimalnog gaza svakako se mora
odrediti za Zonu 3.

2. Ravnina maksimalnog gaza mora se oznaiti vidljivim i neizbrisivom oznakama.

3. Oznake gaza za Zonu 3 moraju se sastojati od horizontalnog pravokutnika duljine 300 mm i


visine 40 mm, ija se osnovica podudara s maksimalnim dozvoljenim gazom. Svaka drukija
oznaka gaza mora sadravati ovakav pravokutnik.

4. Brodovi moraju imati barem tri para oznaka gaza, od kojih jedan par mora biti lociran u
sredini, a druga dva para na udaljenosti od priblino jedne estine duljine broda od pramca
odnosno od krme.

Meutim:

(a) kada je brod krai od 40 m, bit e dovoljno postaviti dva para oznaka gaza, koji su od
krme odnosno od pramca udaljeni za priblino jednu etvrtinu duljine broda;

(b) kada brod nije namijenjen za prijevoz tereta, dovoljno je postaviti jedan par oznaka gaza,
na priblino polovini duljine broda.

5. Oznake ili obiljeja koje prestaju vaiti slijedom novog pregleda nadzornog tijela moraju se
izbrisati ili oznaiti nevaeima. Ako se oznaka gaza izgubi, moe se obnovit samo pod
nadzorom nadzornog tijela.

6. Ako je brod badaren prema Konvenciji iz 1966 (Konvencija o badarenju brodova


unutarnje plovidbe) i ravnina oznaka gaza udovoljava zahtjevima Direktive (ovih Pravila),
badarske ploice mogu zamijeniti oznake gaza; ovo se mora naznaiti u Svjedodbi o
sposobnosti broda za plovidbu.

7. Brodovi koji plove u drugim Zonama (Zone 1, 2 ili 4) moraju pramane i krmene oznake
gaza dopuniti vertikalnim linijama na koje se, u sluaju vie zona, dodaje vie linija gaza
duljine po 150 mm u smjeru pramca od oznake gaza za Zonu 3.

Ove vertikalne i horizontalne linije moraju biti iroke 30 mm. U nastavku linije gaza, prema
pramcu broda, ispisuju se brojevi odgovarajue zone, visine 60 mm i irine 40 mm (v. Sliku
1).

Slika 1.
lanak 25.

Najvei gaz s teretom za brodove koji nemaju vodonepropusne poklopce skladita

Kada je brodu ravnina najveeg gaza za Zonu 3 odreena uz pretpostavku da su poklopci


skladita vodonepropusni i ako je vertikalna udaljenost od ravnine maksimalnog gaza do
gornjeg ruba pranice skladita manja od 500 mm, maksimalni gaz za plovidbu s otvorenim
skladitima mora biti ogranien.

U brodsku svjedodbu mora se upisati.

Kada su skladita dijelom ili potpuno nepokrivena, brod smije biti nakrcan najvie do ... mm
ispod oznake gaza za Zonu 3.

lanak 26.

Zagaznice

1. Brodovi iji gaz prelazi 1 m moraju imati zagaznice na svakom boku okrenute prema krmi;
one mogu imati i dodatne oznake gaza.

2. Nulta toka svake zagaznice je na ravnini koja je paralelna s ravninom najveeg gaza i
prolazi najniom tokom trupa ili kobilice. Vertikalne udaljenosti od nulte toe moraju se
oznaavati u decimetrima. Ove oznake udaljenosti od nulte toke moraju se naznaiti na
svakoj zagaznici, od vodne linije praznog broda do 100 mm iznad ravnine najveeg gaza,
ugraviranim tokama ili crticama i moraju biti jasno vidljivo obojene u dvije boje. Udaljenosti
od nulte toke moraju biti oznaene brojevima pored zagaznice na svakih pet decimetara kao i
na vrhu zagaznice.

3. Dvije krmene zagaznice, postavljene sukladno Konvenciji o badarenju navedenoj u lanku


24. mogu zamijeniti gore opisane zagaznice, pod uvjetom da podjelom udovoljavaju opisanim
zahtjevima glede vertikalnih razmaka i oznaka gaza.

Poglavlje 5
UPRAVLJIVOST

lanak 27.

Openito
Brodovi i sastavi e pokazati odgovarajuu plovidbenost i upravljivost.

Brodovi bez vlastitog poriva namijenjeni tegljenju zadovoljit e posebne zahtjeve nadzornog
tijela.

Brodovi s vlastitim porivom i sastavi zadovoljit e zahtjeve iz lanaka 28-36.

lanak 28.

Plovidbena ispitivanja

1. Plovidbenost i upravljivost provjerit e se plovidbenim ispitivanjima. Sukladnost


zahtjevima lanaka 32-36 bit e podrobno razmotrena.

2. Kada su plovidbenost i upravljivost dokazane na neki drugi nain, nadzorno tijelo moe
osloboditi brod ili sastav obveze plovidbenih ispitivanja.

lanak 29.

Zone ispitivanja

1. Plovidbena ispitivanja navedena u lanku 28 provodit e se u ispitnom akvatoriju unutarnje


plovidbe ureenim od strane nadzornog tijela.

2. Ispitni akvatorij e biti smjeteni na potezima tekue ili mirne vode, po mogunosti
ravnima, dugakim najmanje 2 km i dovoljno irokim te opremljenim jasno vidljivim
oznakama za odreivanje pozicije broda.

3. Nadzornom tijelu mora biti omogueno snimanje hidrolokih parametara kao to su dubina
i irina plovnog puta te prosjena brzina struje vode za razliite vodostaje u zoni ispitivanja.

lanak 30.

Stanja krcanja brodova i sastava za vrijeme ispitivanja

Brodovi i sastavi e tijekom plovidbenih ispitivanja biti krcani najmanje na 70% svoje
nosivosti i, koliko je to mogue, bez trima. Ako se ispitivanja provode s manje tereta,
odobrenje za nizvodnu plovidbu bit e ogranieno na to stanje krcanja.

lanak 31.

Upotreba opreme broda za plovidbena ispitivanja

1. Sva oprema, navedena u tokama 34. i 52. Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu,
kojom se moe upravljati iz kormilarnice, moe se koristiti za potrebe plovidbenih ispitivanja
broda, izuzimajui sidra.

2. Tijekom ispitivanja okreta u struju opisanog u lanku 36., mogu se koristiti i sidra.

lanak 32.
Propisana brzina (pramcem)

1. Brodovi i sastavi postii e brzinu u odnosu na vodu od najmanje 13 km/h. Ovaj uvjet nije
obvezan za gurae u slobodnoj plovidbi.

2. Nadzorno tijelo moe brodove i sastave koji operiraju u uima i lukama osloboditi uvjeta
propisane minimalne brizne.

3. Nadzorno tijelo e provjeriti moe li prazan brod postizati brzinu veu od 40 km/h. Ako se
to potvrdi, u toku 52. Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu upisat e se Brod u
mirnoj vodi postie brzinu veu od 40 km/h.

lanak 33.

Sposobnost zaustavljanja

1. Brodovi i sastavi moraju se moi zaustaviti u nizvodnom smjeru u dobrom vremenu i


zadravajui zadovoljavajui upravljivost.

2. Kada brod ili konvoj nije dulji od 86 m niti iri od 22,90 m, sposobnost zaustavljanja iz
prethodnog stavka moe se zamijeniti sposobnou okretanja.

3. Sposobnost zaustavljanja dokazuje se manevrima zaustavljanja unutar zone ispitivanja


prema lanku 29. a sposobnost okretanja manevrima okretanja u skladu s lankom 36.

lanak 34.

Sposobnost plovidbe krmom

Kada se manevar zaustavljanja opisan u lanku 33. izvodi u mirnoj vodi, mora biti nastavljen
plovidbenim testom vonje krmom.

lanak 35.

Sposobnost izbjegavanja

Brodovi i sastavi morali bi moi poduzimati manevre izbjegavanja u dobrom vremenu. Ta


sposobnost dokazuje se manevrima izbjegavanja unutar zone ispitivanja opisane u lanku 2.

lanak 36.

Sposobnost okreta

Brodovi i sastavi koji nisu dulji od 86 m niti iri od 22,90 m morali bi se moi okrenuti u
dobrom vremenu.

Ova sposobnost okreta moe biti zamijenjena sposobnou zaustavljanja opisanom u lanku
33.

Sposobnost okreta dokazuje se okretom na uzvodno.


Poglavlje 6
KORMILARSKI URE?AJ

lanak 37.

Opi zahtjevi

1. Brodovi se moraju opremiti s pouzdanim sustavom kormilarenja koji najmanje osigurava


upravljivost zahtijevanu u Poglavlju 5.

2. Pogonjeni sustavi kormilarenja moraju se tako projektirati da kormilo ne moe nenamjerno


promijeniti poloaj.

3. Sustav kormilarenja u cjelini treba projektirati izraditi i ugraditi tako da mu je osiguran rad
pri bonom nagibu broda do 15, uzdunom nagibu do 5 i temperaturi okolnog zraka od
-200C do +50 C.

4. Sastavni dijelovi sustava kormilarenja moraju biti dovoljno robusni da se u svakom


momentu mogu oduprijeti naprezanjima koja mogu nastati za vrijeme normalnog rada.
Vanjske sile koje djeluju na kormilo ne smiju poremetiti radni kapacitet kormilarskog ureaja
i njegovog pogona.

5. Kormilarski sustav treba posjedovati pogonsku jedinicu ukoliko je, zbog sila potrebnih za
pokretanje kormila, to potrebno.

6. Kormilarski ureaj s pogonskom jedinicom mora biti zatien od preoptereenja sustavom


koji smanjuje moment pogonske jedinice.

7. Prolaz struka kormila mora biti tako projektiran da se sprijei svako zagaenje vode
sredstvima za podmazivanje.

lanak 38.

Kormilarski pogonski ureaj

1. Ukoliko se pomoni neovisni kormilarski ureaj ili runi ureaj ne ukljuuju automatski pri
ispadu iz rada glavnog kormilarskog ureaja, mora se osigurati mogunost brzog (do najvie
5,0 sek) i jednostavnog ukljuenja (uz rukovanje jednog ovjeka) pomonog ili runog
ureaja u bilo kojem poloaju ruda kormila.

2. Pomoni ili runi kormilarski ureaj moraju osigurati upravljivost zahtijevanu Poglavljem
5.

lanak 39.

Hidrauliki pogonski ureaj

1. Na hidrauliku pogonsku jedinicu kormilarskog ureaja ne smiju se spajati drugi potroai.


Kada postoje dvije neovisne kormilarske pogonske jedinice, takav spoj na jednu od njih je,
meutim, dozvoljen ako su potroai spojeni na povratni cjevovod i mogu biti iskljueni od
kormilarske pogonske jedinice ureajem za odvajanje.

2. Ako postoje dva hidraulika kormilarska ureaja, za svaki ureaj potreban je poseban tank
hidraulike tekuine. Meutim, dupli tankovi su dozvoljeni. Tankovi hidraulike tekuine
moraju se opremiti sustavom za upozorenje o istjecanju hidrauline tekuine ispod najnie
razine potrebne za pouzdani rad.

3. Pilot ventil ne smije biti dupliciran ukoliko moe biti pokretan runo ili hidrauliki runo-
upravljan iz kormilarnice.

4. Cijevi moraju biti hidraulike cijevi za visoke tlakove, izraene u skladu s priznatim
normama, prikladne za sredstvo, tlak, temperaturu i okoline uvjete koji se u radu sreu i
otporne na mehanika oteenja ili oteenja uzrokovana poarom.

5. Za hidrauliki pogonjene ureaje, nije potrebno imati odvojen cjevovod za drugi ureaj ako
je neovisan rad oba ureaja garantiran i ako cjevovod moe podnijeti tlak od najmanje 1,5
puta iznad najveeg radnog tlaka.

6. Upotreba savitljivih cijevi se dozvoljava samo u sluaju kada je njihovo koritenje bitno za
priguenje vibracija ili za omoguavanje odreenih pomaka dijelova sustava. Cijevi moraju
biti projektirane za tlak koji je najmanje jednak najveem radnom tlaku.

lanak 40.

Snaga pokretanja

1. Kormilarski sustavi opremljeni s dvije pogonski pokretane jedinice moraju imati najmanje
dva izvora snage.

2. Ako drugi izvor snage za pokretanje kormilarskog ureaja ne radi stalno za vrijeme
plovidbe, za vrijeme ukljuivanja ureaja u rad, kormilarenje se treba osigurati ugraenim
odbojnim (buffer) ureajem odgovarajueg kapaciteta.

3. U sluaju elektrinih izvora snage, ostali potroai ne smiju se napajati iz glavnog izvora
snage kormilarskog sustava.

lanak 41.

Runi pogon

1. Runo kolo ne smije biti pokretano pogonski pokretanom jedinicom.

2. Kada se runi pogon ukljuuje automatski, povrat kormilarskog kola u suprotni smjer mora
biti onemoguen, bez obzira na poloaj kormila.

lanak 42.

Zakretni vijak, vodomlazna propulzija, cikloidni propulzori, pramani propulzor


1. Ako je daljinsko upravljanje vijano-kormilarskim porivnim ureajem, vodomlaznim
ureajem, Voith-Schneiderovim propulzorom ili pramanim propulzorom elektrino,
hidrauliko ili pneumatsko, moraju postojati dva meusobno neovisna sustava upravljanja,
koji povezuju kormilarnicu s vijano-kormilarskim porivnim ureajem, odnosno
vodomlaznim i Voith-Schneidrovim propulzorom ili pramanim propulzorom koji, mutadis
mutandis, udovoljavju zahtjevima lanaka 37. i 38.

Gore navedeni sustavi ne spadaju pod zahtjeve ovog odjeljka ako isti ne moraju udovoljiti
upravljivosti zahtijevanoj u Poglavlju 5 ili ako su isti potrebni samo za ispitivanje
zaustavljanja.

2. Ako postoje dva ili vie neovisnih vijano-kormilarskih porivnih ureaja, vodomlaznih ili
Voith-Schneiderovih propulzora, drugi neovisan sustav upravljanja nije potreban uz uvjet da
pri ispadanju iz pogona jednog od tih ureaja brod zadrava dovoljnu upravljivost sukladnu
Poglavlju 5.

lanak 43.

Pokazivai i ureaji za nadgledanje

1. Kutni poloaj kormila mora biti jasno pokazan na poloaju kormilarenja (kormilarnici).
Ukoliko je pokaziva poloaja kormila elektrini, mora imati vlastito napajanje.

2. Na poloaju kormilarenja moraju se nalaziti sljedei pokazivai i ureaji za nadgledanje:

(a) pokaziva nivoa ulja tankova hidrauline tekuine u skladu s lankom 39. stavkom 2. i
pokaziva radnog tlaka hidraulikog sustava;

(b) kvar elektronapajanja upravljanja kormilarenjem;

(c) kvar elektronapajanja pogonskih jedinica;

(d) kvar regulatora za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa;

(e) kvar zahtijevanih odbojnih (buffer) ureaja.

lanak 44.

Regulatori za pokazivanje brzine skretanja s kursa

1. Regulatori za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa i njihovi dijelovi moraju biti u
skladu dole navedenih zahtjeva Poglavlje 9.

2. Ispravan rad regulatora za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa mora biti pokazan na
kormilarskom poloaju ureajem s zelenim svijetlom.

Bilo koji gubitak ili neprihvatljiva odstupanja napona napajanja i neprihvatljivog poveanja
broja okretaja zvrnog kompasa (giroskop) mora biti pokazan.
3. Gdje se, pored regulatora za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa, nalaze ostali
sustavi za kormilarenje, na poloaju kormilarenja mora biti jasna mogunost razlikovanja koji
se od tih sustava pokrenuo. Mora postojati odmah mogunost prebacivanje rada s jednog na
drugi sustav. Regulator za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa ne smije utjecati na rad
ostalih kormilarskih sustava.

4. Elektronapajanje regulatora za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa mora biti


neovisno o ostalim potroaima.

5. Zvrni kompasi (giroskopi), detektori i pokazivai brzine skretanja broda s kursa koji se
koriste za regulatore za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa moraju udovoljavati
minimalnim zahtjevima minimalnih specifikacija i uvjetima ispitivanja za zaslone pokazivaa
brzine skretanja broda unutarnje plovidbe s kursa.

lanak 45.

Postupak prihvatljivosti

1. Prihvatljivost ugraenog kormilarskog sustava mora biti provjerena od inspekcijskog tijela.


Ako moe, u tu svrhu, potrebni su sljedei dokumenti:

(a) opis kormilarskog sustava;

(b) nacrti i informacija o pogonskim jedinicama i upravljanju kormilarenjem;

(c) informacija o kormilarskom ureaju;

(d) shema elektrike;

(e) opis regulatora za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa;

(f) radne upute za sustav za kormilarenje.

2. Rad itavog sustava za kormilarenje mora se provjeriti na ispitivanju u plovidbi. Ukoliko je


ugraen regulator za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa, isti mora biti provjeren tako
da podeeni kurs moe biti pouzdano odravan a zavoji sigurno svladani.

Poglavlje 7
KORMILARNICA

lanak 46.

Openito

1. Kormilarnica treba biti izvedena tako da kormilar moe za cijelo vrijeme plovidbe obavljati
svoje zadae.

2. U normalnim uvjetima rada, razina buke u visini glave kormilara ne smije biti via od 70
dB(A).
3. Kada je kormilarnica ureena za radarsku navigaciju za jednu osobu, kormilar mora moi
uspjeno obavljati svoje zadae sjedei, a svi ureaji za nadzor rada i upravljanje brodom
trebaju biti rasporeeni tako da se mogu koristiti tijekom plovidbe a da kormilar ne mora
naputati svoje mjesto niti gubiti iz vida radarsku ekran.

lanak 47.

Neometani pogled

1. Iz kormilarnice se s mjesta kormilara mora omoguiti odgovarajui neometani pogled u


svim smjerovima.

2. Mrtvi kut kormilarovog pogleda preko pramca, kada je brod prazan, s pola zaliha i bez
balasta, ne smije biti vei od dvije duljine broda ili 250 m, do povrine vode, na luku od 180
od lijevog do desnog boka broda.

Optike ili elektronske naprave koje slue za smanjenje tog mrtvog kuta nee (opravdavati
prekoraenje gornjeg zahtjeva) se uzimati u obzir.

Za dodatno smanjenje mrtvog kuta (ubudue) e se koristiti samo primjerene elektronike


naprave.

3. Neometani pogled kormilara s mjesta upravljanja bit e najmanje 240 po horizontu i


najmanje 140 unutar pramanog polukruga.

U smjeru kormilarovog pogleda prema naprijed ne smije se nalaziti nikakav okvir prozora,
stup ili nadgrae.

ak i u sluaju kada je omoguen neometani kut pogleda kormilara od 240 po horizontu,


nadzorno tijelo moe traiti druge mjere i postavljanje odgovarajuih optikih ili elektronikih
naprava ako nije osiguran zadovoljavajui neometani pogled prema krmi.

Donji rub bonih prozora postavit e se to je nie mogue a visina gornjeg ruba bonih i
krmenih prozora bit e postavljena to je mogue vie.

Pri utvrivanju sukladnosti stanja pogleda iz kormilarnice sa zahtjevima ovog lanka,


pretpostavlja se da su oi kormilara na visini 1.650 mm od palube na poloaju kormilarenja.

4. Gornji rub prednjih prozora kormilarnice mora biti dovoljno visoko da omogui osobi na
poloaju kormilara, s visinom oiju 1.800 mm od palube, pogled naprijed s najmanje 10
iznad horizonta.

5. Moraju postojati naprave koje omoguuju neometani pogleda kroz vjetrobransko staklo u
svim vremenskim uvjetima.

6. Sjajila koja se koriste u kormilarnici moraju biti od sigurnosnog stakla i imati svjetlosnu
propusnost od najmanje 75%. Da bi se izbjeglo reflektiranje, prednji prozori mosta ne smiju
imati sjajilo i moraju se nagnuti prema van za najmanje 10 i najvie 25.

lanak 48.
Opi zahtjevi glede pokazivaa i opreme za upravljanje i nadzor:

1. Ureaji za upravljanje brodom moraju se lako ukljuivati u aktivni poloaj (upravljanja).


Aktivni poloaj (upravljanja) mora biti nedvosmisleno jasan.

2. Pokazivai moraju biti lako itljivi. Mora biti mogue podeavati njihovo osvjetljenje na
manje do gaenja. Osvjetljenje pokazivaa ne smije biti agresivno niti ometati vidljivost
oitanja s instrumenta.

3. Mora postojati sustav za testiranje alarmnih i pokazivajuih svjetala (lampica).

4. Mora biti jasno vidljivo da je (neki) sustav u radu. Ako se stanje sustava u radu pokazuje
svjetlom, ono mora bit zeleno.

5. Svaka nepravilnost ili kvar, koja se javlja pokazivaima, mora se naglasiti crvenim
upozoravajuim svjetlom.

6. Istovremeno sa crvenim svjetlosnim alarmom mora se ukljuiti i zvuni alarm. Zvuni


alarm moe biti zajedniki alarm. Zvuk alarma mora nadjaavati razinu buke na poloaju
kormilara za najmanje 3 dB(A).

7. Zvuni alarm mora se moi iskljuiti nakon uoavanja javljene nepravilnosti ili kvara. Ovo
iskljuivanje ne smije onemoguiti alarm neke druge nepravilnosti ili kvara. Crveni svjetlosni
alarm moe se ugasiti jedino nakon otklanjanja nepravilnosti ili kvara koju dojavljuje.

8. Pokazivai i oprema za nadzor moraju se automatski prebaciti na rezervno napajanje u


sluaju ispadanja njihovog glavnog napajanja.

lanak 49.

Posebni zahtjevi glede pokazivaa, opreme za upravljanje i nadzor glavnih strojeva i


kormilarskog ureaja:

1. Upravljanje i nadzor rada glavnih strojeva i kormilarskog ureaja mora se moi obavljati s
poloaja kormilara. Glavni stroj, povezan s kopom kojom se upravlja s mjesta kormilara, kao
i pogon upravljanja propelerom s promjenljivim usponom kojim se upravlja s mjesta
kormilara, moraju se moi u strojarnici jedino uputiti odnosno zaustaviti.

2. Upravljanje svakim glavnim strojem treba biti u vidu ruice koja se luno zakree u
vertikalnoj ravnini priblino paralelnoj sa simetralom broda. Pomak ruice prema pramcu
treba zadavati poriv pramcem, a pomak prema krmi poriv krmom. Prekret kope iz vonje
pramcem u vonju krmom treba nastupiti u neutralnom poloaju ruice. Ruica u neutralnom
poloaju mora imati napravu za blokiranje.

3. Smjer poriva i broj okretaja propelera odnosno glavnog stroja mora se pokazivati u
kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom.

4. Pokazivai i ureaji za nadzor zahtijevani u lancima 43., 61. i 63. moraju biti postavljeni
na poloaju kormilarenja.
5. Upravljanje kormilom na brodu opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom
mora se rijeiti polugom. Poluga se mora lako rukom pomicati. Poloaj poluge u odnosu na
simetralu broda mora tono odgovarati poloaju lista kormila. Mora biti omogueno da se
poluga ostavi u bilo kojem poloaju i da se poloaj kormila ne mijenja. Neutralni poloaj
poluge mora biti jasno prepoznatljiv.

6. Kada brod ima pramana kormila ili specijalna kormila, osobito za vonju krmom, tim se
kormilima upravlja iz kormilarnice, koja je opremljena za radarsku navigaciju s jednim
navigatorom, na isti nain i analogno zahtjevima opisanim u stavku 5.

Taj zahtjev se primjenjuje takoer kada se u sastavima koristi kormilarski ureaj na brodu koji
ne slui za poriv sastava.

7. Kod koritenja ureaja za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa, treba biti omogueno
upravljanje tim ureajem u bilo kojem podeenom poloaju bez promjene odabrane brzine.

Upravljanjem e se omoguiti okretanje preko luka dovoljno irokog da se moe zajamiti


tono pozicioniranje broda. Neutralan poloaj treba biti uoljiv meu drugim poloajima.
Osvjetljenje skale treba se postupno promjenjivo.

8. Oprema za upravljanje cijelim kormilarskim sustavom mora se ugraditi kao fiksna i tako
postavljena da je jasno vidljiv odabrani kurs. Ako se ta oprema moe deaktivirati, mora
postojati naprava koja pokazuje stanje oprema u slubi ili oprema van slube. Poloaj te
naprave mora biti funkcionalan.

Pokretna oprema za upravljanje pomonim sustavima kormilarenja, kao to su pramani


propulzori, prihvatljiva je ako je mogue upravljanje tim sustavima u svakom trenutku
preuzeti na fiksnoj opremi za upravljanje iz kormilarnice.

9. U sluajevima aktivnog kormila (rudder-propeller), vodomlazne propulzije, cikloidnih


propelera i pramanih propulzora, prihvaaju se jednakovrijedne naprave za kontrolu,
pokazivanje i nadzor rada.

Glede posebnih karakteristika i konfiguracije navedenih ureaja aktivnog kormilarenja i


propulzijskih ureaja, zahtjevi iz stavaka 1 do 8 primjenjuju se s potrebnim prilagodbama.
Indikatori moraju za svaki od ureaja jasno pokazivati smjer poriva odnosno smjer mlaza
vodomlazog propulzora.

lanak 50.

Navigacijska svjetla, svjetlosni i zvuni signali

1. U ovom lanku, pojam:

(a) ?navigacijska svjetla znai jarbolna, bona i krmena svjetla i svjetla vidljiva iz svih
smjerova, plava treptajua svjetla, uta treptajua svjetla za brza plovila i plava svjetla za
prijevoz opasnih tvari;

(b) ?svjetlosni signali znai svjetla pridruena zvunim signalima na sklopki prekidaa.
2. Ako iz kormilarnice nije mogue neposredno nadzirati navigacijska svjetla, u kormilarnici
se moraju nalaziti pokazivai (svjetla - ponavljai ili druge naprave) koji javljaju stanje
(ukljuenosti) navigacjiskih svjetala.

3. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, za potrebe


nadzora navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala na upravljakom pultu instaliraju se
ponavljai svjetala. Prekidai navigacijskih svjetala postavljaju se uz ponavljake lampice s
jasno oznaenom funkcijom.

Raspored i boje ponavljakih lampica navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala moraju


odgovarati rasporedu i bojama tih svjetala i signala.

Kvar navigacijskog svjetla ili svjetlosnog signala mora se pokazati gaenjem odgovarajue
ponavljake lampice ili nekim drugim signalom.

4. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom mora se


aktiviranje zvunog signala rijeiti nonim prekidaem. Ovaj zahtjev ne primjenjuje se za
signal zabrane pristupa u skladu s primjenjivim propisima ovlatenog navigacijskog tijela
zemlje lanice.

5. Navigacijska svjetla moraju biti u skladu sa zahtjevima ovih Pravila.

lanak 51.

Radarska oprema i regulatori otklona

1. Radarska oprema i regulatori otklona moraju biti tipa odobrenog od strane ovlatenog
tijela. Mora se udovoljiti zahtjevima iz Dodatka IX glede ugradnje i operativnog testiranja
radarske opreme i regulatora otklona. ECDIS oprema za unutranju plovidbu, koja se moe
koristiti u navigaciji tretirat e se kao radarska oprema i mora se udovoljiti ECDIS standardu
za unutranju plovidbu.

Regulator otklona treba se postaviti ispred kormilara, u njegovom vidnom polju.

2. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom:

(a) radarski ekran ne bi smio biti znaajnije pomaknut od smjera pogleda kormilara;

(b) radarska slika mora bit stalno jasno vidljiva, bez pokrova ili navlake, bez obzira na
svjetlosne uvjete izvan kormilarnice;

(c) regulator otklona mora se postaviti neposredno iznad ili ispod radarske slike, ili mora biti
inkorporiran u radarsku sliku.

lanak 52.

Radio-telefonski sustav za brodove s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s


jednim navigatorom
1. Kada je kormilarnica opremljena za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, prijem s
mree brod-brod i mree za navigacijske informacije mora biti preko zvunika, a odlazna
komunikacija preko fiksnog mikrofona. Odailjanje ili prijem odabire se pritiskom na dugme.

Ne smije biti mogua upotreba mikrofona ovih mrea za druge javne mree.

2. Kada je u kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom postavljen


radio-telefonski sustav za javnu komunikacijsku mreu, prijem mora bit omogue sa sjedala
navigatora.

lanak 53.

Interna brodska komunikacija

Na brodu s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom mora


postojati oprema za internu brodsku komunikaciju.

S poloaja navigatora mora biti mogue uspostaviti komunikaciju:

(a) s pramcem broda ili sastava

(b) s krmom broda ili sastava, ako to nije mogue neposredno s poloaja navigatora;

(c) s nastambama posade

(d) s kabinom zapovjednika

Prijem na svim tim mjestima treba biti preko zvunika, a predaja pomou fiksnog mikrofona.
Veza s pramcem broda ili sastava moe biti pomou radio-telefona.

lanak 54.

Brodski alarm

1. Mora postojati nezavisni alarmni sustav koji pokriva nastambe, strojarnicu i, gdje je
primjenjivo, odvojenu pumpnu stanicu.

2. Prekida za ukljuivanje i iskljuivanje alarma mora bit na dohvat navigatora; prekidai


koji se vraaju na neutralni poloaj nakon prestanka pritiska nisu dozvoljeni.

3. Zvuna razina alarma mora bit najmanje 75 dB(A) u nastambama. U strojarnici i pumpnoj
stanici alarm se mora objaviti bljeskajuim svjetlom vidljivim sa svih strana i sa svih toaka.

lanak 55.

Grijanje i ventilacija

Kormilarnica mora biti opremljena uinkovitim sustavima grijanja i ventilacije, koji se mogu
regulirati.
lanak 56.

Oprema za upravljanje krmenim sidrima

Na brodovima i sastavima koji imaju kormilarnice opremljene za radarsku navigaciju s


jednim navigatorom i koji su dulji od 86 m ili iri od 22,90 m, navigator mora moi sa svog
mjesta oboriti krmeno sidro.

lanak 57.

Pomina kormilarnica

Pomina kormilarnica mora biti opremljena sustavom za sputanje u nudi.

Sve operacije sputanja automatski e aktivirati zvuni signal upozorenja. Ovaj alarm nije
potreban ako se rizik od povreda koje bi mogle nastati sputanjem kormilarnice uklanja
adekvatnim konstrukcijskim rjeenjima.

Mora se omoguiti sigurno naputanje kormilarnice u bilo kojem poloaju kormilarnice.

lanak 58.

Upis u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu za brodove s kormilarnicom


opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

Kada je brod sukladan s posebnim uvjetima za kormilarnice opremljene za radarsku


navigaciju s jednim navigatorom opisanim u lancima 46., 49. 53. i 56. u Svjedodbu o
sposobnosti broda za plovidbu upisuje se sljedee.

Brod ima kormilarnicu opremljenu za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

Poglavlje 8
STROJEVI, IZVEDBA

lanak 59.

Opi zahtjevi

1. Strojevi i njihovi pomoni ureaji moraju se projektirati, izgraditi i ugraditi u skladu


najbolje brodograevne prakse.

2. Ureaji koji zahtijevaju redovan nadzor, posebno parni kotlovi, ostale posude pod tlakom i
njihovi pomoni ureaji, i dizalice, moraju udovoljavati pravilima koja se primjenjuju u
jednoj od lanica Zajednice.

3. Samo motori s unutarnjim izgaranjem koji koristite gorivo plamita iznad 55 C mogu se
ugraivati.

lanak 60.
Sigurnosna oprema

1. Strojevi se moraju ugraditi i opremiti tako da budu pristupni za rad i odravanje te da ne


mogu dovesti u opasnost osoblje koje ih posluuju.

Strojevi se moraju osigurati od mogunosti nenamjernog upuivanja.

2. Glavni (porivni) strojevi, pomoni strojevi, kotlovi i posude pod tlakom i njihovi pomoni
ureaji, moraju se opremiti sa sigurnosnim ureajima.

3. U sluaju nunosti, mora biti mogue zaustaviti motore koji pogone puhala i usisne
ventilatore izvan prostora u kojem su smjeteni, i izvan strojarnice.

4. Kada je potrebno, spojevi cjevovoda sustava goriva, ulja za podmazivanje i ulja koji se
koristi za prijenos snage, sustava za upravljanje i upuivanje i sustava grijanja moraju biti
prikladno zatieni na nain da se izbjegne prskanje ili curenje ulja na tople povrine, na ulaze
zraka potrebnog za rad strojeva ili na ostale izvore zapaljenja. Broj spojnih mjesta cjevovoda
mora biti to je mogue manje.

5. Vanjske visokotlane dobavne cijevi goriva dizel motora, izmeu visokotlanih pumpi
(bosch pumpe) goriva i ventila goriva moraju se zatititi zatitnim cijevima koje moraju
zadrati gorivo u sluaju pucanja visokotlanih cijevi. Sustav zatitnih cijevi mora predvidjeti
odgovarajui ureaj za odvod i sakupljanje iscurenog goriva, te mora biti predviena
signalizacija greke na visokotlanim cijevima goriva, osim to alarm nije potreban za motore
koji nemaju vie od dva cilindra. Sustav zatitnih cijevi ne mora se primijeniti za motore
smjetene na otvorenim palubama koji pogone vitla.

6. Izolacija dijelova motora mora udovoljavati zahtjevima lanka 20. stavka 3.

lanak 61.

Porivno postrojenje

1. Mora biti mogue uputiti, zaustaviti ili prekrenuti poriv broda pouzdano i brzo.

2. Porivni stroj mora se opremiti prikladnim ureajima s alarmima i prekidaima u sluaju


prekoraenja navedenih znaajki:

(a) temperature rashladne vode porivnog motora;

(b) tlaka ulja za podmazivanje porivnih motora i njihovih prijenosnika;

(c) tlaka ulja i zraka prekretnih ureaja porivnog motora, prekretnih prijenosnika ili vijaka.

3. Za brod s jednim porivnim strojem, porivni stroj se ne smije automatski zaustaviti, osim u
sluaju zatite od prekoraenja broja okretaja.

4. Za brod s jednim porivnim strojem, porivni stroj moe se opremiti automatskim ureajem
za smanjenje broja okretaja samo ukoliko je automatsko smanjenje broja okretaja zvuno i
vizualno signalizirano u kormilarnici te se ureaj za smanjenje broja okretaja moe iskljuiti s
poloaja zapovjednika.

5. Brtvljenje vratilnog voda mora biti projektirano tako da zagaenje vode sredstvima za
podmazivanje ne bude mogue.

lanak 62.

Ispuni sustav motora

1. Ispuni plinovi moraju biti u potpunosti odvedeni od broda.

2. Potrebno je poduzeti sve prikladne mjere da se sprijei prodor ispunih plinova u razne
brodske prostorije. Ako ispune cijevi prolaze kroz nastambe ili kormilarnicu, unutar tih
prostorija trebaju imati plinonepropusni zatitni rukavac. Prostor izmeu ispunog cjevovoda i
zatitnog rukavca mora biti povezan s vanjskom atmosferom.

3. Ispune cijevi moraju biti tako postavljene i zatiene da ne mogu uzrokovati poar.

4. Ispune cijevi koje se nalaze u strojarnici moraju biti prikladno izolirane ili hlaene. Za
ispune cijevi izvan strojarnice dovoljno je da budu zatiene od mogueg fizikog kontakta.

lanak 63.

Tankovi i cijevi goriva i oprema

1. Tekue gorivo mora biti uskladiteno u elinim tankovima koji su ili dio strukture trupa
broda (strukturni tankovi) ili koji su privreni za trup (ne strukturni tankovi). Ukoliko
projekt broda tako zahtjeva, odgovarajui vatro-otporni materijal moe se upotrijebiti.
Navedeni zahtjevi ne moraju se primijeniti na tankove koji su ugraeni kao dio motora i koji
imaju zapreminu ne veu od 12 litara. Tankovi goriva ne smiju imati zajednike stjenke s
tankovima pitke vode.

2. Tankovi i njihove pripadne cijevi i ostali ureaji moraju se voditi i biti postavljeni tako da
nije mogue da niti gorivo ni pare goriva mogu sluajno prodrijeti unutar broda. Ventili goriva
na tankovima koji se koriste za uzimanje uzoraka ili za odvodnjavanje tankova moraju biti
samozatvorive izvedbe.

3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi goriva.

4. Tankovi goriva i njihova armatura ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispunih
cijevi.

5. Naljevni cijevni ulazi tankova goriva moraju se jasno oznaiti.

6. Naljevni cijevni ulazi tankova goriva moraju biti smjeteni na palubi, osim za dnevne
tankove. Naljevi se moraju opremiti spojnim prikljukom u skladu s Europskim standardom
EN12827:1999.
Tankovi goriva moraju se opremiti odunim cijevima (odunicima) koji izlaze na otvoreni
zrak iznad palube i koje moraju biti tako postavljene da ulaz vode nije mogu. Povrina
presjeka odunika tankova ne smije biti manja od 1,25 povrine presjeka cjevovoda koji slui
za punjenje tanka.

Ukoliko su tankovi spojeni, povrina presjeka spojne cijevi ne smije biti manja od 1,25
povrine presjeka cjevovoda koji slui za punjenje tankova.

7. Izlazni cjevovod dovoda goriva potroaima mora se direktno na tanku opremiti zapornim
ureajem (ventilom) kojim se moe upravljati s palube.

Navedeni zahtjev se ne primjenjuje za tankove koji su ugraeni direktno na motoru.

8. Cijevi goriva, prikljuci, brtve i armatura moraju biti napravljeni od materijala koji moe
podnijeti mehanika, kemijska i toplinska naprezanja, kojima su podvrgnuti. Cijevi goriva ne
smiju biti izvrgnute oteenjima uslijed zagrijavanja i mora biti mogu nadzor nad cijelom
njihovom duljinom.

9. Tankovi goriva moraju se opremiti prikladnim ureajem za mjerenje razine. Ureaji za


mjerenje razine moraju biti voeni ravno koliko je to praktino mogue do najvee razine
punjenja. Stakleni ureaji moraju se pouzdano zatititi od udaraca. Izmeu ureaja i tanka na
donjem dijelu mora biti samozatvorivi pipac a gornji kraj ureaja mora se spojiti na tank
iznad njegove najvee razine punjenja. Upotrebljeni materijal za staklene ureaje ne smije se
deformirati pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova
goriva ne smiju zavravati u prostorijama za putnike i posadu. Na krajevima cijevi za
sondiranje koje zavravaju u strojarnici ili u prostoriji kotlova moraju biti ugraeni prikladni
samozatvorivi sondni pipci.

10. Tankovi goriva moraju biti osigurani od curenja goriva za vrijeme krcanja odgovarajuim
brodskim tehnikim ureajima koji trebaju biti navedeni u toki 52 Svjedodbe o sposobnosti
broda za plovidbu. Ako se gorivo krca s bunker stanice koja ima vlastite tehnike ureaje koji
sprjeavaju curenje goriva za vrijeme krcanja, zahtjev za opremu naveden u podtoki a. i
toka 11. ne moraju se primijeniti.

11. Ako su tankovi goriva opremljeni automatskim zapornim ureajem, osjetnici e zaustaviti
punjenje kada se tank napuni 97%; ova oprema mora udovoljavati zahtjevima samosigurnosti.

Ako osjetnik ukljui elektrini kontakt, koji u obliku binarnog signala prekida s bunker
stanice prikljueni i napajani strujni krug, mora biti mogue prenijeti signal na bunker stanicu
preko vodonepropusnog dvopolnog prekidaa spojnog ureaja u skladu s IEC-om Publikacija
br. 60309-1:1999 za istosmjernu struju od 40 do 50V, boja oznaavanja bijela, poloaj
pomonog nosa 10 h.

12. Tankovi goriva moraju se opremiti otvorima s vodonepropusnim poklopcima u svrhu


njihovog ienja i pregleda.

13. Tankovi koji direktno snabdijevaju porivna postrojenja ili strojeve koji su potrebni za
siguran rad broda moraju se opremiti ureajem koji daje zvuni i svjetlosni signal u
kormilarnicu ukoliko razina punjenja nije dovoljna za osiguranje stalnog pouzdanog rada.
lanak 64.

Skladitenje ulja za podmazivanje; cjevovodi i pripadni ureaji

1. Ulje za podmazivanje mora biti uskladiteno u elinim tankovima koji su ili dio strukture
trupa broda (strukturni tankovi) ili koji su privreni za trup (ne strukturni tankovi). Ukoliko
projekt broda tako zahtjeva odgovarajui vatro-otporni materijal moe se upotrijebiti.
Navedeni zahtjevi ne moraju se primijeniti na tankove koji imaju zapreminu ne veu od 25
litara. Tankovi ulja za podmazivanje ne smiju imati zajednike stjenke s tankovima pitke
vode.

2. Tankovi ulja za podmazivanje i njihove pripadne cijevi i ostali ureaji moraju se voditi i
biti postavljeni tako da nije mogue da niti ulje za podmazivanje ni uljne pare mogu sluajno
prodrijeti unutar broda.

3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi ulja za podmazivanje.

4. Tankovi ulja za pomazivanje i njihova armatura ne smiju se postavljati direktno iznad


motora ili ispunih cijevi.

5. Naljevni cijevni ulazi tankova ulja za podmazivanje moraju se jasno oznaiti.

6. Cijevi ulja za podmazivanje, prikljuci, brtve i armatura moraju biti napravljeni od


materijala koji moe podnijeti mehanika, kemijska i toplinska naprezanja, kojima su
podvrgnuti. Cijevi ulja za podmazivanje ne smiju biti izvrgnute oteenjima uslijed
zagrijavanja i mora biti mogu nadzor nad cijelom njihovom duljinom.

7. Tankovi ulja za podmazivanje moraju se opremiti prikladnim ureajem za mjerenje razine.


Ureaji za mjerenje razine moraju biti voeni ravno koliko je to praktino mogue do najvee
razine punjenja. Stakleni ureaji moraju se pouzdano zatititi od udaraca. Izmeu ureaja i
tanka na donjem dijelu mora biti samozatvorivi pipac, a gornji kraj ureaja mora se spojiti na
tank iznad njegove najvee razine punjenja. Upotrebljeni materijal za staklene ureaje ne
smije se deformirati pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje
tankova ulja za podmazivanje ne smiju zavravati u prostorijama za putnike i posadu. Na
krajevima cijevi za sondiranje koje zavravaju u strojarnici ili u prostoriji kotlova moraju biti
ugraeni prikladni samozatvorivi sondni pipci.

lanak 65.

Skladitenje ulja koji se koristi za sustave prijenosa snage, sustave upravljanja i upuivanja i
sustave grijanja, cjevovodi i pripadni ureaji

1. Ulje koriteno u sustavima prijenosa snage, sustavima upravljanja i upuivanja i sustavima


grijanja mora biti uskladiteno u elinim tankovima koji su ili dio strukture trupa broda
(strukturni tankovi) ili koji su privreni za trup (nestrukturni tankovi). Ukoliko projekt
broda tako zahtjeva, odgovarajui vatro-otporni materijal moe se upotrijebiti. Navedeni
zahtjevi ne moraju se primijeniti na tankove koji imaju zapreminu ne veu od 25 litara.
Tankovi ulja ne smiju imati zajednike stjenke s tankovima pitke vode.
2. Tankovi ulja i njihove pripadne cijevi i ostali ureaji moraju se voditi i biti postavljeni tako
da nije mogue da niti ulje ni uljne pare mogu sluajno prodrijeti unutar broda.

3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi ulja.

4. Tankovi ulja i njihova armatura ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispunih
cijevi.

5. Naljevni cijevni ulazi tankova ulja moraju se jasno oznaiti.

6. Cijevi ulja, prikljuci, brtve i armatura moraju biti napravljeni od materijala koji moe
podnijeti mehanika, kemijska i toplinska naprezanja, kojima su podvrgnuti. Cijevi ulja ne
smiju biti izvrgnute oteenjima uslijed zagrijavanja i mora biti mogu nadzor nad cijelom
njihovom duljinom.

7. Tankovi ulja za moraju se opremiti prikladnim ureajem za mjerenje razine. Ureaji za


mjerenje razine moraju biti voeni ravno koliko je to praktino mogue do najvee razine
punjenja. Stakleni ureaji moraju se pouzdano zatititi od udaraca. Izmeu ureaja i tanka na
donjem dijelu mora biti samozatvorivi pipac a gornji kraj ureaja mora se spojiti na tank
iznad njegove najvee razine punjenja. Upotrebljeni materijal za staklene ureaje ne smije se
deformirati pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova
ulja ne smiju zavravati u prostorijama za putnike i posadu. Na krajevima cijevi za sondiranje
koje zavravaju u strojarnici ili u prostoriji kotlova moraju biti ugraeni prikladni
samozatvorivi sondni pipci.

lanak 66.

Kaljuni i drenani sustavi

1. Mora biti mogue odvojeno pranjenje kaljue iz svakog vodonepropusnog prostora.


Meutim, ovaj zahtjev ne mora se primijeniti na vodonepropusne prostorije koje su normalno
hermetiki zatvorene za vrijeme rada.

2. Brodovi, na kojima se zahtijeva nazonost posade, moraju biti opremljeni s dvije neovisne
kaljune pumpe koje ne smiju biti ugraene unutar istog prostora. Najmanje jedna od njih
mora biti motorno pogonjena. Meutim, brodovi snage poriva manjeg od 225 kW ili nosivosti
manje od 350 t, ili kada brodovi koji nisu namijenjeni prijevozu roba imaju istisninu manju od
250 m3, jedna pumpa motorno ili runo pogonjena biti e dovoljna.

Svaku od zahtjevanih pumpi mora biti mogue koristiti za svaki nepropusni prostor.

3. Najmanji kapacitet Q1 prve kaljune pumpe mora biti odreen po obrascu:

Q1 = 0,1 d12 (l/min);

Promjer d1 rauna se prema izrazu:

Najmanji kapacitet Q2 druge kaljune pumpe mora biti odreen po obrascu:


Q2 = 0,1 d22 (l/min); (l/min)

Promjer d2 rauna se prema izrazu:

Meutim, vrijednost d2 ne treba biti vea od d1.

Pri izraunu Q2 za vrijednost l mora biti uzeta duljina najdueg vodonepropusnog prostora.

U gore navedenim obrascima je:

l = duljina vodonepropusnog prostora; (mm)

d1 = unutarnji promjer glavnog kaljunog voda; (mm)

d2 = unutarnji promjer usisnih ogranaka; (mm)

4. Kada su kaljune pumpe spojene na drenani sustav, cijevi drenae moraju imati unutarnji
promjer najmanje d1 u (mm), a ogranci unutarnji promjer od najmanje d2 u (mm). Za brodove
duljine manje od 25 m, vrijednosti d1 i d2 mogu se smanjiti do 35 mm.

5. Kaljune pumpe moraju biti samosisne.

6. U vodonepropusnim prostorima s ravnim dnom preko 5,0 m irine mora se postaviti


najmanje jedan usisni ogranak na svakoj strani.

7. Pranjenje krmenog pika mora biti mogue iz strojarnice upotrebom lako pristupne
automatski zatvorive armature.

8. Usisni ogranci pojedinih prostora moraju biti spojeni na glavni drenani vod pomou
zaporno nepovratnog ventila.

Odjeljci ili ostali prostori koji se mogu puniti balastom moraju biti spojeni na drenani sustav
samo jednostavnim zapornim ureajem. Ovaj zahtjev ne mora se primijeniti na skladita koja
mogu biti balastirana. Takva skladita moraju se puniti balastnom vodom stalno ugraenim
balastnim cjevovodom neovisnim o drenanom cjevovodu, ili usisnim ograncima koji mogu
biti spojeni na glavni drenani vod savitljivim cijevima ili fleksibilnim adapterima. Usisni
ventili vode smjeteni na dnu skladita ne smiju se koristiti u tu svrhu.

9. Skladini kaljuni zdenci moraju se opremiti ureajima za mjerenje razine.

10. Kada drenani sustav ukljuuje stalno ugraen cjevovod, kaljuni cijevni ogranci dna
namijenjeni za izbacivanje zauljene vode moraju biti opremljeni zapornim ureajima koji se
mogu zabrtviti/plombirati a to treba obaviti inspekcijsko tijelo. Broj i poloaj tih zapornih
ureaja mora biti naveden u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu.

11. Zakljuavanje zapornih ureaja moe se smatrati jednakovrijednim s


brtvljenjem/plombiranjem navedenim u toki 10. Klju ili kljuevi za zakljuavanje zapornih
ureaja zato moraju biti oznaeni i smjeteni na lako dostupnom mjestu u strojarnici.
lanak 67.

Zauljena voda i skladita koritenog ulja

1. Zauljenu vodu koja se skuplja za vrijeme rada, mora biti mogue skladititi na brodu. U tu
svrhu, kaljua strojarnice moe se smatrati skladite.

2. U svrhu skladitenja koritenog ulja, u strojarnici se mora smjestiti jedna ili nekoliko
posebnih posuda ija zapremina odgovara najmanje 1,5 puta koliini koritenog ulja u
karterima svih motora s unutarnjim izgaranjem i ugraenim prijenosnicima, zajedno s
hidraulikim tekuinama u tankovima hidraulikih tekuina.

Prikljuci koji se koriste za pranjenje gore navedenih posuda moraju udovoljavati Europski
standard EN 1305:1996.

Kada se brodovi koriste za kratkotrajnu plovidbu, inspekcijsko tijelo moe dopustiti izuzetke
od zahtjeva stavka 2.

lanak 68.

Buka s brodova

1. Buka nastala pri plovidbi broda i posebno buka usisa zraka i ispuha motora mora se
priguiti odgovarajuim sredstvima.

2. Pri normalnom radu strojeva, razina buke broda na udaljenosti 25 m od boka broda ne
smije prijei 75 dB(A).

3. Na udaljenosti 25 m od boka privezanih brodova do mjesta prekrcaja, razina buke ne smije


biti vea od 65 dB(A).

Poglavlje 9
ELEKTRINA OPREMA

lanak 69.

Openito

1. Ako nema posebnih zahtjeva u vezi s odreenim dijelovima instalacije, sigurnosna razina
e se smatrati zadovoljavajuom kada su ti dijelovi proizvedeni u skladu s vaeim
Europskim standardom ili u skladu sa zahtjevima priznatog klasifikacijskog drutva.

Odgovarajua dokumentacija mora se dostaviti tehnikom nadzornom tijelu.

2. Na brodu se treba nalaziti sljedea dokumentacija, propisno odobrena (potvrena) od


tehnikog nadzornog tijela:

(a) opi nacrti koji se odnose na itavu elektrinu instalaciju;


(b) sheme glavne sklopne ploe, sklopne ploe za sluaj nunosti i razdjelnika, zajedno s
najvanijim tehnikim podacima kao to su amperaa i nazivna struja zatitnih i upravljakih
ureaja;

(c) energetski podaci koji se odnose na elektrine strojeve i opremu;

(d) vrsta kabela i informacija o povrinama presjeka vodia.

Nije potrebno da se dokumenti nalaze na plovilu bez posade, ve moraju itavo vrijeme biti
na raspolaganju vlasniku.

3. Oprema mora biti projektirana za rad pri stalnom bonom nagibu do 15 C i za unutarnje
temperature okoline izmeu 0 C i + 40 C, i na palubi izmeu - 20 C do + 40 C. Oprema
mora bez prijekorno raditi unutar tih granica.

4. Elektrina i elektronika oprema i ureaji moraju biti u potpunosti dostupni i jednostavni za


odravanje.

lanak 70.

Sustavi elektrinog napajanja

1. Ukoliko su plovila opremljena s elektrinim sustavom, takav sustav u naelu mora imati
najmanje dva izvora energije izvedena na takav nain, ukoliko doe do prestanka rada jednog
izvora energije, da preostali izvor omoguava napajanje energijom potroae potrebne za
sigurnu plovidbu za najmanje 30 minuta.

2. Odgovarajui kapacitet elektrine energije treba biti iskazan na osnovi izbalansirane


potronje snage. Odgovarajui faktor istovremenog rada moe biti uzet u obzir.

3. Neovisno o toki 1., lanaka 40. e se primjenjivati na snagu pokretanja sustava


kormilarenja (kormilarski ureaji).

lanak 71.

Zatita od dodira, udara krutih tvari i prodora vode

Vrsta minimalnog stupnja mehanike zatite za stalno ugraene dijelove instalacije mora biti
kako je prikazano u tablici:

Vrsta najmanjeg stupnja mehanike zatite (u skladu s IEC


Prostori u kojima je pub.60529:1992)
smjetena elektrina Pultovi
oprema Generatori Motori Transformatori Distributori Pribor Rasvjeta
Prekidai
Radne prostorije,
strojarnice, prostorije IP22 IP22 IP22(1) IP22(1)(2) IP44 IP22
kormilarskog ureaja
Skladita IP55 IP55
Akumulatorske
IP44EX
prostorije i prostorije
(3)
boja i lakova
Otvorene palube i
otvorena mjesta IP55 IP55 IP55 IP55
kormilarenja
Kormilarnica IP22 IP22 IP22 IP22 IP22
Nastambe, osim
sanitarnih prostorija i IP22 IP20 IP20
praonica
Sanitarne prostorije i
IP44 IP44 IP44 IP55 IP44
praonice

(1) Kada ureaji oslobaaju vee koliine topline: IP-12.

(2) Kada ureaji ili pultovi nemaju ovu vrstu zatite, njihov smjetaj mora zadovoljiti uvjete
primjenjive za tu vrstu zatite.

(3) Elektrina oprema odobrene protueksplozivne izvedbe u skladu s:

(a) Europskim standardima EN 50014: 1997, 50015: 1998, 50016: 2002, 50017: 1998, 50018:
2000, 50019: 2000 i 50020: 2002; ili

(b) (b) publikacije IEC 60079 od 1. listopada 2003.

lanak 72.

Protueksplozivna zatita

Samo elektrina oprema u protueksplozivnoj izvedbi, moe biti ugraena u prostorima gdje
postoji opasnost od nakupljanja potencijalno eksplozivnih plinova ili mjeavina plinova, kao
to su prostorije namijenjene za smjetaj akumulatora ili prostorije za skladitenje visoko
zapaljivih proizvoda. U tim prostorijama se ne smiju postaviti sklopke rasvjete ili sklopke za
ostale elektrine ureaje. Protueksplozivna zatita treba uzeti u obzir i karakteristike
potencijalno eksplozivnih plinova ili mjeavina plinova za koje je vjerojatno da e nastati
(eksplozijska grupa, temperaturna klasa.).

lanak 73.

Uzemljenje

1. Sustavi pod naponom veim od 50 V moraju biti uzemljeni.

2. Metalni dijelovi koji nisu zatieni od fizikog kontakta i koji, u normalnom pogonu ne
provode struju, kao to su stalci i kuita motora, ureaji i rasvjetna oprema, moraju biti
uzemljeni odvojeno kada nisu u elektrinom kontaktu s trupom u kojem su ugraeni.
3. Kuita pokretnih troila snage i prenosivih ureaja, tijekom normalne upotrebe, moraju
biti uzemljena dodatnim vodiem za uzemljenje ugraenim u kabel za napajanje.

Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na opremu koja e kao zatitni sklop za odvajanje koristiti
transformator, niti na ureaje opremljene zatitnom izolacijom (dvostruka izolacija).

4. Presjeci vodia za uzemljenje ne smiju biti manji od navedenih u sljedeoj tablici:

Vanjski presjek vodia


Najmanji presjek vodia za uzemljenja
(mm2)
ugraeno odvojeno
unutar izoliranog kabela (mm2)
(van kabela) (mm2)
isti presjek kao od vanjskog
Od 0.5 do 4 4
vodia
isti presjek kao od vanjskog isti presjek kao od
Od 4 do 16
vodia vanjskog vodia
Od 16 do 35 16 16
polovina presjeka vanjskog polovina presjeka vanjskog
Od 35 do 120
vodia vodia
Vie od 120 70 70

lanak 74.

Najvii doputeni naponi

1. Naponi ne smiju prijei sljedee vrijednosti:

Najvii doputeni napon


Vrsta instalacije Jednofazna Trofazna
Istosmjernastruja izmjenina izmjenina
struja struja
a. Pogonski ureaji i ureaji za grijanje
250V 250V 500V
ukljuujui utinice za opu upotrebu
b. Rasvjeta, komunikacije, upravljake i
informacijske instalacije ukljuujui utinice 250V 250V -
za opu upotrebu
c. Utinice namijenjene za napajanje 50V(1) 50V(1) -
prijenosnih ureaja koji se koriste na
otvorenim palubama ili unutar uskih ili - 250V(2) -
vlanim metalnih spremita, osim kotlova i
tankova: 250 V 250V -

1. Openito - 250V 500V

2. Za troila spojena preko odvojnog


transformatora (samo jedan aparat)

3. Za troila s dvostrukom zatitnom izolacijom

4. Za troila koja koriste strujne prekidae od


30 mA
d. Pokretna troila snage kao to su elektrina
oprema za kontejnere, motori, puhala i
pokretne pumpe koje se inae ne premjetaju
tijekom slube i iji su vodljivi dijelovi koji su
otvoreni fizikom dodiru uzemljeni pomou 250V 250V 500V
vodia za uzemljenje koji je ugraen u
prikljuni kabel i koji, uz dodatni vodi za
uzemljenje, su spojeni na trup posebnim
smjetanjem ili dodatnim vodiem.
Utinice namijenjene snabdijevanju prijenosnih
50V(1) 50V(1)
ureaja koji se koriste unutar kotlova i tankova
(1) Kada taj napon dolazi iz visokonaponskih mrea mora se koristiti galvansko odvajanje
(sigurnosni transformator).
(2) Svi polovi sekundarnog kruga moraju biti izolirani od zemlje.

2. Kao iznimka od toke 1., ako su potrebne zatitne mjere primijenjene, upotreba viih
napona moe se prihvatiti:

(a) za pogonske ureaje gdje njihova snaga tako zahtijeva;

(b) za posebne brodske ureaje kao to su radio i sustavi paljenja.

lanak 75.

Sustavi razdiobe

1. Sljedei sustavi razdiobe su dozvoljeni za istosmjernu struju i jednofaznu izmjeninu


struju:

(a) dvovodni sustavi s jednim uzemljenim polom (L1/N/PE);

(b) jednovodni sustavi s brodskim trupom kao povratnim vodom, samo za lokalne instalacije
(na primjer, elektropokreta motora s unutarnjim izgaranjem, katodna zatita) (L1/PEN);

(c) dvovodni sustavi koji su izolirani od trupa (L1/L2/PE).

2. Sljedei sustavi razdiobe su dozvoljeni za trofaznu izmjeninu struju:

(a) etverovodni sustavi s uzemljenim zvjezditem, ali bez koritenja brodskog trupa kao
povratnog voda (L1/L2/L3/N/PE) = (mrea TN-S) ili (mrea TT);
(b) trovodni sustavi izolirani od trupa (Ll/L2/L3/PE) = (mrea IT);

(c) trovodni sustavi s uzemljenjim zvjezditem s koritenjem brodskog trupa kao povratnog
voda, meutim, nee biti doputen za struje na stezaljkama (L1/L2/L3/PEN).

3. Tehniko nadzorno tijelo moe dopustiti upotrebu drugih sustava.

lanak 76.

Obalni prikljuak ili ostale vanjske mree

1. Za napajanje brodske mree iz obalnih mrea ili ostalih vanjskih mrea, za tu svrhu na
brodu mora biti postavljen stalni prikljuak i to uvrene stezaljke ili uvrene utikake
utinice. Kabelski prikljuci ne smiju biti podvrgnuti bilo kojem optereenju uslijed
potezanja.

2. Trup mora biti uinkovito uzemljen kada napon prikljuka prelazi 50 V. Prikljuak
uzemljenja mora se posebno oznaiti.

3. Sklopne naprave za prikljuak moraju biti tako ureene da se sprijei istovremeni rad
brodskih mrenih generatora i kopnene mree ili druge vanjske mree. Kratak period
istovremenog rada moe se dopustiti pri promijeni jednog sustava na drugi bez prekida
napona.

4. Prikljuak mora biti zatien od kratkog spoja i preoptereenja.

5. Glavna sklopna ploa mora pokazati da li je prikljuak pod naponom.

6. Pokazivai se moraju ugraditi kako bi omoguili kontrolu polariteta u sluaju istosmjerne


struje i redoslijed faza u sluaju trofazne izmjenine struje izmeu prikljuka i vanjske mree.

7. Pult do prikljuka mora pokazati :

(a) potrebne mjere za postavljanje prikljuka;

(b) vrstu struje i nazivni napon i, za izmjeninu struju, frekvenciju.

lanak 77.

Napajanje drugog plovila

1. Kada se napaja drugo plovilo, odvojeni prikljuak mora se koristiti. Ako se koriste napojne
utinice nazivne struje vee od 16 A za napajanje strujom drugog plovila, ureaji (kao to su
sklopke ili naprave za blokiranje) moraju osigurati da se spajanje i odvajanje moe obaviti
samo ukoliko je veza mrtva.

2. Kabelski prikljuci ne smiju biti podvrgnuti bilo kojem optereenju povlaenjem.

3. lanak 86., toke 3. do 7., e se primjenjivati mutatis mutandis (napraviti promjene prema
potrebama).
lanak 78.

Generatori i motori

1. Generatori, motori i njihove spojne kutije moraju biti pristupni za nadzor, mjerenja i
popravke. Tip zatite mora biti u skladu s njihovim smjetajem (sukladno lanku 81.).

2. Generatori pokretani glavnim (porivnim) motorom, vratilom vijka (propelera) ili pomonim
motorom koji se koriste i za druge namijene moraju se projektirati tako da se uzme u obzir
raspon broja okretaja koji se pojavljuju tijekom normalnog rada.

lanak 79.

Akumulatori

1. Akumulatori moraju biti pristupni i smjeteni tako da pri plovidbi broda ne doe do
njihovog pomicanja. Akumulatori se ne smiju smjestiti tako da budu izloeni ekstremnoj
toplini i hladnoi, pjeni (prskanju), pari ili plinovima. Akumulatori se ne smiju ugraditi u
kormilarnici, nastambama ili skladitima. Ovaj zahtjev ne treba se primijeniti na akumulatore
prijenosnih ureaja, ili za akumulatore ija je potrebna snaga punjenja manja od 0,2 kW.

2. Akumulatori ija je potrebna snaga punjenja vea od 2,0 kW (izraun na osnovi najvee
struje punjenja i nazivnog napona akumulatora te uzimajui u obzir karakteristiku krivulje
punjenja ureaja za punjenje) moraju biti smjeteni u posebnoj prostoriji, koja ima pristup s
otvorene palube ili u odgovarajuim sanducima na otvorenoj palubi.

3. Akumulatori ija potrebna snaga punjenja ne prelazi 2,0 kW mogu se postaviti u ormar ili
sanduk ne samo na palubi nego i ispod paluba. Takoer se mogu ugraditi u strojarnicu ili u
bilo koji drugi dobro ventilirani prostor pod uvjetom da su zatieni od padanja predmeta na
njih i curenja vode.

4. Unutarnje povrine svih prostorija, ormara ili sanduka u kojima se nalaze akumulatori
moraju biti zatiene od tetnog djelovanja elektrolita.

5. Akumulatorske prostorije, sanduke i ormare treba uinkovito ventilirati. Prisilna ventilacija


mora se ugraditi za nikal-kadmij akumulatore ija je potrebna snaga punjenja vea od 2 kW i
za olovne akumulatore s kiselinom snage punjenja vee od 3 kW. Zrak se mora dovoditi u
donji dio prostorije a izlaz mora biti na vrhu te se tako osigurava siguran odvod plinova.
Ventilacijski kanali ne smiju imati nikakve ureaje, kao to su zaporni ventili, koji bi mogli
sprijeiti protok zraka.

6. Zahtijevana potronja zraka (Q) za ventilaciju prostorija ili kutija za akumulatore ne smije
biti manja od vrijednosti dobivene sljedeom formulom:

Q = 0,11 I n (m3/h)

gdje je:

I = najjaa struja punjenja u vrijeme izdvajanja plinova, ali ne manja od 0,25 najjae struje
kojom se baterije pune (A);
n = broj elemenata baterije.

U sluaju odbojnih akumulatora unutar brodske mree druge metode izrauna uzimajui u
obzir karakteristiku krivulje punjenja ureaja za punjenje mogu biti prihvaene od strane
tehnikog nadzornog tijela, pod uvjetom da se te metode temelje na zahtjevima priznatih
klasifikacijskih drutava ili na odgovarajuim standardima.

7. Kada se koristi prirodna ventilacija povrina presjeka ventilacijskih kanala mora biti
dovoljna za zahtijevanu potronju zraka na osnovi brzine protoka zraka od 0,5 m /po presjeku.
Meutim, povrina presjeka mora biti najmanje 80 cm2 za olovno-kiselinske akumulatore i
120 cm2 za nikal-kadmij akumulatore.

8. Pri upotrebi prisilne ventilacije mora se koristiti ventilator, preporuljivo usisnog tipa, iji
motor se ne smije nalaziti u struji plinova ili zraka koji se isisavaju. Ventilatori moraju biti
projektirani tako da se sprijei stvaranje iskara izmeu krila ventilatora i kuita ventilatora te
se mora izbjei stvaranje elektrostatskog elektriciteta.

9. Natpisi Plamen, otvoreni plamen i zabranjeno puenje prema slici 2. Dodatak I


najmanjeg promjera od 10 cm moraju biti privreni na vrata ili poklopce odjeljaka, ormara i
sanduka u kojima se nalaze akumulatori.

lanak 80.

Rasklopna instalacija

1. Elektrine sklopne ploe

(a) Ureaji, sklopke (prekidai), osigurai i instrumenti sklopne ploe moraju biti jasno
postavljeni i biti pristupni za odravanje i popravak. Stezaljke za napone do 50 V, i one za
napone vie od 50 V, moraju biti odvojene i odgovarajue oznaene.

(b) sve sklopke i ploice s oznakama koje oznauju strujni krug za ureaje moraju biti
privrene na sklopne ploe. Nazivna struja (amperaa) i strujni krugovi osiguraa moraju
biti prepoznatljivi.

(c) Kada su ureaji s radnim naponom veim od 50 V ugraeni iza vrata drutvenih prostorija,
ti ureaji moraju biti zatieni od sluajnog dodira dok su vrata otvorena.

(d) materijal sklopnih ploa mora imati prikladnu mehaniku vrstou i trajnost, mora biti
teko goriv i samougasiv: ploe moraju biti otporne na vlagu.

(e) Ako su (HRC) visokouinski osigurai ugraeni u elektrine sklopne ploe, pribor i
osobna zatitna oprema mora biti na raspolaganju pri postavljanju i uklanjanju takvih
osiguraa.

2. Sklopke, zatitni ureaji

(a) Strujni krugovi generatora i energetskih potroaa moraju biti zatieni od kratkog spoja i
preoptereenja na svim ne-uzemljenim vodiima.. Sklopni ureaji koji se iskljuuju kratkim
spojem i preoptereenjem ili osiguraem mogu se koristi za ovu svrhu.
(b) Strujni krugovi koji snabdijevaju elektromotore pogonskih jedinica (sustav kormilarenja) i
njihove upravljake krugove moraju biti samo zatieni protiv kratkog spoja. Kada se u
strujnim krugovima nalaze toplinski prekidai isti e biti neutralizirani ili podeeni na ne
manje nego dva puta nazivne struje.

(c) Izlazna napajanja s glavne sklopne ploe troila snage koja rade s vie od 16 A moraju
ukljuivati sklopku optereenja ili snage.

(d) Troila snage za poriv plovila, sustav kormilarenja, pokaziva poloaja kormila, sustave
navigacije ili zatite, i troila snage s nazivnom strujom veom od 16 A moraju se napajati iz
odvojenih strujnih krugova.

(e) Strujni krugovi troila snage potrebnih za poriv i manevriranje broda moraju se napajati
izravno s glavne sklopne ploe.

(f) Prekidai (oprema) moraju biti odabrani na osnovu nazivne struje, toplinske ili dinamike
vrstoe, i prekidne snage. Sklopke moraju istovremeno iskljuiti sve vodie pod naponom.
Poloaj iskljuivanja mora biti prepoznatljiv.

(g) Osigurai moraju biti zatvoreno-rastaljivog tipa i biti izraeni od keramike ili
jednakovrijednog materijala. Mora biti mogue zamijeniti ih bez opasnosti od fizikog dodira
za operatera.

3. Ureaji za mjerenje i nadzor

(a) Generator, akumulator i razvodni strujni krugovi moraju se opremiti s ureajima za


mjerenje i nadzor tamo gdje se zahtjeva siguran rad instalacije.

(b) Ne-uzemljene mree s naponom veim od 50 V moraju se opremiti ureajem za otkrivanje


uzemljenja koji je sposoban davati svjetlosni i zvuni alarm. U pomonim instalacijama kao
to su upravljaki krugovi, ovaj ureaju moe se izostaviti.

4. Smjetaj elektrinih sklopnih ploa

Sklopne ploe se moraju smjestiti u pristupnim i dobro ventiliranim prostorima i moraju biti
zatiene od vode i mehanikog oteenja.

Cjevovodi i kanali za zrak moraju biti tako postavljeni da u sluaju curenja sklopne ploe ne
mogu biti oteene. Ako se postavljanje cijevi u blizini elektrinih sklopnih ploa ne moe
izbjei, cijevi ne smiju imati rastavljivih spojeva u blizini.

(b) Ormari i zidne nie u kojima su smjetene nezatiene sklopne naprave trebaju biti
izvedeni od teko gorivog materijala ili biti zatieni metalnim ili drugim teko gorivim
omotaem.

(c) Kada je napon vei od 50 V, izolacijski mree ili prostirai moraju biti postavljeni na
radno mjesto operatera ispred glavne sklopne ploe.

lanak 81.
Prekidai u nunosti

Prekidai u nunosti uljnih gorionika, pumpi goriva, separatora goriva i ventilatora strojarnice
moraju se ugraditi zajedniki izvan prostorija u kojima se nalazi navedena oprema.

lanak 82.

Instalacijska oprema

1. Kabelski ulazi moraju biti dimenzionirani prema kabelima i biti odgovarajui prema tipu
kabela koji se koristi.

2. Utinice za razvodne strujne krugove razliitih napona ili frekvencija ne smije biti mogue
zamijeniti.

3. Sklopke moraju istovremeno ukljuiti sve ne-uzemljenje vodie unutar strujnog kruga.
Meutim, jedno-polne sklopke unutar ne-uzemljenih strujnih krugova mogu se dopustiti za
rasvjetu nastambi izvan praonica, kupaonica i ostalih prostorija s mokrom opremom.

4. Kada struja prelazi 16 A mora biti mogue zatvoriti utinice ureajem na nain da se klin
moe samo umetnuti ili povui ukoliko je napajanje iskljueno.

lanak 83.

Kabeli

1. Kabeli moraju biti teko gorivi, samougasivi i otporni na vodu i ulje.

U nastambama, ostale vrste kabela mogu se koristiti, pod uvjetom da su uinkovito zatieni,
imaju svojstvo sporog irenja plamena i da su samougasivi.

Elektrini kabeli (teko gorivi) s karakteristikom sporog irenja plamena moraju biti u skladu
s:

(a) IEC publikacijom 60332-1:1993, 60332-3:2000; ili

(b) odgovarajuim propisima priznatim od jedne od drava lanica.

2. Vodii kabela predvieni za strujne krugove napajanja i rasvjete moraju imati najmanju
povrinu presjeka od 1,5 mm2.

3. Metalni oplet, omota i obloga kablova ne smiju, u normalnim radnim uvjetima, biti
koriteni kao vodi ili uzemljenje.

4. Metalna obloga i omota kabela za strujne krugove napajanja i rasvjetu moraju se uzemljiti
najmanje na jednom kraju.

5. Povrina presjeka vodia mora uzeti u obzir njihovu najveu dozvoljenu krajnju
temperaturu (strujni kapacitet) i doputeni pad napona. Pad napona izmeu glavne sklopne
ploe i najmanje povoljne toke instalacije ne smije biti vei od 5% za rasvjetu ili vie od 7%
za strujne krugove napajanja ili grijanja u odnosu na nazivni napon.

6. Kablovi moraju biti zatieni od mehanikih oteenja.

7. Ureaji za privrivanje kabela moraju osigurati da e bilo koje naprezanje navlaenjem


ostati unutar dozvoljenih granica.

8. Kada kablovi prolaze kroz pregrade ili palube, mehanika vrstoa, vodonepropusnost i
vatrootpornost tih pregrada i paluba ne smije biti ugroena prolazima kabela.

9. Kabelski zavreci i spojevi svih vodia moraju biti tako napravljeni da se sauvaju osnovna
elektrina i mehanika svojstva, svojstvo sporog irenja plamena i, gdje je to potrebno,
vatrootpornost.

10. Kabeli i njihova izolacija, koji su spojeni na kormilarnicu koja se die i sputa moraju biti
dovoljno savitljivi do temperature od -20 C i otporni na paru i plinove, ultraljubiasto
zraenje i ozon.

lanak 84.

Rasvjetne instalacije

1. Rasvjetna tijela moraju biti tako ugraena da toplina koju tijela emitiraju ne moe zapalili
zapaljive predmete ili dijelove u njihovoj blizini.

2. Rasvjetna tijela na otvorenim palubama moraju biti tako ugraena da ne ometaju


prepoznavanje navigacijskih svjetala.

3. Kada su dva ili vie rasvjetnih tijela ugraena u strojarnici ili prostoriji kotlova, tijela se
moraju napajati najmanje iz dva razliita strujna kruga. Ovaj zahtjev takoer se mora
primjenjivati za prostorije u kojima su ugraeni rashladni strojevi, hidrauliki strojeva ili
elektromotori.

lanak 85.

Navigacijska svjetla

1. Sklopne ploe za navigacijska svjetla moraju se ugraditi u kormilarnici. Svjetla se moraju


napajati posebnim vodovima sa glavne sklopne ploe ili iz dva nezavisna pomona
razdjelnika.

2. Navigacijska svjetla moraju se napajati, zatititi i ukljuivati odvojeno od sklopne ploe


navigacijskih svjetala.

3. Greka u instalaciji za nadzor, kako je odreeno u lanku 60., ne smije utjecati na rad
svjetla koje nadzire.

4. Nekoliko svjetala koja ine funkcionalnu jedinicu i ugraena zajedno na istom mjestu
mogu biti zajedno napajana ukljuivana i nadzirana. Instalacija nadzora mora biti sposobna
utvrditi kvar od bilo kojeg od tih svjetala. Meutim, ne smije biti mogue koristiti oba izvora
svjetla u duplom svjetlu (dva svjetla ugraena jedan iznad drugog ili u istom kuitu)
istovremeno.

lanak 86.

(ostavljeno prazno)

lanak 87.

Alarmni sustavi i sustavi zatite mehanike opreme

Alarmni i sustavi zatite za nadzornu i zatitnu mehaniku opremu moraju ispunjavati


sljedee zahtjeve:

(a)alarmni sustavi

Alarmni sustavi moraju biti izvedeni tako da greka alarmnog sustava ne moe biti rezultirana
grekom ureaja ili nadzirane instalacije.

Binarni davai moraju se projektirati na principu zatvorenog kruga ili na principu nadzirane
struje optereenja.

Svjetlosni alarmi moraju ostati vidljivi dok se ne ukloni neispravnost; alarm koji je bio
potvren mora se razlikovati od alarma koji jo nije potvren. Svaki alarm mora takoer
obuhvaati i zvuno upozorenje. Mora biti mogue iskljuiti zvune alarme. Prijem signala
jednog alarma ne smije ometati drugi.

Iznimke mogu biti doputene u sluaju alarmnih sustava koji obuhvaaju manje od pet
mjernih toaka.

(b) Sustavi zatite

Sustavi zatite moraju se projektirati da zaustave ili uspore rad neispravne opreme, ili poalju
upozorenje na mjesta na kojima je stalno prisutno osoblje da se poduzmu mjere prije nego
doe do kritinog stanja.

Binarni davai moraju se projektirati prema principu struje optereenja.

Ako sustavi zatite nisu projektirani da budu samokontrolirani, mora biti mogue provjeriti da
sustavi rade ispravno. Sustavi zatite moraju biti neovisni od drugih sustava.

lanak 88.

Elektronika oprema

1. Openito
Uvjeti ispitivanja iz toke 2. dole navedene moraju se primijeniti samo na elektronske ureaje
koji su potrebni za kormilarski sustav i brodska porivna postrojenja, ukljuujui i njihove
ureaje.

2. Uvjeti ispitivanja

(a) Naprezanja nastala sljedeim ispitivanjima ne smiju uzrokovati unitenje ili kvar
elektronikih ureaja. Ispitivanja u skladu s odgovarajuim meunarodnim standardima, kao
to je IEC publikacija 60092-504:2001; osim ispitivanja na hladno, moraju se obaviti s
iskljuenim ureajima. Ova ispitivanja moraju obuhvatiti provjeru ispravnog rada.

Odstupanja napona i frekvencije

Odstupanja
stalna kratkotrajna
Frekvencija 5% 10% 5s
Openito
Napon 10% 20% 1,5%
Rad akum. baterije Napon + 30%/- 25%

(c) Ispitivanje zagrijavanjem

Uzorak se zagrije do temperature od 55 C u vremenskom periodu od pola sata vremena.


Nakon to je ta temperatura postignuta ista se zadri 16 sati. Tada je radno ispitivanje
obavljeno.

(d) Ispitivanje na hladno

Uzorak je iskljuen i ohlaen do -25 C te se isti zadri na toj temperaturi dva sata.
Temperatura se zatim povea na 0 C i tada je radno ispitivanje obavljeno.

(e) Ispitivanje na vibracije

Ispitivanje na vibracije mora se obaviti u tri ravnine na frekvenciju rezonance ureaja ili
dijelova za razdoblje od 90 minuta u svakom sluaju. Ako se ne moe tono utvrditi
rezonancija ispitivanje na vibracije mora se obaviti s 30 Hz.

Ispitivanje na vibracije mora se obaviti sinusoidalnom oscilacijom unutar sljedeih


ogranienja: Openito:

f = 2,0 do 13,2 Hz; a = 1 mm

(amplituda a = 1/2 vibracijske irine)

f = 13,2 Hz do 100 Hz: ubrzanje 0,7 g.

Oprema namijenjena za ugradnju na diesel motore ili kormilarske ureaje mora se ispitati na
sljedei nain:
f = 2,0 do 25 Hz; a = 1,6 mm

(amplituda a = 1/2 vibracijske irine)

Osjetnici koji se ugrauju u ispune cjevovode diesel motora mogu biti izloeni znatno viim
naprezanjima. Treba voditi rauna o navedenom prilikom ispitivanja.

(f) Ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti mora se obaviti na osnovu publikacija IEC


61000-4-2:1995, 61000-4-3:2002, 61000-4-4:1995, ispitni stupanj broj 3.

(g) Dokaz da je elektronika oprema odgovarajua za ove uvjete ispitivanja mora se dobiti od
proizvoaa opreme. Certifikat dobiven od priznatog klasifikacijskog drutva takoer e se
smatrati dokazom.

lanak 89.

Elektromagnetska kompatibilnost

Rad elektrinih i elektronikih sustava ne smije biti pogoran elektromagnetskom smetnjom.


Openite mjere e se, uz jednaku vanost, proiriti na:

odvajanje putova prijenosa izmeu izvora smetnje i pogoenih ureaja;

smanjenje uzroka poremeaja u njihovom izvoru;

smanjenje osjetljivosti na tetnost ureaja na smetnje.

Poglavlje 10
OPREMA

lanak 90.

Sidrena oprema

1. Brodovi namijenjeni za prijevoz roba, neovisno o brodskim potisnicama ija duljina L ne


prelazi 40 m, moraju se opremiti s pramanim sidrima ija je ukupna masa P dobivena
upotrebom sljedeeg obrasca:

P = k B T (kg)

gdje je

k = koeficijent kojimse uzima u obzir odnos duljine L i irine B i vrst broda:

za potisnice, neutim, uzima se k = c

Empirijski koeficijent c uzima se prema sljedeoj tablici:


Tonaa broda, Dwt (t) Koeficijent c
do i ukljuivo 400 45
400 do ukljuivo 650 55
650 do ukljuivo 1000 65
iznad 1000 79

Na brodovima ija dwt tonaa nije vea od 400 t i koji, u ovisnosti o njihovoj konstrukciji i
nainu koritenja, e se koristiti samo na kraim udaljenostima, tehniko nadzorno tijelo moe
prihvatiti da se ugrade pramana sidra ija je masa jednaka samo dvije treine ukupne
potrebne mase P.

2. Putniki brodovi i brodovi koji nisu namijenjeni prijevozu roba, neovisno o guraima,
moraju se opremiti pramanim sidrima ija je ukupna masa P dobivena upotrebom sljedeeg
obrasca:

P = k B T (kg)

gdje je:

k = koeficijent koji odgovara toki 1., ali prilikom dobivanja vrijednosti za empirijski
koeficijent (c), istisnina u m3 koja je navedena u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu,
mora se upotrijebiti umjesto dwt tonae.

3. Brodovi navedeni u toki 1. ija najvea duljina ne prelazi 86 m moraju se opremiti


krmenim sidrima ija je ukupna masa jednaka 25% mase P.

Brodovi ija najvea duljina prelazi 86 m moraju se opremiti krmenim sidrima ija je ukupna
masa jednaka 50% mase P izraunate u skladu s tokama 1 ili 2.

Krmena sidra nisu potrebna za:

(a) brodove kojima je masa krmenih sidara manja od 150 kg; u sluaju brodova navedenih u
toki 1, zavrna podtoka, smanjena masa pramanih sidara uzet e se u izraun;

(b) potisnice.

4. Brodovi namijenjeni za pogon krutih konvoja koji ne prelaze 86 m duljine moraju se


opremiti s krmenim sidrima ija je ukupna masa jednaka 25% najvee mase P izraunate u
skladu s tokom 1. za odobrene sastave (sastav se smatra plovidbena cjelina) i koji su
navedeni u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu.

Brodovi namijenjeni za pogon krutih konvoja nizvodno koji prelaze 86 m duljine moraju se
opremiti s krmenim sidrima ija je ukupna masa jednaka 50% najvee mase P izraunate u
skladu s tokom 1. za odobrene sastave (sastav se smatra plovidbena cjelina) i koji su
navedeni u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu.

5. Mase sidara ustanovljene u skladu s tokama 1 do 4 mogu se smanjiti za odreena posebna


sidra.
6. Ukupna masa P utvrena za pramana sidra moe se podijeliti izmeu jednog ili dva sidra.
Masa se moe smanjiti 15% ukoliko je brod opremljen sa samo jednim pramanim sidrom a
sidreno drijelo je smjeteno u sredini. Ukupna masa zahtijevana za krmena sidra za gurae i
brodove ija najvea duljina prelazi 86 m moe se podijeliti na jedno ili dva sidra. Masa
najlakeg sidra ne smije biti manja od 45% ukupne mase.

7. Sidra od sivog ljeva nisu dozvoljena.

8. Masa sidara mora na njima biti vidljivo i trajno oznaena.

9. Sidra koja imaju masu iznad 50 kg moraju biti opremljena vitlima.

10. Svaki pramani sidreni lanac mora imati najmanju duljinu od:

(a) 40 m za brodove duljine manje od 30 m;

(b) za brodove duljine vee od 30 m do/i 50 m, 10 m dulje od broda;

(c) 60 m za brodove dulje od 50 m.

Svaki od krmenih sidrenih lanaca mora biti dug najmanje 40 m. Meutim, kada se brodovi
moraju zaustaviti u nizvodnom smjeru moraju imati svaki od krmenih sidrenih lanaca
najmanje 60 m dug.

11. Najmanja rastezna vrstoa R sidrenih lanaca mora se izraunati koristei sljedei
obrazac:

(a) sidra mase do 500 kg;

R = 0,35 P (kN)

(b) sidra mase vee od 500 kg i ne vee od 2000 kg:

(c) sidra mase vee od 2000 kg;

R = 0,25 P (kN)

gdje je:

P = teoretska masa svakog sidra odreena u skladu s stavcima 1- 4 i stavkom 6.

Rastezna vrstoa sidrenih lanaca mora biti utvrena u skladu s dravnim standardom.

Kada sidra imaju masu veu od zahtijevane u stavcima 1-6, rastezna vrstoa sidrenog lanca
bit e odreena kao funkcija stvarne mase sidra.
12. U sluaju kada se na brodu nalaze tea sidra s odgovarajuim jaim sidrenim lancima,
samo najmanje mase i najmanje rastezne vrstoe zahtijevane u stavcima 1- 6 i stavku 11,
moraju se upisati u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu.

13. Spojni komadi (vrtuljci) izmeu sidra i lanca moraju podnijeti rastezno optereenje 20%
vee od rastezne vrstoe odgovarajueg lanca.

14. Dozvoljava se upotreba elinih uadi umjesto sidrenih lanaca. eline uadi moraju
imati istu rasteznu vrstou koja se zahtjeva za lance, ali moraju biti 20% dulji.

lanak 91.

Ostala oprema

1. U skladu s primjenjivim zahtjevima plovidbenih vlasti koji su na snazi u dravama lanica,


najmanje sljedea oprema mora se nalaziti na brodu:

(a) sustav radio-telefona;

(b) aparati i ureaji za davanje svjetlosnih i zvunih signala kao i dnevna i nona signalizacija
broda;

(c) samostalna pomona svijetla za propisana svjetla za vez;

(d) vatrootporni, oznaeni spremnik, s poklopcem, za pohranu zauljenih krpa za ienje;

(e) vatrootporni, oznaeni spremnik, s poklopcem, za pohranu opasnog krutog otpada ili
krutog otpada koji moe izazvati zagaenje i vatrootporni, oznaeni spremnik, s poklopcem,
za pohranu opasnog tekueg otpada ili tekueg otpada koji moe izazvati zagaenje u skladu s
odgovarajuim primjenjivim zahtjevima plovidbenih vlasti;

(f) vatrootporni, oznaeni spremnik, s poklopcem za prihvat taloga.

2. Dodatno, oprema mora najmanje ukljuivati:

(a) elina uad za vez:

Brodovi se moraju opremiti s tri eline uadi za vez. Najmanje duljine uadi moraju biti
sljedee:

prvo ue: L + 20 m, ali ne dulje od 100 m,

drugo ue: 2/3 prvog ueta,

tree ue: 1/3 prvog ueta.

Najkrae elino ue nije potrebno na brodovima ija je duljina L manja od 20 m.

elina uad mora imati razteznu vrstou Rs koja se izrauna prema sljedeem obrascu:
Za L. B . T do 1000 m3;

Za L. B . T iznad 1000 m3;

Zahtjevana elina uad mora posjedovati Potvrdu u skladu s Europskim standardom EN


10204:1991 3.1, koja se mora nalaziti na brodu.

elina uad moe se zamijeniti konopima iste duljine i rastezne vrstoe. Najmanja rastezna
vrstoa ovih konopa mora se naznaiti u potvrdi.

(b) elina uad za teglenje;

Tegljai se moraju opremiti s prikladnom elinom uadi za teglenje.

Meutim, glavno ue mora biti najmanje 100 m dugo i imati rasteznu vrstou, u kN, ne
manju od jedne treine ukupne snage, u kW, porivnog(ih) motora.

Motorni brodovi i gurai koji takoer mogu tegliti moraju se opremiti s elinim uetom za
teglenje koji je najmanje 100 m dug i ija rastezna vrstoa, u kN, nije manja od jedne
etvrtine ukupne snage, u kW, porivnog(ih) motora.

(c) Izbaca (bacalo);

(d) mosti najmanje 0,4 m irok i 4 m dug iji su boni rubovi ogranieni jasno obojenom
prugom: mosti se mora opremiti rukohvatom. Tehniko nadzorno tijelo moe dozvoliti krae
mostie za manje brodove.

(e) aklja;

(f) Odgovarajua kutija pribora za prvu pomo sa sadrajem koji je u skladu s odgovarajuim
nacionalnim standardom. Kutija pribora prve pomoi mora se uvati u nastambama ili u
kormilarnici i mora biti pohranjena na nain da je lako i sigurno pristupna ukoliko je
potrebna. Ako su kutije pribora prve pomoi pohranjene ispod poklopca, poklopac mora biti
oznaen oznakom za prvu pomo u skladu s Slikom 8 Dodatka 1, i imati visinu od najmanje
10 cm;

(g) Jedan dalekozor, 7x50 ili s veim promjerom lea;

(h) Upozorenje za spaavanje i bijeg osoblja izvan broda;

(i) Svjetlo za pretraivanje kojim se moe upravljati iz kormilarnice.

3. Na brodu se mora nalaziti stepenite ili ljestve za ukrcaj ija bona visina prelazi 1,50 m
iznad linije praznog gaza.

lanak 92.
Prijenosni ureaji za gaenje poara

1. Na svakom od sljedeih mjesta mora se nalaziti najmanje jedan prijenosni ureaj za gaenje
poara u skladu s Europskim standardom EN 3:1996:

(a) u kormilarnici

(b) u blizini svakog ulaza s palube u nastambe;

(c) u blizini svakog ulaza u slubene prostorije koje nisu pristupne iz nastambi i u kojima je
smjetena oprema za grijanje, kuhanje ili hlaenje, koja koristi kruto ili tekua goriva ili
stlaeni (ukapljeni) plin;

(d) na svakom ulazu u prostorije strojeva i kotlova;

(e) ispod palube u prostorijama strojeva i kotlova na prikladnim mjestima na nain da ne


postoji mjesto u prostoriji koje je udaljeno od prijenosnog ureaja za gaenje poara vie od
10 m u koracima.

2. Za prijenosne ureaje za gaenje poara, zahtijevane tokom 1., mogu se upotrijebiti samo
ureaji za gaenje suhim prahom mase punjenja od najmanje 6 kg ili ostali prijenosni ureaji
za gaenje poara istog protupoarnog kapaciteta. Oni moraju biti prikladni za klasu poara A,
B i C i za poare elektrinih sustava do 1000 V.

3. Dodatno, mogu se koristiti prijenosni ureaji za gaenje poara koji koriste suhi prah, vodu
ili pjenu i koji su prikladni najmanje za klasu poara koji se najee moe dogoditi u
prostoriji za koju su namijenjeni.

4. Prijenosni ureaji za gaenje poara s ugljinim dioksidom kao protupoarnim sredstvom


mogu se upotrijebiti samo za gaenje poara u kuhinjama i gaenje elektrinih instalacija.
Sadraj tih protupoarnih ureaja mora biti ne vei od 1 kg po 15 m3 prostora u kojem se isti
nalaze.

5. Prijenosni ureaji za gaenje poara moraju se provjeravati najmanje svake dvije godine.
Potvrda o pregledu mora biti izdana i potpisana od inspektora te se na njoj mora nalaziti
nadnevak pregleda.

6. Ako su prijenosni ureaji za gaenje poara ugraeni tako da su izvan vidnog polja, te
zatieni poklopcem, tada se taj poklopac mora oznaiti oznakom za protupoarne ureaje
najmanje visine od 10 cm u skladu sa Slikom 3 Dodatka 1.

lanak 93.

Stalno ugraeni protupoarni sustavi u nastambama, kormilarnicama i putnikim prostorijama

1. Protupoarna zatita u nastambama, kormilarnicama i putnikim prostorijama mora se


osigurati samo s prikladnim automatskim sustavima rasprskavanja (sprinkler sustav) kao
stalnim ugraenim protupoarnim sustavima.

2. Ugradnja ili preinaka sustava mora biti izvedena samo od specijaliziranih firmi.
3. Sustavi moraju biti napravljeni od elika ili jednakovrijednih negorivih materijala.

4. Sustavi moraju moi rasprskivati vodu od najmanje 5 l/min/m2 povrine najvee zatiene
prostorije.

5. Sustavi koji rasprskavaju manje koliine vode moraju imati tipno odobrenje u skladu s
IMO Rezolucijom A.800(19) ili drugim standardom priznatim sukladno zahtjevima ovih
Pravila. Tipno odobrenje mora biti obavljeno od klasifikacijskog drutva ili akreditirane
ispitne ustanove. Akreditirana ispitna ustanova mora udovoljavati Europskom standardu o
ovlatenim laboratorijima za ispitivanje i umjeravanje (EN ISO/IEC 17025:2000).

6. Sustavi moraju biti provjereni od eksperta:

(a) prije putanja u slubu (rad);

(b) prije ponovnog putanja u slubu nakon to je sustav bio ukljuen;

(c) nakon svake preinake ili popravka;

(d) redovno najmanje svake dvije godine.

7. Kada se obavlja provjera u skladu toke 6., ekspert mora verificirati da su sustavi
zadovoljili zahtjeve ovog lanka.

Provjera mora najmanje ukljuivati sljedee:

(a) vanjsku provjeru itavog sustava;

(b) funkcionalno ispitivanje sigurnosnih sustava i sapnica;

(c) funkcionalno ispitivanje tankova pod tlakom i cjevovoda.

8. Potvrda o pregledu mora biti izdana i potpisana od inspektora, te se na njoj mora nalaziti
nadnevak pregleda.

9. Broj ugraenih sustava mora biti naveden u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu.

10. Za zatitu objekata u nastambama, kormilarnicama i putnikim prostorijama, stalno


ugraeni protupoarni sustavi mogu se dopustiti samo na osnovi preporuka Komisije.

lanak 94.

Stalno ugraeni protupoarni sustavi u prostorijama strojeva, kotlova i pumpi tereta

1. Sredstva za gaenje

Za zatitu prostorija strojeva, kotlova i pumpi tereta, stalno ugraeni protupoarni sustavi s
dole navedenim protupoarnim sredstvima mogu se upotrijebiti:

(a) CO2 (ugljini dioksid);


(b) HFC 227 ea (heptafluoropropan);

(c) IG-541 (52% duika, 40% argona, 8% uglj. dioksida).

Ostala sredstva za gaenje su dozvoljena samo sukladno postupcima iz ovih Pravila.

2. Ventilacija, dovod zraka

(a) Zrak za izgaranje potreban za rad porivnih strojeva ne smije se izvlaiti iz prostorija
zatienih stalno ugraenim protupoarnim sustavima. Ovaj zahtjev se ne mora primijeniti
ako brod ima dvije meusobno neovisne prostorije porivnih strojeva plinonepropusno
odvojene ili ako, uz prostoriju porivnih strojeva, se nalazi odvojena strojarnica u kojoj je
ugraen pramani porivnik, koji tako moe osigurati neovisni poriv u sluaju poara u
prostoriji porivnih strojeva.

(b) Bilo koja prisilna ventilacija zatiene prostorije mora se automatski iskljuiti ako se
protupoarni sustav aktivira.

(c) Svi otvori koji doputaju ulaz zraka ili izlaz plinova iz zatiene prostorije, moraju se
opremiti ureajima koji omoguuju brzo zatvaranje. Mora biti jasno prepoznatljivo da li su
ureaji otvoreni ili zatvoreni.

(d) Zrak koji se isputa iz ispusnih ventila iz spremnika zraka pod tlakom ugraenih u
prostorije strojeva mora se voditi na otvoreni zrak.

(e) Pretlak ili potlak uzrokovan dotokom sredstva za gaenje ne smije unititi vane dijelove u
zatienoj prostoriji. Mora se osigurati bezopasno izjednaavanje tlaka.

(f) Zatiene prostorije moraju se opremiti ureajima za odvod sredstva za gaenje i plinova
izgaranja. S takvim ureajima mora biti mogue upravljati s mjesta izvan zatiene prostorije
i koje mora biti pristupno u sluaju poara unutar tog prostora. Ako su ureaji za odvod stalno
ugraeni, ne smije biti mogue uputiti ih za vrijeme gaenja.

3. Protupoarni alarm

Zatiena prostorija mora se nadzirati odgovarajuom alarmnim sustavom. Alarm mora biti
ujan u kormilarnici, nastambama i prostoru koji se zatiuje.

4. Sustav cjevovoda

(a) Sredstvo za gaenje mora se voditi i razvesti u zatienu prostoriju stalno ugraenim
cijevnim sustavom. Cjevovod i pripadna armatura, ugraen u zatienu prostoriju mora biti
napravljen od elika. Zahtjev se ne mora primijeniti na spojne cijevi tankova (boca) i
ekspanzione spojeve, uz uvjet da je upotrebljeni materijal jednakih vatrootpornih svojstava.
Cjevovod se mora antikorozivno zatiti izvana i iznutra.

(b) Ispusne sapnice moraju se tako dimenzionirati i rasporediti da se osigura pravilno irenje
sredstva za gaenje.

5. Ureaj za upuivanje
(a) Automatsko upuivanje protupoarnih sustava nije dozvoljeno.

(b) Upuivanje protupoarnog sustava mora biti mogue s prikladnog mjesta smjetenog
izvan zatiene prostorije.

(c) Ureaji za upuivanje moraju se tako postaviti da se ak u sluaju poara mogu aktivirati, i
tako da se u sluaju njihovog oteenja od poara ili eksplozije u zatienoj prostoriji,
potrebna koliina sredstva za gaenje jo moe dovesti.

Ureaji za upuivanje koji se ne upuuju mehaniki, moraju se napajati iz dva meusobno


neovisna izvora energije. Ti izvori energije moraju se smjestiti izvan zatiene prostorije.
Upravljaki vodovi smjeteni u zatienoj prostoriji moraju biti tako konstruirani da u sluaju
poara ostanu u radnom stanju najmanje 30 minuta. Elektrini ureaji zadovoljavaju ovaj
zahtjev ukoliko su u skladu s standardom IEC 60331-21:1999.

Ukoliko su ureaji za upuivanje tako smjeteni da nisu vidljivi, oplata koja ih pokriva mora
se oznaiti natpisom, crvenim slovima na bijeloj podlozi visine ne manje od 10 cm.:

?Protupoarni sustav

Feuerlscheinrichtung

Installation dextinction

Brandblusinstallatie

Fire-fighting installation.

(d) Ako je protupoarni sustav namijenjen zatiti nekoliko prostorija, mora imati odvojene i
jasno oznaene ureaje za upuivanje za svaku prostoriju.

(e) Jasno vidljiva i raspoznatljiva radna uputstva moraju se postaviti uzdu svih ureaja za
upuivanje. Uputstva moraju biti na jednom od jezika drava lanica i moraju sadravati
sljedee podatke:

(aa) upuivanje protupoarnog sustava;

(bb) provjera i osiguranje naputanja osoblja iz zatiene prostorije;

(cc) radnja koju mora poduzeti posada u sluaju upuivanja protupoarnog sustava;

(dd) radnja koju mora poduzeti posada u sluaju pogrenog rada protupoarnog sustava.

(f) Radna uputstva moraju navesti da se prije upuivanja protupoarnog sustava, moraju
iskljuiti strojevi s unutarnjim izgaranjem, koji se nalaze u zatienoj prostoriju i usisavaju
zrak iz zatiene prostorije.

6. Sustav uzbunjivanja
(a) Stalno ugraeni protupoarni sustavi moraju se opremiti zvunim i svjetlosnim sustavima
za uzbunjivanje.

(b) Sustav uzbunjivanja mora se pokrenuti automatski im se protupoarni sustavi aktivira.


Signal uzbunjivanja mora raditi odgovarajui vremenski period prije oslobaanja sredstva za
gaenje i ne smije ga biti mogue iskljuiti.

(c) Signali uzbunjivanja moraju biti jasno vidljivi u zatienoj prostoriji i njenim pristupnim
mjestima i biti jasno ujni u radnim uvjetima moguih najviih razina buke. Signali se moraju
jasno razlikovati od svih ostalih zvunih i svjetlosnih signala u zatienoj prostoriji.

(d) Zvuni signali uzbunjivanja moraju biti jasno ujni u susjednim prostorijama, uz
zatvorena vrata i u radnim uvjetima moguih najviih razina buke.

(e) Ako sustav uzbunjivanja nije zatien od kratkog spoja, prekinutih ica ili pada napona,
mora biti mogu nadzor nad radom ureaja.

(f) Na ulazu svake prostorije koja moe biti snabdjevena sredstvom za gaenje, potrebno je
postaviti jasno vidljiv natpis s crvenim slovima na bijeloj podlozi:

?Panja, protupoarni sustav! Napustiti prostor odmah po aktiviranju alarma (opis


alarma)

Vorsicht, Feuerlscheinrichtung! Bei Ertnen des Warnsignals (Beschreibung des Signals) den
Raum sofort verlassen!

Attention, installation dextinction dincendie! Quitter immdiatement ce local au signal


(description du signal)

Let op, brandblusinstallatie! Bij het in werking treden van het alarmsignaal (omschrijving van
het signaal) deze ruimte onmiddellijk verlaten!

Warning, fire-fighting installation! Leave the room as soon as the warning signal sounds
(description of signal).

7. Tankovi (boce) pod tlakom, armatura i tlani cjevovod

(a) Tankovi pod tlakom, armatura i tlani cjevovod moraju udovoljavati odgovarajuim
zahtjevima, koji su na snazi u jednoj od drava lanica.

(b) Tankovi pod tlakom moraju se ugraditi u skladu s uputstvima proizvoaa.

(c) Tankovi pod tlakom, armatura i tlani cjevovod ne smiju se ugraditi u nastambama.

(d) Temperatura kabineta i skladinih prostorija za tankove pod tlakom ne smije biti vea od
50 C.

(e) Kabineti ili skladine prostorije na palubi moraju biti stalno ugraeni i imati odunike tako
smjetene da u sluaju da tankovi pod tlakom nisu plinonepropusni, plin ne moe ui u
unutranjost broda. Izravni spojevi s ostalim prostorijama nisu dozvoljeni.
8. Koliina sredstva za gaenje

Ako je sredstvo za gaenje namijenjeno za vie od jedne prostorije, ukupna koliina


raspoloivog sredstva ne mora biti vea od koliine potrebne za najveu zatienu prostoriju.

9. Ugradnja, nadzor i dokumentacija

(a) Montaa ili preinaka sustava mora biti obavljena od firme specijalizirane za protupoarne
sustave. Potrebna uputstva (lista proizvodnih i sigurnosnih podataka), moraju biti dostavljena
od proizvoaa sredstva za gaenje ili proizvoaa sustava za gaenje.

(b) Sustav mora biti provjeren od strunjaka (eksperta):

(aa) prije putanja u slubu (rad);

(bb) prije ponovnog putanja u slubu nakon to je sustav bio ukljuen;

(cc) nakon svake preinake ili popravka;

(dd) redovno najmanje svake dvije godine.

(c) Za vrijeme provjere, ekspert mora provjeriti sustav u skladu zahtjeva ovog poglavlja.

(d) Provjera mora najmanje ukljuivati sljedee:

(aa) vanjsku provjeru itave instalacije;

(bb) provjera nad proputanjem cjevovoda;

(cc) funkcionalna provjera sustava upravljanja i upuivanja;

(dd) provjera tlaka i sadraja tankova;

(ee) provjera nad proputanjem ureaja sredstava za zatvaranje zatienih prostorija;

(ff) provjera protupoarnog alarmnog sustava;

(gg) provjera sustava za uzbunjivanje.

(e) Potvrda o pregledu mora biti izdana i potpisana od inspektora, te se na njoj mora nalaziti
nadnevak pregleda.

(f) Broj stalno ugraenih protupoarnih sustava mora biti naveden u Svjedodbi o sposobnosti
broda za plovidbu.

10. CO2 protupoarni sustavi

Dodatno, uz zahtjeve toaka 1 do 9, protupoarni sustavi koji koriste CO2 kao sredstvo za
gaenje moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:
(a) Tankovi (boce) CO2 moraju se smjestiti izvan zatiene prostorije u plinonepropusnu
prostoriju ili kabinet odvojenu od ostalih prostorija. Vrata skladinih prostorija i kabineta
moraju se otvarati prema vani: moraju se moi zakljuati i na njima izvana mora biti natpis u
skladu sa Slikom 4 Dodatka 1, ne manje od 5 cm visok, Panja: opasnost CO2;

(b) Skladini kabineti ili prostorija za CO2 tankove smjeteni ispod palube moraju biti
pristupni samo izvana. Prostorije moraju imati odgovarajui vlastiti sustav prisilne ventilacije
s usisnim kapama, u potpunosti odvojen i neovisan o ostalim brodskim sustavima ventilacije;

(c) Omjer punjenja CO2 tankova ne smije prijei 0,75 kg/l. Specifina zapremina CO2 bez
tlaka mora se uzeti 0,56 m3/kg;

(d) Koncentracija (volumen) CO2 u zatienoj prostoriji ne smije biti manja od 40% bruto
zapremine prostorije. Ta koliina mora se osloboditi unutar 120 sekundi i mora biti mogue
nadzirati ispravno rasprostiranje;

(e) Otvaranjem ventila tanka i upravljanjem ventila rasprostiranja moraju odgovarati dvije
upravljake radnje;

(f) Odgovarajue vrijeme navedeno u toki 6b. ne smije biti manje od 20 sekundi. Pouzdan
ureaj mora osigurati vrijeme rasprostiranja CO2.

11. HFC-227 ea (heptafluoropropan) protupoarni sustavi

Dodatno, uz zahtjeve toaka 1 do 9, protupoarni sustavi koji koriste HFC-227 ea kao


sredstvo za gaenje moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) Kada se nalazi nekoliko zatienih prostorija razliitih bruto zapremina, svaka prostorija
mora se opremiti svojim vlastitim protupoarnim sustavom;

(b) Svaki tank (boca) koji sadri HFC-227 ea smjeten u zatienoj prostoriji mora se opremiti
prekotlanim ispusnim ventilom. Taj ventil mora osigurati da se sadraj tanka sigurno rairi u
zatienu prostoriju, ako je tank izloen poaru a protupoarni sustav nije bio upuen;

(c) Svaki tank mora se opremiti ureajem za kontrolu tlaka plina;

(d) Omjer punjenja tankova ne smije prijei 1,15 kg/l. Specifina zapremina HFC-227 ea bez
tlaka mora se uzeti 0,1374 m3/kg;

(e) Koncentracija (volumen) HFC-227, a u zatienoj prostoriji ne smije biti manja od 8%


bruto zapremine prostorije. Taj volumen mora se osloboditi unutar 10 sekundi;

(f) Tankovi HFC-227 ea se moraju opremiti ureajem za nadzor tlaka koji ukljuuje zvuni i
svjetlosni alarm u kormilarnici u sluaju nedozvoljenog gubitka porivnog plina. Ako nema
kormilarnice, alarm se mora ukljuiti izvan zatiene prostorije;

(g) Nakon isputanja, koncentracija u zatienoj prostoriji ne smije prijei 10,5% (zapremine);

(h) Protupoarni sustav ne smije imati aluminijskih dijelova.


12. IG-541 protupoarni sustavi

Dodatno, uz zahtjeve toaka 1 do 9, protupoarni sustavi koji koriste IG-541 kao sredstvo za
gaenje moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) Kada se nalazi nekoliko zatienih prostorija razliitih bruto zapremine, svaka prostorija
mora se opremiti svojim vlastitim protupoarnim sustavom;

(b) Svaki tank (boca) koji sadri IG-541 smjeten u zatienoj prostoriji mora se opremiti
prekotlanim ispusnim ventilom. Taj ventil mora osigurati da se sadraj tanka sigurno rairi u
zatienu prostoriju, ako je tank izloen poaru a protupoarni sustav nije bio upuen;

(c) Svaki tank mora se opremiti ureajem za provjeru sadrine;

(d) Tlak punjenja tankova ne smije prijei 200 bara pri temperaturi od 15 C;

(e) Koncentracija (volumen) IG-541 u zatienoj prostoriji ne smije biti manja od 44% ni vea
od 50% bruto zapremine prostorije. Taj volumen mora se osloboditi unutar 120 sekundi.

13. Protupoarni sustavi za zatitu predmeta

Za zatitu predmeta u prostorijama strojeva, kotlova i pumpi tereta, stalno ugraeni


protupoarni sustavi su prihvatljivi iskljuivo na osnovi preporuka Komiteta.

lanak 95.

Brodski amci

1. Sljedea plovila moraju imati brodice u skladu s Europskim standardom EN 1914:1997:

(a) motorni brodovi i bare iznad dwt 150 t;

(b) tegljai i gurai istisnine vee od 150 m3;

(c) plovea postrojenja;

(d) putniki brodovi.

2. Jedna osoba mora moi sigurno spustiti brodicu unutar 5 minuta od prvog runog
pokretanja. Ukoliko se za sputanje brodica koristi pogonski ureaj, to mora biti izvedeno
tako da se sigurno i brzo sputanje ne poremeti uslijed greke u dobavi snage.

3. Brodice koje se napuhavaju moraju biti pregledane u skladu s uputama proizvoaa.

lanak 96.

Koluti i prsluci za spaavanje

1. Na plovilu moraju se nalaziti najmanje tri koluta za spaavanje u skladu s Europskim


standardom EN 14144:2002. Oni moraju biti spremni za upotrebu i privreni na palubi na
odgovarajuim mjestima, bez privrenja na vlastiti okvir. Najmanje jedan kolut za
spaavanje mora biti u neposrednoj blizini kormilarnice, i mora biti opremljen sa
samoupaljivim baterijskim svijetlom, koje se u vodi nee pogasiti.

2. Osobni, napuhavajui prsluk za spaavanje u skladu s Europskim standardom EN 395:1998


ili EN 396:1998, mora biti dostupan na dohvat svakoj osobi koja se redovno nalazi na plovilu.

Nenapuhavajui prsluci za spaavanje u skladu s navedenim standardima, takoer e biti


prihvatljivi za djecu.

3. Prsluci za spaavanje moraju biti pregledani u skladu s uputama proizvoaa.

Poglavlje 11
SIGURNOST NA RADNOM MJESTU

lanak 97.

Openito

1. Brodovi moraju biti graeni, ureeni i opremljeni tako da se omogui osoblju siguran rad i
kretanje.

2. Stalno ugraena sredstva koja su potrebna za rad na brodu moraju biti ureena, smjetena i
uvrena na nain da se osigura siguran i lagani rad, upotreba i odravanje. Ukoliko je
potrebno, pokretni dijelovi i dijelovi koji su podvrgnuti visokim temperaturama moraju se
opremiti zatitnim ureajima.

lanak 98.

Zatita od pada

1. Palube i bone palube moraju biti ravne te na sebi ne smiju imati neto to moe izazvati
spoticanje: stvaranje kaljua ne smije biti mogue.

2. Palube, bone palube, podovi strojarnice, podesti, stubita i gornje povrine (vrhovi) bonih
palubnih bitvi moraju biti protuklizne izvedbe.

3. Gornje povrine bonih palubnih bitvi i prepreke na prolazima, kao to su rubovi stepenica,
moraju se obojati bojom koja je u kontrastu s palubom koja ih okruuje.

4. Vanjski rubovi paluba, kao i radna mjesta gdje osoblje moe pasti s vie od 1 m visine,
moraju se opremiti s punim palubnim ogradama ili pranicama najmanje visokim 0,70 m ili sa
zatitnom ogradom u skladu s Europskim standardom EN 711:1995, koja ukljuuje rukohvat,
ogradu na visini koljena i rubnu traku. Bone palube moraju se opremiti s rubnom trakom i
neprekinutim rukohvatom koji je uvren na pranicu. Rukohvati pranice se ne zahtjevaju,
kada su bone palube opremljene s nepominim bonim zatitnim ogradama.

5. Na radnim mjestima gdje postoji opasnost od pada s vie od 1 m visine, tehniko nadzorno
tijelo moe zahtijevati odgovarajue ureaje i opremu koja e osigurati siguran rad.
lanak 99.

Dimenzije radnih mjesta

Radna mjesta moraju biti dovoljno prostrana tako da je omoguen rad svakoj osobi uz
odgovarajuu slobodu kretanja.

lanak 100.

Bone palube

1. Svijetla irina bone palube mora biti najmanje 0,60 m. Ta se irina moe smanjiti do 0,50
m na odreenim mjestima, ukoliko je to potrebno pri koritenju broda kao to su to ventili za
pranje palube. irina se moe smanjiti do 0,40 pri bitvama i nogostupnim prekama.

2. Do visine od 0,90 m iznad bone palube, svijetla irina bone palube moe se smanjiti do
0,54 m uz uvjet da je svijetla irina iznad, izmeu vanjskog ruba trupa i unutarnjeg ruba
skladita nije manja od 0,65 m. U tom sluaju, svijetla irina bone palube moe se smanjiti
do 0,50 m, ako je vanjski rub bone palube opremljen sa zatitnom ogradom za sprjeavanje
pada u skladu s Europskim standardom EN 711:1995. Na brodovima duljine 55 m ili manje s
nastambama samo na krmi, zatitna ograda moe se izostaviti.

3. Zahtjevi toaka 1 i 2 se primjenjuju do visine od 2,0 m iznad bone palube.

lanak 101.

Pristup radnim mjestima

1. Pristupi i prolazi za kretanje osoblja i predmeta moraju biti dovoljne veliine i biti tako
ureeni da:

(a) se ispred pristupnog otvora, nalazi dovoljno prostora da se ne usporava kretanje;

(b) svijetli otvor prolaza bude prilagoen odreenoj namijeni radnog mjesta i ne bude manji
od 0,60 m, osim u sluaju plovila ija je irina manja od 8,0 m, gdje se moe smanjiti do 0,50
m;

(c) svijetla visina prolaza ukljuujui prag, nije manja od 1,90 m.

2. Vrata moraju biti tako ureena da se mogu sigurno otvarati i zatvarati s obje strane. Vrata
moraju biti zatiena od sluajnog otvaranja i zatvaranja.

3. Odgovarajue stepenice, ljestve ili stube moraju se ugraditi u pristupima, izlazima i


prolazima, ukoliko je razlika izmeu razina podova vea od 0,50 m.

4. Radna mjesta na kojima se stalno nalazi osoblje moraju se opremiti sa stepenicama, ukoliko
je razlika izmeu razina podova vea od 1,0 m. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje za izlaze u
nunosti.
5. Brodovi sa skladitima moraju imati najmanje jedno stalno ugraeno pristupno sredstvo na
svakom kraju svakog skladita.

Iznimka od prve reenice, stalno ugraena pristupna sredstva mogu se izostaviti, ukoliko su
na raspolaganju najmanje dvije pomine ljestve koje mogu dosei s najmanje 3 preke preko
pranice grotla pri kutu nagiba od 60.

lanak 102.

Izlazi i izlazi u nudi

1. Broj, smjetaj i dimenzije izlaza, ukljuujui izlaze u nunosti, moraju biti u skladu s
namjenom i dimenzijama odgovarajueg prostora. Kada je jedan od izlaza izlaz u nunosti,
isti mora biti jasno oznaen kao takav.

2. Izlazi u nunosti ili prozori ili poklopci svjetlarnika koji se koriste kao izlazi u nunosti,
moraju imati svijetli otvor ne manji od 0,36 m2: i najmanju dimenziju ne manju od 0,50 m.

lanak 103.

Ljestve, stube (nogostup) i slini ureaji

1. Stepenita i ljestve moraju biti sigurno uvrene. Stepenita moraju biti iroki najmanje
0,60 m a svijetla irina izmeu rukohvata mora biti najmanje 0,60 m: stube moraju biti
najmanje 0,15 m duboke; stube moraju biti protuklizne izvedbe a stepenita s vie od tri stube
moraju se opremiti rukohvatima.

2. Ljestve i posebno privrene preke moraju imati svijetlu irinu ne manju od 0,30 m:
udaljenost izmeu preki mora biti ne vea od 0,30 m i udaljenost izmeu preki i struktura
ne smije biti manja od 0,15 m.

3. Ljestve i posebno privrene preke moraju biti odozgo jasno prepoznatljive i moraju biti
opremljene sigurnosnim rukohvatima iznad izlaznih otvora.

4. Pomine ljestve moraju biti najmanje 0,40 m iroke i najmanje 0,50 m iroke u osnovici:
mora se osigurati da se ljestve ne mogu oboriti ili odsklizati: preke moraju biti sigurno
uspravno uvrene.

lanak 104.

Unutranji prostori

1. Dimenzije, ureenje i raspored unutranjih radnih prostora mora biti u skladu s radom koji
se u njima obavlja, i moraju biti udovoljeni sigurnosni i zdrastveni zahtjevi. Prostori moraju
biti opremljeni dovoljnom ne-zasljepljujuom rasvjetom i ventilacijom. Ako je potrebno,
prostori se moraju opremiti ureajima za grijanje koji mogu odravati odgovarajuu
temperaturu.

2. Podovi unutranjih radnih prostora moraju biti kruti i trajni i moraju biti tako napravljeni da
ne uzrokuju spoticanje ili klizanje. Otvori u palubi i podovima ukoliko su otvoreni, moraju se
osigurati od pada, i prozori i svjetlarnici moraju biti tako ureeni i opremljeni da se mogu
sigurno istiti i da se s njima moe sigurno rukovati.

lanak 105.

Zatita od buke i vibracija

1. Radni prostori moraju se smjestiti, opremiti i urediti tako da posada nije izloena tetnim
vibracijama.

2. Stalni radni prostori moraju, dodatno, biti konstruirani i zvuno izolirani tako da zdravlje i
sigurnost lanova posade nije ugroena bukom.

3. Osobni zatitni zvuni ureaji moraju biti na raspolaganju lanovima posade koji su
izloeni svaki dan buci iznad 85 dB(A). U radnim prostorima gdje nivo buke prelazi 90
dB(A), mora se pokazati da je noenje zatitnih zvunih ureaja naloeno natpisom Nositi
zatitni zvuni ureaj promjera najmanje 10 cm u skladu sa Slikom 7 Dodatka 1.

lanak 106.

Poklopci grotla

1. Poklopci grotla moraju biti lako pristupni i sigurni za rukovanje. Dijelovi poklopaca grotala
ija je teina iznad 40 kg moraju biti konstruirani za klizanje ili okretanje ili se moraju
opremiti mehanikim ureajima za otvaranje. Poklopci grotala pokretani ureajem za dizanje
moraju biti opremljeni lako pristupnim ureajima za privrivanje. Nezamjenjivi poklopci
grotla i gornji pragovi moraju biti jasno oznaeni da pokau grotla kojima pripadaju i njihov
ispravni poloaj na tim grotlima.

2. Poklopci grotala moraju biti uvreni da se ne mogu naginjati uslijed djelovanja vjetra ili
ukrcajnog ureaja. Klizni poklopci moraju se opremiti ureajima koji sprjeavaju sluajne
vodoravne pomake vee od 0,40 m; mora postojati mogunost osiguranja u njihovom
krajnjem poloaju. Odgovarajui ureaji moraju se ugraditi da dre naslagane poklopce u
poloaju.

3. Dobava energije mehaniki pogonjenih poklopaca grotala mora biti automatski prekinuta,
kada se oslobodi upravljaki prekida.

4. Poklopci grotala moraju biti u stanju podnijeti optereenja kojima mogu biti podvrgnuti;
najmanje 75 kg koncentriranog optereenja u sluaju nosivo-optereenih poklopaca. Poklopci
koji ne nose optereenja moraju se oznaiti. Poklopci koji su konstruirani primiti palubni
teret, moraju na sebi imati oznaeno dozvoljeno optereenje u t/m2. Ukoliko su potrebna
pojaanja da bi se postiglo najvee dozvoljeno optereenje to treba biti pokazano na
odgovarajuem mjestu: u tom sluaju odgovarajui nacrti moraju se uvati na brodu.

lanak 107.

Vitla
1. Vitla moraju biti projektirana tako da se omogui njihov siguran rad. Vitla moraju biti
opremljena ureajima koji sprjeavaju ne namjerno oslobaanje optereenja. Vitla koja se ne
zaustavljaju automatski moraju biti opremljeni konicom koja ima odgovarajuu steznu silu.

2. Runo pokretana vitla moraju se opremiti ureajima koji sprjeavaju povratni pomak
ruice. Vitla koja imaju runi i mehaniki pogon moraju biti ureeni tako da upravljanje
pokretnom silom ne moe pokrenuti runo upravljanje.

lanak 108.

Dizalice

1. Dizalice moraju biti graene u skladu s najboljom praksom. Sile koje nastaju radom
dizalica moraju se sigurno raspodijeliti na brodsku strukturu; rad dizalica ne smije smanjiti
stabilitet broda.

2. Natpisna ploica proizvoaa mora se privrstiti na dizalice i mora sadravati sljedee


podatke:

(a) ime proizvoaa i adresu;

(b) CE oznaku, zajedno s godinom proizvodnje;

(c) Pojedinano ili tipno odobrenje;

(d) Tvorniki broj (gdje je to prikladno).

3. Najvea dozvoljena optereenja moraju biti stalno oznaena i jasno vidljiva. Ukoliko
sigurnosno radno optereenje dizalice ne prelazi 2 000 kg bit e dovoljno da se oznaka
sigurnosnog optereenja trajno privrsti na najduem kraku.

4. Moraju se postaviti ureaji koji tite od gnjeenja ili pucanja. Vanjski dijelovi dizalice
moraju ostaviti sigurnosni prostor od 0,5 m u svim poloajima dizalice, izmeu njih i
susjednih struktura. Sigurnosni prostor sa strana ne mora biti potreban izvan radnih mjesta i
prolaza.

5. Mora biti mogue zatititi mehanike dizalice od neovlatene upotrebe. Dizalica se mora
uputiti samo s mjesta njezinog pogona. Upravljanje mora biti automatsko povratnog tipa
(dugmad bez zaustavljanja): njihovo radno upravljanje moraju biti u potpunosti jasno.

Ako izostane napajanje pogona ne smije biti mogu nekontroliran pad optereenja.
Nenamjerna pomicanja dizalice moraju se sprijeiti.

Mora biti mogue zaustaviti svaki pomak uvis ureaja za dizanje i svako prekoraenje
sigurnosnog optereenja odgovarajuim ureajem za ograniavanje. Svaki pomak prema dole
ureaja za dizanje mora biti ogranien ako pod bilo kojim razmatranim radnim uvjetima u
trenutku prikapanja na kuku ima manje od dva namotaja ueta na bubnju. Odgovarajui
povratni pokret mora biti jo mogu nakon to je automatski ureaj za ograniavanje bio
upuen.
Rastezna vrstoa ueta za pokretna optereenja mora odgovarati pet puta dozvoljenog
optereenja ueta. Ue mora biti besprijekorno i prikladno za upotrebu na dizalicama.

6. Prije poetnog putanja u rad dizalice ili nakon vee preinake, proraunom i ispitivanjem
optereenja mora se dokazati odgovarajua vrstoa i stabilitet.

Ukoliko sigurnosno radno optereenje dizalice ne prelazi 2 000 kg, ekspert moe odluiti da
proraun moe biti u potpunosti ili djelomino zamijenjen ispitivanjem s optereenjem od
1,25 puta sigurnosno radno optereenje koje se izvodi na najduem kraku kroz njegovo itavo
okretno podruje.

Ispitivanje prihvatljivosti u skladu s prvim ili drugim odlomkom mora biti obavljeno od
eksperta priznatog od Tehnikog nadzornog tijela.

7. Dizalice moraju biti provjerene i pregledane od eksperta najmanje jedanput svakih 12


mjeseci. Provjera mora najmanje sadravati vizualni pregled i provjeru rada dizalice.

8. Svakih 10 godina, najkasnije, nakon ispitivanja prihvatljivosti dizalica se mora ponovo


pregledati od eksperta, kojeg priznaje tehniko nadzorno tijelo.

9. Dizalice ije sigurnosno radno optereenje prelazi 2000 kg, ili koje se koriste za pomicanje
tereta, ili koje su montirane na palubama dizalica, pontonima i ostalim ploveim
postrojenjima ili radnim plovilima moraju dodatno biti u skladu sa zahtjevima jedne od
lanica drava.

10. Za sve dizalice najmanje sljedei dokumenti moraju se uvati na brodu:

(a) radna uputstva proizvoaa, ukljuujui najmanje sljedee podatke;

radno podruje i funkcije upravljanja;

najvee dozvoljeno sigurnosno radno optereenje kao funkciju dohvata;

najvei dozvoljeni nagib dizalice;

uputstva za montau i odravanje;

uputstva za redovne provjere;

opi tehniki podaci.

(b) Potvrde o provjerama napravljenima u skladu s tokama 6 do 8 ili 9.

lanak 109.

Skladitenje zapaljivih tekuina

Zapaljive tekuine plamita manjeg od 55 C moraju se skladititi u ventiliranim spremitima,


napravljenim od negorivog materijala, smjetenim na palubi. Izvana se mora nalaziti natpis
Vatra, otvoreni plamen i puenje su zabranjeni, promjera najmanje 10 cm.
Poglavlje 12
NASTAMBE

lanak 110.

Openito

1. Brodovi moraju imati nastambe za osoblje koje stalno boravi na brodu i najmanje za
minimum posade.

2. Nastambe moraju biti ureene, smjetene i opremljene tako da se osigura zdravlje,


sigurnost i udobnosti onima koji su na brodu. Nastambe moraju biti sigurno i lako pristupne i
odgovarajue izolirane od hladnoe ili vruine.

3. Tehniko nadzorno tijelo moe odobriti iznimke od zahtjeva ovog poglavlja, ako su
zdravlje i sigurnost onih koji su na brodu osigurana drugim sredstvima.

4. Tehniko nadzorno tijelo e unijeti u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu bilo koja
ogranienja za periode brodskog svakodnevnog rada a njegov radni nain rezultira iz
ogranienja navedenih u toki 3.

lanak 111.

Posebni projektni zahtjevi za nastambe

1. Nastambe se moraju odgovarajue ventilirati ak i u sluaju da su vrata zatvorena: dodatno,


zajednike drutvene prostorije moraju imati odgovarajue dnevno svjetlo i, koliko je to
mogue, pogled prema vani.

2. Ukoliko pristup nastambama nije u razini palube a razlika u razini je 0,30 m ili vea,
nastambe moraju biti pristupne uz pomo stepenica.

3. U pramanom dijelu broda, pod se ne smije postaviti nie od 1,20 m ispod ravnine
najveeg gaza.

4. Drutvene i spavae prostorije moraju imati najmanje dva izlaza meusobno udaljena to je
mogue vie i koji slue kao putovi bjeanja. Jedan izlaz moe biti konstruiran kao izlaz u
nunosti. Ovaj zahtjev se ne mora primijeniti za prostorije s izlazom direktno na palubu ili u
hodnik koji slui kao put za bjeanje, uz uvjet da hodnik ima dva izlaza meusobno udaljena i
smjetena na suprotnim stranama broda. Izlazi u nunosti, u koje mogu spadati svjetlarnici i
prozori, moraju imati svijetli otvor najmanje 0,36 m2 i najkrau stranicu ne manju od 0,50 m i
moraju osiguravati brzo naputanje u nunosti. Izolacija i obloge putova za bjeanje moraju
biti napravljeni od vatro-usporavajuih (sa svojstvom sporog irenja plamena) materijala i
koritenje putova za bjeanje mora se osigurati itavo vrijeme odgovarajuim sredstvima kao
to su ljestve ili posebno privrene preke.

5. Nastambe moraju biti zatiene od neprihvatljive buke i vibracija. Doputene razine buke
ne smiju prijei:

(a) 70 dB(A) u zajednikim drutvenim prostorijama;


(b) 60 dB(A) u spavaim prostorijama. Zahtjev se ne mora primijeniti na brodove koji rade
iskljuivo izvan vremena odmora posade kako je navedeno nacionalnim zakonodavstvom
drava lanica. Ogranienje perioda dnevnog rada mora biti navedeno u Svjedodbi o
sposobnosti broda za plovidbu.

6. Visina stropa u nastambama ne smije biti manja od 2,0 m.

7. U pravilu, brodovi moraju imati najmanje jednu zajedniku drutvenu prostoriju odvojenu
od spavaih prostorija.

8. Slobodna povrina poda zajednikih drutvenih prostorija ne smije biti manja od 2,0 m2 po
osobi, odnosno ukupno ne manja od 8.0 m2 (ne raunajui namjetaj, osim stolova i stolica).

9. Zapremina prostorija za dnevni boravak i kabina za spavanje ne smije biti manja od 7,0 m3
svaka.

10. Zapremina prostorije za dnevni boravak posade mora biti najmanje 3,5 m3 po lanu
posade, a kabine za spavanje najmanje 5,0 m3 po lanu posade i najmanje 3,0 m3 za svakog
sljedeeg lana posade (zapremina namjetaja se ne uzima u obzir). U jednoj kabini za
spavanje, koliko je to mogue, smiju se smjestiti najvie dvije osobe. Kreveti moraju biti
smjeteni najmanje 0,30 m iznad poda. Kada je jedan krevet smjeten iznad drugog, slobodan
prostor iznad svakog kreveta mora biti visine najmanje 0,60 m.

11. Vrata moraju imati otvor iji se gornji rub nalazi najmanje 1,90 m iznad palube ili iznad
poda a svijetla irina je najmanje 0,60 m. Propisana visina moe se postii kliznim
poklopcima ili poklopcima sa arkama ili zaklopkama. Vrata se moraju otvarati prema van i
moraju imati mogunost otvaranja s obje strane. Pranice vrata ne smiju biti visine iznad 0,4
m, i moraju udovoljavati zahtjevima ostalih pravila sigurnosti.

12. Stubita moraju biti stalno uvrena i sigurno prohodna. Stubita moraju udovoljavati
sljedeim zahtjevima:

(a) moraju biti najmanje 0,60 m iroka;

(b) dubina nogostupa mora biti najmanje 0,15 m;

(c) stepenice moraju biti protuklizne izvedbe;

(d) Stubita s vie od tri nogostupa moraju imati najmanje jedan rukohvat ili ruku.

13. Cjevovodi koji slue za prijenos opasnih plinova ili tekuina, i posebno oni cjevovodi pod
visokim tlakom ije bi proputanje moglo izazvati opasnost za osoblje, ne smiju se smjestiti u
nastambama ili hodnicima koji vode prema nastambama. Zahtjev se ne odnosi na parne i
hidraulike cjevovode, uz uvjet da su cjevovodi opremljeni metalnim rukavcima, i za
cjevovode stlaenog plina za domainske svrhe.

lanak 112.

Sanitarni ureaji
1. Brodovi s nastambama moraju imati najmanje sljedee sanitarne ureaje:

(a) jedan nunik po nastambi ili za est lanova posade. Nunici se moraju odgovarajue
ventilirati svjeim zrakom;

(b) jedan umivaonik s odvodnom cijevi i slavinama s toplom i hladnom pitkom vodom po
nastambi ili za etiri lana posade;

(c) jedan tu ili kadu s toplom i hladnom pitkom vodom po nastambi ili za est lanova
posade.

2. Sanitarni ureaji moraju biti u blizini nastambi. Nunici ne smiju imati direktan pristup
kuhinjama, ostavama ili kombinaciji zajednike drutvene prostorije/kuhinje.

3. Povrina poda nunika mora iznositi najmanje 1,0 m2, irina mora biti ne manja od 0,75 m,
a duljina ne manja od 1,1 m. Nunici u kabinama za ne vie od dvije osobe mogu biti manji.
Kada se u nuniku nalazi umivaonik i/ili tu, pod prostorije se mora poveati za najmanje
prostor poda zauzet umivaonikom i/ili tuem (ili kadom).

lanak 113.

Kuhinje

1. Kuhinje mogu biti kombinirano u sastavu sa zajednikim drutvenim prostorijama.

2. Kuhinje moraju sadravati:

(a) kuhalo;

(b) sudoper s odvodnim prikljukom;

(c) dobavu pitke vode;

(d) hladnjak;

(e) dovoljan skladini i radni prostor.

3. Prostor za blagovanje kombinacije kuhinje/zajednike drutvene prostorije mora biti


dovoljno prostran za prihvat lanova posade koja prostor koristi istovremeno. Sjedala ne
smiju biti iroka manje od 0,60 m.

lanak 114.

Pitka voda

1. Brodovi s nastambama moraju imati ureaje pitke vode. Ureaji za punjenje tankova pitke
vode i savitljive cijevi moraju biti oznaene i posebne izvedbe samo za tu namjenu. Naljevi
pitke vode moraju biti ugraeni iznad palube.

2. Instalacije pitke vode moraju biti:


(a) unutarnje povrine moraju biti izraene od antikorozivnog materijala i koji nije tetan za
zdravlje;

(b) bez dijelova cjevovoda u kojima se ne jami redovan protok vode, i

(c) sa zatitom od prekomjernog zagrijavanja.

3. Dodatno, toki 2., tankovi pitke vode moraju imati:

(a) kapacitet od najmanje 150 lit po osobi koja normalno boravi na brodu, i najmanje po lanu
minimalne posade;

(b) prikladan otvor, koji se moe zatvarati, u svrhu unutarnjeg ienja;

(c) ureaj za mjerenje razine vode;

(d) odunike koji vode na otvoreni zrak ili su opremljeni odgovarajuim filterima.

4. Tankovi pitke vode ne smiju imati zajednikih stijenki s ostalim tankovima. Cjevovodi
pitke vode ne smiju prolaziti kroz druge tankove koji sadre druge tekuine. Cjevovod pitke
vode ne smije se spajati s ostalim cjevovodima. Cjevovodi koji se koriste za plinove ili ostale
tekuine, osim onih za pitku vodu, ne smiju prolaziti kroz tankove pitke vode.

5. Posude pod tlakom za pitku vodu mogu raditi samo sa stlaenim zrakom prirodnog sastava.
Ukoliko se stlaeni zrak dobiva uz pomo kompresora, prikladni filteri zraka i uljni separatori
moraju se ugraditi direktno ispred same posude, osim ukoliko voda i zrak nisu odijeljeni
dijafragmom.

lanak 115.

Grijanje i ventilacija

1. Mora biti mogue grijati nastambe u skladu s nainom njihovog koritenja. Ureaji za
grijanje moraju biti prikladni nastalim vremenskim uvjetima.

2. Drutvene i spavae prostorije moraju se odgovarajue ventilirati ak i u sluaju da su vrata


zatvorena. Ventilacija mora osigurati dovoljnu cirkulaciju zraka u svim klimatskim uvjetima.

3. Nastambe moraju biti tako ureene i smjetene da se, koliko je to mogue, sprijei ulaz
zraka neugodnog mirisa iz ostalih prostora broda kao to su prostorije strojeva ili skladita.
Kada se upotrebljava prisilna ventilacija, ulazni ventilacijski kanali moraju biti smjeteni tako
da se zadovolji gore navedeni zahtjevi.

lanak 116.

Ostali ureaji u nastambama

1. Svaki lan posade koji boravi na brodu mora imati vlastiti krevet i ormar za odjeu koji se
moe zakljuati. Unutarnje dimenzije kreveta moraju iznositi najmanje 2,00 m x 0,90 m.
2. Prikladna mjesta izvan spavaih prostorija, za pohranu i suenje radne odjee, moraju se
osigurati.

3. Sve nastambe moraju se opremiti elektrinom rasvjetom. Dodatne svjetiljke koje koriste
plin ili tekue gorivo mogu se koristiti samo u drutvenim prostorijama. Rasvjetni ureaji koji
koriste tekue gorivo za izgaranje, moraju biti napravljeni od metala i moraju koristiti samo
goriva plamita iznad 55 C ili parafinsko ulje. Moraju se smjestiti ili privrstiti na nain da
ne stvaraju poarnu opasnost.

Poglavlje 13
OPREMA ZA GRIJANJE TEKUIM GORIVOM, KUHANJE I HLA?ENJE

lanak 117.

Openito

1. Oprema za grijanje, kuhanje i hlaenje koja koristi ukapljeni (stlaeni) plin mora
udovoljavati zahtjevima Poglavlja 14.

2. Oprema za grijanje, kuhanje i hlaenje i njezini pripadni ureaji, mora biti tako projektirana
i ugraena da nije opasna ak ni u sluaju pregrijavanja. Mora biti ugraena tako da se ne
moe sluajno preokrenuti ili sluajno pomaknuti.

3. Oprema iz toke 2. ne smije se ugraditi u prostore u kojima se koristi ili su uskladitene


tvari plamita ispod 55 C. Kroz te prostore ne smiju prolaziti ispuni kanali (cjevovodi)
navedene opreme.

4. Mora se osigurati dovoljna opskrba zrakom potrebnim za izgaranje.

5. Ureaji za grijanje moraju se sigurno spojiti s ispunim kanalima, koji moraju biti
opremljeni prikladnim kapama ili ureajima koji opremu zatiuju od propuha. Ureaji
moraju biti tako postavljeni da je osigurano njihovo ienje.

lanak 118.

Upotreba tekuih goriva, oprema koja koristi tekue gorivo

1. Doputa se samo upotreba opreme za grijanje, kuhanje i hlaenje koja radi na tekue gorivo
plamita 55 C i vie.

2. Kao izuzetak od zahtjeva toke 1., dozvoljava se da se parafinski zagrijai (primus) koji
slue za pripremu hrane, grijanje ili hlaenje mogu koristiti u nastambama i kormilarnici uz
uvjet da kapacitet (zapremina) tanka goriva nije vei od 12 lit.

3. Ureaji s parafinskim zagrijaima moraju biti:

(a) opremljeni metalnim tankom iji se otvor za punjenje moe zatvoriti, koji nije meko
lemljen ispod najvee razine punjenja i koji su tako konstruirani i ugraeni da se njihov tank
goriva ne moe sluajno otvoriti ili isprazniti;
(b) mogunost paljenja bez upotrebe drugog tekueg goriva;

(c) ugraeni tako da je osigurano odvoenje plinova izgaranja.

lanak 119.

Sobne pei i ureaji za grijanje koji koriste gorae uljnih para

1. Sobne pei i ureaji za grijanje koji koriste gorae uljnih para moraju biti napravljene u
skladu s najboljom praksom.

2. Ako je pe ili ureaj za grijanje ugraen u strojarnici, dobava zraka ureajima za grijanje i
strojevi moraju biti tako projektirani da ureaj za grijanje i strojevi mogu istovremeno sigurno
raditi neovisno jedan o drugog. Ukoliko je potrebno, odvojeni ulaz zraka mora se postaviti.
Oprema mora biti tako postavljena da plamen goraa ne moe dosei ostale ureaje i dijelove
u strojarnici.

lanak 120.

Sobne pei koje koriste gorae uljnih para

1. Mora biti mogue upaliti pei bez koritenja neke druge zapaljive tekuine. Pei moraju
imati metalnu tavu koja povrinom pokriva sve dijelove koji sadre gorivo i koja ima visinu
stranica ne manju od 20 mm i kapacitet ne manji od 2,0 litre.

2. Za pei koje su smjetene u strojarnici, metalna tava navedena u toki 1. mora imati visinu
ne manju od 200 mm. Nii rub goraa mora se smjestiti iznad ruba tave. Dodatno, tava mora
biti smjetena ne manje od 100 mm iznad poda.

3. Pei moraju biti opremljene prikladnim regulatorom koji, za svaki odabrani poloaj,
osigurava praktiki stalni protok goriva gorau i sprjeava svako curenje goriva u sluaju
sluajnog gaenja plamena. Regulatori se smatraju prikladnim kada u sluaju vibracija mogu
nesmetano nastaviti raditi, takoer i u sluaju nagiba do 120 i koji, dodatno pored plovka
regulacije razine:

(a) imaju vodonepropusni ureaj za zatvaranje, koji radi sigurno i pouzdano u sluaju da
dozvoljena razina bude prijeena; ili

(b) su opremljeni preljevnom cijevi, ali samo ukoliko tava ima dovoljan kapacitet za
sakupljanje najmanje sadrinu tanka goriva.

4. Ako je tank goriva pei ugraen posebno:

(a) visina na kojoj je smjeten mora biti u skladu zahtjeva za upotrebu propisanih od
proizvoaa ureaja;

(b) mora biti smjeten tako da je zatien od mogueg neprihvatljivog zagrijavanja;

(c) mora se moi prekinuti dobava goriva s palube.


5. Ispuni kanali pei moraju imati zaklopke koji sprjeavaju propuh.

lanak 121.

Ureaji za grijanje koji koriste gorae uljnih para

Ureaji za grijanje koji koriste gorae uljnih para moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) odgovarajua ventilacija komore za izgaranje mora se osigurati prije dobave goriva
ureaju;

(b) dobava goriva mora se regulirati termostatom;

(c) paljenje goriva mora se izvesti elektroureajem ili kontrolnim plamenom;

(d) oprema upravljanja plamenom mora zaustaviti dobavu goriva ukoliko doe do prodora
plamena izvan ureaja;

(e) glavni prekida mora se smjestiti izvan prostora ugradnje ureaja na lako pristupnom
mjestu.

lanak 122.

Ureaji grijanja s prisilnim strujanjem zraka

Ureaji grijanja s prisilnim strujanjem zraka koji imaju komoru izgaranja oko koje pod
tlakom struji zagrijani zrak u razvodni sustav ili u zatvoreni prostor moraju udovoljavati
sljedeim zahtjevima:

(a) ukoliko ureaj upotrebljava gorivo pod tlakom, dobava zraka za izgaranje mora se
osigurati ventilatorom;

(b) komora izgaranja mora biti dobro ventilirana prije paljenja goraa. Ova ventilacija moe
se smatrati potpunom kada ventilator zraka za izgaranje nastavlja raditi nakon gaenja
plamena;

(c) dobava goriva mora se automatski prekinuti u sluaju:

ako doe do prodora plamena izvan ureaja,

neodgovarajue dobave zraka za izgaranje;

ako zagrijani zrak pree podeenu temperaturu;

ako sigurnosna oprema ostane bez napajanja.

U gore navedenim sluajevima nakon prekida, napajanje gorivom ne smije se automatski


uspostaviti;
(d) mora biti mogue iskljuiti zrak za izgaranje i ventilatore zagrijanog zraka izvan prostora
u kojima su ureaji za grijanje smjeteni;

(e) ukoliko se zrak za zagrijavanje dovodi u ureaj izvana, ulazi se moraju smjestiti na
prihvatljivu visinu iznad palube i moraju biti prikladno zatieni od kie i vode;

(f) cijevi zraka za zagrijavanje moraju biti napravljene od metala;

(g) ne smije se moi potpuno zatvoriti izlaze zagrijanog zraka;

(h) mogunost curenja goriva na cijevi zagrijanog zraka mora biti iskljuena;

(i) ureaji grijanja s prisilnim strujanjem zraka ne smiju moi uzimati zrak za zagrijavanje iz
strojarnice.

lanak 123.

Grijanje krutim gorivom

1. Ureaji za grijanje na kruto gorivo moraju se smjestiti na metalnu tavu s podignutim


rubovima da bi se sprijeilo ispadanje zapaljenog goriva ili vrue troske (ljake) izvan tave.
Ovaj zahtjev se ne mora primijeniti na ureaje ugraene u prostorijama koje su napravljene od
negorivih materijala i namijenjene samo kunim kotlovima.

2. Kotlovi na kruto gorivo moraju biti opremljeni termostatskom kontrolom za regulaciju


protoka zraka za izgaranje.

3. Sredstva kojima se troska moe brzo ugasiti moraju se smjestiti u blizini svakog ureaja za
grijanje.

Poglavlje 14
SUSTAV STLAENOG (UKAPLJENOG) PLINA ZA DOMAINSKE SVRHE

lanak 124.

Openito

1. Instalacije stlaenog plina sastoje se od uglavnom dobavne jedinice koja sadrava jednu ili
vie boca za plin, i jednog ili vie redukcijskih ventila, razvodnog sustava i troila plina.
Rezervne i prazne boce koje nisu u dobavnoj jedinici ne smatraju se dijelom instalacije.

2. Plin koji se koristi mora biti plinska mjeavina trgovakog naziva propan.

lanak 125.

Instalacije

1. Instalacije moraju biti prikladne za upotrebu propana i moraju biti napravljene i ugraene u
skladu s najboljom praksom.
2. Upotreba instalacija stlaenog plina doputena je samo za domainske svrhe u nastambama
i kormilarnici i za odgovarajue namjene na putnikim brodovima.

3. Na brodu moe biti ugraeno nekoliko odvojenih ureaja (instalacija) stlaenog plina.
Stambene prostorije odvojene skladitem tereta ili stalno ugraenim tankom, ne mogu se
snabdijevati stlaenim plinom iz iste instalacije.

4. Sustav stlaenog plina ili samo dio sustava, ne smije se smjestiti u prostoriju strojeva.

lanak 126.

Plinske boce

1. Dozvoljava se upotreba samo standardnih boca kapaciteta od 5 do 35 kg. U sluajevima za


putnike brodove Inspekcijsko tijelo moe dopustiti upotrebu boca veeg kapaciteta.

2. Boce moraju biti ispitane, pregledane i igosane od ovlatene ustanove.

lanak 127.

Smjetaj dobavnih jedinica i spremite boca

1. Dobavne jedinice (boce plina) moraju biti smjetene na palubi slobodno stojee ili u
zidnom spremitu smjetenom izvan nastambi na mjestu gdje ne ometaju kretanje po brodu.
Boce i spremite boca, meutim, ne smiju se nalaziti do krmene ili pramane palubne ograde.
Spremite boca plina moe se smjestiti u zasebnoj zatvorenoj zidnoj prostoriji u nadgrau.
Spremite boca plina mora biti plinonepropusno te se mora moi otvarati samo izvana, s
palube. Mora se smjestiti tako da razvodni cjevovodi koji vode do plinskih potroaa budu to
je mogue krai.

U radu ne smije biti istovremeno vie boca nego to je to potrebno za rad instalacije. Nekoliko
boca mogu se spojiti samo uz upotrebu automatskog prekretnog ventila. Svaka dobavna
jedinica moe imati do 4 boce. Broj boca na brodu, ukljuujui i rezervne boce, ne smije biti
vei od 6 po instalaciji.

Na putnikim brodovima koji imaju kuhinje ili kantine za putnike, moe biti do 6 boca po
instalaciji. Broj boca na tim brodovima, ukljuujui i rezervne boce, ne smije biti vei od 9 po
instalaciji.

Redukcijski ventili ili, u sluaju dvostupnog smanjenja tlaka prvostupni redukcioni ventil,
mora se privrstiti na unutranji zid spremita boca.

2. Dobavne jedinice i spremite boca moraju se tako postaviti da plin ne moe iscuriti izvan
spremita na otvoreno i bez ikakve opasnosti od prodora unutar broda ili dolaska u kontakt s
izvorom zapaljenja.

3. Spremita moraju biti napravljena od vatrootpornih materijala i odgovarajue ventilirana


otvorima na dnu i vrhu. Boce se u spremitima moraju postaviti uspravno na nain da se ne
mogu prevrnuti.
4. Spremita boca moraju biti tako napravljena i smjetena da temperatura boca ne prijee 50
0C.

5. Na vanjskoj strani spremita boca moraju biti natpisi Ureaj stlaenog plina i
Zabranjeno puenje i upotreba otvorenog plamena uz upotrebu slova najmanje 100 mm u
promjeru.

lanak 128.

Rezervne i prazne plinske boce

Rezervne i prazne boce koje nisu u dobavnoj jedinici moraju se pohraniti izvan nastambi i
kormilarnice u spremite koje je graeno u skladu s lankom 126.

lanak 129.

Redukcijski ventili

1. Troila plina mogu biti spojena s bocama samo preko razvodnog sustava, opremljenog s
jednim ili vie redukcijskih ventila, koji smanjuju tlak plina na radni tlak. Smanjenje tlaka
moe biti jednostupno ili dvostupno. Svi redukcijski ventili moraju se trajno podesiti na tlak u
skladu zahtjeva lanka 129.

2. Krajnji redukcijski ventili moraju se ili opremiti sa sigurnosnim ventilom ili se iza njih
mora postaviti sigurnosni ventil koji automatski zatiuje cjevovod od porasta tlaka u sluaju
kvara redukcijskog ventila. Mora se osigurati da se u sluaju curenja pri sigurnosnom ventilu,
plin ne moe iscuriti na otvoreno bez ikakve opasnosti od prodora unutar broda ili dolaska u
kontakt s izvorom zapaljenja; ako je potrebno, u ovu svrhu moe se ugraditi poseban
cjevovod.

3. Sigurnosni ventili i odunici moraju biti zatieni od ulaska vode.

lanak 130.

Tlak

1. Ukoliko se koristi dvostupno smanjenje tlaka, veliina meutlaka ne smije biti vea od 250
kPa (2,5 bara) iznad atmosferskog tlaka.

2. Izmeu boce plina i cjevovoda mora se postaviti redukcijski ventil koji mora osiguravati
tlak u cjevovodu ne vei od 5 kPa (0,05 bar) iznad atmosferskog, s tolerancijom od 10%.

lanak 131.

Cjevovod i savitljive cijevi

1. Cjevovod stlaenog plina mora biti od beavnih elinih ili bakrenih cijevi. Meutim,
cijevni prikljuci s bocama moraju biti visokotlane savitljive cijevi ili spiralne cijevi
prikladne za upotrebljeni plin propan. Plinska troila mogu, ukoliko nisu stalno ugraena, biti
spojena prikladnim savitljivim cijevima duljine ne vee od 1m.
2. Cijevi moraju biti otporne na bilo koja naprezanja, s posebnim osvrtom na koroziju i
vrstou, koja se mogu dogoditi u normalnim uvjetima koritenja na brodu. Znaajke i
smjetaj cjevovoda mora biti takav da se osigura zadovoljavajui protok plina pri
odgovarajuem tlaku do plinskih troila.

3. Cijevi moraju imati to je mogue manje spojnih mjesta. Cijevi i spojevi moraju biti
plinonepropusni te ostati plinonepropusni i pri vibracijama ili rastezanjima kojima mogu biti
izvrgnuti.

4. Cijevi moraju biti lako pristupne, propisno uvrene i zatiene na svakom dijelu gdje
mogu biti izvrgnute udarcu ili trenju, posebno na mjestima na kojima prolaze kroz pregrade ili
metalne zidove. eline cijevi izvana treba bojanjem antikorozivno zatititi.

5. Savitljive cijevi i njihovi spojevi moraju biti otporni na bilo koja naprezanja koja se mogu
dogoditi u normalnim uvjetima koritenja na brodu. Moraju se ugraditi tako da se izbjegnu
napetosti i prekomjerno zagrijavanje te da se mogu nadzirati cijelom svojom duljinom.

lanak 132.

Razvodni sustav

1. Mora biti mogue iskljuiti itav razvodni sustav ureajem poput glavnog ventila koji je
cijelo vrijeme lako i brzo pristupan.

2. Svako plinsko troilo mora se snabdijevati plinom odvojenim ogrankom razvodnog


sustava, i svakim ogrankom mora se upravljati odvojenim zapornim ureajem.

3. Ventili se moraju postaviti na mjesta na kojima su zatieni od atmosferskih utjecaja kao i


od udaraca.

4. Spoj (prikljuak) za nadzor mora se postaviti nakon svakog redukcijskog ventila.


Upotrebom ureaja za zatvaranje mora se osigurati da se prilikom tlanih ispitivanja
redukcijski ventil ne izloi ispitnom tlaku.

lanak 133.

Plinska troila i njihova ugradnja

1. Dozvoljava se ugradnja samo propanskih plinskih troila koja su odobrena od mjerodavnih


ustanova drava lanica, i koja su opremljena ureajima za uinkovito sprjeavanje istjecanja
plina u sluaju ili gaenja plamena ili gaenja inicijalnog (pilot) plamena.

2. Troila moraju biti smjetena i uvrena tako da ne moe doi do njihovog sluajnog
pomicanja ili prevrtanja te sluajnog odvijanja spojenih cijevi.

3. Ureaji za grijanje i grijanje vode i hladnjaci moraju imati posebne vodove za odvod
produkata izgaranja na otvoreni zrak.
4. Plinska troila smiju se ugraivati u kormilarnicu, uz uvjet da je konstrukcijom
kormilarnice onemoguen prolaz iscurenog plina u unutranjost broda, posebno kroz prolaze
upravljakih cjevovoda koji vode prema strojarnici.

5. Troila se mogu ugraivati u spavae prostorije samo ukoliko proces izgaranja ne ovisi o
okolnom zraku.

6. Troila u kojima izgaranje ovisi o okolnom zraku mogu se smjestiti samo u prostorije
dovoljne veliine.

lanak 134.

Ventilacija i odvod plinova izgaranja

1. U prostorijama gdje se nalaze troila u kojima izgaranje ovisi o okolnom zraku, opskrba
zraka i odvoenje produkata izgaranja mora se osigurati ventilacijskim otvorima
odgovarajuih dimenzija, sa svijetlim presjekom od najmanje 150 cm2 po otvoru.

2. Otvori ventilacije ne smiju imati nikakav ureaj za zatvaranje i ne smiju se voditi u spavae
prostorije.

3. Ureaji za odvoenje produkata izgaranja moraju biti konstruirani tako da se osigura


sigurno odvoenje plinova te moraju biti pouzdani u radu i napravljeni od negorivih
materijala. Njihova funkcija mora biti mogua bez upotrebe prisilne ventilacije.

lanak 135.

Upute za upotrebu i sigurnost

Obavijest koja sadri upute za upotrebu ureaja mora se nalaziti privrena na prikladnom
mjestu na brodu. Obavijest mora sadravati sljedee upute:

Ventili boca koje nisu spojene u razvodni sustav moraju biti zatvoreni ak i u sluaju da se
boce smatraju praznim;

Savitljive cijevi moraju se obnavljati im se za to ukae potreba;

Sva plinska troila moraju se drati spojena osim ako su odgovarajue spojne cijevi
zatvorene ventilima ili zabrtvljene.

lanak 136.

Ispitivanje prihvatljivosti

Prije stavljanja u rad plinske instalacije, nakon preinaka ili popravka i pri svakom obnavljanju
ispitivanja navedenih u lanku 138., itava instalacija mora biti prihvaena od eksperta
priznatog od inspekcijskog tijela. Za vrijeme ispitivanja prihvatljivosti ekspert mora
verificirati da instalacija zadovoljava zahtjeve ovog Poglavlja. Ekspert mora inspekcijskom
tijelu podnijeti izvjetaj o prihvatljivosti.
Ispitivanja

Nakon montae sustav stlaenog plina mora se ispitati u sljedeim uvjetima:

1. cjevovod srednjeg tlaka izmeu ureaja za zatvaranje, navedenog u lanku 131. stavku 4.,
prvog redukcijskog ventila i ventila postavljenih ispred zavrnog redukcijskog ventila;

(a) ispitivanje vrstoe koje se izvodi sa zrakom, inertnim plinom ili tekuinom tlakom ne
manjim od 2,0 MPa (20 bara) iznad atmosferskog tlaka;

(b) ispitivanje nepropusnosti koje se izvodi sa zrakom ili inertnim plinom tlakom od 350 kPa
(3,5 bara) iznad atmosferskog tlaka.

2. Cjevovod pod radnim tlakom izmeu ureaja za zatvaranje, navedenog u lanku 131.,
pojedinanog ili zavrnog redukcijskog ventila i ventila postavljenih ispred plinskih troila:
mora se ispitati na nepropusnost, zrakom ili inertnim plinom tlakom od 100 kPa (1,0 bar)
iznad atmosferskog tlaka.

3. Cjevovod izmeu ureaja za zatvaranje, navedenog u lanku 131. pojedinanog ili


zavrnog redukcijskog ventila i upravljakog pulta troila: mora se ispitati na nepropusnost
tlakom od 15 kPa (0,15 bara) iznad atmosferskog tlaka.

4. Prilikom ispitivanja iz stavaka 1(b), 2 i 3, cjevovodi se smatraju plinonepropusni ako,


nakon dovoljnog vremena za toplinsku ravnoteu, ne doe do pada ispitnog tlaka u vremenu
od 10 min.

5. Prikljuci boca, cijevni spojevi i ostala armatura koji su podvrgnuti tlaku u bocama, i
spojevi izmeu redukcijskih ventila i razvodnog cjevovoda moraju se ispitati: ispitivanje
nepropusnosti pri radnom tlaku koristei pri tome pjenu radi indikacije proputanja.

6. Sva plinska troila prije stavljanja u rad moraju se ispitati pri radnom tlaku da bi se
osiguralo i provjerilo zadovoljavajue izgaranje pri raznim poloajima ureaja za regulaciju.
Potrebno je provjeriti rad sigurnosnih ureaja.

7. Nakon zavrenog ispitivanja navedenog u stavku 6., za svako plinsko troilo koje je
spojeno na vod za odvod produkata izgaranja, nakon 5 min rada nazivnim kapacitetom, pri
zatvorenim prozorima i vratima i pri radu ventilacije, treba provjeriti mogui izlaz produkata
izgaranja u prostoriju kroz vod za dovod zraka. Ukoliko postoji vie izlaza plinova, uzrok se
mora odmah utvrditi i ukloniti. Troila se ne smiju odobriti za upotrebu dok sve greke nisu
uklonjene.

lanak 137.

Potvrivanje

1. Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu mora ukljuivati potvrdu da sve plinske


instalacije udovoljavaju zahtjevima ovog Poglavlja.

2. Potvrivanje mora biti izdano od inspekcijskog tijela u skladu s ispitivanjem prihvatljivosti


navedenim u lanku 135.
3. Ispitivanje e vrijediti za period ne dulji od tri godine. Moe se obnoviti samo nakon
sljedeeg ispitivanja prihvatljivosti obavljenog u skladu s lankom 135. U iznimnim
sluajevima, kada brodovlasnik ili njegov predstavnik podnesu razuman zahtjev, inspekcijsko
tijelo moe produljiti valjanost ispitivanja za ne vie od tri mjeseca bez obavljanja ispitivanja
prihvatljivosti navedenog u lanku 135. Takvo produljenje mora biti navedeno u Svjedodbi o
sposobnosti broda za plovidbu.

Poglavlje 15
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PUTNIKE BRODOVE

lanak 138.

Ope odredbe

1. Ne primjenjuju se sljedee odredbe:

(a) lanak 18. stavak 1.;

(b) lanak 21. 23. ;

(c) lanak 66. stavak 2.;

(d) lanak 82. stavak 3.

2. Na putnikim brodovima zabranjena je sljedea oprema:

(a) svjetiljke na tekui plin ili tekue gorivo iz lanka 116. stavak 3.;

(b) sobne pei i ureaji za grijanje iz lanka 119;

(c) pei na kruto gorivo iz lanka 123;

(d) ureaji s parafinskim zagrijaima iz lanka 118. stavak 2. i 3. i

(e) naprave na tekui plin iz poglavlja 14.

3. Brodovi bez vlastitog pogona ne mogu biti odobreni za prijevoz putnika.

4. U skladu s odredbama ovog poglavlja, na putnikim brodovima moraju se predvidjeti


prostori za osobe s invaliditetom. Ako je primjena ovih odredbi glede posebnih sigurnosnih
zahtjeva za osobe s invaliditetom tehniki zahtjevna ili iziskuje nerazumne trokove,
nadzorno tijelo moe dozvoliti odstupanja od ovih zahtjeva temeljem preporuka skladno ovim
Pravilima. Ova odstupanja e se navesti u Svjedodbi o sposobnosti broda za plovidbu.

lanak 139.

Trup broda

1. U smislu pregleda opisanog u lanku 10, debljina vanjske oplate elinog putnikog broda
mora biti odreena kako slijedi:
(a) minimalna debljina tmin dna, uzvoja i bokova vanjske oplate trupa odreena je veim od
iznosa prema izrazima:

U ovim formulama:

f = 1 + 0,0013 (a 500)

a = razmak poprenih ili uzdunih rebara (mm), a ako je taj razmak manji od 400 mm, uzima
se da je a = 400;

(b) dozvoljeno je odstupanje od minimalne debljine oplate odreene prema (a) ako je
dozvoljena debljina odreena i potvrena proraunom dovoljne uzdune, popreen i lokalne
vrstoe brodskog trupa;

(c) ni na jednom mjestu debljina vanjske oplate proraunata prerma tokama (a) ili (b) ne
smije biti manja od 3 mm;

(d) kada se oplata dna, uzvoja ili bokova stanji ispod minimalnih debljina odreenih prema (a)
ili (b) te (c), ona se mora obnoviti.

2. Broj i poloaj nepropusnih pregrada mora biti odabran tako da, u sluaju naplavljivanja,
brod zadrava plovnost u skladu s lankom 140. Svaki element unutarnje strukture koji
sudjeluje u pregraivanju broda mora biti vodonepropustan i tako projektiran da odrava
cjelokupnost pregraivanja.

3. Udaljenost sudarne pregrade od pramane okomice mora biti najmanje 0,04 LWL i ne vea
od 0,04 LWL + 2 m.

4. Poprena pregrada moe imati recess, ako svi dijelovi tog recessa lee unutar sigurne zone.

5. Pregrade s kojima se rauna u proraunu stabiliteta u oteenom stanju moraju biti


vodonepropusne i protezati se do pregradne palube. Ako nema pregradne palube, ove
pregrade se moraju pruati najmanje 20 cm iznad granine krivulje.

6. Broj otvora u tim pregradama mora se smanjiti na minimum koliko je to mogue s obzirom
na tip konstrukcije i brodske sustave. Otvori i prolazi ne smiju naruavati vodonepropusnost
pregrada.

7. Sudarne pregrade ne smiju imati otvore niti prolaze.

8. Pregrade iz stavka 5 koje odvajaju strojarnicu od putnikog prostora odosno prostora


posade i osoblja ne smiju imati vrata.

9. Runo upravljana vrata bez daljinskog upravljanja u pregradama iz stavka 5 dozvoljena su


samo u prostorima koji nisu dostupni putnicima. Ona moraju:

(a) biti stalno zatvorena i otvorena samo da se omogui ulaz;


(b) biti opremljena odgovarajuom napravom za brzo i sigurno zatvaranje;

(c) imati natpis s obje strane:

?Vrata zatvoriti odmah nakon prolaza

10. Vrata u pregradama iz stavka 5 koja stoje otvorena due vremenske periode moraju
udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) Moraju se moi zatvoriti s obje strane pregrade i s pristupanog mjesta iznad pregradne
palube.

(b) Nakon zatvaranja daljinskim ureajem vrata se moraju moi lokalno sigurno otvoriti i
zatvoriti. Zatvaranje ne smije oteavati nogostup, obloga poda ili drugo.

(c) Trajanje daljinskog zatvaranja treba biti najvie 30 sekundi, ali ne vie od 60 sekundi.

(d) Za vrijeme daljinskog zatvaranja mora se oglaavati zvuni alarm pokraj vrata.

(e) Pogon vrata i zvunog alarma mora biti neovisan od brodskih izvora energije. Pokraj
daljinskog pogona mora se nalaziti naprava koja pokazuje jesu li vrata otvorena ili zatvorena.

11. Vrata u pregradama iz stavka 5 i njihovi aktuatori moraju se nalaziti u sigurnoj zoni.

12. Mora postojati sustav dojave u kormilarnici koji pokazuje koja od vrata iz stavka 5 su
otvorena.

13. Cjevovod s otvorenim krajem i ventilacioni kanali moraju biti produljeni tako da kroz
njih, u sluaju prodora vode u prostor, ne doe do naplavljivanja drugih prostora.

(a) Ako je nekoliko prostora spojenom otvorenim cjevovodima ili ventilacionim kanalima, ti
cjevovodi i ventilacioni kanali moraju se u moguoj duljini poloiti iznad vodne linije
najveeg mogueg naplavljivanja.

(b) Cjevovodi se ne moraju voditi kako je opisano u (a), ako su opremljeni zaklopkama na
pergradama kojima se moe upravljati s mjesta iznad pregradne palube.

(c) Ako cjevovod nema otvora prema prostoru kroz koji prolazi, smatrat e se nepropusnim u
sluaju naplavljivanja tog prostora, ako prolazi unutar sigurne zone i vie od 0,50 m od dna
broda.

14. Daljinsko upravljanje pregradnim vratima iz stavka 10 i zaklopkama iz stavka 13(b) mora
na mjestu upravljanja biti jasno oznaeno.

15. Kada je trup izveden s dvodnom, njegova visina mora biti najmanje 0,60 m, a kada
postoje prostori dvostrukog boka, njihova irina mora biti najmanje 0,60 m.

16. Prozori mogu biti postavljeni ispod krivulje sigurnosti ako su vodonepropusni, neotvorivi,
imaju dovoljnu vrstou i udovoljavaju zahtjevima lanka 143.
lanak 140.

Stabilitet

1. Podnositelj mora dokazati proraunom temeljenim na podacima analize stabiliteta u


neoteenom stanju zadovoljavajui stabilitet broda. Svi prorauni e se voditi na bazi
slobodnog trima i gaza.

2. Stabilitet u neoteenom stanju dokazivat e se za sljedea stanja krcanja:

(a) na poetku putovanja:

100% putnika, 98% goriva i pitke vode, 10% otpadnih voda;

(b) tijekom putovanja:

100% putnika, 50% goriva i pitke vode, 50% otpadnih voda;

(c) na kraju putovanja:

100% putnika, 10% goriva i pitke vode, 98% otpadnih voda

(d) prazan brod:

bez putnika, 10% goriva i pitke vode, bez otpadnih voda.

Za sva standardna stanja krcanja, balastni tankovi e se uzimati kao prazni ili puni, u skladu s
uobiajenim uvjetima koritenja.

Za sluaj izmjene stanja balasta tijekom putovanja, stanje pod 3(b) raunat e se kao:

100% putnika, 50% goriva i pitke vode, 50% otpadnih voda, a sve ostale tekuine u
tankovima (ukljuujui balast) uzet e se sa stanjem 50%.

Ako se ovo stanje ne moe zadovoljiti, u rubriku 52 Svjedodbe o sposobnosti broda za


plovidbu upisat e se da tijekom putovanja balastni ankovi smiju biti puni ili prazni i da se to
stanje krcanja ne smije mijenjati tijekom putovanja.

3. Proraunski dokaz zadovoljavajueg stabiliteta u neoteenom stanju zasnivat e se na


sljedeim definicijama stabiliteta u neoteenom stanju i standardnim stanjima krcanja
navedenim u stavku 2(a) do (d):

(a) maksimalna poluga stabiliteta hmax mora biti na kutu nagiba max 15 i to ne manja od
0,20 m. Meutim, ako je i < max, poluga stabiliteta na kutu i ne smije biti manja od 0,20
m;

(b) Kut naplavljivanja i ne smije biti manji od 150;

(c) Povrina A ispod krivulje poluga mora, ovisno o poloaju i i max biti najmanje:
Stanje A
1 max = 15 0,07 mrad do kuta = 15
2 15 < max < 30 max < i 0,055 + 0,001 (30 - max) mrad do kuta max
3 15 < i < 30 max > i 0,055 + 0,001 (30 - max) mrad do kuta i
4 max 30 i i 30 0,055 mrad do kuta = 30

Gdje je:

hmax maksimalna poluga stabiliteta

kut nagiba

i kut naplavljivanja, tj. kut nagiba kod kojega otvori na trupu ili nadgrau, koji se ne mogu
zatvoriti, ulaze u vodu;

max kut nagiba na kojem je poluga stabiliteta najvea

A povrina ispod krivulje poluga

(d) poetna metacentarska visina, korigirana za utjecaj slobodnih povrina u tankovima, ne


smije biti manja od 0,15 m

(e) u svakom od sljedeih sluajeva kut nagiba ne smije prelaziti 120:

(aa) u raunanju momenta nagibanja od putnika i vjetra kako je navedeno u stavcima 4 i 5;

(bb) u raunanju momenta nagibanja od putnika i okreta u skladu s stavcima 4 i 6.

(f) za moment nagibanja od momenata putnika, vjetra i okretanja u skladu s stavcima 4, 5 i 6,


preostalo nadvoe ne smije biti manje od 200 mm;

(g) za brodove s prozorima ili drugim otvorima smjetenim ispod pregradne palube koji kada
su zatvoreni nisu vodonepropusni, preostali razmak sigurnosti ne smije biti manji od 100 mm
u sluaju momenta nakretanja prema (f).

4. Moment nakretanja kod okupljanja osoba na jednom boku rauna se sljedeim izrazom:

MP = g P y = g Pi yi (kNm)

gdje je:

P = ukupna masa osoba na brodu u (t), tj. ukupan dozvoljeni broj putnika i najvei predvieni
broj slubenih osoba i lanova posade za normalne uvjete eksploatacije, raunajui da je
prosjena masa 0,075 t po osobi

y = bona udaljenost teita ukupnog broja osoba od sredine broda (m)

g = ubrzanje sile tee (g = 9,81 m/s2)


Pi = masa osoba okupljenih na povrini Ai (t)

Pi = ni 0,075 Ai (t)

gdje je:

Ai = povrina na kojoj se nalaze osobe (m2)

ni = broj osoba po kvadratnom metru; ni = 4 za slobodne palube i palube s pominim


namjetajem; na palubama s fiksnim klupama n se rauna tako da se po osobi uzima povrina
0,45 m u irinu i 0,75 m u dubinu sjedala

yi = bona udaljenost geometrijskog centra povrine Ai od sredine broda

Proraun se radi za okupljanja osoba na lijevom i na desnom boku.

Raspored osoba e se uzimati za najnepovoljniji mogui sluaj glede stabiliteta. Kabine se


raunaju da su prazne.

Za proraun stanja krcanja, teite osoba uzima se 1 m od najnie toke palube na 0,5 LVL
zanemarujui zakrivljenja palube i uzimajui da je masa 0,075 t po osobi.

Detaljno raunanje povrina palube koje zauzimaju osobe moe se izostaviti uzimajui
sljedee veliine:

P = 1,1 Fmax 0,075 za izletnike brodove

P = 1,5 Fmax 0,075 za brodove s kabinama

gdje je:

Fmax = najvei dozvoljeni broj osoba na brodu

a za y se uzima B/2 (m).

5. Moment vjetra rauna se sljedeim izrazom:

gdje je:

pw = specifini tlak vjetra od 0,25 kN/m2

AW = lateralni plan broda iznad crrte gaza, za pojedino stanje krcanja, m2

lw = udaljenost teita lateralnog plana AW od crte gaza, za odreeno stanje krcanja, m

6. Moment od centrifugalne sile u okretu broda rauna se prema izrazu:


gdje je:

cdr = koeficijent, cdr = 0,45

CB = blok koeficijent (ako nije poznat, uzima se 1,0)

v = maksimalna brzina broda, m/sec

KG = visina teita broda od osnovice

Za putnike brodove s propulzijskim sustavima prema lanku 6.06, Mdr se rauna prema
najveoj brzini s modelskog ispitivanja ili prema drugim izraunima.

7. Podnositelj mora proraunom dokazati da je gubitkom uzgona u oteenom stanju brod


zadrao zadovoljavajui stabilitet. Svi prorauni e se voditi na bazi slobodnog trima i gaza.

8. Uzgon broda mora se dokazati za standardna stanja krcanja prema stavku 2. Shodno tome,
matematiki dokaz dovoljnog stabiliteta izvest e se za tri meustanja naplavljivanja (25, 50 i
75% naplavljivanja) i za konano stanje naplavljivanja.

9. Putniki brod mora udovoljiti stanja naplavljivanja jednog odnosno dva susjedna prostora.

Glede opsega prodora koja dovode do naplavljivanja uzimaju se sljedee pretpostavke:

jedan prostor dva prostora


Dimenzije bonog
prodora
uzduno l (m) 1,20 + 0,07 LWL
popreno b (m) B/5 0,59
vertikalno h (m) od dna broda do vrha
Dimenzije prodora dna
uzduno l (m) 1,20 + 0,07 LWL
popreno b (m) B/5
0,59: cjevovodi ugraeni prema lanku 15.02(13)(c) smatraju se
vertikalno h (m)
neoteenima

(a) Za sluaj naplavljivanja jednog prostora uzima se da su pregrade neoteene ako je


udaljenost dviju susjednih pregrada vee od duljine prodora. Uzdune pregrade na udaljenosti
od boka manjoj od B/3 ne uzimaju se u obzir pri proraunu.

(b) Za sluaj naplavljivanja dva susjedna prostora svaka pregrada u zoni prodora uzima se kao
oteena. To podrazumijeva odabir pregrada tako da putniki brod zadrava plovnost nakon
naplavljivanja dvaju ili vie susjednih uzdunih prostora.
(c) Najnia toka svakog vodopropusnog otvora (npr. vrata, prozori, grotlaca) mora biti
najmanje 0,10 m iznad vodne linije oteenog broda. U konanom stanju naplavljivanja
pregradna paluba ne smije biti uronjena u vodu.

(d) Uzima se da je naplavljivost 95%. Ako se proraunom dokae da je naplavljivost manja od


95%, moe se raunati s tom manjom vrijednou.

Usvojene vrijednosti, meutim, ne smiju biti manje od:

Saloni: 95%

Strojarnice i kotlovnice: 85%

Garderobe i spreme: 75%

Dvodna, tankovi goriva, balastni i drugi tankovi, ovisno o tome uzimaju li se puni ili prazni u
smislu koritenja, uzet e se u sluaju naplavljivanja isto tako puni ili prazni za brod koji
plovi na maksimalnom gazu 0 ili 95%

Proraun utjecaja slobodnih povrina i meustanjima naplavljivanja uzima se na cijeloj


povrini naplavljenog prostora.

(e) U proraunima stabiliteta uzima se u obzir i manji prodor od navedenih ako uzrokuje vei
nagib i gubitak metacentarske visine.

10. Za sva meustanja naplavljivanja navedena u stavku 8 moraju se zadovoljiti sljedei


kriteriji:

(a) kut nagiba u ravnotenom stanju dotinog meustanja naplavljivanja ne smije prijei 15;

(b) pored kuta nagiba u ravnotenom stanju dotinog meustanja naplavljivanja, pozitivni dio
krivulje poluga mora davati GZ 0,02 m prije urona prvog nezatvorenog otvora ili nagiba od
25;

(c) vodopropusni otvori ne smiju uranjati prije dostizanja ravnotenog kuta nagiba za dotino
meustanje.

11. Tijekom konanog stanja naplavljivanja moraju biti zadovoljeni sljedei kriteriji,
uzimajui u obzir i moment nagibanja od osoba na brodu prema stavku 4:

(a) kut nagiba E ne smije prelaziti 10;

(b) iza ravnotenog stanja pozitivni dio krivulje poluga mora davati vrijednost GZ 0,05 m, s
povrinom ispod krivulje od A 0,065 mrad. Ovi minimalni uvjeti stabiliteta moraju biti
postignuti prije urona najnieg otvora i u svakom sluaju prije nagiba od 25;

(c) nezatvorivi otvori ne smiju uranjati prije postizanja stanja ravnotee; ako neki otvori
uranjaju, prostori iza tih otvora moraju se smatrati naplavljenima.
12. Naprave za vodonepropusno zatvaranje moraju bit oznaene.

13. Ako su ugraeni otvori za popreno naplavljivanje radi izbjegavaja asimetrinih


naplavljivanja, oni moraju zadovoljavati sljedee uvjete:

(a) mora biti primijenjena IMO rezolucija A.266 (VIII), za proraun poprenog
naplavljivanja;

(b) moraju biti samoaktivirajui;

(c) ne smiju biti opremljeni napravama za zatvaranje;

(d) ukupno vrijeme kompenziranja asimetrije prodora ne smije biti dulje od 15 minuta.

lanak 141.

Raznak sigurnosti i nadvoe

1. Razmak sigurnosti mora biti najmanje jednak zbroju:

(a) dodatnog bonog urona, mjerenog na vanjskom licu oplate boka, koji nastaje dozvoljenim
nagibom prema lanku 140. stavak 3. i

(b) preostalog razmaka sigurnosti u skladu s lankom 140. stavak 3.

Razmak sigurnosti na brodovima bez pregradne palube mora biti najmanje 500 mm.

2. Nadvoe mora biti najmanje jednako zbroju:

(a) dodatnog bonog urona, mjerenog na vanjskom licu oplate boka, koji nastaje dozvoljenim
nagibom prema lanku 140. stavak 3, i

(b) preostalog nadvoa u skladu s lankom 140. stavak 3.

Nadvoe, meutim, mora iznositi najmanje 300 mm.

3. Ravnina najveeg gaza mora biti postavljena tako da bude usklaena s razmakom
sigurnosti prema stavku 1 i nadvou prema stavku 2 te lancima 139 i 140.

4. Nadzorno tijelo moe, iz razloga sigurnosti, odrediti vei razmak sigurnosti i vee nadvoe.
lanak 142.

Najvei dozvoljeni broj putnika

1. Nadzorno tijelo e odrediti najvei dozvoljeni broj putnika i taj broj upisati u Svjedodbu o
sposobnosti broda za plovidbu.

2. Najvei dozvoljeni broj putnika nee biti vei ni od jedne od sljedeih vrijednosti:

(a) broj putnika za koji su predviene zone evakuacije prema lanku 143;

(b) broj putnika s kojim je izveden proraun stabiliteta prema lanku 140;

(c) broj putnikih kreveta na brodu za viednevna putovanja.

3. Kad je brod s kabinama predvien i za dnevne putnike, broj putnika je ukupan broj putnika
na klupama i u kabinama i taj broj se upisuje u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu.

4. Najvei dozvoljeni broj putnika mora se ispisati itko i na istaknutom mjestu na brodu.

lanak 143.

Putniki prostori i povrine

1. Putniki prostori moraju biti:

(a) na svim palubama postavljeni iza ravnine pramane sudarne pregrade, a ispod pregradne
palube ispred krmene sudarne pregrade;

(b) plinotijesnim pregradama odvojeni od strojarnice i kotlovnice;

(c) tako rasporeeni da pogled iz kormilarnice, u skladu s lankom 47. ne mora prolaziti kroz
njih.

2. Ormarii i prostori iz lanka 11.13 namijenjeni za odlaganje zapaljivih tekuina moraju biti
izvan putnike zone.

3. Broj i irina izlaza na putnikim prostorima moraju udovoljavati sljedee zahtjeve:

(a) prostori ili grupe prostora izvedeni ili opremljeni za 30 i vie putnika i koji ukljuuju
krevete za 12 ili vie putnika moraju imati najmanje dva izlaza. Na izletnikim brodovima
jedan od ta dva izlaza moe biti zamijenjen s dva izlaza u nudi;

(b) ako se prostori nalate ispod pregradne palube, jedan od izlaza mogu biti vodonepropusna
pregradna vrata prema lanku 139 koja vode u susjedni prostor iz kojeg se direktno moe
izai na gornju palubu. Drugi izlaz mora voditi direktno ili, ako je dozvoljeno u skladu s (a),
kao nuni izlaz neposredno na otvoreni prostor ili na pregradnu palubu. Ovaj zahtjev ne
odnosi se na individualne kabine;
(c) izlazi prema (a) i (b) moraju biti odgovarajue opremljeni i imati svijetlu irinu od
najmanje 0,80 m i svijetlu visinu od najmanje 2,00 m. Svijetla irina na vratima putnikih
kabina i drugim manjih prostora moe se smanjiti na 0,70 m;

(d) u sluaju prostora ili grupe prostora namijenjenih za vie od 80 putnika zbroj irina svih
izlaza koje koriste putnici i koje e putnici koristiti u nudi mora biti najmanje 0,10 m po
putniku;

(e) ako je ukupna irina svih izlaza odreena prema broju putnika, irina svakog od izlaza
mora biti najmanje 0,005 m po putniku;

(f) izlazi za nudu moraju imati stranicu od najmanje 0,60 m ili promjer od najmanje 0,70 m.
Oni se moraju otvarati u smjeru izlaza i biti jasno oznaeni s obje strane;

(g) izlazi iz prostora namijenjenih osobama s invaliditetom moraju imati svijetlu irinu od
najmanje 0,90 m. Izlazi za ukrcaj i iskracaj osoba s invaliditetom moraju imati svijetlu irinu
od najmanje 1,50 m.

4. Vrata putnikih prostora moraju biti usklaena sa sljedeim zahtjevima:

(a) uz izuzetak vrata koja vode u hodnike, moraju se moi otvarati prema van ili biti izvedena
kao klizna vrata;

(b) vrata na kabinama moraju biti opremljena tako da se u svako doba mogu otkljuati s
vanjske strane;

(c) mehanika vrata moraju se moi lako otvoriti u sluaju prekida napajanja mehanizma;

(d) vrata namijenjena upotrebi osobama s invaliditetom moraju imati sa strane s koje se
otvaraju minimalnu slobodnu povrinu od 0,60 m do susjednog zida.

5. Spojni hodnici moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) moraju imati svijetlu irinu od najmanje 0,80 m ili, ako vode do prostora koji koristi vie
od 80 putnika, najmanje 0,01 m po putniku;

(b) moraju biti svijetle visine od najmanje 2,0 m;

(c) spojni hodnici namijenjeni za koritenje osobama s invaliditetom moraju biti svijetle irina
najmanje 1,30 m. Spojni hodnici iri od 1,50 m moraju imati rukohvate na obje strane;

(d) kada je dio broda ili prostora za putnike opsluivan samo jednim spojnim hodnikom,
svijetla irina tog hodnika mora biti najmanje 1,00 m;

(e) u spojnim hodnicima ne smije biti stepenica;

(f) spojni hodnici mogu se pruati samo prema otvorenim palubama, prostorima i stubitima;

(g) slijepi hodnici u spojnim hodnicima ne smiju biti dulji od 2,00 m.


6. U nastavku zahtjevima stavka 5, pravci za evakuaciju moraju udovoljavati sljedeim
zahtjevima:

(a) stubita, izlazi i nuni izlazi moraju biti tako rasporeeni da, u sluaju poara u bilo kojoj
zoni, ostale zone mogu biti sigurno evakuirane;

(b) rute za evakuaciju moraju najkraim putom voditi do zona za evakuaciju prema stavku 8;

(c) rute za evakuaciju ne smiju biti kroz strojarnicu niti kroz kuhinju;

(d) du evakuacijskih ruta ne smije bit stepenica, ljestava i sl.;

(e) vrata prema evakuacijskim rutama moraju biti tako konstruirana da ne smanjuju
minimalnu svijetlu irinu ruta za evakuaciju prema stavku 5(a) ili (d);

(f) evakuacijske rute i nuni izlazi moraju se jasno oznaiti. Oznake moraju biti osvijetljene
svjetiljkama u nudi.

7. Evakuacijske rute i nuni izlazi moraju imati prikladni sustav uputa.

8. Za sve osobe na brodu moraju postojati zone okupljanja koje udodoljavaju sljedeim
zahtjevima:

(a) ukupna povrina zona okupljanja u m2 mora odgovarati najmanje iznosu prema izrazima:

AS = 0,35 Fmax (m2) - za izletnike brodove;

AS = 0,45 Fmax (m2) za brodove s kabinama.

Fmax = najvei dozvoljeni broj putnika;

(b) svaka pojedina zona okupljanja ili povrina za evakuaciju mora biti vea od 10 m2;

(c) u zonama okupljanja ne smije biti niti pokretnog niti fiksnog namjetaja;

(d) ako se u prostoru predvienom za zonu okupljanja nalazi namjetaj, on se mora osigurati
od pomicanja;

(e) sredstva za spaavanje moraju biti lako dostupna iz zona za evakuaciju;

(f) mora biti mogue sigurno evakuirati ljude iz zona za evakuaciju na bilo koj bok broda;

(g) zone okupljanja moraju biti iznad rubne krivulje;

(h) zone okupljanja i evakuacije moraju kao takve biti oznaene na planu spaavanja i
naznaene na brodu;

(i) ako su u prostoru u kojem je odreena zona okupljanja smjetene klupe ili sjedalice, ne
mora se pri izraunu potrebne povrine prema (a) uzimati u obzir sve osobe. Meutim, broj
osoba za koje je odreen broj sjedala ne smije prelaziti broj osoba za koje je predviena zona
okupljanja u tom prostoru;

(j) odredbe iz (d) i (i) primjenjuju se takoer i za zone okupljanja na otvorenim palubama;

(k) ako se na brodu nalaze kolektivna sredstva za spaavanje prema lanku 15.09, broj osoba
za koje su takva sredstva namijenjena moe se zanemariti pri izraunu ukupne povrine zona
okupljanja prema (a);

(l) u svakom sluaju, kada su primijenjene redukcije prema (i) do (k), ukupna povrina prema
(a) mora biti dovoljna za 50% najveeg doputenog broja putnika.

9. Stepenice i njihova podnoja u putnikim prostorima moraju udovoljavati sljedeim


zahtjevima:

(a) moraju biti konstruirane u skladu sa standardom EN 13056:2000;

(b) moraju imati svijetlu irinu od najmanje 0,80 m ili, ako vode do spojnih hodnika ili
prostora koje koristi vie od 80 putnika, barem 0,01 m po putniku;

(c) moraju biti svijetle irine od najmanje 1,0 m ako su jedini pristup do putnikog prostora;

(d) ako nema najmanje po jedno stubite na svakom boku u istom prostoru, one moraju biti u
sigurnoj zoni;

(e) dodatno, stepenice namijenjene osobama s invaliditetom moraju udodoljavati sljedeim


zahtjevima:

(aa) nagib stepenica ne smije biti vei od 380;

(bb) svijetla irina stepenica mora biti najmanje 0,90 m;

(cc) nisu dozvoljene spiralne stepenice;

(dd) stepenice ne smiju voditi poprijeko broda;

(ee) rukohvati stepenica moraju se pruati priblino 0,30 m preko vrha i dna stepenica bez
ometanja prolaza;

(ff) rukohvati, prednje strane najmanje na prvoj i zadnjoj stepenici kao i pod na krajevima
stepenica moraju biti naznaeni bojom.

Liftovi namijenjeni osobama s invaliditetom, kao i oprema za podizanje (stubini liftovi ili
podizne platforme) moraju biti konstruirani u skladu s odgovarajuom regulativom zemlje
lanice.

10. Dijelovi palube za putnike, a koji nisu zatvoreni, moraju udovoljavati sljedeim
zahtjevima:
(a) moraju biti ograeni vrstom ogradom visine najmanje 1,00 m ili ogradom u skladu s EN
711:1995, tip konstrukcije PF, PG ili PZ. Ograda paluba namijenjenih upotrebi osobama s
invaliditetom mora biti visoka najmanje 1,10 m;

(b) otvori i oprema za ukrcaj i iskrcaj kao i otvori za utovar i istovar moraju biti tako izvedeni
da su sigurni i s najmanjim svijetlim otvorom od 1,0 m. Otvori posebno namijenjeni ukrcaju i
iskrcaju osoba s invaliditetom moraju biti svijetle irine najmanje 1,50 m.

(c) moraju postojati optika ili elektonika pomagala za vizualni nadzor prolaza za ukrcaj i
iskrcaj iz kormilarnice, ako to nije mogue neposrednim pogledom;

(d) dok sjede, putnici ne smiju ometati pogled prema lanku 47.

11. Dijelovi broda koji nisu namijenjeni putnicima, posebno prilaz do kormilarnice, pristup
vitlima i strojarnici, moraju se osigurati protiv neovlatenog pristupa. Na svakom takvom
ulazu mora se postaviti znak koji odgovara slici 1 u dodatku I.

12. Sizovi moraju biti izvedene u skladu s EN 14206:2003. U smislu odstupanja od lanka 90.
stavka 2. njihova duljina moe biti manja od 4 m.

13. Povrine namijenjene za kretanje osoba s invaliditetom moraju imati svijetlu irinu od
1,30 m i biti bez stepenica i pragova viih od 0,025 m. Zidovi u prostorima za kretanje osoba
s invaliditetom moraju imati rukohvate na visini 0,90 m od poda.

14. Staklena vrata i stijene u zonama kretanja, kao i prozorske povrine moraju biti izraene
od prenapregnutog ili laminiranog stakla. One takoer mogu biti izraene od plastinih
materijala uz uvjet da je taj materijal odobren za upotrebu u protupoarnom kontekstu.

Prozirna vrata i stijene u zonama kretanja moraju biti vidno oznaeni.

15. Nadgrae ili njegovi krovovi za panoramsko razgledanje smiju biti izraeni od materijala
koji u sluaju incidenta maksimalno smanjuje rizik od povreda osoba na brodu.

16. Sustav pitke vode mora u najmanju ruku udovoljavati zahtjevima iz lanka 113.

17. Putnicima moraju biti na raspolaganju toaleti. Najmanje jedan toalet mora biti opremljen u
skladu sa standardima zemlje lanice, za upotrebu osobama s invaliditetom, i biti dostupan iz
prostora namijenjenih takvim osobama.

18. Kabine bez prozora moraju biti spojene na ventilacijski sustav.

19. Po analogiji, prostori za smjetaj brodskog osoblja i posade broda moraju takoer
udovoljavati zahtjevima ovog lanka.

lanak 144.

Propulzija
Dodatno uz glavni propulzijski sustav brod mora biti opremljen s drugim neovisnim
propulzijskim sustavom kojim je, u sluaju pada koji se dogodi glavnom propulzijskom
sustavu, brodu osiguran nastavak upravljanja vlastitim izvorom.

Drugi nezavisni propulzijski sustav mora biti smjeten u odvojenu strojarnicu. Ako obje
strojarnice imaju zajednike pregrade, one moraju bit graen u skladu s lankom 147. stavak
2.

Sigurnosne naprave i oprema

1. Svi putniki brodovi moraju imati naprave za unutarnju komunikaciju prema lanku 53. Te
naprave moraju pokrivati i operativne prostore i prostore za pristup i zone evakuacije, prema
lanku 15.06(8), kada se s njima ne moe neposredno komunicirati iz kormilarnice.

2. Svi prostori za putnike moraju biti u dosegu razglasa. Sustav razglasa mora biti takav da se
informacija koju prenosi jasno razlikuje od pozadinske buke. Zvunici nisu potrebni kad je
mogua direktna komunikacija od kormilarnice do putnikih prostora.

3. Brod mora imati alarm, koji mora ukljuivati:

(a) sustav alarma koji omoguuje putnicima, lanovima posade i brodskom osoblju uzbuniti
brodsku komandu i posadu.

Ovaj alarm treba se oglaavati samo u prostorima brodske komande i posade, a mora ga moi
iskljuiti samo brodska komanda. Alarm se mora moi aktivirati najmanje iz sljedeih
prostora:

(aa) iz svake kabine;

(bb) iz hodnika, dizala i stubita, s tim da udaljenost do najblieg okidaa ne prelazi 10 m, i da


se u svakom vodonepropusnom prostoru nalazi barem jedan okida alarma;

(cc) iz salona, blagovaonica i slinih prostora;

(dd) iz toaleta namijenjenih osobama s invaliditetom

(ee) iz strojarnice, kuhinje i drugih prostora s poarnim rizikom;

(ff) iz hladnjae i drugih sprema.

Okidai alarma trebaju se nalaziti na visini 0,85 do 1,10 m od poda.

(b) sustav alarma koji omoguuje brodskoj komandi da uzbuni putnike.

Ovaj alarm mora biti jasno i nepogrijeivo ujan u svim prostorima dostupnim putnicima. On
mora imati mogunost aktiviranja iz kormilarnice i s mjesta koje je pod stalnim nadzorom.

(c) sustav alarma kojim brodska komanda alarmira posadu i brodsko osoblje.
Sustav alarma naveden u lanku 54. mora takoer obuhvatiti prostore za rekreaciju brodskog
osoblja, hladnjae i druge spreme.

Okidai alarma moraju biti zatieni od sluajnog aktiviranja.

4. Svaki vodonepropusni prostor mora imati instaliran alarm razine kaljue.

5. Moraju postojati dvije motorne pumpe kaljue.

6. Na brodu mora bit instaliran sustav drenae u skladu s lankom 62.

7. Vrata hladnjae moraju imati mogunost otvaranjas unutarnje strane i kad su zakljuana.

8. Ako su CO2 bar-systems smjeteni u prostorima ispod palube, ti prostori moraju biti
opremljeni automatskim ventilacijskim sustavom koji se ukljuuje kad su vrata otvorena.
Ventilacijski otvori moraju voditi 0,05 m ispod poda prostora.

9. Dodatno priboru za prvu pomo prema lanku 90. mora se osigurati zadovoljavajui broj
pribora. Pribori za prvu pomo i njihov smjetaj moraju odgovarati zahtjevima iz lanka 90.

lanak 145.

Oprema za spaavanje

1. Dodatno kolutovima za spaavanje prema lanku 95., svi dijelovi otvorenih paluba
namijenjenih putnicima moraju biti opremljeni kolutovima za spaavanje u skladu s EN
14144:2003 na oba boka broda, na svakih 20 m.

Polovina od propisanih kolutova mora imati ue za privlaenje duljine najmanje 30 m, a


druga polovina mora biti opremljena samoaktivirajuim signalnim baterijskim svjetiljkama
koje se ne gase u vodi.

2. Dodatno na kolutove prema stavku 1, sljedea oprema treba biti na raspolaganju i spremna
za upotrebu:

(a) osobna sredstva za spaavanje prema lanku 95., za brodsko osoblje na dunosti;

(b) osobna sredstva za spaavanje prema EN 395:1998 ili EN 396:1998 za ostalo brodsko
osoblje

3. Putniki brodovi moraju imati odgovarajuu opremu koja omoguuje sigurno prebacivanje
osoba do pliaka, obale ili na drugi brod.

4. Dodatno na opremu za spaavanje prema stavcima 1 i 2, individualna sredstva za


spaavanje prema EN 395:1998 ili EN 396:1998 moraju biti na raspolaganju za 100%
maksimalno dozvoljenog broja putnika.

Kada individualna sredstva za spaavanje nisu adekvatna za djecu, moraju postojati


odgovarajua sredstva za djecu teine ne vee od 30 kg, prema EN 395:1998, za 10%
najveeg dozvoljenog broda putnika.
5. Termin zajednika sredstva za spaavanje obuhvaa brodske amce prema lanku 94. i
splavi za spaavanje.

Splavi za spaavanje:

(a) obiljeene su natpisom o svojoj namjeni i brojem osoba za koji su odobrene;

(b) daju odgovarajui prostor za sjedenje za odobreni broj osoba;

(c) osiguravaju uzgon od najmanje 750 N po osobi u slatkoj vodi;

(d) imaju ue povezano s brodom da ne otplutaju;

(e) izraene su od odgovarajueg materijala otpornog na naftu i naftne derivate te na


temperaturu do 50 0C;

(f) postiu i zadravaju stabilan trim i s time u vezi imaju ruke za koje se moe primiti
navedeni broj osoba:

(g) obojene su fluorescentnom naranastom bojom ili imaju fluorescentne povrine vidljive sa
svih strana;

(h) moe ih jedna osoba podii sa mjesta dranja i baciti s broda u vodu ili moe slobodno
otplutati sa svog mjesta dranja;

(i) imaju odgovarajue naprave za evakuaciju iz zona evakuacije prema lanku 142. u splavi
za spaavanje, ako je vertikalna udaljenost palube na kojoj se nalazi zona evakuacije i vodne
linije gaza vea od 1,0 m.

6. Dodatne zajednike naprave za spaavanje su dijelovi opreme za spaavanje koji


osiguravaju uzgon za nekoliko osoba u vodi, i oni:

(a) nose natpis o svojoj namjeni i o broju osoba za koji su odobrene;

(b) osiguravaju uzgon od najmanje 100 N po osobi u slatkoj vodi;

(c) izraene su od odgovarajueg materijala otpornog na naftu i naftne derivate te na


temperaturu do 50 0C;

(d) postiu i zadravaju stabilan trim i s time u vezi imaju ruke za koje se moe primiti
navedeni broj osoba:

(e) obojene su fluorescentnom naranastom bojom ili imaju fluorescentne povrine vidljive sa
svih strana;

(f) moe ih jedna osoba podii sa mjesta dranja i baciti s broda u vodu ili moe slobodno
otplutati sa svog mjesta dranja;

7. Napuhavajue zajednike naprave za spaavanje dodatno:


(a) imaju barem dvije odvojene zrane komore;

(b) napuhavaju se automatski ili runo odmah nakon potapanja;

(c) postiu i zadravaju stabilan trim bez obzira na optereenje ak i kada je samo polovina
zranih prostora napuhana.

8. Naprave za spaavanje moraju biti posloene na palubi tako da mogu biti lako i sigurno
dostupne. Skrivena mjesta dranja moraju biti jasno oznaena.

9. Oprema za spaavanje mora biti kontrolirana u skladu s uputama proizvoaa.

10. Brodski amac mora biti opremljen s motorom i reflektorom.

11. Na brodu moraju biti odgovarajua nosila.

lanak 146.

Protupoarna zatita

1. Prikladnost materijala i proizvoda za protupoarnu zatitu mora biti ustanovljena od


ovlatene ispitne ustanove na osnovi odgovarajuih ispitnih metoda.

(a) Ispitna ustanova mora udovoljiti zahtjevima:

(aa) Kodeksa za naine protupoarnog ispitivanja (vidi FTP Kodeks); ili

(bb) Europskog standarda EN ISO/IEC 17025:2000 Opi zahtjevi za nadlenost institucija


(laboratorija) za ispitivanje i umjeravanje.

(b) Priznate ispitne metode za utvrivanje nezapaljivosti materijala su:

(aa) Kodeks za naine protupoarnog ispitivanja (vidi FTP Kodeks); i

(bb) jednakovrijedni propisi jedne od drava lanica.

(c) Priznate ispitne metode za utvrivanje da je materijal vatro-usporavajui (sa svojstvom


sporog irenja plamena) su:

(aa) pojedini zahtjevi o ispitivanje povrinske zapaljivosti, 6 Ispitivanje palubnih obloga), 7


Ispitivanje za tkanine i plastiku koje se koriste za izradbu zavjesa i zastora), 8 (Ispitivanje za
podstavljeni namjetaj) i 9 (Ispitivanje posteljne opreme) Kodeksa za naine protupoarnog
ispitivanja (vidi FTP Kodeks); i

(bb) jednakovrijedni propisi jedne od drava lanica.

(d) Priznate ispitne metode za utvrivanje vatro-otpornosti su:

(aa) IMO Rezolucija A.754(18): i


(bb) jednakovrijedni propisi jedne od drava lanica.

2. Konstrukcije izmeu prostorija moraju se projektirati u skladu sa sljedeim tablicama:

Tablica za konstrukcije izmeu prostorija, u kojima nisu ugraeni sustavi za rasprskavanje


(sprinkler) pod tlakom u skladu s lankom 93.

Upravljake Rovovi Prostorije za Drutvene


Prostorije Strojarnica Kuhinje Spremita
stanice stubita sakupljanje prostorije
Upravljake
- A0 A0/B15 (1) A30 A60 A60 A60
stanice
Rovovi
- A0 A30 A60 A60 A60
stubita
Prostorije za
- A0/B15 (2) A60 A60 A60
sakupljanje
Drutvene
-/B15 (3) A60 A60 A60
prostorije
Strojarnica A60/A0 (4) A60 A60
A60/B15
Kuhinje A0
(5)
Spremita -
(1) Konstrukcije izmeu upravljakih stanica i unutarnjih prostorija za sakupljanje moraju
odgovarati tipu A0, ali vanjske prostorije za sakupljanje samo tipu B15.
(2) Konstrukcije izmeu drutvenih prostorija i unutarnjih prostorija za sakupljanje moraju
odgovarati tipuA30, ali vanjske prostorije za sakupljanje samo tipu B15.
(3) Konstrukcije izmeu kabina, konstrukcije izmeu kabina i hodnika i vertikalne konstrukcije
koje odvajaju drutvene prostorije u skladu s tokom 10 moraju udovoljavati tipu B15, za sobe
opremljene sustavima za rasprskivanje tipu B0.
(4) Konstrukcije izmeu strojarnice u skladu s lankom 144. i 147., moraju udovoljavati tipu
A60: u ostalim sluajevima moraju udovoljavati tipu A0.
(5) Tip B15 je dovoljan za konstrukcije izmeu kuhinja, u jednu ruku, i hlaenih spremita i
spremita hrane, u drugu ruku.

Tablica za konstrukcije izmeu prostorija, u kojima su ugraeni sustavi za rasprskavanje


(sprinkler) pod tlakom u skladu s lankom 94.

Upravljake Rovovi Prostorije za Drutvene


Prostorije Strojarnica Kuhinje Spremita
stanice stubita sakupljanje prostorije
Upravljake
- A0 A0/B15 (1) A0 A60 A60 A30
stanice
Rovovi
- A0 A0 A60 A30 A0
stubita
Prostorije za A30/B15
- A60 A60 A60
sakupljanje (2)
Drutvene
-/B15 (3) A60 A30 A0
prostorije
Strojarnica A60/A0 (4) A60 A60
Kuhinje - B15
Spremita -
(1) Konstrukcije izmeu upravljakih stanica i unutarnjih prostorija za sakupljanje moraju
odgovarati tipu A0, ali vanjske prostorije za sakupljanje samo tipu B15.
(2) Konstrukcije izmeu drutvenih prostorija i unutarnjih prostorija za sakupljanje moraju
odgovarati tipuA30, ali vanjske prostorije za sakupljanje samo tipu B15.
(3) Konstrukcije izmeu kabina, konstrukcije izmeu kabina i hodnika i vertikalne konstrukcije
koje odvajaju predvorja u skladu s tokom 10 moraju udovoljavati tipu B15, za sobe
opremljene sa sustavima za rasprskivanje tipu B0.
(4) Konstrukcije izmeu strojarnice u skladu s lankom 144. i 147., moraju udovoljavati tipu
A60: u ostalim sluajevima moraju udovoljavati tipu A0.

(a) Vatrootporne konstrukcije tipa A su konstrukcije sainjene od pregrada, zidova i paluba


koje moraju biti:

(aa) napravljene od elika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala;

(bb) dovoljno vrste;

(cc) izolirane odobrenim negorivim materijalom, tako da srednja temperatura na strani koja
nije izloena djelovanju vatre ne poraste vie od 140 C u odnosu na poetnu temperaturu. Pri
tome se temperatura u bilo kojoj toki, ukljuivo i bilo koji spoj, ne smije poveati za vie od
180 C u odnosu na poetnu temperaturu unutar sljedeih vremenskih intervala:

Tip A 60 60 minuta

Tip A30 30 minuta

Tip A 0 0 minuta;

(dd) otporne na prolaz dima i plamena do kraja 60 minuta standardnog ispitivanja


vatrootpornosti.

(b) Vatrootporne konstrukcije tipa B su konstrukcije sainjene od pregrada, zidova, paluba,


stropova ili obloga koje moraju biti:

(aa) u cijelosti od odobrenog negorivog materijala. Osim toga, svi materijali koriteni u
izradbi i montai konstrukcija moraju biti negorivi, osim za obloge, koje moraju biti najmanje
vatro-usporavajue (svojstvo sporog irenja plamena);

(bb) opremljene izolacijom debljine dovoljne da se srednja temperatura na strani suprotnoj od


djelovanja vatre ne povisi za vie od 140 0C u odnosu na poetnu temperaturu, a u bilo kojoj
toki, ukljuivo i bilo koji spoj, ne povisi vie od 225 C u odnosu na poetnu temperaturu,
pri djelovanju vatre s bilo koje strane unutar sljedeih vremenskih intervala:
Tip B 15 15 minuta

Tip B 0 0 minuta.

(cc) izvedene tako da sprijee prolaz vatre u trajanju od 30 minuta standardnog ispitivanja
vatrootpornosti.

(c) Vatrootporne konstrukcije moraju se tipno ispitati u skladu s Kodeksom za naine


protupoarnog ispitivanja (vidi FTP Kodeks) da se osigura udovoljene odnosnim zahtjevima
za protupoarnu cjelovitost i porast temperature.

3. Boje, lakovi i ostali proizvodi za zatitu povrine, kao i palubne obloge koritene u
prostorijama, osim u strojarnici i spremitima moraju biti vatrousporavajui (sa svojstvom
sporog irenja plamena). Tepisi, zastori, zavjese i ostale tkanine kao i podstavljeni namjetaj i
dijelovi posteljne opreme moraju biti vatro-usporavajui, ako prostorije u kojima su smjeteni
nisu opremljene sustavom za rasprskavanje (sprinkler) pod tlakom u skladu s Odjeljkom
10.03a.

4. Stropovi drutvenih prostorija i zidne obloge, ukljuujui njihove konstrukcije, za


drutvene prostorije koje nisu opremljene sustavom za rasprskavanje (sprinkler) pod tlakom u
skladu s lankom 91., moraju biti napravljeni od negorivih materijala uz izuzetak njihovih
povrina, koje moraju biti najmanje vatro-usporavajue.

5. Namjetaj i oprema u drutvenim prostorijama koje slue kao prostori za okupljanje i koje
nisu opremljene sustavom za rasprskavanje (sprinkler) pod tlakom u skladu s Odjeljkom
10.03a, moraju biti napravljeni od negorivih materijala.

6. Boje, lakovi i ostali materijali koji se koriste za izloene prostore u unutranjosti broda ne
smiju biti poarno opasni niti pri gorenju stvarati velike koliine dima i otrovnih proizvoda i
moraju biti odobreni u skladu zahtjeva Kodeksa za naine protupoarnog ispitivanja (vidi FTP
Kodeks).

7. Izolacijski materijali u drutvenim prostorijama moraju biti negorivi. Zahtjev se ne mora


primijeniti za izolaciju cijevi medija za hlaenje. Povrine izolacionih materijala koritenih za
navedene cijevi moraju biti najmanje vatro-usporavajue.

8. Vrata u konstrukcijama u skladu toke 2. moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) biti istih karakteristika kao i konstrukcije navedene u toki 2.;

(b) vrata u konstrukcijama koje su u skladu s tokom 10. moraju biti samozatvorive izvedbe.
Vrata na prostorima koji ograuju strojarnicu, kuhinje ili rovove stubita takoer moraju biti
samozatvorive izvedbe;

(c) Vrata samozatvorive izvedbe koja u normalnom radu ostaju otvorena moraju biti takove
izvedbe da se mogu zatvoriti s poloaja na kojima postoji stalna nazonost osoblja ili posade.
Vrata koja su bila jednom daljinski zatvorena, moraju se moi sigurno na licu mjesta ponovo
otvoriti ili zatvoriti;

(d) Vodonepropusna vrata, u skladu s lankom 139., ne moraju biti izolirana.


9. Zidovi u skladu toke 2. moraju biti neprekinuti od palube do palube ili krajeva
neprekinutih stropova, koji udovoljavaju istim zahtjevima navedenim u toki 2.

10. Sljedee putnike prostorije moraju biti razdvojene vertikalnim konstrukcijama kako je to
navedeno u toki 2.:

(a) putnike prostorije ukupne povrine vee od 800 m2:

(b) putnike prostorije u kojima se nalaze kabine, u udaljenostima ne veim od 40 m.

Vertikalne konstrukcije moraju biti dimno-nepropusne u normalnim radnim uvjetima i


neprekinute od palube do palube.

11. Meuprostori koji se nalaze iznad stropova, ispod podova i iza zidnih obloga, moraju se
pregraditi negorivim branama protiv propuha koje su meusobno udaljene ne vie od 14 m, i
koje u sluaju poara uinkovito sprjeavaju irenje poara.

12. Stepenice moraju biti izraene od elika ili nekog drugog jednakovrijednog negorivog
materijala.

13. Unutarnje stepenice i dizala na svim razinama moraju se smjestiti u rovove. Rovovi
moraju biti napravljeni od konstrukcija u skladu toke 2. Sljedee iznimke su dozvoljene:

(a) stubite koje spaja samo dvije palube ne mora biti u rovu, ukoliko je na jednoj od paluba
stubite ograeno u skladu toke 2.

(b) u drutvenoj prostoriji, stepenice ne moraju biti u rovu ako su u potpunosti smjetene u
unutranjosti sobe, i

(aa) ako se soba protee samo preko dvije palube, ili

(bb) ako je sustav za rasprskivanje (sprinkler) pod tlakom u skladu s lankom 91. a ugraen u
sobi na svim palubama, soba ima sustav odvoenja dima u skladu s tokom 16. i soba na svim
palubama ima pristup rovu stubita.

14. Sustavi ventilacije i dobave zraka moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) biti tako projektirani da isti ne uzrokuju irenje poara i dima;

(b) otvori za ulaz i izlaz zraka i sustavi dobave zraka moraju se moi zatvoriti;

(c) ventilacijski vodovi moraju biti izraeni od elika ili nekog drugog jednakovrijednog
negorivog materijala i sigurno meusobno i na nadgrae broda spojeni;

(d) kada ventilacijski vodovi povrine presjeka vee od 0,02 m2 prolaze kroz konstrukcije tipa
A u skladu toke 2. ili konstrukcije u skladu toke 10., isti se moraju opremiti automatskim
protupoarnim zaklopkama kojima se moe upravljati s poloaja na kojima postoji stalna
nazonost osoblja ili posade;
(e) sustavi ventilacije kuhinja i strojarnice moraju biti odvojeni od sustava ventilacije koji
snabdijevaju ostale prostore;

(f) vodovi izlaza zraka moraju se opremiti otvorima za nadzor i ienje koji se mogu moi
zatvoriti. Ti otvori moraju se smjestiti u blizini protupoarnih zaklopki.

(g) mora postojati mogunost iskljuivanja ugraenih ventilatora s jednog centralnog mjesta
koje se treba nalaziti izvan strojarnice.

15. Kuhinje se trebaju opremiti sustavima ventilacije i tednjacima s napama. Izlazni vodovi
napa moraju udovoljavati zahtjeve toke 14. i, dodatno, biti opremljeni s runo upravljanim
protupoarnim zaklopkama na ulaznim otvorima.

16. Upravljake stanice, rovovi stubita, unutarnji putovi (prostori) bjeanja moraju se
opremiti prirodnim ili mehanikim sustavima odvoenja dimova. Sustavi odvoenja dimova
moraju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) biti pouzdani i imati dovoljan kapacitet;

(b) udovoljavati radnim uvjetima za putnike brodove;

(c) ako sustavi odvoenja dima takoer slue kao ventilatori ope slube za sobe, u sluaju
poara njihova funkcija u sustavima odvoenja dimova ne smije biti onemoguena.

(d) sustavi odvoenja dimova moraju imati runo upravljani ureaj za upuivanje;

(e) mehaniki sustavi za odvoenje plinova moraju dodatno biti takovi da mogu biti
upravljani s poloaja na kojima postoji stalna nazonost osoblja ili posade;

(f) prirodni sustavi za odvoenje plinova moraju biti opremljeni s mehanizmom za otvaranje,
kojim se upravlja runo ili strojno unutar sustava odvoenja.

(g) runo upravljani ureaji za upuivanje i mehanizmi za otvaranje moraju biti pristupni
izvan ili iznutra prostorije koja se zatiuje.

17. Drutvene prostorije koje nisu stalno pod nadzorom osoblja ili posade, kuhinje, strojarnica
i ostale prostorije u kojima postoji opasnost poara moraju biti spojeni na odgovarajui
protupoarni alarm. Pojava poara i njegova tona lokacija mora biti automatski pokazana na
mjestu na kojima postoji stalna nazonost osoblja ili posade.

lanak 147.

Sustavi za gaenje

1. Uz zahtjevane prijenosne ureaje za gaenje poara u skladu lankom 91., dodatno na


brodu mora se postaviti najmanje sljedei prijenosni ureaji za gaenje poara:

(a) jedan prijenosni ureaj za gaenje poara na svakih 120 m2 bruto povrine poda putnikih
prostorija;
(b) jedan prijenosni ureaj za gaenje poara za svaku grupu od 10 kabina, uspravno
postavljen;

(c) jedan prijenosni ureaj za gaenje poara u svakoj kuhinji i u blizini svake prostorije u
kojoj se koriste ili su uskladitene zapaljive tekuine. U kuhinjama sredstvo za gaenje mora
biti prikladno za klasu poara.

Ti dodatni prijenosni ureaji za gaenje poara moraju biti u skladu zahtjeva Odjeljka 10.03,
toka 2., i biti ugraeni i rasporeeni na brodu tako, da u sluaju poetka poara na bilo kojem
mjestu na brodu i bilo kada, prijenosni ureaj za gaenje poara bude odmah dostupan. U
svakoj kuhinji i takoer u frizerskim salonima i parfumerijama, pri ruci se mora nalaziti
pokriva za uguivanje plamena.

2. Putniki brodovi moraju se opremiti sustavom protupoarnih hidranata koji se sastoji od:

(a) dvije mehaniki pogonjene protupoarne pumpe dovoljnog kapaciteta, od kojih je


najmanje jedna stalno ugraena;

(b) jedan protupoarni cjevovod s dovoljnim brojem protupoarnih hidranata sa stalno


spojenim vatrogasnim cijevima najmanje duljine od 20 m s ugraenim dvonamjenskim
protupoarnim mlaznicama (kombinacija kompaktnog i rasprenog mlaza) i zapornim
ureajima

3. Sustavi protupoarnih hidranata moraju se projektirati i dimenzionirati na nain da:

(a) mora postojati mogunost istovremenog dobacivanja najmanje dva mlaza vode do bilo
kojeg dijela broda s najmanje dva hidranta smjetena na razliitim mjestima. Za svaki mlaz
potrebno je upotrijebiti po jednu vatrogasnu cijev ne duu od 20 m.

(b) tlak vode na protupoarnim hidrantima mora biti najmanje 300 kPa (3bara); i

(c) vodeni mlaz od najmanje 6 m mora dosei sve palube.

Ormari protupoarnog hidranta mora imati oznaku vatrogasna cijev, od najmanje 10 cm


bone duljine koja je smjetena izvan hidranta.

4. Protupoarni hidranti sa standardnim spojnicama za brzo prikljuivanje ili slavinama


moraju biti takovi da svaka vatrogasna cijev moe biti odvojena i uklonjena za vrijeme rada
protupoarnih pumpi.

5. Vatrogasne cijevi u ormariu moraju biti namotane na aksijalno spojenom kalemu.

6. Materijali za protupoarnu opremu moraju biti ili otporni na toplinu, ili priklano zatieni
od kvara u radu kada su podvrgnuti visokim temperaturama.

7. Cijevi i hidranti moraju se tako postaviti da se izbjegne mogunost zaleivanja.

8. Protupoarne pumpe moraju:

(a) biti ugraene ili smjetene u odvojenim prostorijama;


(b) biti takove da mogu raditi neovisno jedna od druge;

(c) biti sposobne odravati potreban tlak na hidrantima i dobaciti potrebnu duljinu vodenog
mlaza na svim palubama;

(d) biti ugraene ispred krmene pregrade.

Protupoarne pumpe mogu se takoer koristiti za ope namjene.

9. Strojarnica mora biti opremljena stalno ugraenim protupoarnim sustavom u skladu s


lankom 91.

Na brodovima s kabinama moraju biti:

(a) dvije samostalne naprave za disanje koje odgovaraju Europskom standardu EN 137:1993 s
maskama koje pokrivaju itavo lice koje odgovaraju Europskom standardu EN 136:1998:

(b) dva sloga opreme koja sadri najmanje zatitno odijelo, kacigu, izme, rukavice,
vatrogasnu sjekiricu, vatrogasnu polugu, baklju i sigurnosno ue; i

(c) etiri kapuljae za dim.

Poglavlje 16
POSEBNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI MOGU BITI DIO
POTISKIVANOG ILI TEGLJENOG SASTAVA ILI DIO BONOG SASTAVA

lanak 148.

Brod (pogodan za guranje) gura

1. Brod koji je predvien za guranje mora biti odgovarajue opremljen. Gura mora biti
projektiran i opremljen na nain:

(a) da omogui posadi lagan i siguran prijelaz na potiskivani brod kad je ovaj povezan u
sastav;

(b) da mu omogui da zauzme vrsti poloaj u odnosu na brod u sastavu;

(c) da se onemogui relativno meusobno pomicanje brodova.

2. Kad su brodovi meusobno povezani uadima, gura treba biti opremljen s najmanje dva
posebna vitla ili dvije odgovarajue naprave za zatezanje uadi.

3. Naprave za zatezanje uadi moraju omoguiti vrstu vezu potiskivaa s potiskivanim


brodom.

Kada se sastav sastoji od potiskivaa i samo jednog potiskivanog broda, naprava za zatezanje
smije dozvoliti kontrolirano oblikovanje. Pogon naprave mora podnijeti sile koje se prenose i
treba biti lako i sigurno upravljiv. Smisao odredbi lanaka od 38. 40., primjenjuje se i na ove
pogone.

4. Sudarna pregrada odreena lankom 19. moe se na guraima izostaviti.

lanak 149.

Brod (pogodan za potiskivanje) potisnica

1. Na bare bez kormilarskog ureaja, nastambi, strojarnice ili kotlovnice ne primjenjuje se:

(a) odredbe poglavlja 5 do 7 i poglavlja 12;

(b) lanci 62. do (8), lanak 90. i lanak 93.

Ako bara ima kormilarski ureaj, nastambe, strojarnicu ili kotlovnicu, tada ona podlijee
odgovarajuim odredbama ovog Dodatka.

2. Brodske bare, ija duljina L ne prelazi 40 m, trebaju udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) sudarna pregrada u skladu s lankom 19. moe se izostaviti ako pramano zrcalo moe
podnijeti optereenje 2,5 puta vee od optereenja odreenog za sudarnu pregradu broda
unutarnje plovidbe jednakog gaza i graenog prema zahtjevima odobrenog klasifikacijskog
drutva;

(b) glede odstupanja prema lanku 62., prostori u dvodnu u koje je otean pristup ne moraju
se drenirati ako njihov volumen ne prelazi 5% istisnine na najveem doputenom gazu.

3. Potisnica mora biti opremljena ureajima za vez koji omoguuju siguran vez s drugom
potisnicom.

lanak 150.

Brod pogodan za poriv bonog sastava

Brod namijenjen za poriv bonog sastava mora biti opremljen s bitvama ili slinim napravama
koje, obzirom na svoj broj i raspored, omoguuju da sastav bude sigurno povezan.

lanak 151.

Brod pogodan za poriv u sastavima

Brod pogodan za poriv u sastavu treba biti opremljen s ureajima za vez, bitvama ili drugim
odgovarajui napravama koje, obzirom na svoj broj i raspored, omoguuju siguran vez s
drugim brodom u sastavu.

lanak 152.

Brod (pogodan za vuu) teglja


1. Brod teglja mora udovoljavati sljedeim zahtjevima:

(a) naprave za vuu trebaju biti izvedene tako da njihova upotreba ne ugroava sigurnost
broda, posade i tereta;

(b) teglja i brod za vuu treba imati vunu kuku koja se sigurno mora moi otpustiti iz
kormilarnice; ovo se ne zahtjeva ako izvedba ili druga naprava spreavaju prevrtanje;

(c) naprava za vuu treba biti vitlo ili kuka. Naprave za vuu moraju biti locirane ispred
ravnine propelera. Ovaj se zahtjev nee primijeniti na brod iji su poriv zakretni ili cikloidni
propeleri;

(d) glede odstupanja u (c), za brod koji samostalno daje uslugu tegljenja drugom brodu s
vlastitim porivom, a u skladu s primjenjivim navigacijskim propisima zemlje lanice,
dozvoljava se upotreba vune bitve ili sline naprave za vuu. Zahtjev pod (b) mora biti
zadovoljen u primjenjivom opsegu;

(e) ako vuno ue moe zapeti za krmu broda, moraju se postaviti rirnici s graninicima za
vuno ue.

2. Brodovi duljine L vee od 86 m ne mogu biti odobreni za nizvodnu vuu.

lanak 153.

Plovidbena ispitivanja sastava

1. S ciljem odobravanja potiskivaa ili motornog broda za poriv vrstog sastava i upisa tog
odobrenja u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu, nadzorno tijelo e odluiti koji e
se sastavi prezentirati i vodit e plovidbena ispitivanja prema lanku 28. u sastavima za koje
nadzorno tijelo odlui da su prikladni. Ovi sastavi moraju udovoljiti lancima 28. 36.

Nadzorno tijelo se mora uvjeriti da su vezovi sastava ostali vrsti tijekom svih manevara
zahtijevanih u poglavlju 5.

2. Ako se tijekom plovidbenih ispitivanja prema stavku 1 na brodu koji je potiskivan ili guran
u bonom sastavu nalaze posebni sustavi kao to su kormilarski ureaj, porivne jedinice ili
sustavi za manevriranje, ili sustavi za artikulirani vez, koji udovoljavanju uvjetima lanaka od
28. 36., u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu broda koji pokree sastav mora se
upisati: oblik sastava, poloaj broda, nazive i slubene brojeve brodova koji su u sastavu s tim
posebnim sustavima.

lanak 154.

Upisi u Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu

1. Ako je brod namijenjen za poriv sastava, ili za sastav, njegova sukladnost s pripadnim
zahtjevima iz lanaka 49. 154. mora se upisati u Svjedodbu o sposobnosti broda za
plovidbu.
2. U Svjedodbu o sposobnosti broda za plovidbu broda koji daje poriv sastavu mora bit
upisano:

(a) konvoji i sastavi koji su odobreni;

(b) naini vezivanja

(c) najvee sile u vezovima, i

(d) gdje je primjenjivo, najmanja vlana vrstoa uadi za uzduni vez i broj namotaja ueta.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 155.

Postupci zapoeti prije stupanja na snagu Tehnikih pravila za statutarnu certifikaciju plovila
unutarnje plovidbe zavriti e se sukladno Pravilima za tehniki nadzor (statutarnu
certifikaciju) brodova unutarnje plovidbe Hrvatskog registra brodova.

lanak 156.

Tehnika pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe stupaju na snagu danom
prijema Republike Hrvatske u lanstvo u Europskoj uniji.

Klasa: 011-01/08-02/83

Urbroj: 530-05-08-1

Zagreb, 19. prosinca 2008.

Ministar
Boidar
Kalmeta, v. r.