1.

FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH

1.1.PREGLEDNEKIHSKUPOVATAAKA

Podsjetimosenekihpoznatihjednaina,nejednainaiodgovarajuihskupovataaka:

1) x = a

Slika1

Primjer1: A = {(x , y ) | x 0 y \} Primjer2: B = {(x , y ) | x < 2 y \}

Slika2 Slika3

2) y = n

Slika4

Primjer3: C = {(x , y ) | x \ y 0} Primjer4: D = {(x , y ) | x \ y < 1}

Slika5 Slika6
 12 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Primjer5: E = {(x , y ) | y < x }

3) y = x

Slika7

Slika8

Primjer6: E = {(x , y ) | y < kx + n }

4) y = kx + n

Slika9 Slika10

Primjer7: G = {(x , y ) | y kx + n } .

5) Definicija 1. Krunica sa centrom u taki C ravni i

poluprenikom r , u oznaci k (C , r ) , je skup svih taaka M
kojesunarastojanju r odtake C .

(x p)2 + (y q )2 = r 2 kanonskajednainakrunice
x 2 + y 2 = r 2 jednainacentralnekrunice Slika11


Primjer8: K = {(x , y ) | (x p)2 + (y q )2 r 2 } zatvorenkrug
C (p, q ) centarkruga
r poluprenikkruga

Slika12
Primjer9: x 2 + y 2 2x + 4y 4 > 0 .

Odredimoprvokrivuijajejednaina
x 2 + y 2 2x + 4y 4 = 0

x 2 2x + y 2 + 4y 4 = 0
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 13

2 2 2 2
2 2 4 4
x + y + 4 = 0

2 2 2 2
(x 1)2 12 + (y + 2)2 22 4 = 0
(x 1)2 + (y + 2)2 = 1 + 4 + 4
2 2 2
(x 1) + (y (2)) = 9 = 3

Dakle, rije je o krunici sa centrom C (1, 2) i

& &
p q
Slika13
poluprenikom r = 3 .

6)Definicija2.Elipsajeskupsvihtaakauravniijijezbirrastojanjaoddvijefiksiranetake
F1 i F2 te ravni (ie fokusi) konstantan realan broj 2a , koji jevei od rastojanja izmeu
taaka F1 i F2 .

b 2x 2 + a 2y 2 = a 2b 2 / : a 2b 2
x2 y2
+ = 1 kanonska jednaina elipse ( a velika
a2 b2
poluosa, Slika14
b malapoluosa)


x2 y2
Primjer10: + <1
9 4
a2 = 9 a = 3

b2 = 4 b = 2

Slika15
Primjer11: x 2 + 4y 2 4 0
x 2 + 4y 2 4 / : 4
x2 y2
+ 1
4 1
Slika16

7) Definicija 3. Hiperbola je skup svih taaka u ravni ija je apsolutna vrijednost razlike
rastojanjaizmeudvijefiksiranetake F1 i F2 teravni(iefokusi)konstantanrealanbroj
2a ,kojijemanjiodrastojanjaizmeutaaka F1 i F2 .

 14 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

2 2 2 2 2 2 2 2
b x a y = a b / : a b
x2 y2
2
= 1 kanonskajednainahiperbole
a b2

2 2
Primjer12: 4x 9y 36 < 0
Slika17
4x 2 9y 2 36 < 0
4x 2 9y 2
<1
36 36
2 2
x y
<1
9 4
a2 = 9 a = 3
b2 = 4 b = 2

Slika18
x2 y2
Primjer13: 1
16 4

Napomena 1: Kada je u pitanju hiperbola, esto

dolazidozabunekojuoblastosjeniti.Dovoljnoje
izvriti provjeru za koordinate take O(0, 0) . Ako
njenekoordinatezadovoljavajunejednainu,onda
sesjenioblastkojojpripadakoordinatnipoetak,
aakonezadovoljavaju,sjeniseonadrugaoblast. Slika19

8)Definicija4.Parabolajeskupsvihtaakauravnikojesujednakoudaljeneodjednestalne
take F teravni(iefokusa)ijednestalneprave a teravni(direktrise).

y 2 = 2px jednainaparabole

a) p > 0 b) p < 0

Slika20 Slika21

Primjer14: y 2 < 4x Primjer15: y 2 x

1
2p = 4 p = 2 > 0 . 2 p = 1 p = < 0 .
2

Slika22 Slika23
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 15

2
9) x = ay jednainaparabole
1
y2 = x |a 0
a

a) a > 0 b) a < 0

Slika24 Slika25

Primjer16: x 2y 2 Primjer17: x < 4y 2

Slika26 Slika27

10) xy = a jednainahiperbole
a
y= |a 0
x

a) a > 0 b) a < 0

Slika28 Slika29

11) y = 2n x , n ` 12) y = 2n +1 x , n ` 13) y = x 2n , n `

Slika30 Slika31 Slika32

 16 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

2n +1 x
14) y = x ,n ` 15) y = e 16) y = ln x

Slika33 Slika34 Slika35

17) y = | x | 18) y = sin x

Slika36 Slika37

19) y = cos x 20) y = f (x ) , y = | f (x ) |

Slika38

Slika39

c

21) y = a f (bx + c) + d = a f b x + d, a, b 0 .
b
Prvosenacrtagrafikfunkcije y1 = f (x ) ,zatimgrafikfunkcije y2 = f (bx ) (nulefunkcije
c c
y1 sepodijelesa b ),ondagrafiktransliramoza desno,akoje < 0 ,alijevoakoje
b b
c
> 0 .
b
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 17

Dalje, ordinate poslednjeg grafika mnoimo sa a i na kraju grafik transliramo za | d |
navieakoje d > 0 ,ananieakoje d < 0 .

Primjer18: y = sin2 x .

Zapiimozadatufunkcijuuobliku
1 1
y = cos 2x + .
2 2

Oigledno,grafik funkcije y dobijamo izgrafika funkcije y = cos x ,sljedeim transfo

rmacijama: saimanjem po x osi dva puta, saimanjem po y osi dva puta, simetrinim
1
preslikavanjemuodnosuna x osuitransliranjemdu y oseupozitivnomsmjeruza .
2

Slika39.1

22) y = ax 2 + bx + c jednainaparabole
a0
a>0
a < 0
T (, )
b 4ac b 2
= , =
2a 4a
Slika40

23) Ax + By + Cz + D = 0 optioblik
jednaineravni

x y z
Primjer19: + + = 1 segmentni
a b c
oblikjednaineravni

Slika41
 18 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Slika42 Slika43
Primjer20:

x = a x = 0

Slika44 Slika45

Primjer21:

y =b y = 0

Slika46 Slika47
Primjer22:

z = c z = 0

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 19

1.2.FUNKCIJEDVIJEPROMJENLJIVE

Upraksisuveomaestisluajevidanekafizikailidrugaveliinazavisioddvijuilivie
veliina. Na primjer, povrina pravougaonika P je funkcija dviju nezavisno promjenljivih
stranapravougaonika x i y ,
P = xy .

Ova zavisnost omoguava da se za svaki par nenegativnih vrijednosti x i y izrauna

odgovarajuapovrinapravougaonika.

ZapreminaV zarubljenekupejefunkcijatripromjenljive:poluprenikaosnova R i r i
visine H :
H
V = (R 2 + Rr + r 2 ) .
3

Prouavajuifizikostanjenekogtijelaestorazmatramopromjenenjihovihsvojstavaod
take do take kao to su, na primjer: gustina raspodjele mase, temperatura, elektrini
potencijal i dr. Sve te veliine su funkcije take ili, pogodnije reeno, funkcije koordinata
x , y i z . Ako se, dalje, fiziko stanje mijenja u vremenu, to se nezavisno promjenljivim
dodajeivrijeme t .Utomsluajurijejeofunkcijamaetirinezavisnopromjenlive.
Najeejedovoljnoograniitisenasluajfunkcijadvijenezavisnopromjenljive x i y ,
dok za funkcije tri i vie nezavisno promjenljivih nije potrebno initi nikakva bitno nova
razmatranja.Zbogtogaemosenadaljebavitifunkcijamadvijupromjenljivih.

Definicija1.Skup {(x 1, x 2 , ... , x n ) | x i \, i = 1,2, ... , n} oznaavamosa \ n .

Za n = 2 je \ 2 = {(x , y ) | x , y \} ,aza n = 3 je \ 3 = {(x , y, z ) | x , y, z \ } .

Geometrijskainterpretacijaskupa \ 2 jeravan.Izmeutaakaravniielemenataskupa
\ 2 postojibijektivnopreslikavanje.

Uoimouravni xOy skuptaaka D .Naskupu D definiemofunkcijudvijunezavisno

promjenljivihnasljedeinain:
Ako svakoj taki (x , y ) D odgovara (po nekom pravilu ili zakonu) jedna odreena
vrijednost z ,kaemodajezavisnopromjenljiva z funkcijadvijunezavisnopromjenljivih x i
y ipiemo:
z = f (x , y ) .

Odnosno,vai:

 20 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Definicija 2. Neka je D = {(x , y ) | x , y \ } \ 2 . Preslikavanje f : D \ je realna
funkcijarealnihpromjenljivih x i y .

Slinosedefinierealnafunkcija n realnihpromjenljivih.

Oblastdefinisanosti

Skup D parova (x , y ) za koje funkcija z = f (x , y ) postoji, naziva se oblast

definisanosti. Oblasti definisanosti D funkcije f pripadaju oni elementi skupa \ 2 za koje
izraz f (x , y ) imasmisla,avrijednosti x i y odgovarajufizikomznaenjutihveliina. D je
nekipodskupskupa \ 2 (svihtaakaravni xOy ).Specijalno, D moebitiiitavaravan \ 2 .
Nadaljeemouglavnomsretatisluajevegdjeje D dioravniogranienlinijom.Umjesto D
moemojopisatii D f , Dz , ...
Liniju,kojaograniavadatuoblast,nazivamogranicomteobalsti.Takeoblastikojene
lee na granici nazivamo unutranjim takama oblasti. Oblast koja se sastoji samo iz
unutranjih taaka naziva se otvorenom oblasti. Ako, pak, oblasti pripadaju i take granice,
oblastsenazivazatvorenom.

Kod funkcija dvije promjenljive nailazimo na veliku raznovrsnost u pogledu oblasti

definisanosti.Analognofunkcijamajednepromjenljive,vai:
P (x , y )
a) f (x , y ) = , D f = {(x , y ) | Q(x , y ) 0} ;
Q(x , y )
b) f (x , y ) = P (x , y ) , D f = {(x , y ) | P (x , y ) 0} ;
c) f (x , y ) = ln P (x , y ), D f = {(x , y ) | P (x , y ) > 0} .

Primjer23:
a)Funkcija f (x , y ) = sin(xy ) + x 2 + e x y jedefinisanana \ 2 .
b) g(x , y ) = sin x + y jedefinisananaskupu
{(x , y ) | x [0 + 2k , + 2k ]; k Z , y \} .

c) h(x , y ) = arcsin(2 + x 2 + y 2 ) nijedefinisananiujednojtaki.

ah
d)Povrinatrougla jefunkcijapromjenljivih a i h kojesupozitivne,iakoizrazima
2
smislazasvevrijednosti (a, h ) \ 2 .

Funkcija z = f (x , y ) definie skup taaka u prostoru Oxyz , koji pod odreenim

pretpostavkamaofunkciji z = f (x , y ) inipovruprostoru(ebe).
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 21

Slika48

Definicija3.Nekajefunkcija f definisananaskupu D f \ 2 .Skuptaaka
G = {(x , y, f (x , y )) | (x , y ) D f }
jegrafikfunkcije f .

Primjer24:Graficinekihfunkcijadvijepromjenljivesupozantiizanalitikegeometrije.

Ravan: z = f (x , y ) = Ax + By + C ,
Paraboloid: z = f (x , y ) = x 2 + y 2
Polovinesfere: z 1 = r 2 x 2 y 2 , z 2 = r 2 x 2 y 2 sugornja,odnosnodonja

polovinasfere x 2 + y 2 + z 2 = r 2 sacentromukoordinatompoetkui
poluprenikom r

Da bi se lake odredio oblik povri z = f (x , y ) , odnosno grafik funkcije z = f (x , y ) ,

estosekoristepresjecidatepovrisaravnimakojesuparalelnekoordinatnimravnima xOy ,
xOz i yOz (slike49,50i51).

Slika49 Slika50 Slika51

Skiciranje grafika funkcije dvije promjenljive olakava korienje odreenih linija:

koordinatnih linija, nivo linija i profila povri. Daemo definiciju tih linija i na primjeru
ilustrovatinjihovuprimjenu.

Definicija 4. Neka je data funkcija z = f (x , y ) definisana na skupu Df . Koordinatne linije

mogubiti:

 22 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

z = f (x , y )
z = f (x , y )
L1 : i L2 :
x = k = const
y = k = const

Projekcije koordinatnih linija na koordinatne ravni su grafici funkcija jedne realne

promjenljive.

Primjer 25: Koordinatne linije paraboloida z = x 2 + y 2 su parabole, ije su projekcije na

odgovarajuekoordinatneravni:
'
L1 : z = k 2 + y 2 (uravni zOy ),
'
L2 : z = k 2 + x 2 (uravni zOx ),
priemu k \ .
Mijenjajuivrijednostikonstante k dobijamosvekoordinatnelinijeparaboloida.

Definicija5.Nekajedatafunkcija z = f (x , y ) definisananaskupu Df .Nivolinijesu

z = f (x , y )
L :

z = k = const


tj. linije konstantnog nivoa (nivo linije) funkcije z = f (x , y ) su skupovi taaka u oblasti
definisanostidatefunkcijeukojimafunkcija z = f (x , y ) imakonstantnuvrijednost.

Napomena 2. Sam termin nivo linije, odnosno linije istog nivoa uzet je iz kartografije. Na
fizikim kartama se unose linije ije take imaju neko zajedniko svojstvo. Tako imamo, na
primjer:
izohipselinijeijetakeimajuistunadmorskuvisinu,
izobatelinijenavodenimpovrinamaijetakeimajuistudubinu.

Projekcijenivolinijanaravan xOy sugraficifunkcijajednepromjenljive.

Primjer26:Nivolinijeparaboloida z = x 2 + y 2 za z = const 0 seprojektujuukruniceu

ravni xOy
L ' : x 2 + y 2 = k 2, k \+

Definicija6.Nekajedatafunkcija z = f (x , y ) definisananaskupu Df .Profilisu

z = f (x , y )
L :


z = kx , k \

Projekcijeprofilanakoordinatneravnisugraficifunkcijajednepromjenljive.

Primjer27:Profiliparaboloida z = x 2 + y 2 seprojektujuuparaboleu xOz iu yOz ravni.

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 23

1.3.PREGLEDNEKIHPOVRI

Vejeizloenokakosemetodompresjekamoeodreditikarakterivrstapovri.Ovdjee
motoprikazatinaizvjesnombrojuprimjera.

1a)Jednainaoblika f (x , y ) = 0 u Oxyz prostorupredstavljacilindarijajevodiljakriva

f (x , y ) = 0


z = 0
u Oxy koordinatojravni,aizvodnicecilindrasuparalelne z osi.

b) Jednaina oblika (x , z ) = 0 u Oxyz prostoru predstavlja cilindrinu povr, ija je
vodilja k krivau Oxz ravni (x , z ) = 0 ,aijesuizvodniceparalelne y osi.

c) Jednaina oblika (y, z ) = 0 je jednaina cilindrine povri ija je vodilja kriva
(x , z ) = 0 u Oyz ravni,aijesuizvodniceparalelne x osi.

2 Jednaina x 2 + y 2 = R 2 predstavlja kruni cilindar, ija je vodilja krug x 2 + y 2 = R 2 u

ravni Oxy , a izvodnice paralelne sa z osom. Ova povrina sijee Oxy ravan po krugu
x 2 + y 2 = R 2 , a yOz ravan (stavljajui x = 0 ) po pravama y = R , i xOz ravan po
pravama(stavljajui y = 0 ) x = R .
Presjecisaravnima z = const sukrugovi
x 2 + y 2 = R2
.

z = const

Naslici52jeprikazansamodiocilindrinepovrineza x > 0, y > 0 i z > 0 .

Slika52

 24 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

y2 z2
3Jednaina + = 1 predstavljaeliptinicilindarijajevodiljaelipsa
a2 c2
y2 z2
+ =1
a2 c2

uravni yOz ,aizvodnicesuparalelne x osi(slika53).

Slika53

4Jednaina x 2 = 2pz predstavljaparabolikicilindarijajevodiljaparabola

x 2 = 2pz
uravni xOz ,aizvodniceparalelne y osi(slika54).

Slika54

5 Povrina y = ln x je cilindar ija je vodilja kriva y = ln x u ravni xOy , a izvodnice

paralelne z osi.

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 25

6Jednaina
(x )2 (z )2
= 1
a2 c2

jejednainahiperbolikogcilindraijajevodiljahiperbola
(x )2 (z )2
= 1
a2 c2

u xOz ravni,aizvodnicecilindraparalelne y osi.

Slika55

7Jednaina x 2 + y 2 + z 2 = R 2 predstavljapovrsferesacentromutaki O(0, 0, 0) ipolu

prenikom R (slika55).
Sfera sijee xOy ravan (stavljajui z = 0 ) po krunici x 2 + y 2 = R 2 , xOz ravan po
krunici x 2 + z 2 = R 2 , yOz ravan(stavljajui x = 0 )pokrunici y 2 + z 2 = R2 .Presjecisa
ravnima
x = c1, y = c2 , z = c3 ( |c 1 )
| < R, | c2 | < R, | c3 | < R
sukrunice
x 2 + y 2 + z 2 = R2

x = c1


2 2
x +y +z = R 2 2


y = c2

2
x +y +z = R
2 2 2


z = c3

8Jednaina (x )2 + (y + )2 + (z )2 = R2 predstavljajednainusfereijejesredite
utaki (, , ) ,apoluprenik R .

x2 y2 z2
9Jednaina + + =1
a2 b2 c2
predstavljapovrelipsoida(slika56)ijesupoluose a, b, c .

 26 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Slika56


Presjecisakoordinatnimravnimasu:
x2 y2
a)sa xOy ravni,elipsa + = 1 ,
a2 b2
x2 z2
b)sa xOz ravni,elipsa + = 1 ,
a2 c2
y2 z2
c)sa yOz ravni,elipsa + = 1 .
b2 c2

Presjecisaravnima
z = c1, y = c2 , x = c3

( | c1 | < c, | c2 | < b, | c3 | < a )
suelipse
x2 y2 z2

+ + = 1

a2 b2 c2


z = c1

x2 y2 z2

+ + = 1

a2 b2 c2


y = c2

x2 y2 z2

+ + = 1

a2 b2 c2


x = c3



 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 27

(x )2 (y )2 (z )2
10 + + = 1 je elipsoid ije je sredite u taki (, , ) , a
a2 b2 c2
poluosesuparalelnekoordinatnimosama.

11Jednaina
x2 y2 z2
+ = 1
a2 b2 c2
predstavljajednokrilnihiperboloid(slika57).
Presjecisakoordinatnimravnimasusljedei:
x2 y2
a)sa xOy ravni,elipsa 2 + 2 = 1 ,
a b
2
x z2
b)sa xOz ravni,hiperbola 2 2 = 1 ,
a c
2
y z2
c)sa yOz ravni,hiperbola 2 2 = 1 .
b c Slika57
Presjecisaravnima
z = c1, y = c2 , x = c3

( | c2 | > b, | c3 | > a )
surespektivno:

x2 y2 z2

+ = 1

elipsa a2 b2 c2


z = c1


x2 y2 z2
+ = 1
hiperbola a2 b2 c2

y = c2
x2 y2 z2
+ = 1
hiperbola a2 b2 c2

x = c3

(x )2 (y )2 (z )2
12Povrijajejednaina
= 1 predstavljajednokrilnihi
a2 b2 c2
perboloid,opisanu11,translatornopomjereniztake (0, 0, 0) utaku (, , ) .

x2 y2 z2
13Jednainom = 1 jeodreendvokrilnihiperboloid(slika58).
a2 b2 c2

 28 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Slika58


Presjecisakoodinatnimravnimasusljedei:
x2 y2
a)sa xOy ravni(staviti z = 0 )hiperbola 2 2 = 1 ,
a b
x2 z2
b)sa xOz ravni(staviti y = 0 )hiperbola = 1 ,
a2 c2
c)sa yOz ravninemapresjeka.

Presjecisaravnima
z = c1, y = c2 , x = c3 ( | c3 | > a )
susljedei:
x2 y2 z2
= 1
hiperbola a 2
b 2
c 2


z = c1
x2 y2 z2

= 1

hiperbola a2 b2 c2


y = c2


x2 y2 z2
= 1
elipsa a2 b2 c2

x = c3

Povrina sijee x osu u takama (a, 0, 0) i (a, 0, 0) . Te take se nazivaju tjemena

dvokrilnoghiperboloida.

(x )2 (y )2 (z )2
14 = 1 .
a2 b2 c2
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 29

Ovo je dvokrilni hiperboloid, opisan u 13, translatorno pomjeren iz take (0, 0, 0) u
taku (, , ) .

15Jednaina
x2 y2
+ = 2z (p > 0, q > 0)
p q

predstavljaeliptikiparaboloid(slika59).

Sa xOy ravni eliptini paraboloid ima (stavljajui z = 0 )

samo zajedniku taku (0, 0) . Ravan xOz ovu povrinu sijee po
x2 y2
paraboli 2z = ,aravan yOz poparaboli 2z = .
p q
Presjecisaravnima
z = c1, y = c2 , x = c3 (c1 > 0)
suredom Slika59
x2 y2

+ = 2z


elipsa p q


z = c1


x 2
y 2

+ = 2z


parabola p q


y = c2


x2 y2

+ = 2z

parabola p q


x = c3


Taka (0, 0) nazivasetjeme,a z osaosaeliptikogparaboloida.

16Eliptikiparaboloid
x2 y2
+ = 2z
p q

prikazanjenaslici60.

Slika60

x2 z2
17 Jednaina + = 2y (p > 0, r > 0) predstavlja eliptiki paraboloid sa
p r
tjemenomutaki (0, 0, 0) ,osaovogparaboloidaje y osa.

 30 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

x2 z2
Jednaina + = 2z (q > 0, r > 0) predstavlja eliptiki paraboloid sa
q r
tjemenomutaki (0, 0, 0) .Osaovogparaboloidaje x osa.

18Povrine
x 2 + y 2 = 2az
x 2 + z 2 = 2ay
2 2
y + z = 2ax (a > 0)

nazivajusekruniparaboloidi,jersuuovimsluajevimapresjeci,redom,saravnima

z = const, y = const, x = const
krunice.

(x )2 (y )2
19Povrina + = 2(z ) jeeliptikiparaboloid,opisanu15,transla
p q
tornopomjereniztake (0, 0, 0) utaku (, , ) .Tjemeje,dakle,utaki (, , ) ,aosaje
prava
x a y z
= = .
0 0 1

x2 y2
20 Jednaina = 2z (p > 0, q > 0) predsta
p q
vljahiperbolikiparaboloid(slika61).
2
Presjeksa xOy ravnisuprave y = x . Slika61
p
x2
Presjeksa xOz ravnijeparabola 2z = .
p
Presjeksa yOz ravnijeparabola y = 2q z .
Presjecisaravnima z = c1, y = c2 , x = c3 su,respektivno:

x2 y2
= 2z
hiperbola p q

z = c1
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 31

x 2
y 2
= 2z
parabola p q

y = c2
x2 y2
= 2z
parabola p q .

x = c3

21Jednaina
x2 y2 z2
+ =
a2 b2 c2
predstavljaeliptikikonus(slika62).
Presjecisakoordinatnimravnimasu:
sa xOy ravni:taka (0, 0) ,
c
sa xOz ravni:skupdvijupravih z = x ,
a
c Slika62
sa yOz ravni:skupdvijupravih z = y .
b

Presjecisaravnima z = c1, y = c2 , x = c3 su,respektivno:

x2 y2 z2


+ =
elipsa a2 b2 c
2


z = c1



x2 y2
z2
+ =

hiperbola a2 b2 c
2


y = c2



x2 y2
z2
+ =

hiperbola a 2
b 2
c
2


x = c3

Taka (0, 0, 0) jevrhkonusa,a z osaosakonusa.Za a = b imamokrunikonus.

(x )2 (y )2 (z )2
22 Povrina + =
je eliptiki konus iji je vrh u taki
a2 b2 c2
x y z
(, , ) ,aosakonusajeprava = = .
0 0 1

 32 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

1.4.GRANINEVRIJEDNOSTIFUNKCIJADVIJEPROMJENLJIVE

Definicija7.Rastojanjedvijetake A(x 1, y1 ) i B(x 2 , y2 ) uravni \ 2 jednakoje

d (A, B ) = (x 2 x 1 )2 + (y2 y1 )2 .

Definicija8. okolinatake M 0 (x 0 , y 0 ) \ 2 jeskup
{M \ 2 | d (M , M 0 ) < } ,
tj.skup

{(x, y ) \ 2
(x x 0 )2 + (y y 0 )2 < . } Slika63

Definicija 9. Neka su (x n ) i (yn ) , n ` nizovi realnih brojeva. Skup taaka
{M n (x n , yn ), n `} jenizu R2 .
Oznakanizaje (M n ) ili (M n )n ` .

Definicija 10. Niz taaka M n konvergira taki M 0 (x 0 , y 0 ), M n M 0 , ako rastojanje

d (M n , M 0 ) 0, n .Taka M 0 seutomsluajunazivagraninomtakomnizataaka
M n .
Odnosno,uvodisesljedeadefinicija:

Definicija 11. Niz taaka (M n ) konvergira taki M 0 ako za svaki pozitivan broj postoji
prirodanbroj n 0 takodazasvako n > n 0 vai d (M n , M 0 ) < .

Teorema1.Taka M 0 (x 0 , y 0 ) jegraninavrijednostniza (M n (x n , yn ))n ` akoisamoakoje

lim x n = x 0 i lim yn = y 0 .
n n

Akoniz (M n )n ` imagraninuvrijednost,kaemodajekonvergentan,ausuprotnomje
divergentan.

Teorema2.Akonizimagraninuvrijednost,ondajeonajedinstvena.

Definicija 12. Niz taaka (M n ) konvergira ka beskonanosti ako za svaki pozitivan broj E
postoji prirodan broj n 0 tako da za svaki prirodan broj n > n 0 vai d (M n , 0) > E , gdje
O(0, 0) \ 2 .
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 33

2
Primjedba.Dabiniziz \ konvergiraokabeskonanosti,potrebnojeidovoljnodabarjedna
koordinatakonvergirakabeskonanosti.

Primjer28:Sljedeinizovitaakakonvergirajubeskonanosti:
n 2 + 1 n +1 1

a) M n 1, ; b) M n (e n , 0) ; c) M n , ne n .
n 2

1
Primjer 29: Niz taaka M n 1, n sin je konvergentan i njegova granina vrijednost je
n
taka M 0 (1,1) ,jerje
1
sin
lim n sin
1
= lim n = lim sin m = 1 .
n n n 1 m m
n

Definicija13.Realanbroj jegraninavrijednostpoHajneu*,funkcije
z = f (x , y ) utaki M 0 (x 0 , y 0 ) ,akozasvakiniz (M n )n ` taakaiz \ 2 ,
koji konvergira ka M 0 , niz ( f (M n )) vrijednosti posmatrane funkcije
konvergiraka .

Napomena:Definiciju13primjenjujemoestopridokazivanjudafunkci
janemagraninuvrijednostutaki.

x y
Primjer30:Pokazatidanepostoji lim f (M ) akoje f (M ) = f (x , y ) = .
M O x +y
Rjeenje:
1 1
Niz , konvergiraka (0, 0) ,avrijednostposmatranefunkcijeutakamatogniza
n n
je
1 1
1 1
f , = n n = 0 .
n n 1 1
+
n n
2 1
Niz , takoe konvergira ka (0, 0) , ali je vrijednost posmatrane funkcije u takama
n n
togniza

*
HeinrichEduardHeine(18211881),njemakimatematiar

 34 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

2 1 1
2 1
1
f , = n n = n = .
n n 2 1 3 3
+
n n n

Stoga,podefiniciji13nepostoji lim f (M ) .
M O

Definicija 14. Realan broj je granina vrijednost po Koiju*, funkcije

z = f (x , y ) u taki M 0 (x 0 , y 0 ) , ako za svaki pozitivan broj postoji
pozitivanbroj takodazasvakutaku M (x , y ) zakojuje d (M 0 , M ) < ,
vai | f (M ) | < .
Slika64

Napomena 4: U definicijama 10 i 11 podrazumijevamo da je z = f (x , y ) definisana u ta

kama u kojima raunamo njene vrijednosti, sa izuzetkom, moda, same take M 0 i zato
smatramodajeili x x 0 ili y y 0 .

Teorema3.Realanbroj jegraninavrijednostfunkcije z = f (x , y ) u
taki M 0 (x 0 , y 0 ) poHajneuakoisamoakojetajbrojgraninavrijednost
funkcije z = f (x , y ) utaki M 0 (x 0 , y 0 ) poKoiju.

Napomena 5: Ova teorema pokazuje ekvivalentnost definicija ( ) i

( ). Stoga, graninu vrijednost funkcije z = f (x , y ) oznaavamo na
jedinstvennain(bezobzirakojudefinicijusmokorisili):

lim f (M ) = ili lim f (x , y ) = .

M M 0 x x 0
y y 0

Ovadrugagraninavrijednostsezovedvojna(dvostruka)graninavrijednost.
Trebarazlikovatidvojnugraninuvrijednostoduzastopnihgraninihvrijednosti.


lim lim f (x , y ) = lim lim f (x , y )
x x 0
y y0 x x 0 y y 0


lim lim f (x , y ) = lim lim f (x , y )
y y 0 x x 0 y y0 x x 0

Kod uzastopnih graninih vrijednosti smatra se jedna od promjenljivih konstantnom, a
drugasepustidateidatombroju.Tadasedobijefunkcijajednenezavisnopromjenljiveu
kojojsesadatapromjenljivaputadateidatombroju.
Uoptemsluajuovesetrigraninevrijednostinemorajupoklapati.

*
AugustinLouisCauchy(17891857),francuskimatematiar
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 35

Nekajedatataka M 0 (x 0 , y 0 ) ifunkcija z = f (x , y ) ,tadapostojesljedeemogunosti:

a)postojeponovljenilimesi L1 = lim(lim f (x , y )) i L2 = lim(lim f (x , y )) ,anepostoji

x x 0 y y 0 y y 0 x x 0

limesudatojtaki L = lim f (x , y ) ;
x x 0
y y 0

b)postojilimesudatojtaki,anepostojeponovljenilimesi;
c)nepostojinijedanodpomenutihlimesa;
d)svipomenutilimesipostojeijednakisumeusobno;
e)svipomenutilimesipostojeirazliitisumeusobno

Napomena6:
a)Akoje L1 L2 ,onda L nepostoji.
b)Akoje L1 = L2 ,ondaneznaidapostoji L .
c)Akopostojigraninavrijednost L ,ondaonanesmijedazavisiodoblikaputanjepo
kojojtaka M (x , y ) teitaki M 0 (x 0 , y 0 ) .
d) Moe se pokazati da ako sve tri granine vrijednosti postoje, tada vai jednakost
L1 = L2 = L ,tj.vaisljedeateorema.

Teorema4.Akopostoji(konaanilibeskonaan)dvojnilimes
L = lim f (x , y )
x x 0
y y 0

izasvako y postojikonaanlimes
(y ) = lim f (x , y ) ,
x x 0

tadapostojiuzastopnilimes

L2 = lim (y ) = lim lim f (x , y )
y y 0 y y 0 x x 0
ijednakjebroju L .
Kakosu x i y usvojstvunezavisnopromjenljivihravnopravni,oiglednojedae,ako
postojidvojnilimesizasvako x konaanlimes
lim f (x , y ) = (x )
y y 0

ondaepostojatii lim lim f (x , y ) ibititakoejednakbroju L .
x x 0 y y 0
Jasno je da se pod izrazom za svako x i za svako y podrazumijevaju brojevi u
oblastidefinisanosti D funkcije f (x , y ) .

Napomena 7: Sva pravila za granine vrijednosti funkcija jedne promjenljive bez ikakvih
promjenaseprenosenasluajfunkcijaviepromjenljivih.

Teorema5.Akofunkcijaimagraninuvrijednostunekojtaki,ondajetagraninavrijednost
jedinstvena.

 36 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Definicija15.Funkcija f (x , y ) jeogranienanaskupu S R 2 akopostoji K > 0 takodaza
svakutaku M iz S vai | f (M ) | K .

Teorema6.Akoje lim f (M ) = ,tadajefunkcija f ogranienaunekojokolinitake M 0 ,

M M 0

osimmodausamojtaki M 0 .

Teorema 7. Ako je lim f (M ) = , lim g(M ) = i ako u nekoj okolini take M 0 vai
M M 0 M M 0

f (M ) g(M ) ,tadaje .

Teorema8.Akoje lim f (M ) = , lim g(M ) = iakounekojokolinitake M 0 vai

M M 0 M M 0

f (M ) h(M ) g(M ) ,
tadaje
lim h(M ) = .
M M 0

Napomena8:Ovateoremasepopularnozove:Teoremaolopovuidvamilicionera,Teore
maosendviuiliTeoremaoukljetenju.


Teorema9.Akoje lim f (M ) = A, lim g(M ) = B i realanbroj,tadaje:
M M 0 M M 0

a) lim f (M ) = lim f (M ) = A ;
M M 0 M M 0

b) lim [ f (M ) + g(M )] = lim f (M ) + lim g(M ) = A + B ;

M M 0 M M 0 M M 0

c) lim [ f (M ) g(M )] = lim f (M ) lim g(M ) = A B ;

M M 0 M M 0 M M 0

lim f (M )
f (M ) M M 0 A
d) lim = = .
M M 0 g(M ) lim g(M ) B
M M 0

Definicija 16. Neka su funkcije u = (x , y ) i v = (x , y ) definisane u taki M 0 (x 0 , y 0 ) i

nekaje u 0 = (M 0 ) , v0 = (M 0 ) .Funkcija f (u, v ) = f ((x , y ), (x , y )) definisanautaki
T0 (u 0 , v 0 ) jesloenafunkcijaidefinisanajeutaki M 0 .

Teorema10.Nekaje u = (x , y ), v = (x , y ) , M 0 (x 0 , y 0 ) datatakainekaje
a = lim (M ), b = lim (M ) .
M M 0 M M 0

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 37

Akopostoji lim f (u, v ) = ,tadapostojigraninavrijednostsloenefunkcije
u a
v b

z (x , y ) = f ((x , y ), (x , y )) .
Pritomeje lim z (x , y ) = .
x x 0
y y 0

1.5.NEPREKIDNOSTFUNKCIJAVIEPROMJENLJIVIH

Definicija 17. Neka taka M 0 (x 0 , y 0 ) pripada oblasti definisanosti funkcije f (x , y ) . Funkcija
z = f (x , y ) jeneprekidnautaki M 0 (x 0 , y 0 ) akojeispunjenajednakost

lim f (x , y ) = f (x 0 , y 0 ) ()
x x 0
y y 0

pri emu taka M (x , y ) na proizvoljan nain tei taki M 0 (x 0 , y 0 ) ostajui u oblasti
definisanosti funkcije, odnosno, ako za svako proizvoljno malo pozitivno postoji takav
dovoljnomalipozitivanbroj = () dazasvetake M (x , y ) iz okolinetake M 0 vai:

(x x 0 )2 + (y y 0 )2 < | f (x , y ) f (x 0 , y 0 ) | <

Napomena9:Kakojekodneprekidnihfunkcija:
lim f (x , y ) = lim f (M ) = f (M 0 ) = f ( lim M ) ,tj. lim f (M ) = f ( lim M ) ,
x x 0 M M 0 M M 0 M M 0 M M 0
y y 0

toselimesommoeulazitipodznakfunkcijeiizlazitiispodznakafunkcije.

Napomena10:Akooznaimo x = x 0 + x , y = y 0 + y ,jednakost () semoenapisati

uobliku

lim f (x 0 + x , y 0 + y ) = f (x 0 , y 0 ) ili lim [ f (x 0 + x , y 0 + y ) f (x 0 , y 0 )] = 0 .

x 0 x 0
y 0 y 0

Ako uvedemo oznaku = (x )2 + (y )2 , tada 0 kada x 0 ,

y 0 ,paseuslov () moenapisatiiuobliku

lim z = 0 ,odnosno lim z = 0 .

0 x 0
y 0

 38 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

2 2
Primjer 31: Funkcija z = x + y je neprekidna za sve vrijednosti x i y , tj. u proizvoljnoj
takiiz \ 2 .Zaista,zaproizvoljnevrijednosti x , y, x i y imamo
z = [(x + x )2 + (y + y )2 (x 2 + y 2 )] = 2x x + 2y y + (x )2 + (y )2 ,
paje
lim z = 0 .
x 0
y 0

2 sin(x +2y 2 )
Primjer32:Funkcija f (x , y ) = cos(x y ) e jeneprekidnafunkcijajerpredstavljazbir
dvijefunkcijeodkojihjesvakadobijenakombinacijomneprekidnihfunkcija.

Neprekidnefunkcijedvijepromjenljiveposjedujuisteosobinekaoineprekidnefunckije
jednepromjenljive.
Moe se pokazati na isti nain kao i kod funkcija jedne promjenljive da su i u sluaju
funkcija vie promjenljiv zbir, razlika i proizvod neprekidnih funkcija takoe neprekidne
funkcije; kolinik neprekidnih funkcija je neprekidna funkcija u svim takama u kojima je
funkcija u imeniocu razliita od nule. Kompozicijom neprekidnih funkcija se takoe dobija
neprekidnafunkcija.Sloenafunkcijaneprekidnihfunkcijajeisamaneprekidnafunkcija.

Funkcijajeneprekidnaudatojoblastiakojeneprekidnausvakojtakiteoblasti.
Geometrijski, neprekidnost funkcije z = f (x , y ) oznaava da se aplikate dviju taaka
njenog grafika proizvoljno malo razlikuju ako je rastojanje odgovarajuih taaka u ravni
dovoljnomalo.Zatojegrafikneprekidnefunkcijepovrbezprekida.

Ako u nekoj taki M 0 (x 0 , y 0 ) nije uspunjen uslov lim f (x , y ) = f (x 0 , y 0 ) , tada je M 0

x x 0
y y 0

takaprekidafunkcija z = f (x , y ) .
Funckijaimaprekidutaki M 0 usljedeimsluajevima:
a)funkcija z = f (x , y ) jedefinisanausvimtakamanekeokolinetake M 0 (x 0 , y 0 ) ,ali
nijedefinisanausamojtaki M 0 ;
b)funkcija z = f (x , y ) jedefinisanausvimtakamaokoline M 0 ,alinepostojigranica
lim f (x , y ) ;
x x 0
y y 0

c)funkcijajedefinisanausvimtakamaokolinetake M 0 ipostojigranica lim f (x , y )

x x 0
y y 0

alije lim f (x , y ) f (x 0 , y 0 ) .
x x 0
y y 0

Analognosedefinieneprekidnostfunkcijaviepromjenljivih.

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 39

Zadacizavjebu

1. Odrediti oblast definisanosti sljedeih funkcija i grafiki predstaviti skup odgovarajuih

ureenihparova:
a) f (x , y ) = x + y ,
b) f (x , y ) = ln(x 2 + y 2 4) ,
c) f (x , y ) = y x 2 + x y 2 ,
x
d) z = ln ,
y
1
e) z = ,
x +y
1 x
f) z = ln ,
x y x2 y2
1
9 4
g) z = (x 1)(y + 2) .

Rjeenje:

a) Df = {(x , y ) | x 0 y 0}
x 0 y 0

x 0 y 0.
Slika65

b) Df = {(x , y ) | x 2 + y 2 4 > 0}
x 2 + y2 4 > 0
x 2 + y2 > 4
2 2 2
x +y > 2 .

Slika66
2 2
c) Df = {(x , y ) | y x 0 x y 0}
y x 2 0 x y2 0

y x 2 y 2 x.

Dakle, Df = {(x , y ) | y x 2 } {(x , y ) | y 2 x } .

Slika67

 40 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

x
d) Dz = {(x , y ) | > 0}
y
x
> 0 (x > 0 y > 0) (x < 0 y < 0)
y
Dz = {(x , y ) | x > 0 y > 0} {(x , y )| x < 0 y < 0} .
Slika68

e) Dz = {(x , y ) | x + y 0}
x + y 0 y x .

Slika69

1 x2 y2 x2 y2
f) Dz =
(x , y ) >0 1 0 1 0


x y 9 4 9 4




1 x2 y2 x2 y2
>0 1 0 1 0
x y 9 4 9 4

x2 y2
x y >0 y 0 + <1
9 4
x2 y2
y < x /2 y 0 + <1
9 4
x2 y2
y < x 2 y 0 2 + 2 < 1.
3 2
Slika70

g) Dz = {(x , y ) | (x 1)(y + 2) 0}
(x 1)(y + 2) 0
(x 1 0 y + 2 0) (x 1 0 y + 2 0)
(x 1 y 2) (x 1 y 2).
Dakle,
Dz = {(x , y )| x 1 y 2} {(x , y )|x 1 y 2} .

Slika71

2. lim(x 2 2xy + y 3 ) = 12 2 1(2) + (2)3 = 1 + 4 8 = 3 .

x 1
y 2
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 41

2xy 5
3.Dokazati,podefiniciji,daje lim = 4.
x 2
y +
y +2
Dokaz:
Na osnovu definicije za svako > 0 postoji broj E > 0 , tako da za svaku taku
2xy 5
M (x , y ) vai d (O, M ) = x 2 + y2 > E 4 < .
y +2
Kakoje
2xy 5 2y(x 2) 13 13
4 = < 2 | x 2 | + (y > 0) ,
y +2 y +2 y +2 y

moemouzetiuobzironetake M ijekoordinatezadovoljavajuuslove 2| x 2 | < i
2
13
< .
y 2
26 26
Kakoje x 2 + y2 y > ,toje E = .Ili,akouzmemodaje = ,tadae
4
pomoulogikihsimbolabiti:

2xy 5
lim =4
x 2
y +
x +2

def 2xy 5
( > 0)(, E > 0)(x , y \)(0 < | x 2 | < , y > E 4 <
x +2

IInain

0
2xy 5

2xy 5 y y 2x
lim = lim = lim = 2 2 = 4.
x 2
y +
y +2 x 2
y + y 2
0 x 2 1
+
y y
x 2y
4.Dokazatidaje lim = 0 .
x 0
y 0
x 2 + y2

Dokaz:
Kakoje (x , y ) (0, 0)
2
xy x 2
x 2 x 2 + y2
0 = | y | 1 | y | = | y | , lim 0 = lim 0 = 0
x 2 + y2 x 2 + y2 x 0 y 0 x2
1
x 2y x 2 + y2
i lim | y | = 0 ,toje lim = 0 .
y 0 x 0
y 0
x 2 + y2

 42 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

x +y
5.Izraunati lim .
x +
y +
x 2 xy + y 2
Rjeenje:
Kako x + i y + (tada je x > 0 i y > 0 pa je i x + y > 0 i xy > 0 ),
nalazimodaje

(x y )2 0 x 2 2xy + y 2 0
x 2 xy + y 2 xy
1 1
2 2

x xy + y xy
x +y x +y

x 2 xy + y 2 xy
x +y x +y
0 2 2

x xy + y xy
x +y 1 1 1 1
0 2 2
+ + .
x xy + y y x y x

1 1
Konano, iz injenice da je lim 0 = 0 i lim + = 0 + 0 = 0 slijedi da je
x + y x
y +
x 0
y 0

x +y
lim = 0 .
x +
y +
x xy + y 2
2

x 2 y2
6.Dokazatidanepostojilimes L = lim .
x 0
y 0
x 2 + y2
Dokaz:

Za x = y (x 0, y 0) nalazimodaje

x2 x2 0 Slika72
L = lim 2 2
= lim = 0 ,
x 0 x +x x 0 2x 2

dokjeza y = x 2 ,
0
x 2 (x 2 )2 x 2 (1 x 2 ) 1 x2
L = lim = lim = lim = 1.
x 0 x 2 + (x 2 )2 x 0 x 2 (1 + x 2 ) x 0
1 + x2
0
Slika73

Kako za razliite putanje taaka M (x , y ) koje tee taki O(0, 0) dobijamo razliite
vrijednostilimesa,toistinepostojikada x 0 i y 0 .

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 43

x 2 + y2
7. Za datu funkciju f (x , y ) = odrediti limese L1, L2 i L , kad x + ,
x 4 + y4
y + .

Rjeenje:

x2
+
y2
1

( ) y4 y4 2
y = 0 .
L1 = lim lim f (x , y ) = lim lim = lim lim
x + y + x + y +
x4 y4 x + y + 1
+
y4 y4

Slinojei L2 = 0 .

Da bi odredili L , odaberimo putanju y = kx , k > 0 . Zaista, kad x + i

y + paimamo
x 2 + (kx )2 x 2 (1 + k 2 )
L = lim f (x , y ) = lim f (x , kx ) = lim = lim
x +
y +
x + x + x 4 + (kx )4 x + x 4 (1 + k 4 )
.
1 + k2
= lim =0
x + x 2 (1 + k 2 )

x 2y
8.Datajefunkcija f : \ 2 \ , f (x , y ) = .Nai:
3x + y

x 0
(
a) L1 = lim lim f (x , y ) ,
y 0
)

y 0
(
b) L2 = lim lim f (x , y ) .
x 0
)

Dalipostoji L = lim f (x , y ) ?
x 0
y 0

Rjeenje:
0
x 2y x 1
a) L1 = lim lim 0
= lim = | x = const
x 0 y 0
3x + y
x 0 3x 3

0
x 2y 2y
b) L2 = lim lim
= lim = 2 | y = const
y 0 x 0 0
y
3x + y
y 0

Kakoje L1 L2 ,slijedida L nepostoji.

 44 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Da bi ustanovili da li postoji limes L = lim f (x , y ) , bez traenja ponovljenih limesa,
x 0
y 0

dovoljno je odrediti dvije proizvoljne putanje po kojima se taka M (x , y ) pribliava taki

O(0, 0) (x 0, y 0) .Akodobijemorazliitevrijednosti,ondadatilimesnepostoji.
x 2x x 1
Nekaje,npr. y = x (x 0, y 0) ,tadaje L = lim = lim = .
x 0 3x + x x 0 4x 4
2y 2y 0
Akojenpr. x = 2y (x 0, y 0) ,tadaje L = lim = lim = 0 .
3 2y + y yy 0
0 7y
Dakle, L ne postoji. To smo mogli ustanoviti i ako posmatramo, na primjer, nizove
taaka
1 1 1 1
(x n , yn ) = , i (x n , yn ) = , .
' '

n n n n
1 ' ' 3
Tadaje lim f (x n , yn ) = ,a lim f (x n , yn ) = .Kakosudobijenegraninevrijednosti
n 4 n 2
razliite, L nepostoji.

Napomena10:Moglismodaodaberemoi y = kx , k 0 .Oiglednojedakad x 0 ,onda

i y 0 paje
x 2 kx x (1 2k ) 1 2k
L = lim = lim = .
x 0 3x + kx x 0 x (3 + k ) 3+k

Dakle, limes L ne postoji jer za razliite vrijednosti parametra k dobijamo razliite
vrijednostiza L .

xy
9.Dokazatidanepostojilimes lim 2 .
x 0 x + y 2
y 0

Dokaz:
Nekaje y = kx , k 0 ,tadaje

xy x kx kx 2 k
lim 2 2
= lim 2 2
= lim 2 2
= ,
x 0
y 0
x +y x 0 x + (kx ) x 0 (1 + k )x 1 + k2

padatagraninavrijednostnepostoji.

10. Inain

x 2 + y2 (x 2 + y 2 )( x 2 + y 2 + 1 + 1)
lim = lim
x 0
y 0 x 2 + y2 + 1 1 x 0
y 0 ( x 2 + y 2 + 1 1)( x 2 + y 2 + 1 + 1)
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 45

(x + y )( x 2 + y 2 + 1 + 1)
2 2
= lim
x 0
y 0 ( x 2 + y 2 + 1 )2 12

(x 2 + y 2 )( x 2 + y 2 + 1 + 1)
= lim
x 0
y 0
x 2 + y2
= lim( x 2 + y 2 + 1 + 1)
x 0
y 0

= 1 +1
= 2.

IInain


Nekasetaka M (x , y ) pribliavataki O(0, 0) duprave y = kx .Tadaje
x 2 + y2 x 2 (k 2 + 1)
lim 2 2
= lim 2 2 2
= lim x 2 + k 2x 2 + 1 + 1 = 2 .
x 0
y 0 x + y +1 1 x 0
y 0 x + k x +1 1 x 0

sin(x 2y ) y sin(x 2y ) x 0 z = x 2y 0
11. lim = lim = lim y 1 = 3.
(x ,y )(0,3) x2 x 0 x 2y y 3 sin z
y 3 lim =1
z 0 z

1 cos(xy ) 1 cos(xy ) 1 x 0 y 0 z = xy 0
12. lim = lim = .
(x ,y )(0,0) xy 2 2 x 0 (xy ) 2
2 1 cos z 1
y 0 lim =

z 0 z2 2

(x 2 + y 2 )x 2y 2
13. L = lim
(x ,y )(0,0) 1 cos(x 2 + y 2 )
(x 2 + y 2 )x 2y 2 x 2y 2 2x 2y 2
= lim 1
= lim = lim .
x 0
1 cos(x 2 + y 2 ) x 0 1 2 x 0 x 2 + y2
y 0 2 y 0 (x + y 2 ) y 0
(x 2 + y 2 )2 2 2 2

2
(x + y )

Naprimjer,za y = kx , k 0 nalazimodaje

2x 2 (kx )2 2x 4k 2 2k 2x 2 2k 2 02
L = lim = lim = lim = = 0.
x 0 x 2 + (kx )2 x 0 x 2 (1 + k 2 ) x 0 1 + k2 1 + k2

 46 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

1
xy 2
1 (1 ) 1
xy 2 x 2 +xy
xy 2

14. lim(1 + xy )
x 0
2 x 2 +xy
x 0
(
= lim 1 + xy 2 ) xy 2
= lim e
x 0
x 2 +xy
= lim e
x 0
x (x +y )

y 3 y 3 y 3 y 3

32

= e 0+ 3 = e 3 .


xy

, (x , y ) (0, 0)

15.Dokazatidajefunkcija f : \ \ \ ,gdjeje f (x , y ) = | x | + | y |


0 (x , y ) = (0, 0)


neprekidnana \ \ .

Dokaz:
Za (x , y ) (0, 0) funckijajeneprekidnakaokombinacijaneprekidnihfunkcija.Ispitajmo
joneprekidnostutaki (0, 0) .

Kakojeza y = kx , k 0

xy x kx kx 2 k | x |2
lim = lim = lim = lim
x 0
y 0
|x |+|y | x 0 | x | + | kx | x 0 | x | + | k || x | x 0 | x | (1+ | k |)

k |x |
= lim = 0 = f (0, 0),
x 0 1+ | k |

tojefunkcijaneprekidnaiutaki (0, 0) ,pajeneprekidnainaskupu \ \ .

1
16. Funkcija z = 2 je definisana i neprekidna za (x , y ) (0, 0) . U taki (0, 0) ima
x + y2
prekid.
Oigledno z ,kada x 0, y 0 .Geometrijski,toznaidautaki (0, 0) povr
imabeskonanivrh.
1
Napominjemo da jednaina z = odreuje povr dobijenu rotacijom krive
x + y2
2

1
z= kojaleuuravni Oxz ,oko Oz ose.
x2

1
17.Funkcija z = nijedefinisanaza
x y2
2

x 2 y 2 = 0 (x y )(x + y ) = 0 x y = 0 x + y = 0 y = x y = x

pasunjenelinijeprekidaprave y = x i y = x .
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 47

x x
18.Funkcija f (x , y ) = tg nijedefinisanaza y = 0 i = + k , k ] pasulinije
y y 2
prekidapravekojesadrekoordinatnipoetak:
2x
y = 0 i y = .
(2k + 1)

Inae,datafunkcijajekaokompozicijaneprekidnihfunkcija,neprekidnausvimtakama
ukojimajedefinisana.

xy

, (x , y ) (0, 0)

19.Funkcija z = f (x , y ) = x + y 2
2
jedefinisanazasvakutaku (x , y ) .


0, x = 0 y = 0


Meutim,koordinatnipoetak O(0, 0) jetakaprekidadatefunkcije.

Zaista,akorazmotrimovrijednostifunkcije z duprave y = kx , k 0 ,nalazimodaje

kx 2 k
z= = = const , tj. funkcija z du svake prave, koja prolazi kroz
x 2 + k 2x 2 1 + k2
koordinatni poetak zadrava konstantnu vrijednost koja zavisi od koeficijenta pravca k
prave. Zbog toga, prilazei koordinatnom poetku po razliitim putevima, dobijamo razliite
vrijednosti, a to znai da funkcija z = f (x , y ) nema graninu vrijednost kad taka (x , y ) u
ravni Oxy tei koordinatnom poetku. To znai da je funkcija prekidna u toj taki. Ovu
funkcijunemoemodadefiniemoukoordinatnompoetkudabudeneprekidna.


20.Pokazatidajefunkcija

cos(x y ) cos(x + y )

, (x , y ) (0, 0)

f (x , y ) = x 2 + y2


0, ( x , y ) = (0, 0)

neprekidnapopromjenljivoj x ipopromjenljivoj y utaki (0, 0) ,adanijeneprekidnautaki

(0, 0) .

Dokaz:
Kakoje:
cos x cos x
lim [ f (0 + x , 0) f (0, 0)] = lim f (x , 0) = lim =0
x 0 x 0 x 0 (x )2

cos y cos y
lim[ f (0 + y, 0) f (0, 0)] = lim f (y, 0) = lim =0
y 0 y 0 y 0 (y )2
Zakljuujemo da je funkcija f neprekidna po promjenljivoj x i po promjenljivoj y u
taki (0, 0) .

 48 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

Daljenalazimodaje
cos(x y ) cos(x + y )
lim[ f (0 + x , 0 + y ) f (0, 0)] = lim
x 0
y 0
x 0
y 0
(x )2 + (y )2
2 sin x sin y
= lim
x 0
y 0
(x )2 + (y )2
1, x = y

= 4
, x = 2y
5

Kako lim f (x , y ) nepostoji,tofunkcija f nijeneprekidnautaki (0, 0) .

x 0
y 0
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 49

Zadacizasamostalanrad

1. Odrediti oblast definisanosti sljedeih funkcija i grafiki predstaviti odgovarajui skup

taaka:

a) f (x , y ) = x 2 + y 2 10x 2y + 10 , f) f (x , y ) = arcsin(x + y ) + arccos(2x y ) ,

4x y 2 g) f (x , y ) = sin x + sin y ,
b) f (x , y ) = ,
y x + 4 h) z = arcsin(1 x 2 y 2 ) + arcsin 2xy ,
9 x 2 + y2
c) f (x , y ) = ln + x 2 + y 2 9 , i) z = ln ,
x 2 + y2 x 2 y2
1 1 j) z = ln x + ln y ,
d) f (x , y ) = 2
+ 2
+
y x 4x y k) z = arccos(x 2 + y 2 2) .
1 1
+ + ,
xy 4 8 xy
4x y 2
e) f (x , y ) = ,
ln(1 x 2 y 2 )

Uzadacima213naioblastdefinisanosti.

1
2. z = .Rjeenje: x 2 + y 2 < 4 .
4 x 2 y2

x
3. z = arcsin + xy .
2
Rjeenje: D = {(x , y ) | 2 x 0 y 0} {(x , y ) | 0 x 2 y 0} .

4. z = ln(x 2 + y ) .Rjeenje:Dioravni xOy iznadparabole y = x 2 .

5. z = 1 x 2 + 1 y 2 .
Rezultat:KvadratDjeodreennejednakostima
1 x 1
1 y < 1 (
D = {(x , y ) | x | 1 | y | 1 } . )
y
6. z = arcsin .
x

Rezultat:Dioravniiznadpravih y = x odreennejednakostima

 50 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

x y x za x > 0

x y x za x < 0

7. z = y sin x .
Rezultat: Pojasevi 2k x (2k + 1), y 0 i (2k + 1) x (2k + 2), y 0 , gdje
k Z .

x +y
8. z = arccos .
x y
Rezultat: D = {(x , y ) | [y 0 x 0] [y 0 x 0]} \ {(0, 0)} .

9. f (x , y ) = ln(x ln(y x )) .
Rezultat: D = {(x , y ) | [x > 0 y > x + 1] [x < 0 x < y < x + 1]} .

2x + y
10. f (x , y ) = arcsin xy .
x 2 + y2
Rjeenje:


2 2
1 3 1 1
D = (x , y ) (x 1)2 + y + (x + 1)2 + y + x 2 + y 2 0 xy 0
.


2 4 2 4





x 2 + 2xy + y 2
11. f (x , y ) = .Rjeenje: D = {(x , y ) | (x 1)2 + y 2 1} .
x 2 2x + y 2

12. f (x , y ) = e ctg(x +y ) .Rjeenje: D = {(x , y ) | x + y k, k ]} .

y
13. z = 2x x 2 y 2 + arcsin .
x
Rjeenje: D = {(x , y ) | (x 1)2 + y 2 1 | y | | x | x 0} .

14.Odreditikojepovrisuodreenedatimjednainamaiprikazatiih:
a) (x 1)2 + (y + 1)2 = 4 ,
b) x 2 + 2y 2 = 1 ,
c) x 2 + y 2 2x = 0 ,
d) x = 2(z 1)2 ,
e) y 2 z 2 = 1 .

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 51

15.Opisatiiprikazatisljedeepovriijesujednaine:
a) x 2 + y 2 + (z 1)2 = 0 ,
b) (x 2)2 + (y + 2)2 + z 2 = 3 ,
c) x 2 + y 2 + z 2 2x 2y 2z 1 = 0 .

16.Opisatipoloajiprikazatisljedeepovriijesujednaine:
z2
a) x 2 + y 2 + = 1 ,
2
b) 2x 2 + y 2 + (z 1)2 = 1 ,
(x 1)2 (y 1)2 (z 1)2
c) + + = 1 ,
2 3 4
(y 1)2
d) x 2 + + 2z 2 = 4 ,
9
e) 2x 2 + y 2 + 3z 2 + 12x 2y + 6z + 10 = 0 .

17.Opisatisljedeejednokrilnehiperboloideijesujednaine:
x2 y2 z2
a) + = 1 ,
c2 b2 c2
x2 y2 z2
b) + + = 1 .
a2 b2 c2

18.Opisatiiprikazatipovriijesujednaine:
a) x 2 + y 2 z 2 = 1 ,
b) x 2 2y 2 + z 2 = 1 ,
(x 1)2 (z + 1)2
c) + y2 + = 1 ,
4 9
d) 2x 2 + 3y 2 2z 2 4x + 6y + 8z 15 = 0 .

(x 1)2 (y 1)2 (z 2)2

Uputstvo:Jednainudovestinaoblik + = 1 .
6 4 6

19.Opisatiiprikazatidvokrilnehiperboloideijesujednaine:
x2 y2 z2
a) 2 + 2 2 = 1 ,
a b c
x2 y2 z2
b) + = 1 .
a2 b2 c2

20.Opisatisljedeepovriijesujednaine:

 52 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

2 2 2
a) 2x 3y 4z = 12 ,
b) x 2 + y 2 + z 2 + 1 = 0 ,
z2
c) x 2 + (y 1)2 + 1 = 0 ,
4
d) x 2 2y 2 + z 2 + 6x + 4y + 15 = 0 .

(x + 3)2 (y 1)2 z2
Uputstvo:Jednainudovestinaoblik + = 1 .
8 4 8

21.Opisatiiprikazatisljedeepovriijesujednaine:
a) z = 2x 2 + y 2 ,
b) z 1 = x 2 + y 2 ,
c) z = 2(x 1)2 3(y + 1)2 ,
d) x = (y 2)2 + (z + 3)2 ,
e) y + 2 = 2(x 1)2 + (z + 1)2 ,
f) 4y 2 + z 2 + 3x + 12y 2z + 10 = 0 .

2
4
Uputstvo:Jednainudovestinaoblik y + 3 + 1 (z 1)2 = x .

3 2 3

22.Opisatisljedeehiperbolikeparaboloideijesujednaine:
x2 y2
a) = 2z ,
p q
x2 z2
b) = 2y ,
p r
y2 z2
c) = 2x (p > 0, q > 0, r > 0)
q r
(x )2 (y )2
d) = 2(z ) .
p q

Uputstvo:Postupitikaokodnaprijednavedenihpovri.

23.Opisatiiprikazatisljedeepovrine:
a) z = x 2 y 2 ,
b) x = 2(y 1)2 3(z + 2)2 ,
c) y 2 = x 2 2z 2 ,
d) 9x 2 4z 2 + 12x 4y + 4z 9 = 0 .
 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 53

Uputstvo:Jednainudovestinaoblik
2 2
9
y +3=x + 2 z 1 .

3 4 2

24.Pokazatidajejednaina z = xy takoejednainahiperbolikogparaboloida.Ukazatina
razlikuizmeuhiperbolikihparaboloidaijesujednaine
z = xy i z = x 2 y 2 .

25.Opisatiiprikazatisledeepovriijesujednaine:
a) y 2 = x 2 + z 2 ,
b) z 2 x 2 = y 2 ,
c) (x 2)2 + (y 1)2 = z 2 ,
d) 2x 2 + 3y 2 2z 2 4x + 6y + 8z 15 = 0 .

x 2 y2
26.Dokazatidazafunkciju f (x , y ) = vai
|x ||y |
lim lim f (x , y ) = lim lim f (x , y ) = lim f (x , y ) .
x 0 y 0 y 0 x 0 x 0
y 0

Uputstvo:Iskoristitidaje x 2 = | x |2 .

sin | x | sin | y |
27. Data je funkcija f (x , y ) = . Nai uzastopne granine vrijednosti kada
x 2 + y2
(x , y ) (0, 0) .

x 2y
28.Izraunati lim .
(x ,y )(0,1)
1 + x 2y 1

x 2 y2
29.Izraunati lim .
(x ,y )(2,2) x 2 2xy + x y + y 2

sin | x y |
30.Dokazatidanepostoji lim .
(x ,y )(0,0)
x 2 + y2
x2
1 x +y
31.Izraunati lim 1 + .
x +
y 2
x

 54 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

x 2 + y2
32.Izraunatigraninuvrijednost lim .
x +
y +
| x 3 | + | y3 |

1 1
33. Za datu funkciju f : \ 2 \ {0, 0} \ , f (x , y ) = (x , y )sin sin odrediti L1, L2 , L ,
x y
kada x 0 i y 0 .
1 ' 2
Uputstvo: Iskoristiti nizove x n = , xn = , n ` i uoiti da ako je
n (4n + 1)
1 1
y , n ` ,ondaje y sin 0 .Zalimes L iskoristitidvojnunejednakost
n y
1 1
0 (x + y )sin sin | x | + | y | .
x y

34.Izraunati lim logx (x + y ) .
x 1
y 0

ln(x + y )
Uputstvo: f (x , y ) = logx (x + y ) = , x + y > 0, x > 0
ln x
logc a
(Iskoristilismojednakost logb a = , a,b, c > 0, b, c 1 ).
logc b
1 xy
35.Izraunati lim tg .
x 0
y
xy 1 + xy

tg 2xy
36.Dokazatidaje lim = 2 .
x 1
y 0
x 2y

y
2 x 7 y +xy 2
37.Izraunati lim(1 + xy ) .Rjeenje: e 3 .
x 0
y 3

38.Dokazatidaje:
a) lim sin(x + y )ln(x 2 + y 2 ) = 0 , b) lim(x 2 + y 2 )|x | = 1 .
x 0 x 0
y 0 y 0

ln(x + y )
39.Dokazatidanepostojigraninavrijednost lim .
x 1
y 0
y
n + 1 1 n + 2 1
Uputstvo:Koristitinizove (x n , yn ) = , i (x n , yn ) =
' '
, .
n n 2 n

 1.FUNKCIJEVIEPROMJENLJIVIH 55

2
40.Zadatufunkciju f : Df \ (Df \ ) odreditiskuptaakaprekida:

x y
a) f (x , y ) = ln(4 x 2 y 2 ) , b) f (x , y ) = ,
x 3 y3
xy + 1 1
c) z = 2 2
, d) f (x , y ) = ,
x y x + y2
2

1
e) f (x , y ) = .
1 x 2 y2

41.Dokazatidajedatafunkcija f : \ \ \ neprekidnana \ \ ,akoje:

x 3y 2

, (x , y ) (0, 0)

a) f (x , y ) = x + y 4 4
,


0, (x , y ) = (0, 0)


x 4 + y 4 + x 3y 3


, (x , y ) (0, 0)
b) f (x , y ) = x 4 + y4 .


1, (x , y ) = (0, 0)

42.Ispitatineprekidnostfunkcije
cos(x y ) cos(x + y )
, xy 0
f (x , y ) = 2xy

1, xy = 0

popromjenljivoj x ipopromjenljivoj y kaoineprekidnostutaki:

a) M (0, 0) ,
b) N (1, 0) .

43. Ispitati neprekidnost sljedeih funkcija po promjenljivoj x i po promjenljivoj y kao i

neprekidnostfunkcijeudatimtakama:

x 3y 2

, x 4 + y4 0

a) z = x + y 4 4
utakama O(0, 0) i A (104 ,105 ) ;


0, x 4 + y4 = 0


sin x + sin y
, x +y 0
b) z = x +y utakama O(0, 0) i A , ;

1, x +y = 0
3 3

 56 MATEMATIKA2Teoreme,definicije,primjeri,zadaci

cos x cos y
, x y 0
c) z = x y utakama O(0, 0) , A1 , i A2 (, ) ;
4 4
0, x y = 0

sin(x y ) sin(x + y )

, (x , y ) (0, 0)
d) z = x 2 + y2 utaki O(0, 0) .


0, (x , y ) = (0, 0)