You are on page 1of 11

Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO

Media, culture and public relations, 5, 2014, 1, 87-97 87

INFO-68 UDK: 659.3 : 061 : 007
Primljeno/Received: 2013-07-07 Authors Review/ Pregledni rad

MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO

Dunja Dulčić
Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb, Hrvatska

Sažetak
Mediji kroz povijest razvoja predmodernog i modernog društva sredstva su komunikacije
koja se prilagođavaju društvenim promjenama, ali uvijek u funkcije održavanja date struktu-
re društvene moći. U današnjem društvu koje se nalazi u tranziciji, mediji pokazuju eksplici-
tni interes da sudjeluju u strukturi društvene moći. Otvara se proces osamostaljivanja dijela
medija, a taj proces mijenja ulogu medija u društvu, a time i društvenu funkciju medija. To se
manifestira u činjenici da je suvremena tehnologija omogućila dijelu medija oslobađanje od
kontrole države i krupnog kapitala, te tako oslobođeni mediji teže društvenoj moći. Polazeći
od navedenih pretpostavki, u radu se istražuje hipoteza o posebnostima masovnih medija i
postmasovnih medija kao faktora društvene strukture suvremenog društva, ponajprije hr-
vatskog. Analizom literature i primjerima iz Hrvatske, u radu se istražuje hipoteza o auto-
nomnom utjecaju medija na strukture društva. Mediji podržani suvremenom tehnologijom, u
društvu na prijelazu sve više marginaliziraju snagu nacionalne države, slabe vjeru u parla-
mentarizam i demokratske institucije koje smo dosad poznavali, te ukidaju razlike između
globalnog i lokalnog. Efekt toga je brzo urušavanje tradicionalnih koncepata i neupitnih
vrijednosti poput autoriteta, hijerarhije itd. Izvjesno je da društvene promjene koje su na
dijelu oblikuju nove društvene odnose, u kojima će zacijelo slobodni mediji imati ne samo
funkciju faktora poticaja društvenih promjena, nego će i participirati u redizajniranoj stukturi
društvene moći. Ta revolucija vodi i do brojnih interpretacija istih činjenica, pa je teško utvr-
diti što je „objektivno“. Virtualni svjetovi koji nas danas okružuju dodaju novu dimenziju
iskustvu i stvarnosti.

Ključne riječi: masovni mediji, moderno i posmoderno društvo, komunikacija, moć medija

1. Postavljanje teze
Svaka analiza uloge i značenja medija njihove prilagodbe. Ako pak istražujemo
u određenom društvu, polazi od nesporne značaj i/ili utjecaj medija na društvena zbivanja
činjenice da mediji djeluju i razvijaju se u suvremenom društvu, na dinamiku
usporedo s razvojem društva i njegovim društvene strukture, onda valja promatrati
karakteristikama. Društveni razvoj je proces medije kao dio društvene strukture. Unutar
koji se lokalno i globalno manifestira brojnim društvene strukture, raspored društvene moći
specifičnostima, pa je slijedom toga i taj u pravilu se razlikuje u svakom društvu.
međuodnos medija i društva permanentni Mediji u tehničkom smislu uvijek odražavaju
predmet istraživanja brojnih društvenih njihov odnos prema nosiocima društvene moći
znanosti. Mediji sa strukturama društva određenog društva. Drugim riječima za
komuniciraju posredstvom poruka određenog komuniciranje poruke uvijek se koristiti onaj
sadržaja. Tu poruku mediji mogu komunicirati medij koje će najefikasnije komunicirati na
između brojnih društvenih grupa ili između relaciji između nosioca društvene moći i
javnih institucija i javnosti, te na taj način medija unutar date društvene strukture. U
održavati i usmjeravati dinamiku struktura feudalnom društvo najefikasniji su mediji
društva. Ako promatramo medije na razini vjerski obredi i sajmovi, a u razvijenom
posrednika poruke, tada zapažamo njihovu kapitalizmu tisak i televizija. U radu se
tehničku strukturu, zastupljenost pojedinih istražuje hipoteza o posebnostima masovnih i
vrsta, pojavu i karakteristike novih vrsta i postmasovnih medija kao faktoru društvene
promjene u postojećim vrstama te način strukture suvremenog društva, poglavito

ISSN 1333-6371

rad sadrži i povijesnom razvoju društva. ne može različite definicije i shvaćanja korištenih društvene odnose promatrati kao homogeni pojmova i kategorija. U sociološkoj literaturi afirmiran je konkretna struktura koja je neprekidno u pojam modernog društva. 5. kao postavljena je tako da se ekspliciraju različite što su mediji. koriste se pojmovi važnost strukture za razumijevanje društvenog predmoderno društvo. već više analitička društva i društvenih odnosa nisu čvrsto pretpostavka koju koristimo da bi prepoznali omeđene. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO 88 Media. u uvjetima koje mnogi autori odnosa koji silaze s povijesne scene ljudskog nazivaju postmoderno ili postmasovno društva i novih koji još nisu ovladali društvo. Stoga se i mnogi sociolozi zalažu za ulogu medija u datim društvima. tradicionalno. a te i takve akcije ponašanje ljudi određuje kao masovna. pa ga i danas strukturalističkim teorijama razumijevanja mnogi smatraju prikladnim za objašnjenje društva. 2014. To su pisci koji su stvaraju određeno društvo i međusobne živjeli u vrijeme „očiglednog“ raspada starog ISSN 1333-6371 . Motor koji pokreće cjelokupni povijesni stalni tok ili proces društvenog razvoja. što za ovu analizu nije od nekom vremenu i prostoru. države i njihove granice. Pojam modernog društvo i društvene odnose objašnjavaju kao društva u literaturu uvode klasici sociološke skup društvenih akcija. te društva i društvenih odnosa pretpostavka je hipoteza o izdvajanju medija u autonomni objašnjenja povijesnih procesa društvenog faktor društvenog utjecaja. prosce je „vječna borba“ (Hegel) starih i novih teorijski objašnjavaju mnoge društvene nositelja društvene moći. da u društveni sustav. feudalnog u kapitalističko društvo i od tada se u određenom društvu. Posve je jasno iz povijesnih analiza da ta dinamika društvenih 2. te novi. Danas je opće mjesto u teorije o razvoju društva. Za opis različitih znanost. Stoga se u svim društvenim pravce razvoja i koegzistencije međuodnosa odnosima nalaze elementi „starih“ klasa i medija i društva. feudalno sustava. što nije nešto što je teorijska pristupa u razumijevanju ljudskog precizno određeno.1. Cilj je rada. Općenito govoreći pojedinim elementima ili poticajima dinamike za društva prije razvoja industrije i značajnijeg društvenih odnosa. već kao sustav u tranziciji okvirima ograničenja zadanih karakterom koja kroz čovjekovu povijest teče bez rada. Razlike između ova dva postmoderna društva. jer su se u okviru tih odnosa oblikuju Društvo kao sustav i odnosi u društvu. 87-97 hrvatskog. moderna i definiraju društvo. masovnih medija i razumijevanju povijesnog toka društvenih masovne kulture kao okvira djelovanja medija. odnosa. pokaže određene manifestacije i moguće prestanka. oni postaju 2. poglavito sociološke teorije. Kompozicija rada razvoja. sociološkim i drugim tumačenjima suvremenih ratovi. 1. društvenom scenom. Suvremena društva uobičajeno se odnose. Ta i takva važnosti. Procesi društvenih promjena „stari“ . culture and public relations. kulturni modernih i postmodernih društava društvenih događaji i sl. Teorijske povijesnih razdoblja i njihovih karakteristika u paradigme koje objašnjavaju društvene procese razvoju ljudskog društva. u periodu prelaska procesu promjena određuje ljudsko ponašanje. Stoga se u niti jednom procesa još nedovoljno prihvaćeni. I kad predmodernog do posmodernog masovnog uočavamo da su ti „novi“ društveni odnosi i društva klase koje ih nose prevladali. Razumijevanje medija na strukturu društvene moći. Društveni razvoj i mediji. od odnosa. da društvene promjene nisu datumski Obzirom da su brojni pojmovi koji se koriste u određene kao druge povijesne činjenice. Analizom stvaranje teorija koje će kombinirati različite literature i primjerima iz Hrvatske u radu će se pristupe i tako dati bolji uvid u razumijevanju istražiti hipoteza o autonomnom utjecaju društva i društvenih odnosa. a onda i pojedinih aktera razvoja. Neke teorije naglašavaju razvoja kapital odnosa. Nasuprot taj pojam elaborira i dograđuje. sociološka literatura razlikuju se po tome što daju različitu važnost koristi i različite pojmove. npr. nikada ne uspostavlja ravnotežu. razvile su se i druge teorije koje suvremenih društava. i definiraju društveni sustav kao ili pojmovi koji asociraju na još dalju povijest obrazac društvenih odnosa koji postoji u ljudskog društva. Ljudi svojim akcijama misli i teoretičari društva.

a osobito pojma modernog kako ističu teoretičari medija. promotora ljudskih akcija i/ili elementa stoljeća poput Durkheima. ako su djelovali smjer društvenog razvoja. Jedva je to potvrđuju. i koji će nacrt društvenih promjena Božju volju koja daje sve ovlasti monarhu i koje na takvom pojmu gradi autor. Alexsandar B. Ne ulazeći u društvene piramide i zakonodavne vlasti. bilo kao pokretača i lako zamijetiti. s kraljem kao vrhom se susreću i drugi pojmovi. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO Media. ta klasična metoda tumačenja Mediji su uvijek odraz društvenih odnosa ili društvenog razvoja. Webera. Dramatiku promjena faktor dinamike i tranzicije društvenih odnosa. nazvana je autoritarnom teorijom. funkciji reprodukcije njihove strukture. aktualna je u sociološkoj znanost i preuzimaju oblik i kolorit socijalnih i političkih danas. a mediji su bili bogoslužja. Kod istraživanja javne objave. informacijsko društvo ili ljudske akcije. da tijekom proteklih najranija teorija medija nastala u 16 stoljeću i stoljeća pojam modernog društva varira. jer polazim od hipoteze da su i mediji kapitalističkog. radi to kao bespogovornu ISSN 1333-6371 . izvjesno je kojom vlada. a te promjene sociolozi 19. nije od važnosti za razumijevanje odlazak na lomaču. vrijednosnog sustava starog društva bilo je Ta uloga medija. Zacijelo društva. biti autoritaran. njihovom utjecaju na društvene odnose. te su društva i društvenih odnosa. morao događaju posljednjih nekoliko desetlječja. ili infimacionizam /2/. ili u „crtali“ taj smjer budućeg društvenog razvoja. samostani i utječe na društvene promjene. se mijenja drugih. koristeći za taj smjer u autoritarnim društvenim sustavima i bili u i nove pojmove kao što su. ako se uopće događaju. “mediji uvijek društva. formira seljaštvo i plemstvo kao komunistički individualizam/4/. 1. 2014. Faza masovnog društva također je tada može govoriti o medijskom sustavu i sadržana u pojmu modernog društva. Dakle autoritet monarha i crkve u koji će se od tih i drugih termina povijesno cijelosti počiva na nečemu što se naziva Bog. No. /5/ pravcu. nije dopušteno propitivati jer to znači se potvrditi. Autoritarni su bili i svi drugi potiču sve veći broj autora da „crtaju“ novi medijski sustavi kroz povijest. u buduće crkvi. 5. a o 2.2. Sam pokušaj propitivanja te konstante kažnjavao se. kako bi se u analizi u tom društvu svodila se na „prenošenje božje lakše pratilo značenje svakog faktora koji riječi“. analizu prikladnosti pojedinih pojmova za Volja kralja izjednačena je sa zakonima zemlje opisivanje stanja današnjeg društva. U literaturi se ističe da je potrebno istaknuti. Autoritet ili pretpostavljena da su na dijelu društvene promjene koje konstanta /7/ koji je i iznad samog kralja. i danas smatra obilježjima modernog teorije medija koje danas nalazimo u literaturi mišljenja i razvoja modernog društva. Svi su oni vjerovali da je njihova će se stoga uloga medija u masovnim društvu. a time i dugom povijesnom periodu feudalizma bio je mijenjaju društvenu funkciju medija. taj Međutim društvene promjene koje de sustav je po prirodi društvenih odnosa. Strukturu feudalnog sustava umreženo društvo /3/ odmasovljeno društvo. Sadržaj poruke je autoritaran jer bez navedene činjenice posebno je potrebno obzira što prenosi. u oblikuju nove društvene vrijednosti. Komunikacija korisno na to podsjetiti. 87-97 89 feudalnog sustava i rađanja novog ukazati. informacionalizmu kako društvo nazivaju uglavnom svaki u nekom svom drugačijem autori Netokracije. koji su često prenosili poznati uloge medija u suvremenom društvu. Konstanta Boga u tom temeljnih karakteristika današnjeg društva. i Jan S. culture and public relations. A potvrditi. postmodernost/1/. opće ravnotežu straha između klasa od kojih je bilo je mjesto u dijelu društvenih znanosti. na dobošari. vidjeli su kao oblikovanje modernog usporedo s društvenim promjenama. Da li i Bog. znanstvena analiza tadašnje društvene zbilje razlikovati od uloge u uvjetima postmodernog otkrila zakone i smjer razvoja društva. ali u literaturi zemljoposjednici. U vrijeme ovisno o promjenama koje se u društvu feudalnog društvenog sustava. Marksa i društvene strukture također. To je stoga što se vjerovanje u napredak struktura u koje su uključene“ /6/. društvu se ne dovodi se u pitanje. Strah od Vječna dinamika društvenih promjena i božje kazne bila je ona snaga koje je održavala nastojanje pisaca da dokuče njen smjer. Mediji u procesu društvenog razvoja tome svjedoče brojni povijesni nalazi. Ipak je strukturirano feudalno društvo. Različite i znanost.

To svakako nije prostor „ukinuvši“ Boga i promovirajući ateizam kao omeđen religijskim dogmama. jer su pod uvjetima industrijskog načina „reprodukcije kontrolom i izvršavaju zadane im ciljeve. 1. koja mijenja društvenu kapital odnosi manifestiraju. kapacitetima posveti oplodnji kapitala. U isto vrijeme kada liberalni koje će zacijelo biti prepoznate i definirane kao kapitalizam čovjeka uzdiže na mjesto Boga. zapravo na razini nove društveni odnosi oblikuju i nove uloge medija. Stoga tek promjene pa povijest razvoja tog društva bilježi razvoj „konstante“ mogu donijeti i promijenjenu parlamentarizma. a)komunističku i b)liberalnu kapitalizmu na razinu najveće vrijednosti. što je Autoritarnost u tim uvjetima. mediji to čine u okvirima danog humanizam nove su pretpostavljene konstante . u drugoj varijanti autoritarni. Produktivniji dio na pijedestal svrhu naravnog zadatka. 2014. oblikujući tako novi pojam – smještaju i liberalne teorije medija. teoriju medija. kapital može oploditi. To mijenja kapital odnosa. Premda se prva teorija samo Marxove analize društva. To kapitaliste. Taj kapitala objedinjenog u ologopole organizacije ISSN 1333-6371 .slobode čovjeka i humanizma. proizlazi iz karaktera konstante koja postepeno popuštala pred realnostima života. prostora slobode. osvajanje prave glasa za sve ulogu medija. komunizam je od same slobode u kojem mogu djelovati. bila partije. a to su kapitalisti. kao i u svim vrhovni cilj novih kapital odnosa. 87-97 božju naredbu. u kojem se revolucionarne uspostave vlasti radikalizirao. a) liberalna i b)komunistička varijanta atributiramo kao buržoaziju. Izvjesno je da suvremeni neupitnog aksioma. i poznajemo kao kapitalizam. ali suštinski istih društvenih odnosa i moći. Mediji koji se u religijske stege. Opće je poznat utjecaj tehnologije Povijesno gledano. traže prostor dolazi čovjek. plaćene godišnje ne samo u okrilju feudalizma. kako bi bio slobodan održati postojeću strukturu moći koja počiva da se cjelokupnim fizičkim i umnim na pretpostavljenoj konstanti Boga. u suštini mediji su u jednoj i bijedu i stradanja radničke klase. Društvene promjene koje nastaju šire slojeve radništva. Liberalni pravac kapital dogme o Bogu promoviraju dogmu o odnosa evolucijski se razvijao u pravcu slobodnom čovjeku. koje ometaju slobodnu oplodnju kapital odnosa. cilj održavane na snazi pretpostavljene prvenstveno su inicirane utjecajem promjena u konstante . Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO 90 Media. se želi održati na snazi. uputu o ponašanju ili suglasju društveni sustav ne oslobađa čovjeka samo od o tome što je „božja volja“ . u okviru različitih autoritarni i liberalni sustavi društvenih političkih sustava. Oslobođenje čovjeka i odnosa. Teoretičari medija to najprije na nacionalnom pa na globalnom u razdobljima razvoja liberalnog kapitalizma prostor. poduzetnike koje u klasnoj analizi su. U života“ da bi racionalno oplođivao kapital prvom slučaju to je „gruba“ kontrola države i odnos koji mijenja zemljovlasnički odnos. već i od zemlje i općenito takvim uvjetima koriste imaju glavni cilj sredstava za proizvodnju. culture and public relations. Ta društva u okrilju feudalnih zemljovlasničkih zamjena konstante u kojoj sada na mjesto Boga odnosa. ali svaki od tih strukturu feudalnog društva i u to društvo oblika obilježen je dvjema magistralnim „interpolira“ dvije nove klase. ne nove teorije medija. brojni su oblici u kojima se na razvoj industrije. a u radikalnoj varijanti i uklanjanja ne samo institucionalnih prepreka ateizam kao novu pretpostavljenu konstantu na već i religijskih i ideoloških prepreka koji kojoj treba graditi nove društvene odnose. već i bogata atruibuira kao autoritarna a druga kao književnost realizma. dokumentirala je svu demokratska . već općenito odmore. tehnologiji. u pretpostavljenu konstantu o samoostvarenju kojem se neprekidno bore i isprepliću čovjeka i humanizmu. pa umjesto državnu religiju. sindikate i druge bonuse koji imaju za tokom povijesti razvoja ljudskog društva. Oba ova pravca imaju istu ustaljene strukture društva. a time i konstantu pretpostavljenu konstantu a to je čovjek Boga i božje volje. Komunicirajući istu radi o višestoljetnom povijesnom razdoblju. a u drugom „mekana“ kontrola je potrebna ideologija oslobođenja čovjeka. 5. Premda se globalizaciju. karakterističnu za odnosno čovjekovo samoostvarenje koju uzdižu predmoderno društvo. Međutim. religije. pa teoretičari medija to odnosno vrijednosti podignute koje liberalnom prepoznaju kao. Ideologija je kasnijim. radništvo i pravcima više ili manje uspješnog razvoja.

birokratizacijom „moć tiska. U svemu tome dominantni okvir za rad sve većeg broja ljudi. raspadanje određenih primarnih zajednica pod Taj proces oblikovanja kondicionirane moči pritiskom porasta stanovništva i brzih događa se putem uvjeravanja. 5. Galbraiht. masovne proizvodnje. i druge teorije društva koje izbjegavaju kritiku masovnog društva.koja sugerira kao lokalna zajednica. pogodno je analitičko sredstvo To znači de se u kritici masovnog društva za istraživanje suvremenog društva. standardizacijom proizvodnje. valja reći da se radi o tzv. a koje drže medije koji su označavaju velike nepregledne skupine ljudi. analizirajući izvore društvene moći urbanizacijom. poznati poliekonomista J. Smatra ni danas o tome nemaju nikakva saznanja i se da čovjek u masi nije lišen samokontrole. ali može biti korisno sredstvo koje Analizirajući anatomiju moći na primjeru SAD olakšava prepoznavanje pojedinih izdvojenih osamdesetih godina prošlog stoljeća. plača se nad kojim su mediji zauzeli potpunu kontrolu nesigurnošću i otuđenjem čovjeka.1. Ta “teorijska društva. obećali transparentnost vlasničke strukture U masi su ljudi fizički blizu ali su objektivno medija. K. jednako kao i moć društvenog života. radija i televizije. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO Media. masovnom društvu i danas su poprište sukoba kondicioniranoj moći kako je profesor naziva mišljenja između zastupnika ovog koncepta. i “masovno društvo” multinacionalne. za sudbinu pojedinaca. 1. Tako svi uočavaju npr. samo transmisija njihove moći. 2014. obrazovanja. društvenih promjena. konzumenti medija odvojeni jer svako čuva svoj integritet. To znači da ovdje valja imati na umu. i dokaz u prilog navedenoj brojeve. te da je to društvo blagostanja koje Masovno društvo je pojam i analitička zadovoljava sve veći broj stalno rastućih konstrukcija koja se u sociologiji upotrebljava potreba sve većeg broja stanovnika. institucije prije više godina javno tražili i koja ljudima nameće ponašanje serijskog tipa. ali ne zbog predstavlja točan opis stvarnog društva ili pojedinca i društva samog već zbog gubljenja ISSN 1333-6371 . prvenstveno medija i nastoje steći u različitim društvenim sustavima promidžbe. da pouzdanih informacija. Razlog tome je što se spominje moć medija. u pravilu nisu svjesni uvijek da je ona na djelu. a niti se one mogu se njegova aktivnost odvija po linijama dobiti uvidom u sudske registre. usmjerenost na intenzivnu najeksplicitnijih oblika kondicionirane moći. culture and public relations. Industrijski rad i grad kulture i običaja. Zacijelo je nasuprot “grupe” ljudi koja obuhvaća manje zanimljiv primjer. pojava. Moderni o oligopolnim organizacijama koje su u pravilu termini “masa”. konstrukcija”. industrijalizaciju društva. Međutim. kad onih koji ga osporavaju. postali su milje i „poželjno“ ponašanje itd. ali je stalno izložen razmatranja pitanja moći koju mediji imaju ili vanjskim utjecajima. negativne na koje je upravljena. kao temeljne karakteristike 3. Masovno i postmasovno ili posmoderno industrijskog društva. izvire iz organizacije“/8/. Međutim. U pravilu to povijesne promjene u društvu. i /9/. i posljedice industrijalizacije i urbanizacije. kao i svaki model. ogleda strah autora za budućnost masovnog ta konstrukcija. Masovno društvo konzumerizma. mediji preuzimaju ključnu ulogu. 87-97 91 kojima je često teško dokučiti izvorište moći. pa se ponaša i političkim uvjetima. no jedan od Međutim. neotporan je na njih. Kod individualnog izbora. gdje su najviše državne moderne industrije. ističu da je masovno društvo i mediji društvo prirodni slijed razvoja kojeg pokreće 3. ali ih različito znači da ni oni koji se njome služe kao ni oni tumače. te analizu njihovog karaktera i vrijeme uspona masovnog društva i djelovanja u društvu. koje se interpretiraju kao elitističke. ne potrošača. tj. o čemu govori profesor kao da se od njega očekuje. tako je ne doživljavaju. javnost . Sociološke u suvremenim društvima jest reklama. Sam pojam “mase” proizvod je tvrdnji. Nasuprot za označavanje niza posebnosti suvremenog tim mišljenjima su kritičke teorije masovnog modernog društva. povezuje se sa industrijalizacijom. zaključuje da masovnim potrebama. u grupa. Zapravo radi se širenjem masovnih medija i kulture. gdje među inima ubraja i medije. Hrvatska. konzumerizmom te religije. da se radi o sociolozi i drugi teoretičari društva uočavaju subjektivnom doživljaju moći. Rasprave o Galbraith. Masovno društvo tehnologija.

dostojne aristokratskog duha. mediji su preuzeli istovjetnih elemenata ljudskih iskustava koji nakon što su u masovnom društvu kapital nastaju u određenim uvjetima. smatrajući njegovo postojanje sintagmom masovno društvo. te naglašavaju da masa pojma masovno društvo. neposredni kontakt čovjeka s čovjekom. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO 92 Media. te zaključuju da „ moderno. postalo jasno da kapitalizam prolazi naziv – masovno društvo. Švedski autori kojem se kidaju tradicionalne ljudske veze. zaključuju da se „povijest uvijek vraća sekundarnim. Zacijelo je karakterističan jačanja kapitalističke države. Rasprave o modernom društvu javljaju se samim 3. kao Kada je društveni razvoj. Slijedom korištenja njegovu perspektivu. Alexsander Brad. postmoderno. da je ona masovni mediji. javlja već u 19. da današnje društvo prolazi slabljenje veza između pojedinca i društvenog krizu parlamentarizma i etatizma. dominantni okvir za sliku suvremenog krizom parlamentarne demokracije i društva.Uloga medija u društvu na prelaznu iz raslojavanjem tradicionalnog predmodernog i masovnog u postmasovno ili postmoderno feudalnog društva. Stoga se taj pojam 3. povećana hijerarhiju i hijerarhiju društvene moći. 87-97 osobnog integriteta i individualnosti. kontakt sa prirodnom okolinom. doveo u pitanje pretpostavljenu Od tada do danas razvija se i modificira konstantnu samoostvarenja čovjeka na kojoj se društvo. pisac. Stoga skup elemenata koji su prethodno navedeni u elitisti u principu poriču ideju masovnog današnjem vremenu primjereno nazvati društva. a sve to radikalno restrukturira tumače. informacijsko društvo. Valja oligopolnih organizacija koji njima istaknuti da nismo uočili autora koji se bavi manipuliraju. tehnologije. To je društvo u korijenite promjene. jer to omogućavaju gospodari društvene moći društva na mediji i modifikacija komunikacija koju prijelazu. pisac i TV voditelj. Njihov je cilj istražiti tko su novi publika postaje masovna. najznačajnije obilježje društva koje se nalazi na postmasovno. Tako ocrtan okvir predstavlja dovode u vezu s društvenim promjenama. kapitalističke države. 5. tradicionalne obiteljske odnose kao osnovne Navedeni švedski autori upravo medije društvene ćelije. Kulturna procesima. prepoznaju klasnu života. Stoga svaki pojam nastaje kao skup razvoju društva ne prijelazu. i u pravilu to ne povezuju s medijima. culture and public relations. kao dio te društvene strukture nesposobna sačuvati duhovne vrednoti i komunikacija koja je toj strukturi primjerena. Tada su mediji ISSN 1333-6371 . Na sceni je dosad neviđena istraživanjem suvremenog društva a da ne koncentracija i centralizacija društvene moći .From karakteristike u kojima teoretičari društva „slobodu potrošnje pretvorio u bit ljudske prepoznaju elemente i pojave koje opravdavaju slobode“ . Međutim odlučivanja te konformizam koji taj proces uzroci i posljedice toga vrlo se različito potiče. Autori u svojoj analizi ukazuju i omogućuje tehnologija. a obilježavaju odnosa odigrali ulogu promotora buržuazije i se riječju. kojeg pojmovno možemo nazvati. predavač. migracije velikog obujma. ideološke.1. izvodi se I pojam ugrožava postojeće društvo. ili kako kaže E. različitim uvjetima ima i različite ciljeve prema Nastaju krupne uniformne političke. 1. premda valja izvorom svih zala koje donosi moderna reći da je pojam skromno zastupljen u civilizacija ili pak krajnje pesimistički vide sociološkoj literaturi. njegov te Jan Soderqvist. stoljeću. te se slijedom tog razvoja može reći razvio kapitalizam masovne proizvodne i da posljednjih nekoliko desetljeća poprima masovne potrošnje. Ove procese prati industrijalizacija suvremenog društva. terminom. Tako značajnu ulogu u pojave”. Razaraju se istražujući društvene promjene u povijesnom prvobitne primarne zajednice i zamjenjuju slijedu. kojima usmjerava ili manipulira društvenim medijske i kulturne organizacije. povremenim i anonimnim hijerarhiji“. 2014. jer pojam je uvijek “misao o biti jest opća medijalizacija“. ili rubu prelaza iz kapitalizma u informacionalizam drugačije. masovno. urednik i producent. koje u socijalna mobilnost i raslojavanje društva. dok se mediji nalaze u zaključuju da slobodni mediji u restrukturiranju rukama snažnih državnih institucija i društvene moći osvajaju sve višu poziciju. Sljedeći to načelo od feudalizma do odnosima. a poglavito razvoj što je već naglašeno.Mediji u društvu na prijelazu modernog društva u sociološkoj literaturi. ističe činjenicu.

Promjene u U zemljama gdje mediji imaju tako bogato medijskom sektoru i utjecaju na društvene polje za ispašu tog mita. koja su zapravo prirodna težnja svakog političarima kao „loših dečki“ na razinu osamostaljenog subjekta. pronalaze mogućnosti za njihov neovisan razvoj. i i uvjerenje o njihovoj korumpiranosti pojava zakonske izmjene. a zacijelo lakše u i televizijske kuće. da su javnost trebala prihvatiti. Mediji dostigne što veći stupanj društvene moći. To primjećuju ne aksioma. samo različito pakovanje. Stoga strategija medija u njihovoj ali ta ispitivanja prvenstveno su usmjerena borbi s državom je konstruirana tako da šire prema političarima. i danas Hrvatska država ovog mita. kada se mediji oslobađaju državne informacije o bitnim društvenim temama kontrole ali i sprege medijskih oligopola i zamijenili tračem. onda je prirodno da osamostaljeni pronalazeći birače koji će rezignirano izjaviti medijski subjekt novo stečenu situaciju da nemaju za koga glasati jer svi su oni isti. Naime. a petnaestak godina u Hrvatskoj a da mediji u biti javni mediji čuvaju parlamentarnu nisu varirali neku korupcijsku aferu. odnosno politika držala medije pod anketama“ učvrste to uvjerenje biračkog tijela kontrolom. culture and public relations. samo su dio rituala kojim se simulira dokazivati. svaka zemlja imat će svoju varijantu prostora. Dolazi do kriminalne. svakog osamostaljenog subjekta je da ojača pozivajući se na statistiku. Nema tjedna u posljednjih neutralnost medija u zamišljenoj demokraciji. podižu mit pravca. kao javne servise . neupitne istine. i sugerira što bi na širenje mit o tome . 87-97 93 bili ili pod kontrolom države ili oligopolnih koristi a na račun poreznih obveznika. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO Media. Ako neće propustiti priliku da pred izbore „uličnim je država. a sva su suvremena društva takva. jest apstinencija svoj položaj u društvu. U Hrvatskoj je nepovjerenje u političare javnih medijskih servisa. odnosno da biračkog tijela. kako ističu autori. 2014. društva. prirodna težnja razvoja Jedini argument koji pri tome nude mediji. bave se sve više obiteljskim države. oslobođeni mediji promjene. 1. Oslobođeni mediji u tranzicijskim odvajanja medija od kontrole političara i društvima. 5. a sve s samostalan faktor društvene moći. Uz pokoji europskih zemalja. koji javno Hrvatskoj nego u Švetskoj iz čije perspektive i promiču interes hijerarhije društvene moći. Suština medijske poruke rezultati s prethodnim. čemu i oni doprinose. jer su ciljem da šire nepovjerenje prema političarima. i teže da njime samo švedski autori na primjeru razvijenih pokriju cijeli politički spektar. nastaju kada dolazi do prularizacije dovode ga do grotesknih razmjera. Njega je najlakše plasirati u kao i mnoge europske države imaju svoje radio zemljama u tranziciji. Ispituje se „mit o preziru kojeg biračko tijelo ima prema „reiting“ stranaka. Pojava novih medija i tehnološke i osobnim životima političara. Te rasprave. Na ponajprije žele koristiti da bi neutralizirali one primjerima Hrvatske lako je uočiti da su mediji čije su se kontrole oslobodili. to je očiglednije da se medijska samo su stupnjevi tranzicije različiti npr. države. organizacija koje su držale većinu medijskog Naravno. ključni njihove „zabranjene“ veze. ljubavne ili su pokretač promjene uloge medija. i ne treba je tijela i sl. Što više napreduje proces mediji. a to je država i u permanentnoj akciji ispitivanja javnog mijenja. tj. u aktivnost ili medijalizacija usmjerava u dva Hrvatskoj u odnosu na Francusku. uočiti brojne primjere koji potvrđuju pravce sugerira se da je lijevo. a slobodni mediji bivšim ministrima i premijeru Hrvatske vlade. omiljeni političari u postotku. Sudi se demokraciju koja ima moć. već je i u Hrvatskoj lako disonantan glas medija pod kontrolom. Naravno. desno ili u centru ista razvoja medija u prijelaznom vremenu razvoja matrica ponašanja. uspoređuju se političarima“ /10/. istražuju samo one dijelove osamostaljivanja medija koji postaju prošlosti koji su medijski zanimljivi. političari. nastoje preuzeti dio te moći. izmaknuli kontroli politike i medijskih koji sve više ovise o slici koju o njima stvaraju organizacija. postavljanje kontrolnih koja se „vidi kroz prozor“. ističu omraženi i usmjerena je na slabljenje ugleda političara. Mediji su medija. autori uočavaju mit kojeg stvaraju slobodni uz stalne jalove diskusije o javnoj kontroli mediji. Tu nema ni trunke izabrani političari „gomila korumpiranih znanstvenog sadržaja koji može biti koristan za prevaranata“ koja jedino vodi računa o svojoj razumijevanje društva u kojem i od kojeg ISSN 1333-6371 . i političara. na tržištu.

kao i u drugim zemljama. valja reći da su u povijesti daju ocijene društvene situacije. te da bude birače jer se to ne uklapa u medijsku strategiju. a time i destabilizirali društvene mreže ključno obilježje modernog parlamentarnu demokraciju. a medi sve interes istraživati. Pored toga u medijima često se biračima tko je u kojoj debati „pobijedio“. Cilj je medije. Mreža. civilno društvo i identitet legitimiteta pretvori u zabavu kako bi je birači Svi se teoretičari medija i društva slažu da su lakše konzumirali. misliti o pojedinim društvenim pitanjima. proračuna za njih izdvaja više od 1. ali mediji o tome šute. Ono što je bitno za medije to je utjecaja na parlamentarnu demokraciju u „medijska dramaturgija“ a ne politika. nisu u interesna mreža. Da bi uočili važnost medijske mreže svakodnevno izvode stručne „manekene“ koji koja je na dijelu. troše milijunske svote da se ta promidžba medijske strategija o političarima upitnog 3. ali medij čije tehnološke mogućnosti su znanja.2. i da se iz predsjedničkim izborima u SAD-u. 5. Pri tome je medijskih konzumenata donoseći najvažnije da li je kandidat zanimljiv ili ne za argumentaciju jedne i druge strane. Snagu medijskog zanimljivi. Moderno je društva na prijelazu koje mijenjaju i medije i postalo da mediji na javnoj sceni gotovo društvo. Mediji su danima podgrijavali taj kao i da se nisu dogodili. „Za televiziju savezništvo s medijima. očigledni su. kako nastupa i mogu li ga uklopiti u podgrijavanja sukoba otvoriti dileme kod matricu skandala i senzacija koji su medijima parlamentarne većine. medij u društvu koje se fragmentira i Primjeri radikalne promjene društvene uloge isprepliće interesnim i brojnim civilnim medija na prelaznu u postmodern ili udrugama koje bitno utječu na političke informaciono društvu. zaključuje kojeg donosi parlamentarna većina. zacijelo se može prepoznati svakog pravilu većina političkih novinara ali i birača petka kad zasjeda Sabor. 87-97 mediji žive. medija od strane organizacija“. ne informiraju uvjetovale da djeluje dvosmjerno. iako mnogi od ljudskog društva uvijek postojale mreže koje njih ne posjeduju ni formalne reference za to. Međutim. nije važno. 1. civilne udruge lako nalaze važno ono što mediji sugeriraju. I to je odraz sputavanja zakona o umjetnoj oplodnji. Suprotno tome. a to ističe da Hrvatska ima slabo razvijeno civilno su i potkrijepili anketnim rezultatima kako bi društvo i lobističke interesne skupine koje bi bili uvjerljiviji. culture and public relations. Neki od tih medijskih srednjevjekovnih cehova do suvremene „manekena“ koji upućuju birače što trebaju širokopojasne internetske mreže. mediji Hrvatske. udruge. I tako „granica između voditi javnim interesima pa stoga valja taj politike i trača postaje sve tanja“. Svjež je primjer u je predizborna kampanja neka vrsta glasačkog Hrvatskoj donošenje ponešto liberalnijeg sportskog nadmetanja. jer u Hrvatskoj. već je demokracije. Galbraith. u kojoj od društveno odluke i razvoj društva. U nedavnim registriranih civilnih udruga. da kontroliranih medija . Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO 94 Media.5 milijarde sučeljavanje predsjedničkih kandidata kuna. nikakvu znanstvenu verifikaciju. Internetska mreža je samo mediji a ne političarima ili političkim strankama. su omogućavale komunikaciju i mijenjale ali je njihov životopis pažljivo čuvana društvo. Poznato je npr. od interesne društvene mreže medijska tajna. /11/ Tako dolazimo do situacije u suprotstavljale su se neke vjerske zajednice i kojoj događaji koji nisu medijski popraćeni . Mediji su sugerirali Hrvatskoj. Tada se glasa u ISSN 1333-6371 . društva u kojem bi politiku valjalo ne razumije politiku. za razliku od cehovske i životu pohranili ni jedno slovo u bibliotekama drugih. a tome zacijelo mogu jači faktor u strukturi društvene moći doprinijeti i mediji. i bavili se konfrontacijom baveći se politikom vrlo često prosuđuju suprotstavljenih strana. a ne edukacijom kandidate a ne njihovu politiku. dakako najviše za Katoličku crkvu u vrednovali su mediji. iako takve ankete nemaju trebale jače utjecati na politički proces. 2014. To što je Medijaliziranom društvu u kojem mediji tehnologija omogućila da većina birača provode strategiju jačanja vlastite moći direktno gledala sučeljavanje predsjedničkih nasuprot parlamenta i parlamentarne kandidata i donese svoj sud. Suvremeni mediji sukob. mediji postaju Hrvatska ima preko trideset tisuća kontrolori društva. Tom zakonu.

ali uvijek u funkcije održavanja date strukture stvara se virtualni identitet. provodeći od medijskih tračeva. lokalnog identiteta koji gubi na značenju. Čovjekov je "primarni cilj. nacija i nacionalna država. U komunikacijama koje karakteristična za masovno društvo i kapital omogućuje Internet kao novi interaktivni odnos. oblikovati u pravcu klase . 1. A zakonitog i nezakonitog prestaje postojati. konzumenti sve teže mogu razlučiti stvarnost Mediji u postmodernom društvu. oblikuju ga u proždrljivo biće.. fikcija. a u realnom vremenu širom Svijeta.. Njihov utjecaj na proces oblikovalo je i novu društvenih promjena je marginalan. na balkonu sabora stoje brojači reklame. a ne ograničenje tehnike. 4. Futurolozi u tim Osim komunikacije formalnih grupa kojima procesima prepoznaju promjenu kapitalističke pogoduje mreža. U tim klasa koja se u njemu najbolje snalazi je uvjetima relativizira se značaj države i nacija anacionalna i ona koja je „na kao „svetinje“ kapitalističke paradigme.. koji su organizirani posredstvom slabljene nacionalne države koja je društvenih mreža.. mediji pokazuju konzumirati sve više i više. u kojem je nemoguće formulirati mišljene u taj medijski prostor. Sve to potiče procese modernog društva. culture and public relations. valja prvenstveno uočiti novu snagu već na scenu stupa konzumeristička klasa a osamostaljenih medija.. u Promjene paradigme manifestiraju se u Ljubljani upravo traju prosvjedi i sukobi s zamiranju parlamentarne demokracije i policijom. lobija i i slabljenja parlamentarne demokracije. Otvara se proces usamljenost i zabrinutost. tj. Interesne i consumens je pod iluzijom sreće. jer nacionalnim granicama.. samo se ti procesi novog čovjeka. stvaraju nadnacionalne organizacije kao npr. Fromm. zadovoljenje mogu ostvariti određene društvene utjecaje. Zaključak EU koje preuzimaju i dio nacionalnog Mediji kroz povijest razvoja predmodernog i suvereniteta.. a pored svekolike suvremene potrošačkih industrija za profitom pomoću tehnologije. U posmasovnom. Homo stranke. facbook prosvjedi ili u New te planetarno promicanim ljudskim pravima. djelujući na mreži. pasivnost. društvene moći. Sloboda potrošnje postaje vlastitih interesa za jačanje društvene moći. informacijskom društvu dalje današnjem društvu koje se nalazi u tranziciji. kriminalaca od realnog političkog procesa. rezultirao je politički sustav kojeg neki autori nazivaju mogućnošću da doslovno svatko plasira svoje plurarhija. i tako kompenzirati eksplicitni interes da participiraju u strukturi svoju unutrašnju prazninu. a težnja za tim Mediji to koriste ne zbog interesa tih grupa već postaje nova religija. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO Media. Taj dodatni tehnološki buržuaziju uzamjenjuje netokracija. glasačkoj mašineriji po principu djelovanja. revidiraju vrijednosti kao Mreža međutim nije medij koji se zaustavlja na što su identitet. svjedoci smo i korištenja paradigme temeljene na parlamentarnoj društvenih mreža za ad hoc društvena demokraciji. borbe strategiju destabilizacije moći političara a time suprotstavljenih interesnih skupina. sredstva su komunikacije globalizacije. opisuje tog razdoblje razvoja društva. Evo kako E. i oslobađanju čovjeka održavali tzv. Stvara se poticaj neovisnim medijima. što je karakteristično za svako povijesno vrsni analitičar masovnog društva. i u kojem stoga razlika između ugrožava njihovu vjerodostojnost. u glasova. Umjesto radničke klase i kapital odnosa medij. dodatno sustav. bit ljudske slobode" /12/.. 2014. pohlepe postaje smisao života. Informacije se prenose je medijski prostor globalan a ne nacionalan.Stvaraju se nove umjetne potrebe i promjenu mišljena zastupnika pojedine manipulira se čovjekovim ukusom. spinova. a pored realnog nacionalnog i koja se prilagođavaju društvenim promjenama. U Zagrebu su se nedavno danima jedan čovjek jedan glas. Takva uvjete pravne države jer svatko ima svoj „zagađenost“ medijskog prostora. a podsvjesno lobističke grupe samo u sprezi s medijima pati od dosade i pasivnosti. 87-97 95 Saboru. Potreba velikih osamostaljivanja dijela medija koji su u ISSN 1333-6371 . Yorku prosvjed „osvojimo Wall Street“ . U njihovoj prisutnosti zacijelo se može vječni stroj koji želi konzumirati sve više i prepoznati strah od utjecaja medija na moguću više. Masovno društvo društvene moći. tranzicije danas odvijaju brže. bez „ideologiju“ konzumerizma koja će se u jasno iskazanog utjecaja na promjene. i mreži“ netokracija... 5.

2014.Golden marketing sudjelovati i u redizajniranoj strukturi Zagreb.. Vizija i zbilja. i tu moć usmjeravaju /4/Teoretičar društva i politekonomista A. 2. Zagreb 2003. Taj /2/ Informacionalizam je pojam kojeg koriste proces mijenja ulogu medija u društvo. Zagreb. 5. U toj kompleksnosti društva. društvenoj moći.1983. prepoznaje se po „upitnosti jedne istine“. Izvjesno je da društvene /12/ Horvat B.. slabe vjeru u njegove hijerarhije moći.. Golden oslobađanje od kontrole države i krupnog marketing. 2004. Cambridge University Press.Mancini P. Put sve veću društvenu moć. što vodi i do pretpostavljenoj konstatni koju nastoje održati i brojnih interpretacija istih činjenica. 1.K.: Socijologija. Kada dođe do kvalitativnog pomaka u pretpostavljenoj konstanti koja koji nas danas okružuju dodaju novu „nosi“ društvene odnose. već će 1. između globalnog i lokalnog. te ukidaju razlike Zagreb.M. Comparing Media Bilješke Systems. manifestira u činjenici da je suvremena /3/ Neki od pojmova koje koristi Manuel Castells u tehnologija omogućila dijelu medija knjizi Kraj tisučliječja. Mediji „održava“ ravnotežu suprotstavljenih sila. M. 91-92. Virtualni svjetovi društvenu moć. ali i konzumerijat kao podređena klasa. analizirajući proces društvenog poglavito u odnosu na političku i političara. višeznačnosti svakog pitanja.. Tu odražava kompleksnost društva na prelaznu. str. Aldo. svezak III. i koja dimenziju iskustvu i stvarnosti.Netokracija str. a mediji osvajaju je masovnog društva i socijalne države. u odnosu na kojem će klasu radnika i kapitalista zamijeniti prethodna razdoblja. društvene moći. u knjizi Netokracija. Svjetlost smo dosad poznavali.. 72. vode u odmasovljena poruka koje se prenose putem medija. Anatomija moći. u kojima će zacijelo slobodni mediji imati ne samo funkciju faktora Literatura poticaja društvenih promjena.. teme i postmodernisti. Efekt toga je /9/ Ibidem brzo urušavanje tradicionalnih koncepata i /10/ Alexsandar B. To se razvoj će karakterizirati dinamika tih klasa. 2002. J. Ta revolucija dovela određeni društveni odnosi temelje na je do zasićenosti informacijama. Castells. slabi dosad neupitan model ustvrditi: Vrijeme u kojem se nalazimo. culture and public relations.Difero. informatičar i znanstvenik preuzima ulogu Ta kompleksnost suvremenog društva radnika i stručnjaka iz prve i druge tehnološke revolucije (Dragičević. tada podržani suvremenom tehnologijom. Politička ekonomija socijalizma. 2003. hijerarhije itd.. a dostupnost brojnih četvrta tehnološka revolucija. razvoja osamdesetih godina prošlog stoljeća će što mijenja tj. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO 96 Media. društvene odnose. Holborn. Golden marketing Zagreb. postmasovni mediji omogućuju gotovo /6/ Ibidem svakom pojedincu da ima svoju istinu i da je /7/ Autori Netokracije polaze od pretpostavke da plasira u medijski prostor. Mediji postaju direktni klasa netokrata kao vladajuća klasa i pokretači društvenih promjena.M. i Jan S. društva i "komunistički" individualizam. države i/ili ologopolnih organizacijama. J. Hallin D.A. . Haralambos. Zagreb. Svjetlost neupitnih vrijednosti poput autoriteta. koji vjeruju da opisuju svijet perspektive.K. pa je teško reproducirati oni koji tim odnosima imaju utvrditi što je „objektivno“.C. postmodernog ili postmasovnog društva je promjene načina proizvodnje koje donosi treća i medijska zasićenost. 87-97 proteklim razdobljima bili pod kontrolom postmodernizam u analizi društvene zbilje.&Jan S. Karakteristika kojim kreće razvoj proizvodnih snaga tj. promjene koje su na djelu oblikuju nove Zagreb 1983. /1/ Postmodernost je pojam svijeta kakvog opisuju 3. Filozofi koriste pojam ISSN 1333-6371 . za označavanje društva kapitala. i August Cesarec Zagreb 1986). Zagreb 2003. Netokracija. te tako oslobođeni mediji teže na prijelazu 20 stoljeća. a time Alexsandar B. u se mijenja i paradigma prema kojoj društvu na prijelazu sve više marginaliziraju razumijevamo funkcioniranje nekog društva i snagu nacionalne države.1983.. kakav realno jest. Anatomija moći. /11/ Galbraith. svake društvene /5/ Bard. a društveni participiraju u strukturi društvene moći. Kraj tisućljeća.. patamentarizam i demokratske institucije koje /8/ Galbraith. vrijeme parlamentarne demokracije. za postkapitalističko društvo u društvenu funkciju medija.Dragićevič. Soderqvist J. Difero teme. 2003.

87-97 97 MASS MEDIA AND POST-MODERN SOCIETY Dunja Dulčić Croatian Communication Association Abstract All the way trough the history of pre modern and post modern society. so it becomes difficult to realize what is „objecitve“. power of the media ISSN 1333-6371 . this essay researches the hypothesis about the mass media and post. From this point of view. in which for sure free media will encourage the social changes and also participate in redesigned structure of the social power. It is certain that the current media are shaping new social relations. communications. the social function of the media. That revolution is leading to the various interpretations of the given facts. and that process is changing the role of the media in the society. hierarchy etc. 5. but have always kept their function to maintain the given structure of social power. Virtual worlds which are surrounding us today are giving a new dimenison to the world and to the reality. 2014. It has ben opened the process of the emancipation of one part of the media. modern and post modern society. Fortified with the mo- dern technology. Dunja Dulčić: MASOVNI MEDIJI I POSTMODERNO DRUŠTVO Media. The effect of that is the erosion of the traditional concepts and values such as authority. Keywords: mass media. media has pushing out more and more the strenght of the national state. Nowadays when the society is in transition. culture and public relations. and by that. in the first place Croatian. the media has been communication tools which were adapting itselves to the social changes. Media liberated like that are looking for the social power. are weakening the faith in the parlamentarism and the democratic institutions which we have known so far. 1. and are cutting the differences between the global and the local. With the analysis of the literature and the examples from Croatia.mass media as a factor of social structure of the modern society. the essay researches the hypothesis about the the autonomous influence of the media on the stuctures of the society. media have shown the explicit interest to participate in the structure of the social power. That is manifested in the fact that the modern technology has enabled for one part of the media to become free from government control and the big busi- nesses.