SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA NA USPJEŠNOST PODUZEĆA

Mentor: Izradila:
Prof. dr. sc. Želimir Dulčić Marijana Divić, univ.bacc.oec.

Split, rujan 2011.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.1. Problem istraživanja .................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.2. Predmet istraživanja .................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.3. Istraživačke hipoteze ................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.4. Ciljevi istraživanja..................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.5. Metode istraživanja ................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.6. Doprinos istraživanja................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1.7. Struktura diplomskog rada ........................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

2. TEMELJNE ODREDNICE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
................................................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1. Općenito o društveno odgovornom poslovanju ............Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
2.1.1. Definicija DOP - a ............................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1.2. Interna dimenzija DOP – a ................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1.2.1. Upravljanje ljudskim resursima .. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1.2.2. Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse .......... Pogreška! Knjižna
oznaka nije definirana.
2.1.3. Eksterna dimenzija DOP – a .............. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1.3.1. Lokalne zajednice ........................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.1.3.2. Odnos s partnerima, dobavljačima i potrošačima . Pogreška! Knjižna oznaka
nije definirana.
2.1.3.3. Globalna briga za okoliš ............. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.2. Suvremeni trendovi ................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.3. Globalni kontekst ...................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.4. Poslovna opravdanost DOP-a.................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.5. Osnovna područja DOP-a.......................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.5.1. Investiranje u društvo i filantropija ... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.5.2. Osnovne poslovne aktivnosti .............. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.5.3. Dijalog o politikama, zagovaranje i jačanje institucija Pogreška! Knjižna oznaka
nije definirana.
2.6. Glavne teme DOP – a ................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.6.1. Okoliš ................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.6.2. Norme poslovanja i upravljanje ......... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.6.3. Ljudska prava ..................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.7. Izazovi u provedbi DOP – a ...................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.8. Sredstva i mehanizmi DOP – a ................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.8.1. Mjerenje i izvještavanje ...................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.8.2. Vodstvo ............................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
2.8.3. Partnerstva ......................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U
SPLITSKO - DALMATINSKOJ ŽUPANIJI ..................................................................... 39
3.1. Struktura gospodarstva Splitsko – dalmatinske županije .............................................. 39
3.1.1. Struktura ekonomije i predviđeni razvoj ................................................................ 39
3.1.2. Kretanja u gospodarstvu Splitsko – dalmatinske županije......... Pogreška! Knjižna
oznaka nije definirana.

3.1.3. Ključni gospodarski sektori u Splitsko – dalmatinskoj županiji Pogreška! Knjižna
oznaka nije definirana.
3.1.3.1. Turizam........................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.1.3.2. Poljoprivreda, ribarstvo i prehrambena industrija Pogreška! Knjižna oznaka
nije definirana.
3.1.3.3. Prijevoz putnika i roba ................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.1.3.4. Industrija ..................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.2. Metodologija istraživanja .......................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.2.1. Vremenski, prostorni i sadržajni obuhvat istraživanja . Pogreška! Knjižna oznaka
nije definirana.
3.2.2. Instrument istraživanja ....................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.3. Rezultati istraživanja ................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.3.1. Briga za ljudske resurse i radnu okolinu ...............Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
3.3.2. Zaštita okoliša ........................................................................................................ 59
3.3.3. Društveno odgovorni odnosi prema zajednici ....................................................... 61

4. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 65

LITERATURA ........................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

POPIS SLIKA.......................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

POPIS TABLICA .................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

Pri tome se nadaju i očekuju da njihov dobrovoljni angažman može pomoći u povećanju vlastite dobiti kao i dobiti cijele zajednice.. osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi. Dakle. Bez obzira na pozitivne pomake u ovom području. No. Tu poruku šalju na način da prezentiraju vlastite uspjehe na tom području. kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava – sve to zajedno određuje ukupni utjecaj tog poduzeća na društvo. dioničara i pravnih zahtjeva. isto tako može se primijetiti da se zadnjih godina u Hrvatskoj sve više prepoznaje uloga gospodarstva u održivom razvoju zemlje. U Europi i širom svijeta raste broj kompanija koje promoviraju koncepciju društvene odgovornosti. i iznad su interesa poduzeća. Bez obzira na to što je društveno odgovorno poslovanje vrlo aktualno područje istraživanja u svijetu. Što neko poduzeće proizvodi. čemu svjedoči i mali broj empirijskih istraživanja u ovom području. investitori. Te kompanije žele poslati poruku različitim dionicima s kojima imaju doticaj (zaposlenici. Ovaj koncept lakše usvajaju srednja i velika poduzeća. i na sve odnose koji se pri tom uspostavljaju. nisu sva poduzeća jednako angažirana u prihvaćanju koncepta društvene odgovornosti. može se uočiti da se u Hrvatskoj još uvijek ne posvećuje dovoljno pozornosti ovoj temi. Problem istraživanja Pojam i praksa društvene odgovornosti poduzeća odnose se na cjelokupni raspon njegovog djelovanja. UVOD 1. javni sektor te organizacije civilnog društva) kako njihov angažman u vidu društvene odgovornosti može pridonijeti mnogo vlastitoj zajednici. dioničari. kao odgovor na različite ekonomske i društvene pritiske. dok mala nemaju dovoljno sredstava da se suoče s izazovima koje donosi društveno odgovorno poslovanje. pod društveno odgovornim poslovanjem podrazumijevaju se sve aktivnosti određenog poduzeća koje pridonose boljitku zajednice. kako utječe na okoliš.1. kako zapošljava. . Počinje se prihvaćati koncept "društvene odgovornosti poduzeća" (DOP). jer se uočava da društveno odgovorna poduzeća postaju sve uspješnija. kako kupuje i prodaje.1. ali i njima samima. Na taj način kompanije investiraju u svoju budućnost. potrošači.

s jedne strane društveno odgovorno poslovanje. bolju uravnoteženost između rada. obitelji i slobodnog vremena. Upravo ekološka komponenta odgovornost postaje integralni dio temeljnih pitanja menadžmenta. a s druge uspješnost poduzeća. U tom kontekstu. Na kraju istraživanja dat će se pregled učinjenog na području društvene odgovornosti u SDŽ. Ne uključivanjem ove dimenzije u poslovanje dovodi se u pitanje imidž poduzeća.. U Hrvatskoj još uvijek postoji premalo tvrtki koje u punom opsegu uključuju ovu dimenziju poslovanja. 1. te odrediti izazovi i mogućnosti za daljnje provođenje i promicanje DOP-a.2.Polazeći od činjenice da sve veći broj poduzeća prihvaća koncept društveno odgovornog poslovanja i dalje ostaje pitanje kako se usvajanje ovog koncepta odražava na uspješnost njihova poslovanja? Upravo na ovom pitanju temelji se cijelo istraživanje. barem u razvijenim zemljama. On obuhvaća. To znači da danas gotovo niti jedan poslovni subjekt ne može biti izoliran od odgovornosti i odgovornog ponašanje. Briga za ljudske resurse – jedan od velikih izazova za današnja poduzeća je kako privući i zadržati zaposlenike koji imaju odgovarajuće znanje i vještine. 1 . Društveno odgovorno poslovanje je trend koji je nametnut samim razvojem. Istraživanje će obuhvatiti srednja i velika poduzeća na području Splitsko dalmatinske županije. na koji način primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja i kako se to odražava na njihov poslovni rezultat. jednake plaće i uvjeti za napredovanje žena. koliko žele i koliko mogu doprinijeti boljitku zajednice. Društveno odgovorno poslovanje promatrat će se kroz sljedeće odrednice: 1. tako i prema zaštiti okoliša i boljitka društva općenito. bolji protok informacija unutar poduzeća. kako prema javnosti. Jedan od načina rješavanja tih problema je u prihvaćanju društveno odgovornog poslovanja. a rezultati će pokazati koliko su obuhvaćena poduzeća svjesna važnosti društvene odgovornosti. odgovarajuće mjere mogu uključivati cjeloživotno učenje i osnaživanje zaposlenika. Predmet istraživanja Iz problema istraživanja može se jasno iščitati predmet istraživanja. bez obzira što je rizik ekološki neodgovornog i indiferentnog ponašanja prevelik. financijska stabilnost i budućnost tvrtke. Poduzeća se nalaze pred snažno izraženom potrebom rješavanja problema i nejasnoća kao posljedice tržišnih i drugih udara kojima su danas izložena.

3. sponzoriranjem lokalnih sportskih klubova i kulturnih manifestacija. ROA. ekonomičnost ukupnog poslovanja . te ulaganje u zaštitu okoliša. Istraživačke hipoteze Glavni problem istraživanja odnosi se na utvrđivanje razine prihvaćanja i primjenjivanja koncepta DOP-a na području Splitsko dalmatinske županije te uspješnost poduzeća koja posluju prema navedenom konceptu. Pri ispitivanju ove hipoteze. odnosno rezultate. Investiranje u zajednicu – uključenost poduzeća u život lokalne zajednice. zapošljavajući ljude s posebnim potrebama. Razvrstavanje poduzeća prema karakteristikama društveno odgovornog ponašanja izvršit će se s obzirom na sljedeće odrednice DOP: ulaganje u razvoj ljudskih resursa poduzeća. Metodom anketiranja utvrdit će se koja poduzeća i u kojoj mjeri primjenjuju odrednice društveno 2 . potrebno je utvrditi koja poduzeća posluju prema konceptu društvene odgovornosti. preko osiguravanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije. 2.mjeri odnos prihoda i rashoda.mjere povrat na uloženi kapital u društvo 2. poboljšanje kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. odnosno koliko se jedinica prihoda ostvari po jednoj jedinici rashoda društva. te jesu li ona koja posluju prema navedenom konceptu uspješnija. rezultati će se reflektirati i na konačnu proizvodnju. Zaštita okoliša – način poslovanja poduzeća koji osigurava smanjivanje rizika za život i zdravlje ljudi. investiranje u društvenu zajednicu. donacijama u humanitarne svrhe i sl. pokazatelji profitabilnosti (ROI. Ukoliko poduzeće na ovakav način ulaže dovoljno u svoje radnike. partnerstvom sa zajednicama. Uspješnost poduzeća mjeriti ćemo preko nekoliko pokazatelja uspješnosti: 1.3. 1. sigurnost na poslu itd. a koja ne. Iz navedenog proizlazi i glavna hipoteza istraživanja: H1 : Poduzeća koja primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja su uspješnija od poduzeća koja taj koncept na primjenjuju. ROE) .

u pravilu. Posljedica toga trebala bi biti veća uspješnost poslovanja. te se očekuje da će imati veću uspješnost poslovanja. . U testiranju ove hipoteze polazi se od toga da je briga za ljudske resurse dio koncepta društveno odgovornog poslovanja. Za dobivanje odgovora na temeljnu hipotezu. jesu li poduzeća koja primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja uspješnija od poduzeća koja taj koncept ne primjenjuju.1. U svakom slučaju. Ukoliko se poduzeća brinu i ulažu u ljudske resurse na način da investiraju u njihovu edukaciju radi usvajanja novih metoda rada. sponzorstva i partnerstva. Pri testiranju ovih hipoteza. nego proizvodi poduzeća koja ne vode računa o zaštiti okoliša. već i brinu o tome što će ostaviti za buduće naraštaje. ali malo je onih koja po svim dimenzijama posluju društveno odgovorno. vjerojatno neće biti jednostavno razvrstati poduzeća na ona koja provode i ne provode koncept DOP–a zbog toga što su neka poduzeća uglavnom orijentirana na ljudske resurse.3 : Poduzeća koja brinu o zaštiti okoliša su uspješnija. koristi će se sljedeće pomoćne hipoteze: H1. onda se ona ponašaju društveno odgovorno. neka isključivo na zaštitu okoliša. odnosno. koje pridonosi najvećoj uspješnosti poduzeća. Rijetka su poduzeća koja su svjesna da ne mogu samo gledati kako ostvariti dobit. : Poduzeća koja ulažu u ljudske resurse su uspješnija. što se.2 : Poduzeća koja investiraju u zajednicu su uspješnija. 3 . rezultati bi trebali pokazati koje područje društvene odgovornosti je najzastupljenije. H1. generalno. Zaštita okoliša je također jedna od domena koncepta društvene odgovornosti. a dovođenjem u vezu ovih poduzeća i njihovih pokazatelja uspješnosti utvrdit će se koja su poduzeća uspješnija. te osiguravaju bolju uravnoteženost između rada. H1. slobodnog vremena i napredovanje.odgovornog ponašanja. pozitivno odražava na uspješnost poslovanja. Investiranje u zajednicu obuhvaća razne donacije. Tvrtke koje brinu ne samo za svoj boljitak nego i boljitak cijele zajednice su društveno odgovorna poduzeća. Proizvodi takvih poduzeća kupuju se prije.

Pokušati će se odgovoriti na pitanje: „Je li moguće pomiriti ekonomiju i ekologiju. Zbog toga i ovo istraživanje ima za cilj potaknuti poduzeća na to da se aktiviraju na području društvene odgovornosti.4. Vidjeli smo koliko je poslovanje prema konceptu društvene odgovornosti kompleksno te ga poduzeća teško prihvaćaju. tj. doznati jesu li poduzeća koja primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja uspješnija. nužno je planirati takav koncept poslovanja od samog vrha. zajedno sa internom i eksternom okolinom. strateškog menadžmenta da bi to postalo „filozofija“ poduzeća. Osnovni cilj ovog istraživanja je. dakle. Od rezultata ovog istraživanja mogli bi imati koristi svi oni koji još uvijek ne primjenjuju ovaj koncept. Pojedinačan trud nema nikakvog smisla ukoliko se ne uključi cijelo poduzeće. odnosno je li moguće ostvarivati razvoj nekog društva ne dovodeći u opasnost prirodne resurse i zdravlje ljudi?“ Cilj je također i pokušati sakupiti neke primjere postojećih praksa te uspjeha poduzeća koja se ponašaju društveno dogovorno. Cilj je na ovakav način pružiti barem osnovne informacije onima koji su zainteresirani za ovo područje. ali bi željeli prikupiti neke informacije o mogućnostima koje pruža te o uspjesima onih poduzeća koja ga primjenjuju. Upravo je to i glavno polazište ovog istraživanja. Ovaj koncept stoga mora postati nužni dio svakog procesa planiranja. Dakle. te donekle i pokušati promovirati društveno odgovorno poslovanje. Kroz istraživanje će se dati teorijski i praktični doprinos značenju društveno odgovornog poslovanja. 4 .1. ali i pokušati zainteresirati one organizacije i poduzeća koji još o tome ne razmišljaju. Ciljevi istraživanja Moramo biti svjesni da je koncept društveno odgovornog poslovanja nešto od čega će uskoro morati polaziti gotovo sva poduzeća. A da bi se cijelo poduzeće ponašalo kao društveno odgovorno potrebno je karakteristike društvene odgovornosti unijeti u sve pore poduzeća. Polazeći od toga da sva poduzeća nastoje biti što uspješnija važno je i pokazati da li će prihvaćanjem ovog koncepta to i ostvariti.

Metode istraživanja Rad se sastoji od teorijskog i empirijskog dijela. događaji.1. bolje razumijevanje stvarnih situacija i događaja. te ulaganje u zaštitu okoliša. stanja na način da se promatranjem nastoji prikupiti što više podataka. Dedukcija znači zaključivanje od općeg na posebno.  Metoda komparacije je metoda kojom se uspoređuju različiti događaji. 5 . te da li je ona značajna koristiti će se statističke metode.5. davanje dokaza te na kraju donošenje zaključka o navedenoj temi. dok je suprotno tome indukcija zaključivanje od posebnog na opće. objekti. Stoga je potrebno za svaki dio pojedinačno primijeniti određene metode. te na kraju donijeti zaključke na osnovu dobivenih rezultata istraživanja. Na ovaj se način istražuju situacije. Sinteza je suprotni postupak. Teorijski je dio potreban kako bismo se što bolje upoznali s općim pojmovima i problematikom. kao što su analiza varijance i korelacija. Putem ankete saznati će se koliko su poduzeća društveno odgovorna u svakoj od pojedinih odrednica DOP – a: ulaganje u razvoj ljudskih resursa poduzeća.  Metoda deskripcije. investiranje u društvenu zajednicu. One pokazuju u kojoj su mjeri promjene vrijednosti jedne varijable povezane s promjenama vrijednosti druge varijable te u kojem smjeru ide povezanost (pozitivna ili negativna). Analiza je raščlanjivanje složenih pojmova i zaključaka na jednostavnije dijelove te izučavanje svakog dijela posebno i u odnosu na druge. Da bi vidjeli da li postoji nekakva veza između razina zastupljenosti koncepta DOP – a u poduzećima i njihove uspješnosti. dakle spajanje jednostavnijih elemenata u složenije dijelove. a u našem slučaju poduzeća na području SDŽ radi usporedbe njihovih obilježja. U teorijskom dijelu koristi će se sljedeće metode:  Metoda analize i sinteze. a time omogućili jednostavnije istraživanje.  Metode indukcije i dedukcije. U okviru empirijskog dijela rada koristi će se posebne metode istraživanja i to: anketa i statističke metode. Anketa će sadržavati pitanja o osnovnim podatcima poduzeća. Druga bitna varijabla koju ćemo istražiti je uspješnost poduzeća. te po nekoliko konkretnih pitanja o prethodno navedenim odrednicama DOP – a i o uspješnosti poduzeća putem pokazatelja profitabilnosti i ekonomičnosti.

i konačno pokazati da li postoji poveznica koja povezuje društvenu odgovornost poduzeća i njihovu uspješnost. Nemaju vremena toliko razmišljati o onome što je dobro za zajednicu i za budućnost. investiranje u zajednicu i zaštita okoliša. Poduzeća se na neka oslanjaju na pojedina područja više na neka manje. U uvodnom dijelu prikazani su: predmet i problem istraživanja. Struktura diplomskog rada Rad sadržava četiri cjeline. te se za "dobra" poduzeća DOP podrazumijeva.1. ili da barem na trenutak promisle o tome. Doprinos ovog rada biti će smjernice koje pokazuju koji su izazovi u promicanju DOP-a i koje su mogućnosti razvoja. društvene odgovornosti i uspješnosti poduzeća. Prethodno je navedeno nekoliko dominantnih područja: razvoj ljudskih resursa. Osim toga ovo istraživanje možda potakne i neka buduća značajnija istraživanja vezana za razvoj društveno odgovornog poslovanja.6. Brojni su smjerovi i područja kojim poduzeće može ići kroz ovaj koncept. Jedna od važnijih smjernica je procjena rasprostranjenosti i utvrđivanje značajki poslovnih praksi. 6 . Glavni doprinos ovog rada biti će prikazati model koji povezuje ključna područja DOP – a u Hrvatskoj i uspješnost poduzeća. Ustvari ne vide da je to jedna od boljih mogućnosti da i sebi osiguraju svijetlu budućnost. Doprinos istraživanja Cilj ovog istraživanja je prvenstveno utvrditi pojam održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. a neka kombiniraju. Ovaj rad bi trebao potaknuti barem neke gospodarske subjekte da se angažiraju na daljnjem razvoju temeljenom na sadašnjem iskustvu i aktivnostima onih koji već provode koncept društvene odgovornosti. budući da se Hrvatska opredijelila za ulazak u EU. Dati će se prikaz stanja u poduzećima što se tiče ulaganja u društvenu odgovornost. kao sve noviju i popularniju poslovnu temu. postavljene hipoteze te određeni ciljevi i doprinos istraživanja. Situacija u Hrvatskoj je u stvari takva da većina poduzeća stavlja sebi neke druge prioritete. A znamo da je u razvijenim zemljama DOP puno više ukorijenjen i već donekle postao praksa.7. 1. Pružiti će se dokaz koji pokazuje da li postoji poveznica između navedenih varijabli.

koja su osnovna područja i glavne teme DOP – a. Treće poglavlje odnosi se konkretno empirijsko istraživanje. 7 . Istaknuti će se metoda kojom se došlo do određenih podataka. Za kraj ostaje zaključak koji će obuhvatiti i teorijski i empirijski dio.Nakon uvodnog dijela u kojemu se samo površno dotiče tema. te koji je vremenski i prostorni obuhvat istraživanja te koji su nedostatci navedenog. koje su koristi za gospodarstvo i koliko poduzeća mjere i izvještavaju o aktivnostima na području DOP – a. te da li postoji poveznica između društvene odgovornosti i uspješnosti poduzeća. Za početak dati će se prikaz strukture gospodarstva Splitsko . Dati će se prikaz pojedinih dijelova upitnika.dalmatinske županije. Na kraju će biti predočene neke zanimljivosti do kojih se došlo u vrijeme istraživanja. a to je prvenstveno anketiranje. Na kraju će se vidjeti koji su konačni rezultati istraživanja. prvenstveno anketno. a koje pokazuju dobre ili loše prakse u zemlji. slijedi druga cjelina u kojoj će se dati teorijske postavke društveno odgovornog poslovanja.

Ako samo letimično bacimo pogled na literaturu i web stranice nekih tvrtki vidjeti ćemo da se ova naša tema pojavljuje pod različitim imenima: korporativna društvena odgovornost. već i preko toga. U ovom radu ćemo koristiti izraz korporativne društvene odgovornosti odnosno društvena odgovornost poslovanja (DOP). korporativna odgovornost. djelovanje u zajednici.1. Dobro obavljanje nekog posla i činjenje dobra za društvo su dva različita posla.2. Postavlja se pitanje što je to zapravo „dobro“ odnosno „činjenje dobra“. takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijalno odgovornu praksu. S druge strane. globalne građanske aktivnosti i korporativni društveni marketing. Jedna od definicija za koju su se opredijelili autori Philip Kotler i Nancy Lee glasi: 8 . U socijalnoj sferi. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze. razvoj zajednice. Tek na takav način može doći do značajnih inovacija i ostvarenja konkurentske prednosti. Sve dok neko poduzeće zanemaruje društveno odgovorni aspekt poslovanja ne može biti najbolje i ostvariti značajnu konkurentsku prednost. korporativne filantropijske aktivnosti. Neprekidno se govori o tome kako treba činiti dobro za zajednicu i društvo. ulaganje u edukaciju. u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi.1. okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetitivnosti poduzeća. Općenito o društveno odgovornom poslovanju 2. Smatralo se da su razvojni ciljevi zajednice odvojeni od poslovnih ciljeva i da za njih nisu bitni. radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. korporativna davanja. investirati u ljudski kapital. odnosi sa zajednicom. Danas se smatra dobrim poslom tek ukoliko je briga o društvu i životnoj sredini utkana u samu poslovnu strategiju.1. korporativni društveni angažman. korporativno građanstvo. Definicija DOP . TEMELJNE ODREDNICE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 2.a Godinama se smatralo da briga o društvu i životnoj sredini nemaju veze sa poslovnom strategijom.

. M. ljudi.14 2 Škrabalo M. Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj) definira DOP kao „opredijeljenost gospodarstva da pridonosi održivom gospodarskom razvoju.. potrošača i svih ostalih dionika.. veljača 2004. str. Poslovni savjet za društvenu odgovornost) tumači DOP kao „postizanje komercijalnog uspjeha na način da se poštuju etičke vrijednosti . Bagić A. 2009. Kratis. Zagreb.“3 1 Kotler.o.  Organizacija World Business Council for Sustainable Development (WBCSD..).2 Međutim same definicije se razlikuju od organizacije do organizacije i u ovisnosti o pojedinačnom kontekstu (zemlja.: „Društveno odgovorno poslovanje“. str.P.god. gospodarskog. N. 9 . Naračić L. zajednice i prirodni okoliš“. Jedni ga smatraju načinom ostvarenja konkurentske prednosti. vlasnička struktura.11. str. Kratis.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. itd.. dok ga drugi smatraju iznimno važnim odgovornom na sve više rastuće potrebe zaposlenika. radeći sa zaposlenicima. veljača 2004. njihovim obiteljima. d..: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. Zagreb. Evo i nekoliko različitih definicija organizacija koje djeluju na području DOP –a:  Organizacija Business for Social Responsibility (BSR. Općenito je jedna stvar ista za sve one koji djeluju na području DOP –a. travanj. gospodarski sektor. Naračić L. vrsta i veličina tvrtke.o. 3 Škrabalo M.  Organizacija International Business Leaders Forum (IBLF) DOP shvaća kao primicanje odgovorne prakse u gospodarstvu koja gospodarstvu i društvu koristi te olakšava ostvarenje društvenoga.E. P.„Korporativna društvena odgovornost odnosno društvena odgovornost poslovanja (DOP) predstavlja opredjeljenje tvrtke za unapređenje dobrobiti zajednice kroz diskrecionu – dragovoljnu – poslovnu praksu i doprinose na račun vlastitih resursa. ulagača. lokalnom zajednicom i cjelokupnim društvom na unapređenju kvalitete života. ekološki održivog razvoja maksimirajući pozitivan utjecaj gospodarstva na društvo uz istovremeno svođenje negativnih učinaka na minimum. Zagreb. a to je da sva takva poduzeća preuzimaju odgovornost za svoje aktivnosti koje nadilaze sferu isključivo komercijalnih interesa.11.. i Lee..“1 U najširem smislu društvena odgovornost poduzeća odnosi se na utjecaj poduzeća na društvo te ulogu gospodarstva u održivom razvoju. Bagić A.

zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. Upravljanje ljudskim resursima Jedan od najznačajnijih načina za realiziranje principa društvene odgovornosti je briga o ljudima. Interna dimenzija DOP – a Unutar poduzeća. zapošljavanju. pristup distributivni kanalima. Svaka korporacija i poduzeće može za sebe pronaći najbolji način kako pomoći bez obzira na to da li ima gotovog novca za pomoć koji se nekako uvijek stavlja na prvo mjesto. Od ostalih načina tu je i plaćeno oglašavanje. Bitno je shvatiti kako poduzeća i korporacije ovise o zajednici i društvu. davanje publiciteta.1. obrazovanju. sigurnosti.1. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji. 2. 2. posebno gledano sa aspekta poštivanja prava na 10 . razni prilozi u naturi.1. životnoj okolini. Doprinosi mogu biti u gotovom novcu koji se daje izravno ili neizravno putem zaklade koju organizira korporacija da bi se u njeno ime bavila davanjima. Postoji i mogućnost da se korporacije udruže zajedno sa drugima te na takav način pomažu. društvo i zajednica ne mogu opstati ukoliko ne djeluju sinkronizirano sa poduzećima. tehnička pomoć.Važno je pojasniti još jedan pojam koji se odnosi na korporativne društvene inicijative ili akcije. Ove se akcije uglavnom odnose na društvene ciljeve koji pridonose boljitku zajednice. društveno koristan rad zaposlenika. i obrnuto. razvoju zajednice i ekonomskom razvoju te drugim osnovnim potrebama i željama ljudi.2. Korporacije mogu na razne načine iskazivati podršku zajednici i društvu. To su najvažnije aktivnosti koje poduzeće poduzima kako bi podržala društvo i ostvarila svoje opredjeljenje za društveno odgovorno poslovanje. socijalno (društveno) odgovorna praksa uključuje zaposlenike i odnosi se na područja kao što su investiranje u ljudski kapital.2. Poduzeća posebnu pažnju mora posvetiti adekvatnom odnosu prema svim zaposlenima i potencijalnim zaposlenima. bespovratna pomoć. promotivno sponzorstvo.

bolju uravnoteženost između rada. 11 . obitelji i slobodnog vremena. kao poslodavci.radi i izbjegavanja diskriminacije određenih kategorija zaposlenih. Jedan od velikih izazova pred današnjim poduzećima je kako privući i zadržati zaposlenike koji imaju odgovarajuće znanje i vještine. poduzeća imaju važnu ulogu na nekoliko razina: prepoznavanje potreba za edukacijom svojih radnika te kroz partnerstva s lokalnim trening organizacijama. Zdravlje i sigurnost na poslu tradicionalno se rješava propisima i obveznim mjerama. Obrazovni sustav mora biti oslonac dugoročnog razvoja društva u cijelosti. a ne tekućih potreba gospodarstva. bolji protok informacija unutar poduzeća. pravo na poštovanje svakog zaposlenog. U tom kontekstu. naročito onih manje obrazovanih. odgovarajuće mjere mogu uključivati cjeloživotno učenje i osnaživanje zaposlenika. starijih radnika. žena. osiguravanje povoljnog radnog okruženja i ohrabrivanje cjeloživotnog učenja zaposlenika. U odnosu na cjeloživotno učenje. bilo kao element u marketingu ili vodeći računa o tome pri kupnji proizvoda drugih kompanija. Poduzeća. ili diskriminacije na rasnoj osnovi. Poslovne organizacije. pravo na slobodu govora. Aktivno praćenje zaposlenika koji ne mogu raditi zbog invaliditeta ili povrede na radu. Odgovorno ponašanje pri zapošljavanju. koje ujedno doprinosi smanjenju troškova. podupiranje prijelaza mladim ljudima iz škole na posao kroz osiguravanje pripravničkih mjesta. kako bi prilagodili edukacijske programe. bez obzira na rasu ili spol. također je dio DOP – a. sigurnost na poslu itd. Na taj se način promovira i kultura prevencije. jednake plaće i uvjeti za napredovanje žena. Ključno područje interesa u okviru upravljanja ljudskim resursima jest zdravlje i sigurnost na poslu. Osnovno pravo radnika je pravo na rad. Često se postavlja pitanje što organizacije i poduzeća trebaju napravit da bi zaštitu i zdravlje na radu uključili u svakodnevni radni proces. kao što su žene. To znači da je potrebno trajno istraživati moguće pravce razvoja gospodarstva i prilagođavati sustav formalnog i cjeloživotnog obrazovanja procijenjenim budućim trendovima. uključujući ne diskriminirajuću praksu koja doprinosi zapošljavanju pripadnika manjina. nezaposlenih duže vremena te ljudi s posebnim potrebama doprinosi postizanju ciljeva Europske strategije zapošljavanja te smanjenju nezaposlenosti i borbi protiv socijalne isključenosti. s manje vještina i starijih. a neka od zakonskih prava su: pravo na ravnopravan tretman pri zapošljavanju. S druge strane. mladi. itd. vlade te poslovne organizacije i udruženja sve više pokušavaju iznaći dodatne načine promocije zdravlja i sigurnosti. moraju voditi brigu o općim pravima radnika kao zaposlenih pojedinaca. pravo na slobodu od seksualnog uznemiravanja.

Rezultati tog zanemarivanja su prekomjerna potrošnja prirodnih resursa i precjenjivanje okoliša glede njegove mogućnosti apsorpcije otpada. Masovna proizvodnja rezultirala je i masovnom potrošnjom. već i proizvoda namijenjenih industrijskoj potrošnji.nekadašnje shvaćanje okoliša kao puke sirovine. smanjenjem emisija u zrak. Ljudska zajednica mora se okrenuti razmišljanju koje je orijentirano na budućnost – razvoj društva mora biti usklađen i sa potrebama budućih generacija. Konvencionalna ekonomija je u svojim analizama i modelima ignorirala činjenicu da je gospodarski sustav sastavni dio ekološkog sustava koji ga okružuje i podupire. Rezultat industrijske revolucije bio je i neracionalno trošenje prirodnih resursa i zagađenje životne sredine. To je dovelo do postupnog mijenjanja odnosa čovjeka prema prirodi . kako bi on omogućio gospodarski razvoj i bolji životni standard.2. tlo. dokumentiranjem i komuniciranjem tih kvaliteta u marketinškim materijalima. Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse U međusobnom odnosu prirodnog i društvenog sustava s vremenom su nastali veliki konflikti jer je čovjek ostvarivao svoje potrebe i želje ne obazirući se na mogućnosti i izdržljivost prirodnog sustava. što u krajnjoj liniji podrazumijeva prekomjerno trošenje prirodnih resursa. 12 . predmeta i neovisne varijable industrijskog društva s vremenom je preraslo u pojam okoliša kao ovisne varijable. Takva praksa smanjuje ujedno i troškove poduzeća. Zbog sve većih ekoloških problema u posljednjih dvadesetak godina. Utjecaj na okoliš može biti smanjen racionalnom upotrebom resursa. Čovjek je uzrokovao sve veći nedostatak sirovina i pojavu prvih ekoloških kriza. kojoj je nužna čovjekova zaštita. vode te smanjivanjem količine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje. i to ne samo potrošnih dobara. a racionalno upravljanje prirodnim resursima postaje jedna od temeljnih funkcija politike zaštite okoliša. Stoga se nameće pitanje pronalaska pravilnog načina tretiranja okoliša. 2.povećava se potražnja za mjerenjem.2. upravljanju (menadžmentu) okoliša počela se posvećivati velika pažnja.1. posebno onih neobnovljivih.

Ovi jeftini izvori omogućavaju fondovima osiguranje kapitala kakvog ne mogu ponuditi banke ili druge profitne organizacije. a često su im i klijenti iz okruženja. S druge strane. javnu upravu.3. kako bi se upravljalo rizikom i prikupio kapital. jer odražava drugačiji način investiranja s jednom novom vizijom. osiguravanje osnovnih usluga ili jačanju pozicije zaposlenika i potrošača.1. Na taj način raste i socijalni kapital. «Alternativni» investitori žele pomoći kreiranju novih radnih mjesta.1. umrežavanje i stručne savjete. 13 . lokalne udruge i sl. donacijama u humanitarne svrhe i sl. Eksterna dimenzija DOP – a Društveno odgovorno poslovanje proteže se i izvan samog poduzeća – na lokalnu zajednicu i različite dionike (pored zaposlenika i dioničara): poslovne partnere i dobavljače.a obuhvaća i proteže se na integriranje poduzeća u okruženje u kojem djeluju. partnerstvom sa zajednicama.3. sponzoriranjem lokalnih sportskih klubova i kulturnih manifestacija. Investiranje u lokalne zajednice se ponekad zove i alternativno. Ovakvi fondovi služe kao mentori. U svijetu se danas to najčešće radi kroz davanje sredstava u lokalne fondove preko kojih se daju zajmovi lokalnim poduzećima. Stoga je vrlo važan ugled poduzeća kao proizvođača i poslodavca. poduzeća ovise o zdravstvenom stanju radne snage. Ovaj način investiranja predstavlja važan način za prikupljanje kapitala za razvoj lokalnog poduzetništva. Kritičan faktor za ovakve investicijske fondove u zajednici su volonteri. Lokalne zajednice Pojam DOP . Mnoga poduzeća su stoga uključena u život lokalne zajednice. zapošljavajući ljude s posebnim potrebama. kako bi se osnivali fondovi. osiguravajući prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. pomažući u očuvanju okoliša. stabilnosti i prosperitetu zajednice u kojima rade.1. ali i aktera na lokalnoj sceni. zadrugama ili poduzećima koja su orijentirana prema zajednici (npr. Zainteresirana su za znanje i vještine lokalne radne snage. potrošače. Poduzeća doprinose lokalnim zajednicama kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza. 2.2. ali i sredstva iz javnih izvora. omogućavaju trening. za gospodarsku djelatnost udruga). identificirali oni kojima će se posuditi sredstva.

Trgovačke i industrijske komore.2. fer odnose i poštivanje želja i potreba partnera. roba i usluga. zbog različitih faktora. koji će omogućiti da obje strane stvore vrijednosti. zbog činjenice da mogu usmjeravajuće djelovati na svoje članove. poštivanjem rokova izrade i dobave te kvalitete proizvoda i usluga. djelovanje monopola. Da bi se odnosi razvijali. U suvremenoj se ekonomiji teoretski model zamjenjuje modelom ograničene konkurencije. Običaj je da se kod onih poslovnih aktivnosti koje podrazumijevaju visok stupanj uvida u poslovne tokove druge organizacije inzistira na povjerljivosti. želje i zahtjeve potrošača i da svoj marketing miks prilagodi njima. prvenstveno u repro lancu imaju slične interese. Slobodna konkurencija je jedan od osnovnih principa suvremene ekonomije te se prema teoretskom modelu shvaća kao jedinstveno tržište na kojem je zagarantirana sloboda kretanja rada.2. Idealni koncept podrazumijeva apsolutnu informiranost potrošača i sposobnost procjenjivanja stupnja 14 . Najčešći problemi u domeni konkurentskih odnosa koji negativno utječu na poslovanje su zloupotreba monopolskog položaja i nelojalna konkurencija. potrebno je uspostaviti međusobno povjerenje. a to su ostvarivanje rasta i razvoja. kapitala. dobavljača i potrošača te dobrom kvalitetom proizvoda. S druge strane. jesu organizacije koje u suvremenom poslovanju trebaju imati ključnu ulogu u razvoju poslovne etike i primjeni etičkih principa u ekonomiji. kao udruženja poduzetnika i industrijalaca. Drugim riječima. dobavljačima i potrošačima Odnosi se grade kroz stjecanje povjerenja. Na taj se način može postići DOP u cijelom dobavljačkom lancu. Poslovne organizacije i njihovi partneri. U tržišnom poslovanju potrošači predstavljaju prvu i posljednju kariku u marketing lancu. Odnos s partnerima. organizacija i njeni dobavljači treba da izgrade međuzavisne i obostrano korisne dugoročne poslovne odnose. Potrošači su ti koji su vlasnici novčanih fondova i nosioci potražnje. Stvaranje partnerstva može rezultirati fer cijenama. itd.3. u globalnoj privredi potrošači postaju sve obrazovaniji i informiraniji. kao što su: utjecaj države na ekonomske tokove i državni intervencionizam. Implementiranje koncepta poslovne etike u organizacijsku strukturu poduzeća u značajnoj mjeri utječe na zaštitu interesa potrošača. što znači da poduzeće u uvjetima globalne konkurencije mora uočiti sve potrebe.1. Suvremeno poslovanje podrazumijeva javni interes. koja može biti opredmećena i izjavom o povjerljivosti.

3. usvojene na diplomatskoj konferenciji u Bazelu 1989. Na osnovi postavljenih smjernica održana je 1997. godine.u Konferencija UN pod nazivom Samit Planete + 5. ekonomske i ekološke posljedice našeg djelovanja sada i u budućnosti. Globalna briga za okoliš Nagli porast složenih međupovezanosti i međuodnosa među državama i društvima – što se često naziva procesom “globalizacije” – nameće brojna pitanja koja zasad ostaju uglavnom neobjašnjena. smanje emisiju ugljen dioksida za 15 . Nakon dugog niza teških pregovora konačno je u prosincu 1997. Sporazum iz Kjota obavezao je potpisnice da do 2012. godine u New York .3. Upute OECD – a 2 za multinacionalne kompanije također promoviraju održivi razvoj. a koja je stupila na snagu u svibnju 1992. godine i koja s razvila pod pokroviteljstvom Programa za zaštitu životne sredine UN (UNEP). koji je razmatran krajem osamdesetih godina. na kojoj je donijeta i Deklaracija UN o životnoj sredini. a ko jedan od glavnih pravaca razmišljanja bio je i koncept održivog razvoja. godine u Kjotu u Japanu potpisan sporazum. godine.korisnosti od pribavljanja proizvoda i usluga. Generalni tajnik Una je pokrenuo inicijativu „Global Compact“ (Globalni sporazum) – čiji je cilj potaknuti poduzeća da budu partneri u poboljšanju stanja u društvu i okolišu. sa ciljem da se sagleda koliko se toga postiglo po pitanju dogovora i prihvaćenih dokumenata sa samita održanog 1992. 2. Održivi razvoj podrazumijeva razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti. Sve se više govori o ulozi poslovnog sektora u postizanju održivog razvoja. Zaštita potrošača u tržišnoj ekonomiji je obilježje modernih demokratskih država.1. Mnoga poduzeća su akteri na međunarodnom i globalnom planu te tako utječu na globalni okoliš. 1972. Jedan od značajnih koraka u razvoju globalnog djelovanja u domenu zaštite i unapređivanja životne sredine je i donošenja Bazelske konvencije o kontroli međunarodnog uklanjanja opasnog otpada i odlaganja. a da pritom ne uvjetuje sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Druga konferencija UN o životnoj sredini i razvoju je održana u Rio de Ženeiru 1992. godine održana je Prva konferencija UN – a o životnoj sredini. To je pristup kojemu je cilj da izbalansira društvene.

spomenuti nivo razumijevanja mora se razvijati i neprekidno podizati na viši nivo u svakom narednom planskom ciklusu uspješne poslovne organizacije. Poslovne organizacije su prisiljene da uočavaju zahtjeve svih segmenata javnosti. godine. te da uspostave adekvatan nivo razumijevanja sa svim segmentima društvenog i poslovnog okruženja. Jedno od najznačajnijih principa na kojima počiva suvremeno poslovanje jest organizacija zasnovana na odgovornosti. Suvremeno društvo upućuje poduzeću sve više zahtjeva u pravcu definiranja njegove društvene odgovornosti. Budući da su okolišni problemi globalni problemi koji imaju globalizirane uzroke. Većina ekologa smatra da su postavljeni ciljevi preniski i nedovoljni da se izbore sa veličinom problema.2. poduzeće u suvremenom poslovanju mora zadovoljiti širi spektar interesa koji vladaju u njegovom društvenom okruženju. potrebno je integrirati individualne živote ljudi i lokalne ekološke probleme sa širim sustavom koji uključuje dinamiku globalnog političkog i ekonomskog poretka. Prema nekim shvaćanjima. koje se zasniva na proizvodnji i distribuciji informacija. Devedesete godine prošlog stoljeća donijele su sa sobom neophodnost zadovoljenja društvenih zahtjeva – dakle pored potrošača i vlasnika kapitala. Nakon dugotrajnih i kompleksnih pregovora formuliran je dogovor o potrebi daljnjih redukcija i poslije 2012. podrazumijeva povećanje nivoa svjesnosti. godine u Montrealu. Organizacije moraju preuzeti odgovornost za svoju ulogu u društvu.2% (u odnosu na 1990. obrazovanja i upotrebe informacija svih interesnih grupa (aktera) u okruženju. Sljedeća velika konferencija zemalja okupljenih oko Sporazuma iz Kjota održana je 2005.5.). Suvremeni trendovi Suvremeno društvo. Sporazum iz Kjota je stupio na snagu i postao obvezujući nakon ratifikacije u Rusiji u veljači 2005. danas se može uočiti nekoliko društvenih inicijativa koje djeluju u domeni korporativne društvene odgovornosti: 16 . Dugoročno gledano. 2. Informacijska tehnologija omogućila je odvijanje procesa komuniciranja na globalnom nivou u realnom vremenu.

2. Dobar primjer je dala jedna publikacija u SAD .: „Društveno odgovorno poslovanje“. Mnogi stručnjaci među kojima i Nancy Lee i Philip Kotler uočavaju da su tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća bile su vidljive naznake: 1. P.. N. intenzivnije izvješćivanje o korporativnim inicijativama iz područja društveno odgovornog poslovanja.4 Ad. 3. kao i zaposlene kod partnerskih organizacija da volonterskim radom pomognu lokalne društvene organizacije i akcije.god.o. Društveno odgovorna poslovna praksa podrazumijeva situaciju kada poduzeće po vlastitom nahođenju usvaja i primjenjuje poslovnu praksu koja podržava neki društveni cilj. tranzicije od davanja kao obveze k davanju kao izabranoj strategiji.u u kojoj piše da su se dobrotvorni prilozi od strane profitnih organizacija povećali s oko 9. ili da bi se u korist tog društvenog cilja prikupila određena sredstva. koji treba da unaprijedi život u zajednici i da zaštiti životnu sredinu. Korporativni društveni marketing podrazumijeva da poduzeće potiče promjene ponašanja kako bi se unaprijedili zdravlje. Lee.6 milijardi dolara 1999. kako bi se razvila svijest o nekom društvenom cilju. Marketing povezan sa društvenim ciljevima podrazumijeva da se poduzeće obvezuje da će određeni postotak prihoda ostvarenog na osnovi prodaje proizvoda ili usluga priložiti za određeni društveni cilj.1. travanj. životna sredina. ili druge resurse.E. M. Zagreb. ili blagostanje zajednice. str. Korporativna filantropija je takva praksa kada poduzeće neposredno daje priloge za neku dobrotvornu ili društvenu akciju. d.. na 12.. priloge u naturi.P. 2009. najčešće kao bespovratnu pomoć u gotovom novcu ili kroz donacije u naturi. Volonterski rad za zajednicu podrazumijeva da poduzeće podržava i potiče svoje zaposlene.o.16 17 .  Promoviranje društvenih ciljeva  Marketing povezan sa društvenim ciljevima  Korporativni društveni marketing  Korporativna filantropija  Volonterski rad za zajednicu  Društveno odgovorno poslovanje Promoviranje društvenih ciljeva podrazumijeva da poduzeće osigurava financijska sredstva. uspostavljanje korporativne društvene norme kako se čini dobro te 4.. sve većih davanja od strane korporacija.9 4 Kotler.

travanj. i to s posebnim naglaskom na odnos prema okolišu. koristile ga podnosile izvješća.milijardi 2002. P. uvjetno rečeno. glavnih tema korporativnog dijaloga. Transparentno izvještavanje o društveno odgovornom ponašanju tvrtki jest. ali da se na to ne troši vrijeme ni trud pa se to svodilo na ispisivanje čeka. Važno je napomenuti kako su ove dobro poznate studije više od desetljeća bile od presudne važnosti za osiguranje stalnog istraživanja stavova korporacija o uključivanju u inicijative DOP-a. d. Na web stranicama i godišnjim izvješćima redovito se pojavljuju poruke najviših rukovoditelja kojima se signalizira kako je opredjeljenje za korporativnu društvenu odgovornost jedna od obveznih.3. sektora za ljudske resurse i stručne službe jer je to zahtijevalo – dodatni trud. N. kontroverznih problema društva.o.: „Društveno odgovorno poslovanje“. dok im „vidljivost“ takvih akcija u javnosti nije predstavljala poseban cilj.. nego potreba podržavanja strateških poslovnih ciljeva i zadataka. glavni način na koji javnost – dioničari i dionici – mogu imati uvid u ponašanja i stavove tvrtke prema kategorijama društvene odgovornosti 5. 2009. Ad. str.20 18 . Rijetko se pokušavalo donatorske programe povezati sa strategijama drugih korporacija i poslovnih jedinica. Ad. poput marketinga.P. 611-627 6 Kotler.6 Tvrtke su određivale godišnji budžet namijenjen donacijama.. Temeljno pravilo bilo je činiti nešto dobro. Obveze su najčešće bile kratkoročne. Često su se izbjegavali problemi koji su se mogli dovesti u vezu s proizvodima tvrtke kako se angažman ne bi pogrešno protumačio. (2005) Building a European Portrait of Corporate Social Responsibility Reporting. ali i ograđivalo od važnih.god. Lee. M.2. ali i zaposlenike i rukovoditelje. ljudskim potencijalima kao i zajednici u kojoj djeluju. što je tvrtki s godinama omogućavalo rasporediti sredstva na veliki broj organizacija i problema.4. tako i u poslovno-gospodarskom svijetu.godine. kako u akademskim krugovima. Sredstva su dodjeljivali što većem broju organizacija jer su smatrali da će tako zadovoljiti najzastupljenije skupine i osigurati najveći publicitet.. U svojim istraživanjima anketiraju i potrošače. Sve do 90-ih odluke u svezi s izborom društvenih problema čije će rješavanje biti podržano uglavnom su bile rezultat pritisaka jer „treba činiti nešto dobro kako bi se ostavio dobar dojam“. Korporacijska društvena odgovornost danas je aktualna tema. poput AIDS-a.E. p. Na odluke što podržati i koje organizacije sponzorirati više su utjecale sklonosti rukovodstva.o. Donatori su uglavnom bili zadovoljni što su jedna od mnogih donatorskih korporacija. European Management Journal 23 (6). Pred tvrtke je danas stavljen zahtjev da prikažu kako izgleda njihov profil djelovanja i poslovanja. F. Malo se toga činilo po pitanju 5 Perrini. Ad. Zagreb.

javnog ili neprofitnog sektora). pristup uslugama i poklanjanje opreme koja se više ne koristi. ljudske resurse.E. Sve se češće i angažiraju u područjima u kojima u kriznim trenucima mogu računati na značajnu pomoć. Tvrtke se sve češće fokusiraju na manji broj strateških područja. d.  probleme na čijem je rješavanju tvrtka angažirana uključiti u marketing. P.god.o. kao što su marketing i sektor za ljudske resurse.  besplatno osigurati usluge koje zaposlenici tvrtke obavljaju u sklopu radnog vremena.o. Zagreb. Svjedoci smo sve snažnije potrebe za utvrđivanjem ciljeva kampanja. a malo se činilo (i tražilo) u utvrđivanju mjerljivih rezultata za tvrtku ili društveni cilj – jednostavno se vjerovalo kako se nešto dobro dogodilo.stvarnog i konkretnog mjerenja doprinosa (evaluacije).. tehnološka podrška.21 19 . mjerenja koristi i ishoda za korporaciju i društveni cilj. Razvitak i provedba programa na ovaj način može se reći da je po načelu „činiti sve što se može kako bi se učinilo više. ali i za inicijative koje podržavaju njihove poslovne ciljeve ili su povezane s njihovim osnovnim proizvodima i tržištima ili pak za problematiku koja pruža mogućnost ostvarivanja marketinških ciljeva popu povećanja udjela. a odlučuju se i na uključivanje više od jednog sektora kako bi se osigurala široka podrška provedbi programa. Lee.: „Društveno odgovorno poslovanje“. a koja odgovaraju njihovim vrijednostima. 7 Kotler.  uspostaviti strateške saveze s jednim ili više vanjskih partnera (iz privatnog.P.  osigurati financiranje iz drugih poslovnih jedinica. travanj. Odgovor na ovo pitanje dati će povratnu informaciju koja će se potom iskoristiti za korekciju pravaca djelovanja i uvjerljivo izvještavanje javnosti. str. korporativne komunikacije.7 Za razliku od nekada vrlo je značajna evaluacija doprinosa jer je važno znati što je to poduzeće ili organizacija učinila dobro. Poslovne odluke danas sve češće odražavaju želju za činjenjem dobra. odnose sa zajednicom i poslovanje. a ne tek nešto“. korisnike i zaposlenike. M. prodor na tržište ili kreiranje željenog identiteta brenda.. 2009. Menadžeri češće preuzimaju dugoročne obveze i nude pomoć u naturi . N.stručno znanje.. Nastoji se:  distribucijske kanale podijeliti s drugim donatorima. ali se i odlučuju na sebe preuzeti rješavanje pitanja najvažnijih za zajednicu.

). otvaranje novih tržišta i regionalne političke promjene 3. predstavlja pravi trenutak formiranja onoga što možemo označiti kao industrijsko društvo. Sredina 19. Industrijsko društvo koje je inicirano novim tehnološkim dostignućima i početkom liberalnog kapitalizma. No. tehnološko. Širenju ovog koncepta potpomogli su sve više rastući zahtjevi potrošača. Globalizacija tržišta imala je svoje ishodišta u formiranju međunarodnih organizacija za ekonomsku suradnju (poput MMF. S druge strane. naročito u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi. političko. DOP se kroz povijest razvijao polagano te stalno poprimao nove oblike i postao dijelom svakodnevnice tek posljednjih desetak godina. Masovna proizvodnja inicirala je masovnu potrošnju. komunikacijsko i kulturno objedinjavanje ljudskog društva u cjelinu koja funkcionira po standardnim principima.2. djelovati lokalno. ipak se ne može odrediti točan trenutak u povijesti koji označava početak nastanka DOP – a. rezultiralo je modernom proizvodnjom uz sveopće korištenje prirodnih resursa. Osnovni motiv globalne poslovne strategije glasi: planirati globalno. uspon nevladinih organizacija (NVO) 20 . Globalni kontekst Globalizacija predstavlja ekonomsko. pojava pokreta za zaštitu okoliša te porast zabrinutosti za utjecaj gospodarstva na društvo. OECD –a.st. Navedene organizacije imaju za cilj usklađivanje pojedinačnog djelovanja u područjima koje pokrivaju i formuliranja zajedničkog i općeprihvaćenog modela ponašanja. „Korporacijska filantropija“ je jedan od najstarijih pojavnih oblika DOP – a. Globalizacija tržišta je jedan veliki pokretač i razlog nastanka društveno odgovornog poslovanja. Svjetske banke.3. itd. globalno poslovno djelovanje zahtijeva i uvažavanje svih različitosti koje postoje. Navesti ćemo nekoliko činitelja i konteksta koji su utjecali na širenje DOP – a: 1. pojava gospodarstva koje se ravna prema potrošaču 4. revolucija informacijske tehnologije i međusobno približavanje koje vodi prema ekonomiji znanja 2. Mnogi su činitelji i globalni događaji vodili prema pojavi DOP – a kao nove poslovne teme te sve značajnijem sredstvu za ostvarenje promjena i razvoja.

znanja. Brzi tehnološki razvoj omogućio je da se proizvodi ujednačenog nivoa performansi mogu proizvoditi bilo gdje u svijetu. 5. koja sadržava smjernice o zaštiti potrošača i kojom se potiču 8 Škrabalo M. Poslovni je svijet krenuo ususret novim mogućnostima razvoja. roba i tokova kapitala u cijelom svijetu. Poslovne aktivnosti su postale glavni pokretač rasta i razvoja. Ekonomska integracija je sve više prisutna.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. Naračić L. veljača 2004.. Nastaju novi oblici strateških saveza. 21 . Novi zamah u razvoju društvene odgovornosti korporacija započeo je završetkom Drugog svjetskog rata. lanci opskrbe i partnerstva. ljude integriralo u društvo i izbjegla nestabilnost. Kratis. Traže sve više odgovornosti od poduzeća koja su prisiljena uočavati sve njihove potrebe i želje te im udovoljavati i u potpunosti se usmjeriti prema njima. Otvaraju se pitanja o poslovnoj odgovornosti i njenim granicama. Na takav način nestaju i granice između gospodarstava i organizacija koje pripadaju drugim sektorima društva. što je u krajnjoj mjeri rezultiralo unapređivanjem svjetske trgovine. Poslovna praksa i najrazvijenijih zemalja svijeta ukazuje na to da potrošači nisu uvijek pravilno i dobro informirani. godine. jer samo razvoj visoke tehnologije i znanja uvjetuje penetraciju ideja. nedostatak povjerenja u institucije tržišnog gospodarstva. Potrošači postaju sve obrazovaniji i informiraniji. Međutim.13. Ad. ili otklanjanje carinskih barijera kroz različite bilateralne i multilateralne ugovore. te stoga i zahtjevniji. zajednička ulaganja. Zagreb. str. Sve su više nestajale granice među tvrtkama. još uvijek ostaje izazov zatvaranja „digitalnog jaza“ i otvaranja puta prema informacijskim tehnologijama za šiti krug ljudi.3.2. S druge strane. a da proizvođači ponekad mogu tu neinformiranost i neodlučnost potrošača iskoristiti i preokrenuti u svoju korist. utjecalo je na ujednačavanje zahtjeva potrošača. Ova su se promišljanja posebno nastavila nakon pada Berlinskog zida. Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je Rezoluciju iz 1985..1. kao i da se distribuiraju širom svijeta. Smatra se da je čvrsta veza između globalnog tržišta i tehnološkog razvoja. brzi razvoj telekomunikacijske infrastrukture i globalno komunikacijsko povezivanje i objedinjavanje. O njima ne brinu samo udruge potrošača kao nekad.. Ad.8 Ad. pod standardiziranim tehničko – tehnološkim uvjetima. Razvoj međunarodne trgovine u periodu poslije drugog svjetskog rata je utjecalo na smanjivanje. Bagić A. Danas se prava potrošača reguliraju mnogim propisima i zakonima. kako bi se stvorila nova radna mjesta. Utjecaj tehnologije je ključan. uslijed razvoja prometne infrastrukture.

2. Činjenica je da su tržišni lideri u mnogim zemljama promicali i zagovarali upravo ovakav način korporativnog ponašanja. 2001. regionalne političke promjene. Nevladine organizacije su neprofitna udruženja građana koja djeluju izvan državnih institucionalnih struktura. Jačanje globalnog civilnog društva imalo je veliki utjecaj i na razvoj nevladinih organizacija. otvaranje novih tržišta. Ad. zalažući se za određene ideje ili nastojeći ostvariti određene društvene promjene za koje vjeruju da imaju širi društveni značaj. uspon nevladinih organizacija. godine nalaze se stavovi koji se odnose na zaštitu potrošača. Kao velika posljedica toga je korupcija koja je poprimila masovne razmjere.9 Danas predstavljaju značajne aktere u izgradnji i učvršćivanju demokratskog društva temeljenog na poštivanju ljudskih prava i zakona. No ne treba ih shvaćati kao kontraprodukt vladinim organizacijama. Europske države koje su potpisnice Rimskih ugovora donose Europsku povelju o informiranosti i zaštiti potrošača. te da se 9 Vidović D. Tomu je doprinijelo više čimbenika: globalizacija. Korupcija je sklona pojaviti se gdje god se ukaže „povoljna prilika“ gdje nema mehanizma kontrole ni rizika. te gdje ne postoje standardi osobnog integriteta i profesionalne etike. Upravo su veliki gospodarski skandali zadnjih godina srušili povjerenje u vlast i poslovnu zajednicu.5. rast potražnje za socijalno osjetljivim investicijama. Ad. revolucija informacijskih tehnologija.146 22 . str.4. a u Povelji EU o osnovnim pravima koja je donijeta 2000. bolje obrazovani potrošači i osvještenije građanstvo.zemlje članice na zaštitu prava potrošača.4. Poslovna opravdanost DOP-a Sve veća primjena prakse društvene odgovornosti poduzeća uvelike se razvila i proširila u posljednjih desetak godina. Od primarne je važnosti da država ima ustaljen zakonodavni okvir te nadležne institucije koje će omogućiti pravednu državu koja će vršiti kontrolu i učinkovito suzbijati korupciju. od poslovnog se sektora očekuje potpora u odnosu na mnoge složene društvene i gospodarske problematike. Stoga postoji ogroman pritisak dionika.: Nevladine organizacije kao oblik civilnog društva / STATUS Magazine for political culture and society issues.

Poduzeća od ovakvog angažmana mogu imati višestruke koristi.a Izvor: http://zagreb. Ono djeluje dobro na zaposlenike. Mnogi navode kako sudjelovanje u korporativnim društvenim inicijativama izgleda dobro u očima potencijalnih potrošača. članove upravnih odbora. Ovu povezanost možemo vidjeti na slici 1. investitora. motiviranje i zadržavanje zaposlenika  smanjenje troškova poslovanja 23 . te na sve ostale aktere. Postoji također i mišljenje da su korporacije koje uživaju veliki ugled zbog svoje društvene odgovornosti dugoročno uspješnije.org/uploads/media/HRPSOR_Matesic. uključujući i financijsku uspješnost i dugoročnu održivost. između ostalih:  povećanje prodaje i udjela na tržištu  jačanje pozicije brenda  jačanje korporativnog imidža i utjecaja  jačanje sposobnosti za privlačenje. Poduzeća sve više prepoznaju poslovnu opravdanost DOP – a koja se odnosi ne samo na činjenje dobra društvu nego i brandu. kao što su. dioničare. Način provođenja društvene odgovornosti vrlo je raznolik tako da ne postoji jedinstveni recept za njeno uvođenje. što u krajnjoj mjeri utječe i na rezultat poslovanja i na najvažnije faktore uspješnosti. možemo slobodno reći da je ovo najmanja korist koju donosi DOP.oikos-international. kao i u godišnjim izvješćima. klijente. Poslovna opravdanost DOP . No ipak. Slika 1. možemo reći da postoji nešto zajedničko u svim uspješnim primjerima društveno odgovornog poslovanja: mora postojati čvrsta odluka da se koncept društvene odgovornosti integrira u cjelokupno poslovanje.2011) Tvrtke su preuzimajući tu odgovornost ostvarile niz različitih koristi.pdf (10.9. financijskih analitičara i poslovnih partnera. Ipak.društveno odgovorno ponašanje poduzeća pokazalo zaista korisnim za poduzeća u gotovo svim aspektima poslovanja.

M.P.26 24 . P. travanj. smanjene troškove vezane uz fluktuaciju radne snage. nego čine i više od toga. te smanjene troškove zapošljavanja novih ljudi i obuke. 2009. Prema istraživanju iz 2001. ali i na građane općenito.: „Društveno odgovorno poslovanje“.. N.god.11 Pozitivan imidž korporacije može utjecati i na donositelje političkih odluka. ponovna uporaba materijala. Stoga tvrtka koja potrošačima omogući takvo zadovoljstvo ima najbolje predispozicije da bude dugotrajno uspješna. Utvrđeno je da su marketinške aktivnosti povezane s nekim društvenim ciljem imale najjači utjecaj na ljude s višim stupnjem obrazovanja i višim prihodima.: „Društveno odgovorno poslovanje“. kao i na rukovoditelje.. reciklaža i 10 Kotler. To se prije svega odnosi na tvrtke koje usvajaju ekološke inicijative čiji je cilj smanjenje otpada.o. str.istraživanja pružaju čvrste dokaze da tvrtke mogu imati značajne koristi od vezivanja za neki društveni cilj. veću proizvodnosti.E. Lee. uživaju veću slobodu i manje podliježu kontroli od strane državnih i lokalnih organa vlasti. sve više pozornosti poklanjaju psihološkim i emocionalnim aspektima fizionomije i imidža brenda. nego u tvrtkama u kojima ne postoje ovakvi programi.o. Potrošači sve više teže samoostvarivanju... travanj. d. 11 Kotler. na one koji će se tek zaposliti.P. N. Zagreb. tj. Smanjenje troškova poslovanja – praksa društvene odgovornosti rezultira smanjenjem troškova u mnogim područjima poslovanja. M. 2009.10 Povećanje prodaje i udjela na tržištu .. Jačanje pozicije brenda – davanja koja povezuju tvrtku ili brend s nekom dobrotvornom akcijom ili društvenim ciljem mogu pridonijeti „duhu brenda“.. d. Potrošači osim „praktičnih pitanja“ koja se odnose na funkcionalnost i racionalnu korist od proizvoda.  povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare. str. Lee.E. Jačanje korporativnog imidža i utjecaja – tvrtke koje pokažu da posluju tako da ne samo što zadovoljavaju propisane zahtjeve. Ono što danas traže i što ih privlači jest rad u korist dobra. Jačanje sposobnosti za privlačenje. Zagreb. motiviranje i zadržavanje zaposlenika – tvrtke koje brinu o društvenoj odgovornosti imaju i predane zaposlenike. 38% je više zaposlenika u tvrtkama u kojima postoje marketinški programi povezani s društvenim ciljevima.o. . 22. P. Sudjelovanje neke tvrtke u društvenim inicijativama može pozitivno utjecati na zaposlenike.o.

. 25 . veljača 2004.štednja vode i električne energije.1. Ono se odnosi na razne potpore u novcu. posebice zahvaljujući povećanoj besplatnoj reklami.5..: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. Programi korporativnog davanja sve više obuhvaćaju jasne ciljeve. Danas filantropije obuhvaća mnogo širi pojam. ne računajući učinjeno dobro. Korporativan se filantropija smatra zdravom poslovnom praksom koja je u interesu svih aktera. Kratis. Ona je ambicioznija. Investiranje u društvo i filantropija Jedno od najstarijih oblika pojavljivanja društveno odgovornog poslovanja i jedno od najčešćih područja u kojima tvrtke prakticiraju DOP je uključivanje zajednice. Neki tvrde da uključivanje u korporativne društvene inicijative može povećati vrijednost dionica. 2. Korporativna filantropija nije samo davanje novca. S obzirom da se tvrtka ne mora reklamirati. Osnovna područja DOP-a 2.16. Poduzeća postaju svjesnija ja zaštita okoliša i društvena pitanja postaju sve značajniji faktori rizika ulaganja. Naračić L. Zagreb.12 Angažman poduzeća u zajednici danas sve više ima filantropijski karakter. str. metodiku i izvještavanje. vremenu proizvodima i uslugama te prijenos upravljačkog znanja na organizacije civilnog društva i nevladine organizacije. stoga bi trebala biti sastavni dio misije i prakse kompanije. to za sve zainteresirane predstavlja čisti dobitak u pogledu troškova i koristi. Drugo područje za potencijalno smanjenje troškova predstavljaju rashodi za reklamu. Tvrtkama koje primjenjuju načela DOP – a omogućena je veća dostupnost kapitala. Ona je također i strategija te se razlikuje od sponzorstva. Sponzorstvo je poslovni odnos između kompanije i 12 Škrabalo M. Povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare – sve se većim iznosima upravlja prema načelima društveno odgovornog ulaganja. strateški organizirana i zahtijeva rezultate. kao i sve ostale poslovne aktivnosti u poduzeću. Oni ukazuju na sposobnost privlačenja novih investitora i smanjenje izloženosti riziku u slučaju krize korporacije ili menadžmenta. te se aktivnosti na tim područjima sve više uzimaju kao pokazatelj sveukupne kvalitete rukovođenja poduzeća.. Bagić A.5.

Činjenica je i da se sve više ljudi interesira za nju:  Potrošači i klijenti – sva europska i svjetska istraživanja pokazuju da društveno odgovorno poslovanje utiče na ponašanje potrošača. i može odlučiti rješavati ih onako kako ih prima: može pomoći sve. Korporativna filantropije je dakle. No. dio koncepta društveno odgovornog poslovanja i jedan od načina na koji kompanija može uspješno i jasno pokazati svoje vrijednosti i uvjerenja zaposlenima i partnerima. lojalnost zaposlenih se povećava ne samo poboljšanjem radnih uvjeta i standarda rada već i poticanjem aktivnog sudjelovanja zaposlenih u dobrotvornim projektima. dok je korporativna filantropija je strateški odgovor na potrebe zajednice i društva. kao dio koncepta općeg ponašanja kompanije. Pitanja sa kojima se kompanija suočava u ovom pristupu su: kako znati koji projekt stvarno zavređuje pomoć i kako se odlučiti što je prioritet. koji će omogućiti da se uložena sredstva iskoriste efikasno i na najbolji način  određivanje resursa koji će se usmjeriti na provođenje strategije. uključujući i davanje.  Javnost i javni službenici – aktivnosti poduzeća u filantropskoj sferi zanimaju i ‘kreatore javnog mnijenja’. i podrazumijeva uslugu ili akciju u zamjenu za novac ili neki drugi resurs. postoje i mnogi drugi načini davanja kojima zajednica može dobiti i mnogo više nego što bi bilo davanje u novcu.drugog subjekta. promjene koju kompanija želi da napravi i poruke koje želi poslati  identificiranje načina davanja. Strateško pristupanje korporativnoj filantropiji uključuje:  identificiranje cilja davanja.  Zaposleni i partneri – prema istraživanjima. ili samo manji dio. može biti jedan od razloga na osnovu kojih se visoko obrazovani profesionalci odlučuju zaposliti u određenoj kompaniji. može ojačati njenu poziciju na regionalnom i lokalnom nivou. te klijentima i javnosti. Evo i nekoliko dobrih načina kako kompanija može pomoći zajednici:  Kompanija može odgovoriti spontano na sve zahtjeve koje dobiva – Većina kompanija dobiva pisma sa zahtjevima za pomoć za različite svrhe. većinu. Prva asocijacija na temu davanja potpore zajednici je novac. Društveno odgovorno poslovanje. 26 . Dobro smišljena strategija davanja.

zadovoljstvo po osnovu davanja. selekcija. pomaže se u ublažavanju socijalnih problema zajednice. zapošljavanje ljudi koji će u zakladi raditi i osigurava sredstva za kontinuirano vođenje zaklade. Pri tome troškovi ovog načina davanja uključuju ne samo sredstva koje kompanija planira da dodjeli. briga za lokalnu zajednicu. razvijanje razumijevanja i povjerenja između poslovne organizacije i aktera. procjena. stjecanje ugleda kod poslovnih partnera. osjećaj altruizma. snaži osjećaj zajednice. jačanje imidža organizacije u očima potrošača. povećanje razumijevanja suradnika za različitost. Ukoliko se odluči za ovakav način davanja. itd. snaži osjećaj odgovornosti.  Kompanija bira jednu ili više partnerskih organizacija – Na ovaj način kompanija osigurava sredstva za projekte i/ili teme kojima se te organizacije bave. odvaja sredstva za osnivanje zaklade. a profesionalna partnerska zaklada se brine o cijelom procesu i administraciji. osiguravaju se resursi za nevladine organizacije. kompanija strateški osmišljava čime će se zaklada baviti.  Kompanija surađuje sa partnerskom fondacijom na konkretnom projektu – Ukoliko izabere ovakav pristup.  Kompanija daje na osnovu javnih natječaj i unaprijed predviđenih uvjeta – Kompanija odlučuje o prioritetima i kriterijima po kojima će dodjeljivati novac i na osnovu njih raspisuje javni natječaj. već i operativne troškove koji prate cijeli proces (prikupljanje prijava. Razlozi davanja kod aktivnosti korporativne filantropije mogu biti sljedeći: društvena priznanja. kompanija angažira profesionalnu pomoć da bi raspodijelila određena sredstva. ostvarivanje poreznih olakšica. sklapanje ugovora i praćenje rezultata projekata koji su dobili podršku). Koristi za zajednicu su: unapređuje se kvaliteta života članova zajednice. Koristi za zainteresirane strane su: izgradnja angažmana zaposlenih.  Kompanija osniva vlastitu zakladu – Ovo je jedan od najefektnijih načina davanja sredstava. Kompanija donosi odluku u koje će oblasti investirati i koje su joj ciljne grupe. Koristi od korporativne filantropije mogu biti i za zainteresirane strane i za zajednicu. povećava se utjecaj financijskih doprinosa. 27 . prestiž.

Ovo se obično odnosi na prijenos znanja od međunarodnih prema nacionalnim tvrtkama.  Prijenos tehnologije i znanja. Kratis. procjena uspješnosti. pravovremenim plaćanjem. 28 . Odgovornim ponašanjem se smatra pravedna raspodjela bogatstva i profita. veljača 2004.2. odgovornosti. Ovo označava izravno i neizravno osiguranje radnih mjesta. dobrobiti i osobnog razvoja zaposlenika. posebice na području upravljanja zdravljem i sigurnošću okoliša. U današnjem društvu može uspjeti samo onaj tko stalno radi na sebi i razvija se.  Postavljanje prostorne i institucionalne infrastrukture..31.2. str. zdravlja.  Razvoj ljudskih resursa.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. kao i obiteljski te otvoreni dan usmjereni su na unapređenje timske atmosfere. Neka od poslovnih udruženja se bave i problematikom poslovanja u skladu s dobrim poslovnim običajima. kvalitete itd. reklamiranje i distribucija. 13 Škrabalo M. Važne aktivnosti u ovom smjeru su: razvoj vještina. Osnovne poslovne aktivnosti Kada je riječ o radnom mjestu i tržištu. Otvaraju se mogućnosti za stvaranje novih „dobrih“proizvoda temeljenih na najnovijim tehnologijama. Naračić L. uključujući i pristup zaposlenicima. izgradnjom mreža i međunarodnih veza.  Poslovne norme i upravljanje. Bagić A. Pokazalo se da su mnogi potrošači skloniji kupnji onih proizvoda koji ne štete okolišu.  Marketing.. etike. Otvara se pristup proizvodima i bolje informira javnost. Širenje međunarodnih normi poslovanja i poslovnih praksi.5. stalna obuka i obrazovanje radne snage. Međunarodne i veće nacionalne tvrtke imaju vrlo atraktivne programe razvoja stručnih i upravljačkih vještina.13  Osiguranje kvalitetnih proizvoda i usluga. te su takvi proizvodi konkurentniji i duže opstaju.  Izgradnja lokalnih poslovnih sustava i vrijednosnih lanaca. konkurentne plaće te redovitost isplate. ljudskih prava. kako interne tako i izvan tvrtke u partnerstvu s poslovnim školama. potrošačima i dobavljačima možemo govoriti o sljedećim praksama odnosno poslovnim aktivnostima poduzeća:  Stvaranje radnih mjesta i stvaranje bogatstva. Sportska i kulturna udruženja unutar tvrtke. Zagreb..  Zajednička ulaganja i partnerstva.

odnosno odgovorno novinarstvo i izvještavanje. „nojevim efektom glave u pijesku“ kao načinu izbjegavanja određenih problema.. uspješna usmjeravanja gospodarske razmjene i kreiranje efikasnih oruđa za razumijevanje i mjerenje utjecaja u postojećem ekonomskom sistemu. neke zemlje preferiraju svijet u kojem održiva rješenja mogu dovesti do novih industrija. Potrebno je BDP nadograditi i drugim kriterijima društvenog razvoja koji će omogućiti da se ulaganje u zaposlenike ili zaštitu okoliša ne prikazuje kao trošak. Bagić A. Oni mogu iskoristiti pitanja održivosti kao model boljeg upravljanja rizicima i uključivanja okolišnih. Kratis.3..5. zagovaranje i jačanje institucija Dijalog o politikama odnosi se na uključenje gospodarstva u aktivnosti vlasti i civilnog društva u obliku dijaloga i konzultacija putem kojih će se pomoći oblikovanju i zagovaranju promjena u politikama. mogu lako rezultirati tzv. Dijalog o politikama. kroz korekciju sustava javne nabave. Istovremeno. te na stvaranje okruženja koje promiče dobre poslovne prakse. Izazovi u upravljanju političkim procesima.2. Takav angažman uvelike može utjecati na promicanje dobre uprave na razini tvrtke i na razini države. Područje održivosti uključuje danas neka od najpoticajnijih pitanja i mogućnosti u svijetu. str.30. što će onda potaknuti i integraciju DOP-a. To se može postići kroz korekciju BDP-a.. Naračić L. stila života i vodstva u međusobno povezanoj globalnoj ekonomiji. veljača 2004. društvenih i upravljačkih pitanja.14 Na javnu politiku i donošenje odluka na različite načine mogu utjecati pojedinačne tvrtke i poslovna udruženja. poreznog sustava i slično. U takvom okruženju investitori imaju sve važniju ulogu u povezivanju kriterija održivosti s opravdanošću ulaganja. Zagreb. DOP važan za cijelo društvo tako da je od značajne važnosti podrška javnog i civilnog sektora.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. Važnu ulogu u promicanju aktivnog i civilnog društva imaju i mediji. što se može postići samo kontinuiranim i otvorenim dijalogom. 14 Škrabalo M. Važno je da se javne politike kreiraju na način koji će omogućiti da odgovorna poduzeća budu i uspješnija. 29 .

Obzirom da se ovo područje stalno proširuje možemo primijetiti da se nekoliko tema najčešće spominje. Zbog toga što se tehnologija stalno modernizira proces je stalan i inovacije se konstantno trebaju unositi u postojeće programe i mjere ako se želi održati korak s propisima. dioničara. Međunarodna organizacija za normizaciju . norme poslovanja i upravljanje te ljudska prava . Neke od brojnih vanjskih normi.ISO 30 .6.2. Zbog toga je zakonska regulativa države neophodna jer pritisak potrošača nikako ne bi dao zadovoljavajuće rezultate. utvrđenih mjerila i smjernica na temu upravljanja okolišem su: Povelja o održivom razvoju za poslovni sektor. Veliku štetu koja je učinjena teško je odnosno nemoguće popraviti stoga su potrebna stalna promišljanja o tome što učiniti u svakodnevnom životu da bi zaštitili bar ono što je ostalo. Najveći dio aktivnosti koje poduzeća poduzimaju na ekološkom planu spada pod zakonskom regulativom što je i razumljivo jer prvotna zadaća poduzeća je komercijalni interes njihovih vlasnika. 2.6. pojavili se veliki problemi te se počelo shvaćati na ovo nije neiscrpan izvor. Glavne aktualne teme na koje ćemo najčešće naići su: okoliš. Ova su promišljanja rezultirala time da je odgovornost prema okolišu postao prioritet gospodarstva već godina. Ova poslovna problematika pokriva široko područje i karakterizira je mnoštvo aspekata. Kada se govori o održivom razvoju u poduzeću onda to za poduzeće znači proces kojim se koristi sve manje resursa za potrebe potrošača i u kojemu se sve manje oštećuje okoliš. Glavne teme DOP – a Pregledavajući literaturu o problematici društveno odgovornog poslovanja može se primijetiti kako se spominju brojna područja koja se vezuju na ovu temu. Okoliš Obzirom da je čovjek sve više počeo zadirati u prirodni okoliš i prilagođavati ga sebi. Integracijski proces i globalizacija na međunarodnom planu povećavaju važnost uvođenja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem te važnost standardizacija. Jasno je da se problemi zaštite okoliše ne mogu rješavati samo na nacionalnoj razini već da je to globalni problem o kojem je potrebno razmišljati na globalnoj razini. Međunarodna trgovinska komora.1. očekivanjima zajednice i svojim konkurentima.

15 2. veljača 2004. a da se ne dogode neprihvatljivi ekološki i društveni utjecaji. podrazumijeva se da ona usmjerava i nadzire brojne druge subjekte koji upravljaju pojedinim dijelovima okoliša (npr.  Načelo zadržane dobiti i maksimalnog kapaciteta: predviđa ograničenje korištenja okoliša na maksimalno dopuštenoj granici. Naračić L. zrak itd.. Program ekološkog upravljanja i nadzora (EMAS). regionalnom.) počela se posvećivati velika pažnja. 31 . i lokalnom planu treba zaštititi i njima upravljati na način da kvaliteta i količina resursa bude osigurana i za buduće naraštaje. kojim se određuje dopušteni opseg razvoja. šumama. Pri tome menadžeri okoliša trebaju poštivati tri bitna načela:  Načelo opreza: podrazumijeva da bi prekoračenjem granica. jer tržište nije kontrolirano i stalno se mijenja te je teško stvarati dugoročne planove razvoja i zaštite okoliša.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“.. postaje značajna ekološko-ekonomska norma upravljanja prirodnim resursima. životinja. npr.2. CERES-ova načela. Treba spomenuti i tržišnu neizvjesnost koja utječe na rad menadžera okoliša. more. velike tvrtke mogu utjecati na političke procese koji će omogućiti donošenje takve zakonske regulative koja će preferirati maksimalni profit. što čini državu "najznačajnijim menadžerom okoliša". UN-ov Globalni sporazum i Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI).14000. Bagić A. Politička neizvjesnost značajno utječe na rad menadžera okoliša jer npr. tj. korištenja resursa. 15 Škrabalo M. Zagreb.pretpostavlja maksimalni broj. Zalihe prirodnog kapitala na globalnom. eksploatacije resursa moglo doći do lokalnih ili regionalnih katastrofa. zbog sve većih ekoloških problema. Kapacitet okoliša.6. upravljanju okoliša (vode. Norme poslovanja i upravljanje Posljednjih dvadesetak godina. koji mogu podnijeti prirodni resursi na nekom prostoru.. Kako je uloga države u zaštiti okoliša posebno značajna. tla. str. vodama itd).  Načelo nosivosti kapaciteta . npr. pa i na štetu okoliša i prirodnih resursa.17. Kratis.

 Političko uređenje – rad tvrtki u nedemokratskim režimima. Ljudska prava Ljudska prava predstavljaju temeljno načelo koje pojedincu jamči slobodu vođenja dostojanstvenog i neovisnog života. imovine. društveno odgovorni ulagači. sloboda izražavanja. Istovremeno. zaštita okoliša. mito i korupcija.  Društvena zajednica – marginalne ili ranjive skupine (nacionalne manjine. upotreba sigurnosnih postrojbi u konfliktnim područjima. donose svoje ulagačke odluke primjenjujući etička načela. 2.3. tada postaje jasno da će država preko te politike zakonodavnom ili ekonomskom politikom utjecati na ponašanje menadžera okoliša na svim razinama. robnih marki i reputacije.16 Ono što poduzeća čine u pogledu ljudskih prava može uvelike utjecati na njihove poslovne rezultate:  Zaštita imovine/vrijednosti poduzeća – Pitanje ljudskih prava usko je povezano s pitanjima zaposlenih.undp.6. sloboda udruživanja i organiziranja. antidiskriminacijska politika pri zapošljavanju i u radnom odnosu.hr/upload/file/156/78419/FILENAME/6_Ljudska_prava. radno vrijeme. dječji rad. a naročito za globalne kompanije:  Zaposlenici – zdravstvena zaštita. rad na crno.drustvena-odgovornost.2011. zaštita potrošača.) 32 .Ako se politika zaštite okoliša definira "javno upravljanje okolišem kao zajedničkim dobrom". individualni i institucionalni. Sljedeća područja ljudskih prava od posebnog su interesa za poslovni sektor. itd).9. primjerena plaća. Zasnivaju se na temeljnim vrijednostima koja su zajednička različitim kulturama svijeta. invalidi.pdf (12. spolno uznemiravanje.  Upravljanje rizikom – Svakom poduzeću za koje se govori kako loše postupa s onima koji su u njemu zaposleni neće biti lako privući i zadržati najbolje radnike. U posljednje vrijeme sve se više prepoznaje veza između gospodarstva i ljudskih prava. zdravstvena zaštita i sigurnost šire zajednice. 16 http://www. Posebna uloga države u formuliranju politike zaštite okoliša proizlazi iz odgovornosti za "okoliš kao zajedničko dobro" pa se može izvesti zaključak da je država i najveći menadžer okoliša.  Promjena percepcije – Potrošači sve više traže dokaze o tome da proizvodi koje kupuju nisu plod izrabljivanja radnika.

Za one koji donose takvu odluku bitno je znati koliki je taj društveni cilj. zaposlene te sve ostale aktere koji su povezani sa poduzećem te bi trebala potaknuti ostale da se obraćaju za priloge i pomoći.2011. do razvoja i provođenja programa i procjene ishoda. Nije svejedno koji cilj odabrati jer on može imati veliki utjecaj na kasniju provedbu i programe.) 33 . Najvažnije inicijative u koje možemo svrstati najveći broj aktivnosti povezanih s društvenom odgovornošću su:  korporativno promoviranje društvenih ciljeva (podrška rastu brige i svijesti za stanje u društvu). Ovakva odluka ima utjecaja na dioničare.  korporativni društveni marketing (marketinške kampanje s ciljem promjene ponašanja u društvu) 17 http://www.7.hr/upload/file/156/78419/FILENAME/6_Ljudska_prava.9. Ukoliko bi izbor određenog cilja naišao na opiranje od strane nekih od prethodno navedenih aktera onda on neće imati najbolji rezultat. Takvo ponašanje se negativno odražava na produktivnost. Izbor akcije koja se odnosi na cilj Sljedeći izazov je odlučiti se za neku od inicijativa koja će se koristiti za ostvarenje cilja.pdf (12.17 2.drustvena-odgovornost. te u konačnici rješenja. Izboru primjerenog cilja treba posvetiti potpunu pozornost i dobro sagledati sve aspekte. Izazovi u provedbi DOP – a Svi oni koji planiraju provođenje društveno odgovornog poslovanja suočavaju se sa izazovima prilikom donošenja svake od značajnijih odluka. Bez obzira na koje se aspekte DOP –a oslanjali svi se susreću sa jednakim problemima: izbor društvenog problema u čijem će se rješavanju sudjelovati i inovativnog načina na koji će se to činiti. da li se njime već netko bavi te kako ovo pridonosi poslovnim ciljevima poduzeća. Izbor primjerenog društvenog cilja Svako poduzeće za sebe može pronaći društveni cilj na kojeg najbolje može utjecati i od kojeg će imati najbolje rezultate.undp. te može naškoditi poslovnim rezultatima.

P. raspodjelu uloga i zaduženja.8. odnosno s kim to učiniti. Provedba planova Ključne odluke u ovoj fazi obuhvaćaju pitanje hoćemo li zajedno s nekim poduzeti akciju. Zagreb.. N.18 Ovakva odluka povlači za sobom mnoga pitanja: da li će tvrtka ostati i dalje predana svom glavnom poslu. izradu dinamičkih planova i utvrđivanje raspodjele budžetskih sredstava i izvora financiranja. Lee. uključujući komunikacijske i distributivne kanale. 18 Kotler.o.: „Društveno odgovorno poslovanje“.  marketing tvrtke povezan s društvenim ciljevima (donacije ovisne o opsegu prodaje)  korporativna filantropija (dobročinstvo prema drugim u zajednici)  društveno koristan rad (zaposlenici-volonteri)  društveno odgovorna poslovna praksa (redovno poslovanje temeljeno na povišenoj društvenoj odgovornosti).8.E. travanj. Sredstva i mehanizmi DOP – a 2. d.E. Zagreb.1.. utvrđivanje glavne strategije. 2009. P. N.: „Društveno odgovorno poslovanje“. travanj.god.P. da li ovakve promocije funkcioniraju.o. 2.33-35 19 Kotler. Lee.19 Mjerenje doprinosa Već dugo vremena se provodi procjena marketinških aktivnosti i financijskih ulaganja u korporacije. M. da li se isplati to što se zaposlenicima daje slobodno vrijeme da bi mogli dobrovoljno raditi.god. str.o. potrebnih za analizu doprinosa na investicije i usporedbu tekućih aktivnosti s najboljom praksom drugih. d. M. Mjerenje i izvještavanje Pred kompanije je danas stavljen zahtjev da prikažu kako izgleda njihov profil djelovanja i operacija i to s posebnim naglaskom na odnos prema okolišu i ljudskim potencijalima.o.33-35 34 . str. stoga postoje određeni sofisticirani sustavi praćenja i baza podataka... ipak mjerenje doprinosa na ulaganja u korporativne društvene inicijative novije je povijesti i nema mnogo podataka i znanja o ovom području. 2009. No.P... To predstavlja i veliki problem jer će se svi koji se namjeravaju uključiti u ove inicijative susresti sa još jednim problemom. da li će se odraziti na produktivnosti i sl.

Sve se više poduzeća odlučuju na izvještavanje. str 53. donacija i politika zaštite okoliša. U Hrvatskoj je javno objavljivanje korporativnih strategija i praksi vezanih za različita područja DOP – a sve prisutnije. Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta je provela neka istraživanja o DOP – u te u rezultatima možemo vidjeti kako je Internet ključni kanal za informiranje te se koristi dva puta više od godišnjih izvještaja radi objavljivanja sponzorstava. Pristup je zasnovan na povratu investicija ali ne samo u financijskom kapitalu već i u društvenoj i okolišnoj dobiti. Prema tim istraživanjima najzastupljenije teme DOP – a su korporacijsko upravljanje. Najrjeđe su objavljivanje informacije o usklađenosti s etičkim kodeksima. UNDP Hrvatska.. sponzorstva i donacije. Kako je poslovanje prešlo u novi milenij. Motivi za izvještavanje o DOP –u reflektiraju specifične interese i izazove s kojima se poduzeća susreću.. Ipak. 35 . izvještavanje je ograničeno većinom na velika poduzeća sa dobrim poslovnim rezultatima.Izvještavanje o korporacijski odgovornom ponašanju jest jedan izravan. Javljaju se novi oblici tvrtkinih priopćenja koji uključuju financijske okolišne i društvene domene u izvještavanju. Osnovni motiv za izvještavanje bilo je prenošenje poruke o već postojećim praksama DOP –ana sveobuhvatan način kako bi se poboljšala i proširila percepcija interne i vanjske publike o društvenoj odgovornosti poduzeća. Metodologija provođenja DOP poboljšanja na razini tvrtke se bazira na trobilančnom pristupu koji u knjigovodstvo uključuje osim financijskih prikaza i društvene i okolišne.. ako ne i glavni. usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih i radnih prava te specifične informacije o procesima i rezultatima upravljanja okolišem. posebice u odnosu na interne poslovne procese.: „Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja“. poput upravljanja ljudskim resursima i okolišem.god. i sve su opširnija i kvalitetnija izvješća. Miočić-Lisnjak N. 2007. Bagić A. metode izvještavanja postaju složenije i detaljnije. informacije o naknadama radnicima. način na koji javnost – dioničari i dionici – mogu imati uvid u ponašanja i stavove kompanije prema kategorijama društvene odgovornosti. U novije vrijeme sve je prisutniji trend trobilančnog izvještavanja. Godišnji izvještaji su tri puta češći izvor informacija o revizijama od internetskih stranica.20 Izravne koristi od izvještavanja vezane su uglavnom za internu sferu odnosa i praksi unutar poduzeća za razliku od izvješća 20 Škrabalo M. politici zapošljavanja te usklađenosti sa standardima zaštite okoliša.

2.19. Vodstvo Obzirom na to kako se svijet mijenja mijenjaju se uloge i odgovornosti gospodarstva i njegovih lidera.  razumijevanje tržišnih. J. tehničkih.: „Building competitiveness and communities“. društvenih i ekoloških uzroka promjena te reagiranje na njih tako da se zadovolje i komercijalne i društvene potrebe. Bagić A. Hrvatska je javnost još uvijek nedovoljno svjesna DOP –a. Kratis. 36 ..  djelovanje u skladu sa skupinom zajedničkih temeljnih vrijednosti koje su bitne za poslovno povjerenje. ugled i stvaranje trajne vrijednosti za dioničare i društvo. Na slici 2.god 22 Škrabalo M. Zagreb. možemo vidjeti obrazac pomoću kojeg poslovni lideri mogu primijeniti DOP:22 21 Nelson. Lideri i vođe moraju stvoriti takvu klimu u kojoj se vjeruje da je DOP preduvjet ostvarenja uspjeha i održivog razvoja.. str.21 Vodstvo mora imati viziju i biti snažno.  suradnju s netradicionalnim partnerima iz različitih sektora.  sudjelovanje u transparentnoj i odgovornoj dvosmjernoj komunikaciji sa širim krugom dionika. PWIBLF zajedno sa Svjetskom bankom i UNDP – om.8. 2..koji se koriste diljem svijeta i služe kao snažno oruđe u odnosima s javnošću.: „Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj“. te poduzećima nedostaju vanjski izvori motivacije. Nova realnost u obavljanju vodećih funkcija odnosi se na:  postizanje konkurentnosti ne samo osnovne djelatnosti tvrtke nego isto tako njenih društvenih ulaganja i intelektualnog kapitala. Ono je od središnje važnosti za promicanje DOP –a unutar tvrtke i širom zajednice. 1998. veljača 2004. Naračić L.

37 .9.nsf/53e118a5658bd1e7c1256c8700770b2c/7c832080ed136d3bc1256fb4 0025d9f5/$FILE/200403_CSRreport. kako bi se ostvarilo društveno odgovorno poslovanje. dogovaranja i stvaranja partnerstva između različitih sektora i različitih dionika u društvu.hr/GornjiGrad. Da bi se mogli oduprijeti svim izazovima koji im se nalaze na putu poduzeća moraju posegnuti za znanjima iz šire okoline. Na slici 3.8. sve više govore o potrebi motivacije.2011. a i na našim prostorima.3. zajedničkim ciljevima i odgovornostima.) 2. mogu se vidjeti primjeri takvih partnerstava i organizacije između kojih je moguće stvarati partnerstva. Partnerstva moraju biti zasnovana na povjerenju. Slika 2. Obrazac pomoću kojeg poslovni lideri mogu primijeniti DOP: Izvor:http://www. Partnerstva Novi trendovi u svijetu.pdf (14.cursor.

razvoj indeksa za mjerenje društveno odgovornog poslovanja. Slika 3. kao i kroz partnerstva između javnog i privatnog sektora.nsf/53e118a5658bd1e7c1256c8700770b2c/7c832080ed136d3bc1256fb4 0025d9f5/$FILE/200403_CSRreport. na promicanju praksi društveno odgovornog poslovanja i politike koja pogoduje poslovanju. UNDP promiče uvođenje normi poslovnog upravljanja. te promiču održivi razvoj i investicije u nerazvijenim područjima.9.2011) UNDP aktivno sudjeluje u stvaranju preduvjeta za veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva. te promidžbu održivog razvoja i investicija u nerazvijena područja. s posebnim naglaskom na tvrtkama. unaprjeđuju norme praksi poslovanja. koja potiču poduzetništvo. UNDP ima ulogu okupljanja zainteresiranih strana u svrhu olakšavanja novih partnerstva temeljenih na poslovanju. podršku transparentnim zakonodavnim okvirima koji se odnose na poslovno okružje.pdf (14.hr/GornjiGrad.cursor. 38 . Partnerstva Izvor:http://www.

18% u odnosu na popis stanovništva iz 1991. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U SPLITSKO .572 km 2 (oko 8% površine Hrvatske) obitava 482. Vidljiv je trend starenja stanovništva jer se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećava zadnjih 10-ak godina.429.501 stanovnika ili 10. godine pokazuju da je Splitsko – dalmatinska županija imala je 463.501 stanovnika. godine. Glavno središte Splitsko-dalmatinske županije je Grad Split. Struktura ekonomije i predviđeni razvoj Kretanje stanovništva Podatci s popisa stanovništva Republike Hrvatske iz 2001.278 stanovnika te možemo uočiti trend smanjivanja broja stanovnika u ovoj županiji u odnosu na 2009.9% ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske koji je iznosio 4. godine Splitsko-dalmatinska županija je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku imala 482. što predstavlja smanjenje za 2. Ovi i svi naredni podatci o Splitsko-dalmatinskoj županiji preuzeti su sa stranica Hrvatske gospodarske komore. Kada je udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju 39 . Sredinom 2009.dalmatinska županija ima 471. godinu. Dobna struktura Splitsko-dalmatinska županija jedna od tri hrvatske županije koja ima udio stanovništva starijeg od 65 godina manji od 16%. odnosno 10. Struktura gospodarstva Splitsko – dalmatinske županije Splitsko-dalmatinska županija smještena je na središnjem dijelu istočne jadranske obale i proteže se od općine Marina do općine Gradac.676 stanovnika.DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 3.1. godini Splitsko . 3. Na prostoru od 4. Ovi su podatci zastarjeli i ne pružaju točnu sliku o današnjem stanovništvu Splitsko-dalmatinske županije.3.9% stanovništva Hrvatske.078 stanovnika. Prema najnovijem ni najdetaljnijem dosad popisu stanovništva u 2011.1.1.

Detaljniji prikaz strukture zaposlenih po područjima djelatnosti vidjeti ćemo su tablici 1. popravak motornih  21.0%).565  4.2%).99%   G   Trgovina na veliko i malo. Povoljnija struktura i kretanje od prosjeka Hrvatske dijelom je posljedica razlike u dobnoj strukturi stanovništva. plinom. znanstvene i tehničke djelatnosti  4.64%   N   Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti  3. što ukazuje na preveliku koncentraciju zaposlenosti u četiri navedena sektora. od ukupnog broja zaposlenih.51%   M   Stručne. Struktura radne snage Pokazatelji o obrazovanosti. prerađivačke industrije (17.39%   K   Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja  2.93%.139  3.) ZAPOSLENI PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI Broj  % udio   A   Poljoprivreda.15%   vozila i motocikla   H   Prijevoz i skladištenje  6.213  5.03.584  1.880  17.  1.352  9.07%   B   Rudarstvo i vađenje  429  0.668  2.758  19. Što se tiče zaposlenosti prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku.47%   I   Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i  5.   Tablica 1. obrazovanja (10.50%   D   Opskrba električnom energijom. budući da su u stanovništvu Županije manje od prosjeka zastupljene starije dobne skupine od kojih je veća učestalost nepismenosti i niske školske spreme.90%   usluživanje hrane   J   Informacije i komunikacije   1.705  1.2009.35%   L   Poslovanje nekretninama   582  0.5%). Struktura zaposlenih po područjima djelatnosti (31.stanovnika neke regije veći od 7%. govore da su proizvodne mogućnosti s obzirom na kvalitetu ljudskog rada znatno povećane.38%   C   Prerađivačka industrija   19.67%   gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije  okoliša   F   Građevinarstvo   11. što je slučaj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj udio osoba starijih od 65 godina iznosi 15.50%   i klimatizacija   E   Opskrba vodom. uklanjanje otpadnih voda. šumarstvo i ribarstvo   1.784  3.33%   40 .895  1. parom  1.3%) i građevine (10. najveći broj zaposlen je u sektoru trgovine (19. stanovništvo te regije može se klasificirati kao staro stanovništvo. odnosno stupnju školske spreme.215  1.

. obrada Mreža znanja d. –2010. Statistički ljetopis 2009.97%   R   Umjetnost.o. zabava i rekreacija   2.o. obvezno socijalno  8. godini. Kretanje prosječnog godišnjeg broja nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005.649  7. Prosječan broj nezaposlenih u 2010. Slika 4.779  5.10%   S   Ostale uslužne djelatnosti   1. godini. godini predstavlja porast od čak 12. 2010. Tako je najmanji prosječni broj nezaposlenih na godišnjoj razini u Splitsko- dalmatinskoj županiji zabilježen u 2008.29%   Q   Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi  6. Kada govorimo o nezaposlenosti možemo reći kako kretanja broja nezaposlenih u Splitsko- dalmatinskoj županiji odgovaraju trendovima kretanja nezaposlenih na razini Republike Hrvatske. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje.335  1.61%   osiguranje   P   Obrazovanje   11. nakon čega ponovno počinje rasti uslijed gospodarske krize što ćemo moći vidjeti na slici 4.384  2. 41 .O   Javna uprava i obrana.7% u usporedbi sa prosječnim brojem nezaposlenih u 2009.692  10. Splitsko-dalmatinska županija postala hrvatska županija s najvećim brojem nezaposlenih osoba.18%   Izvor: Državni zavod za statistiku.

što pokazuje da su ukupni prihodi apsolutno veći za 1. a u ukupnim rashodima 6. a trgovina. sa 8. Dobit gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u 2007. koja su i onako nepovoljan element gospodarskih kretanja visoku stopu nezaposlenosti u Županiji dodatno povećali. U odnosu na konsolidirane financijske rezultate poslovanja poduzetnika RH koji su devet godina za redom imali pozitivan rezultat. U 42 .04%. prijevoz i skladištenje te i građevinarstvo (izuzev 2010. godini u iznosu od 94 milijuna kuna u idućim godinama ostvarivan negativan rezultat i to u iznosu od 1.810 milijuna kuna. godini na 9.67% (u 2009. Ovakvo kretanje ukupnih prihoda i ukupnih rashoda odredile su dinamiku i razinu ostvarene dobiti i gubitka.51% u 2010. godini iznosio 11.04%).3% i iznosi 46.3. tako da je konsolidirani financijski rezultat pozitivan dok je u 2006. Gospodarska kretanja su u 2010. godini (u 2002. karakterizirana su ukupnim smanjenjem gospodarskih aktivnosti.3 milijarde kuna u 2010.8% i iznose 45. godine na 6.7% u broju nezaposlenih.1. godini dosegao udjel od 8. Kretanja u gospodarstvu Splitsko – dalmatinske županije Gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gubitak od 1. Broj zaposlenih je od 2001.681 milijun kuna bio je manji za 8. Udjel broja poduzetnika Županije u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske bilježi kontinuirani rast te je u 2007. godini iznosi 2. dok su ukupni rashodi u odnosu na ukupne prihode manji u postotku za 2.92 % iz prethodne 2009. godini kao i u Republici Hrvatskoj.481 milijuna kuna i veća je za 49. Udjel u ukupnim prihodima je smanjen sa 6. u proteklom petogodišnjem razdoblju karakterizirali su pozitivni elementi oživljavanja građevinske djelatnosti. godine imao kontinuirani rast tako da je u 2008.82%). Udjel u gubitku nakon oporezivanja povećan je u odnosu na prethodnu godinu. godini. Nepovoljan element gospodarskih kretanja i dalje je visoka stopa nezaposlenosti u Županiji. godini broj zaposlenih imao je udjel od 8. te nepokrivenost uvoza izvozom. godini iznosio je rekordnih 23. godine kada je ostvaren negativni rezultat) su ostvarivali u istom periodu pozitivni rezultat.5% nego u prethodnoj godini.46%.3%.65% uz istovremeni udjel od 12.262 milijuna kuna. Ako gledamo po djelatnostima prerađivačka industrija i „turizam“ kontinuirano imaju negativni konsolidirani financijski rezultat.7%.548 milijuna kuna. a ukupni rashodi istovremeno su ostvarili rastu po stopi od 10. rezultati poduzetnika s područja Županije nema taj kontinuitet već je nakon pozitivnog rezultata u 2005. kao i u Republici Hrvatskoj. U ukupnom prihodu ostvaren je rast po stopi od 13. godini bio negativan.72%. turističkog prometa i drugih djelatnosti s razlikom prerađivačke industrije koja je na razini Županije ostvarila manji obujam proizvodnje. U 2010. godini 7.2.97% u 2009.

Turizam Ukupan broj dolazaka stranih i domaćih turista u 2010.321 milijuna kuna. Ključni gospodarski sektori u Splitsko – dalmatinskoj županiji Službena podjela izvršnih tijela Županije govori o četiri sektora na kojima se bazira razvoj gospodarstva Splitsko – dalmatinske županije.2010.9%. te nužnost novog strategijskog promišljanja i njihovog repozicioniranja poglavito imajući u vidu značajne resurse na području Županije. tako da je konsolidirani financijski rezultat znatno povećan u odnosu na prethodnu godinu i iznosi -1. godini na razini Splitsko-dalmatinske županije iznosio je 1.637. 3. U strukturi ukupnih prihoda trgovina i dalje sudjeluje s visokih 39. a isto tako ovaj pomak je vidljiv i kroz praćenje novih djelatnosti na područjima tih istih lokalnih samouprava. godini dobit iznosi 1. a prerađivačka industrija sa 24. 3. hotela i restorana te poslovanja nekretninama.2% manje nego u prethodnoj godini. Naime.1.96% što zorno ukazuje na neodgovarajući status ovih djelatnosti.656 turista od toga 199.02%. prijevoz putnika i roba i industrija.73% . Ovo stanje Županija intenzivno pokušava promijeniti kroz program razvitka gospodarskih zona. Gubitak od 2.Značajno je primijetiti da uz kontinuirani rast udjela građevinarstva kontinuirani rast udjela ostvaruju i djelatnosti prijevoza. te manjih i fleksibilnijih prerađivačkih kapaciteta zasnovanih na lokalnoj sirovini. Rezultati poslovanja ovako strukturiranog gospodarstva. ukazuju na nužnost njegovoga restrukturiranja i to u pravcu djelatnosti koje su ekološki prihvatljive. kako u prošlosti tako i danas.437.3. a to su turizam.517 milijuna kuna što je za 5. uvidom u kretanje vanjskotrgovinske razmjene po gradovima/općinama u proteklih pet godina vidljivo je povećanje udjela gradova/općina unutar kojih su već gospodarske zone razvijene.845 stranih ili 43 . Jedno od obilježja gospodarstva Županije je i neravnomjerna raspodjela gospodarstva po područjima županije. a što je u osnovi posljedica dugogodišnje koncentracije razvitka u priobalju i većim urbanim centrima.839 milijun kuna što je povećanje za 39. poljoprivreda i ribarstvo (uključujući prehrambenu industriju). koji i u ovoj ranoj fazi izgradnje iskazuje pozitivne pomake.1.1.2% i 1.811 domaćih ili 12. Poljoprivreda zajedno s ribarstvom sudjeluje samo s 0.3.

175 ležajeva. a noćenja stranih turista su veća za 3. a u ukupno ostvarenim noćenjima sa 16. slijede hoteli sa 4*.6% i porast stranih za 7.032 noćenja od toga 805.356 ležajeva.819 ležajeva. kako u svojim proizvodnim mogućnostima.2% više dolazaka i 2. Turisti Splitsko-dalmatinske županije učestvovali su u ukupnim dolascima turista u Republici Hrvatskoj s 15. Poljoprivreda.2% od toga pad domaćih za 2. Od toga kolektivni smještajni kapaciteti imaju 56.1. Ukupan broj dolazaka turista za kumulativno razdoblje siječanj-prosinac 2010.2.599 ha. vinogradi i livade zauzimaju 36. kao dijela mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske.9. tako i po stupnju razvijenosti. godine povećan je za 7.8% a stranih 16. njih 34. izrazito je heterogena. najmanji broj hotela sa 5*. godine u odnosu na isto razdoblje 2009. a privatni smještajni kapaciteti 114. Županija raspolaže sa ukupno 111 hotela.6% i 8.4% a stranih više za 9. godine ostvareno je 3. Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.4%. Veliki problem predstavlja vrlo visoka usitnjenost što predstavlja 23 http://www2.3.6% u odnosu na prošlu godinu u svim komercijalnim smještajnim objektima.558.) 44 .87. U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do prosinca 2010.4%. godini iznosio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 9.6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.23 Ukupan broj smještajnih kapaciteta u 2009.2011. Na području županije kategorizirano je 30 kampova te 3 kampirališta. voćnjaci.hr/komora/hrv/zupkom/Split/hgkcms/repository/GK_SD_2010. na kraju. U ukupnim pokazateljima domaćih turista bilo je na razini prošle godine manje za 4.6% od toga domaćih 14. 3.288 ha. godini iznosio je 171. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan je za 6.6% više noćenja.8%.samo 2.645 stranih ili 91.364.8%.387 domaćih ili 8.2%. a strani turisti s 15.pdf (16. Ukupan broj ostvarenih noćenja u 2010. a oranice. od toga najviše raspolaže sa hotelima sa 3*.8%. njih 57.hgk. zatim hoteli sa 2*. njih 18 te. ribarstvo i prehrambena industrija Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije.8%. Broj ostvarenih noćenja za razdoblje siječanj-prosinac 2010.4% od toga domaći turisti s 13. Noćenja domaćih turista manja su za 5.4%.

o. u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15. PRŠUT-VOŠTANE d. a uz jaja. Sukladno vlasničkoj strukturi. Starigrad..d.o. Obradivo zemljište i stočni fond su gotovo u cijelosti u privatnom vlasništvu. Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti. Obiteljska gospodarstva s posjedom manjim od 1 ha čine oko 50% ukupnog broja gospodarstava. ribolov se prema sudionicima. U strukturi stočnog fonda ističe se uzgoj peradi i mliječnih krava pretežno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. LUSTRA d. Proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda ima dugu tradiciju te.o. Postira. Milna. Klis. Županija raspolaže sa značajnim kapacitetima intenzivne proizvodnje u kontroliranim uvjetima. brodogradnje i brodo-remonta.o.). može podijeliti na 3 osnovne kategorije. i to: a) gospodarski ribolov (ribolov s ciljem stjecanja profita) b) mali ribolov (ribolov za osobne potrebe) c) sportsko – rekreacijski ribolov. Pored vinogradarstva i maslinarstva. Vrgorac. Vodeće tvrtke u ovoj djelatnosti su tvornica SARDINA d.o.o. Tugare ostvaruju visoku kvalitetu i značajnu proizvodnju.o. tvrtke DALMED d. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo predstavlja osnovni čimbenik poljoprivredne proizvodnje i njenog razvitka.o. MIJUKID PROM d. EPULUM d.o.o. odnosno razlogom njihovog bavljenja ovom aktivnošću.d. uz uzgoj i proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima. ANCORA COMMERCE d. ribarskih alata i drugog ribarskog materijala te aktivnosti u prometu. Tome pridonosi i podatak da obradive površine. Kaštel Štafilić i niza obiteljskih gospodarstava proizvodi velika količina cvijeća i povrća (karanfil.o. Na ribolov se izravno oslanja prerada ribe te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka. sabirni i otpremni centri.o Hvar. BEK – PUŠNICA d. tvornice za proizvodnju mreža.o.o..2 %. VIG IMPEX d. Solin. Runović.o. a u mesnoj industriji MESNA INDUSTRIJA BRADA PIVAC d. ruža. Sinj. ŽUVELA d. Split. Split i APIDAL d. Kaštel Novi. kao što su specijalizirani transporti. U staklenicima i plastenicima KAŠTELANSKIH STAKLENIKA d. Najveći otkupljivač i prerađivač mlijeka je tvrtka MILS d.o. MEL Mesnice LOVRID d. Sa socio-ekonomskog gledišta.d.temeljnu zapreku racionalnom iskorištenju proizvodnih potencijala.o. mlijeko i meso. županijsko ribarsko gospodarstvo tek neznatno participira u ukupnom društvenom proizvodu (0. DALMESSO d.o. proizvodi se i niz mliječnih prerađevina.o. paprika. Trilj.o. krastavac.o. gerber. rajčica.o.d. pršutane SMJELI d. salata.o. Dugopolje. Split.o. Premda potencijalno važan sektor u proizvodnji hrane.o.o. ribarstvo je bilo treća značajna grana održanja života na našim otocima.38%). 45 .

dimljene ribe.o.d. Tako tijekom 2009. Svirče. Solin (proizvodnja začina i čokolade). BOBIS d.o. Split (proizvodnja jakih alkoholnih pića).o. došlo je do znatne recesije ove značajne gospodarske grane. Imotski.o. Uz turizam. LUXOR d. OLMA TOPID d. VINARIJA GRABOVAC .o. .o. Jelsa. Nakon višegodišnjeg trenda rasta negativne tendencije kretanja u 2009. 3. godine smanjen broj 46 .o.o. Split i IMOTU d. prehrambena industrija i ribarstvo su glavni pravci gospodarskog razvoja. Uslijed promijenjene geopolitičke situacije. Negativna kretanja kod robnog prometa determinirana su padom količine prevezene robe željezničkim. putnika i tereta.o.o. Oživljavanje gospodarskih aktivnosti rezultiralo je kontinuiranim porastom prometa brodova. do 1990. niz je privatnih vinarija koje su svojim visokokvalitetnim vinima prisutne i priznate na međunarodnim vinarskim sajmovima (ZLATAN OTOK d.o.Donji Proložac. Split (proizvodnja maslinovog ulja.o. Split (proizvodnja svježih i trajnih kolača i slastica).o.3.o.Vinogradarstvo je tradicionalno jedna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostoru ove Županije. poljoprivreda. Iako sama Županija ne može mnogo napraviti u većem razvoju poljoprivrede. Split i PEKARA BABID d. DALMATA Co d. Stobreč. Domovinskog rata i procesa tranzicije.o. TANGAR d.o.o. godine predstavljalo je vrlo važan čimbenik gospodarskog razvitka cijele Županije pa i Republike Hrvatske. NOVAK Makarska (proizvodnja bezalkoholnih pića).o.o. uglavnom zbog nedostatka značajnijih sredstava za sufinanciranje ovoga sektora. u Kaštelima te na području Imotskog i Vrgorca u zagorskom dijelu Županije. PLANČID d.) Uz uspješnu poljoprivrednu proizvodnju razvila se i prehrambeno-prerađivačka industrija s vodećim tvrtkama.o. Uz DALMACIJAVINO d. Prijevoz putnika i roba Morsko brodarstvo.1.o.o.o. TRENTON d. pomorskim i obalnim putem te unutrašnjim vodenim putovima. BIMITA d. Split i HERBA DALMATICA d.3. Makarska (proizvodnja maslinovog ulja i konzerviranih maslina). cestovnim. godini.d.PROVIN d.. mogućnosti su dane kroz mnogobrojne programe od strane europskih fondova namijenjenim razvoju ruralnog gospodarstva. SVAGUŠA PEKARSTVO d. riblje paštete).o.o. posebno na cijelom otočnom području. Split. Kaštel Sućurac (proizvodnja sladoleda i slastica).o. luke i lučko gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije. počinju bilježiti pomorski i obalni te zračni prijevoz putnika.

imati značajan utjecaj na rast.5% odnosno 12. dok na potonji pad u prijevozu putnika direktni utjecaj ima pad fizičkog broja turista.4% u odnosu na prethodnu godinu.7% u odnosu na prethodnu godinu. Količina prevezene robe u 2010. godini se smanjuje u većini vidova tog prijevoza. godine. Povežemo li zabilježeni pad robe i putnika sa stanjem u gospodarstvu. možemo zaključiti da će povećanje proizvodnje. razvoj i profitabilnost sektora prijevoza. Iz činjenice da industrija generira preko 60% ukupnih gubitaka gospodarstva Županije. rezultiralo smanjenjem stupnja iskorištenosti kapaciteta. godinu. pogotovo izvozno orijentirane proizvodnje.1. Kod robnog prometa je dinamika pada na godišnjoj razini bila znatno brža nego kod putničkog. Prema kretanju proizvodnje u prethodnih nekoliko godina moglo bi se konstatirati da je došlo do određenog stabiliziranja rasta. Rezultat ovakvog okruženja je gubitak tržišta i to poglavito u slučaju industrije obuće.3.1%. padu kvalitete te smanjenju proizvodnosti i ekonomičnosti.5% i robe za 11. godini smanjen je broj prevezenih putnika za 4. Najznačajniji pad ukupne 47 . tekstilne industrije te kemijske industrije. 3. godini manja je za 1. Negativna kretanja broja prevezenih putnika bilježe se u svim vidovima prijevoza. Industrija Industrijska poduzeća predstavljaju bitan čimbenik u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti Županije. kao i 2010. Industrijska proizvodnja u 2010. u konačnici.4.prevezenih putnika i robe u odnosu na prethodnu godinu i to za 1. situacija je u industriji i dalje veoma teška zbog nagomilanih poteškoća iz prethodnog razdoblja. Shodno tome. U 2010. nedvojbeno slijedi i značaj njenog restrukturiranja i revitalizacije na novim na znanju utemeljenim tehnologijama. što je posljedica smanjenja ukupne gospodarske aktivnosti. izuzev kod željezničkog te pomorskog i obalnog prijevoza gdje je prošle godine ostvaren porast količine prevezene robe. vidimo da je u padu prijevoza robe najveću ulogu odigrao pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji. što se ne može reći za godine koje slijede. prikazana je samo na nivou Republike Hrvatske. 2009. Nedostatno ulaganje u industriju utjecalo je na zastarjelost opreme što je. Iako možemo govoriti o kontinuiranom rastu industrijske proizvodnje od 1997.

3% u odnosu na 2009. Zalihe gotovih proizvoda u industriji počinju bilježiti silazni trend. 48 . koži.2%. tekstilu. proizvodnost i dalje se temelji na smanjenju broja zaposlenih čiji je pad na godišnjoj razini iznosio 7. Slika 5. Najveći utjecaj na takva kretanja i dalje ima pad zaliha proizvodnje hrane i proizvodnje pića. godini veća je za 6.8% u odnosu na onu iz 2009. No. kemikalijama.2%. Proizvodnost rada u industriji u 2010.4%. osnovnim farmaceutskim proizvodima te proizvodnji namještaja i proizvodnji papira i proizvoda od drva. godinu. Unutar prerađivačke industrije najveći negativni utjecaj ima pad proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda te proizvodnja motornih vozila i ostalih prijevoznih sredstava. godini u odnosu na prethodne dvije godine. godine bila je uglavnom determinirana kretanjima odnosno padom prerađivačke industrije. Od 24 grane prerađivačke industrije 11 grana iskazuje rast proizvodnje. prikazuje pozitivan ili negativan utjecaj pojedinih grana na prosječno smanjenje proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Porast proizvodnje imamo u prehrambenim proizvodima. Prosječna neto plaća u industriji u 2010.industrijske proizvodnje i dalje je prerađivačka industrija za 2. osim energije gdje je proizvodnja povećana za 6. a preostalih 13 grana pad proizvodnje.1%. rudarstvo i vađenje za 9. godini realno je bila manja za 0. Vidljivo je koliko je kod pojedine grane industrije prisutno povećanje ili smanjenje proizvodnje u 2010. duhanu. godine. Tendencija kretanja industrijske proizvodnje tijekom 2010.

TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o. Split.BRODOGRADILIŠTE d.o. Utjecaj pojedinih grana gospodarstva na smanjenje proizvodnje u RH Izvor: Hrvatska gospodarska komora. Trogir .o. Solin. SOLARNE DELIJE d. AD BRODOVI d.o. DALSTROJ d.o.o.  Strojogradnja . Kaštel Sućurac. Gospodarska kretanja Splitsko-dalmatinske županije za 2010.o. Split. Split i BRODOTROGIR d.d.d.o.o.o. Split.o.  Elektroindustrija . BRODOREMONT VRANJIC d. Split.o. POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU d.KONČAR ELEKTRIČNI UREĐAJI d.o. Split. Solin i DAMOR d.o.o. Slika 5.o. Kaštel Sućurac.o.BRODOSPLIT .d. ADRIA WINCH d. REMONT d. Split. 24 izvor 49 .god Glavna poduzeća koja djeluju u pojedinim industrijskim granama u Splitsko-dalmatinskoj županiji su:24  Brodogradnja i remont .

. Vremenski.o. Kao rezultat istraživanja biti će prikazani samo kumulativni podatci i testovi bez navođenja pojedinačnih tvrtki i njenih doprinosa.2. Metodologija istraživanja 3. Sinj. Split. ALPRO-ATT d.o. Kako je glavni instrument istraživanja anketa u idućem će se poglavlju moći vidjeti detaljnije što sadrži.DALMACIJACEMENT d. opsega i strukture rada nisu mogle prikazati sve detaljne informacije do kojih se došlo tijekom istraživanja. Bilo je predviđeno odabrati uzorak tvrtki na području Splitsko-dalmatinske županije koji uključuje i one tvrtke čije je djelovanje na polju DOP-a značajno i vidljivo te one kojima je djelovanje na polju DOP-a manje vidljivo. nego su prikupljene informacije od onih koji su bili na raspolaganju u okviru zadanog vremenskog roka. s obzirom na praktične razloge.d. BRZOGLASA d. Kaštel Stari.o.2. Kaštel Sućurac  Industrija građevinskog materijala .o.d. Solin. 50 .o. KRAH d.d. CEMEX Kaštel Sućurac.o. 3.  Kemijska industrija .1. nije moglo doći u kontakt sa svim ključnim akterima onako kako je planirano. CIGLANA SINJ d.d. Ova su područja DOP –a najizraženija u Hrvatskoj stoga se ovo istraživanje oslanja na njih te će se uspješnost poduzeća temeljiti na njima. Zbog toga se. Pučišća. SCHACKO d. prostorni i sadržajni obuhvat istraživanja Glavna metodologija primijenjena u ovom istraživanju bila je kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. JADRANKAMEN d. dobar dio istraživanja proveden tijekom ljetnih mjeseci. zbog kratkog vremenskog roka. nažalost.d. Cilj ovakvog odabira uzorka je pokazati koliko ustvari društveno odgovorno poslovanje pridonosi uspješnosti poduzeća. Glavni interes istraživanja bio je usmjeren na srednje i velike tvrtke.o. Trogir.AD PLASTIK d. pa je. investiranje u zajednicu i zaštitu okoliša. Ovo istraživanje obuhvaća tri temeljna područja DOP-a: brigu za ljudske resurse.ŽELJEZARA SPLIT d. Isto tako se.o. odnosno na koje se bitne stavke DOP-a su se koristile.  Proizvodnja metala . Vremenski okvir ovog istraživanja bio je ograničen.

nepovjerenjem poduzeća. djelatnost. isplati plaća. Dio koji govori o brizi za ljudske resurse i radnu okolinu oslanja se na pitanja o zapošljavanju žena i drugih osoba sa otežanim pristupom tržištu rada. od kojih 13 od velikih poduzeća i 11 od srednjih. na srednjim i velikim poduzećima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. kakav oblik nefinancijskih donacija prevladava i koja su područja u koje se najviše donira. Upitnik za istraživanje je koncipiran na način koji olakšava tvrtkama odgovaranje. 51 .3.2. jer se uglavnom oslanja na neke konkretne podatke koji se mogu iskoristiti za analize i testiranja. Ovakav povrat korelira s podatcima o velikoj anketi koja je vezana uz indeks DOP–a. odnosno krizom u gotovo svim sektorima. Zaštita okoliša se odnosi na financijska sredstva. koji je udio financijskih donacija. Zamisao je bila obuhvatiti što veći broj poduzeća te je anketa poslana na adrese 79 poduzeća. ulaganju u obrazovanje. Uz sav trud da se dobije što veći broj odgovora odaziv nije bio prevelik. Dobiveno je 24 odgovora. a samo 142 poduzeća odgovorilo. njih samo 166 otvorilo anketu. To bi se moglo objasniti postojećom situacijom. Instrument istraživanja Za prikupljanje podataka kao instrument je osmišljen upitnik koji su popunjavale tvrtke. te daljnje analize i testiranja. praćenju rada zaposlenika i nagrađivanju. Anketni upitnik je podijeljen na pet dijelova: uvodni dio. U okviru društveno odgovornih odnosa prema zajednici istraživalo se da li se prati rad lokalnih zajednica te da li se donose kakve odluke u skladu s tim. manjkom vremena i naravno interesa. Ovaj anketni upitnik sadrži samo nekoliko otvorenih pitanja. Na kraju smo ostavili mjesta za pitanja o uspješnosti.2. odnosno pokazatelje profitabilnosti i ekonomičnosti. 3. Ostali dijelovi ankete sadrže 6-7 pitanja po svakom području. a koji pokazuju da je od 1450 poslanih anketa. veličina poduzeća. naziv. pitanja o posebnim odjelima i dokumentima kojima je regulirana zaštita.3. Rezultati istraživanja Istraživanje je provedeno. kako je već spominjano. mjerama koje se poduzimaju te nagrade koje su dobivali. U uvodnom djelu su pitanja o ispitaniku i poduzeću. dio za svako područje DOP-a koje smo prethodno spomenuli te poseban dio koji se odnosi na podatke o uspješnosti.

3.3% ili 8 poduzeća nije zaposlilo niti jednu takvu osobu  53. ljudskih resursa. Briga za ljudske resurse i radnu okolinu Svako područje društveno odgovornog poslovanja. zaštitu okoliša i odnosi sa zajednicom) jesu li uspješnija poduzeća koja poduzimaju neke korake u smjeru društvene odgovornosti. usporediti će se neke bitne činjenice i podatci koji govore o tome jesu li se poduzeće uopće aktivira u tom smjeru te je li to doprinijelo uspješnosti. za ona poduzeća koja su odgovorila na anketu. Pokazatelji uspješnosti koji su se koristili su pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja i pokazatelji profitabilnosti. U nastavku će biti prikazano kakvi su rezultati dobiveni u djelu ankete koji se odnosi na brigu za ljudske resurse i radnu okolinu.3. kao što su povrat na investirano (ROI) povrat na glavnicu (ROE) i povrat na investirani kapital. a koja su prethodno navedena su u anketnom upitniku. na koje se najčešće oslanjaju naša poduzeća. Na slici 6. posebno su analizirana. može se vidjeti koliko je poduzeća u posljednjih nekoliko godina zapošljavalo osobe s otežanim pristupom tržištu rada. 52 . odnosno imovinu (ROA).3% ili 3 poduzeća tvrdi da pri svakom zapošljavanju uzimaju u obzir takve osobe. Obzirom da se ne može jednoznačno odrediti je li poduzeće društveno odgovorno na području.1. usporediti će se njihova uspješnost s obzirom na angažman prema pojedinim točkama društvene odgovornosti.U nastavku će se pojedinačno prikazati za svaki segment DOP-a (ljudske resurse.3% ili 13 poduzeća je zaposlilo nekoliko takvih osoba  13. Rezultati istraživanja su sljedeći:  33. npr. Obzirom da je odaziv bio premalen za statistička testiranja.

Ovo znači da im nije važno kakve su te osobe. Rezultate ove analize prikazuje tablica 2. zanimljivo je saznati jesu li pokazatelji uspješnosti poslovanja tih poduzeća bolji od poduzeća koja nisu zapošljavala takve osobe. S obzirom da se pošlo od postavke da su poduzeća koja su zaposlila barem nekoliko osoba s otežanim pristupom tržištu rada društveno odgovorna. Porazan je podatak da je takvih poduzeća premalo. te ne prave razlike među kandidatima nego im je bitno samo odgovara li osoba potrebnim kvalifikacijama. U ispitivanju ovih razlika identificirana su poduzeća koja su društveno odgovorna (zapošljavala su osobe s otežanim pristupom tržištu rada) i ona koja to nisu. Slika 6. odnosno poduzeća koja ne možemo smatrati društveno odgovornima po pitanju ljudskih resursa. Zaposlene osobe sa otežanim pristupom tržištu rada Izvor: istraživanje autora Iz rezultata se vidi da samo 3 poduzeća tvrde da pri svakom zapošljavanju uzimaju u obzir osobe s otežanim pristupom tržištu rada. Smatra se da su društveno odgovorna poduzeća ona koja zapošljavaju takve osobe. Od pokazatelja uspješnosti poslovanja nije u analizu uključen ROI zbog toga što se obzirom u koju se svrhu koristi uvrštavaju se različite kategorije profita i investiranog koje mogu biti prilagođavane na različite načine. 53 . Iz toga proizlaze različiti obrasci za izračunavanje ROI od kojih je u svrhu ove analize izabran ROA i ROE.

0. može se vidjeti koliko redovito poduzeća isplaćuju plaće.045 1.91 KOJA NISU Koteks -0. 54 .7%.012 0.257 -0.781 JEDNU OSOBU Dalmacijavino -0. može se vidjeti kako poduzeća koja su društveno odgovorna. Uspješnost poslovanja poduzeća koja (ne)zapošljavaju osobe sa otežanim pristupom tržištu rada POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI PODUZEĆA Konstruktor 0.019 NEKOLIKO OSOBA Brodomerkur 1.879 ZAPOSLILA NITI Brodosplit -0.005 0.Tablica 2. Smatra se da je društveno odgovorno poduzeće ono koje isplaćuje plaće redovito.266 0. dok onih poduzeća koja nisu društveno odgovorna.47 1.25 1. odnosno onih poduzeća koja imaju bilo kakav oblik kašnjenja u isplati plaće ima 53.009 -0. te pokazatelj ekonomičnosti manji od 1 što znači manje prihode od rashoda.115 0.3% ili 3 poduzeća imaju kašnjenja po nekoliko mjeseci  6.119 0. Možemo primijetiti sljedeće:  Poduzeća koja su društveno dogovorna imaju pozitivne pokazatelje ROA i ROE.13 -0.  Poduzeća koja nisu društveno dogovorna imaju negativne pokazatelje ROA i ROE.065 -0. Zaključak je da društveno odgovornih poduzeća prema ovoj kategoriji ima 46.02 1.005 1.004 KOJA SU Banaka splitsko dalm.7% ili 11 poduzeća isplaćuju plaće redovito.663 0. ROE i pokazatelj ekonomičnosti od poduzeća koja nisu društveno odgovorna.7% ili 2 poduzeća imaju ponekad manja kašnjenja  46.3% ili 8 poduzeća ima kašnjenja česta i po više mjeseci  13. odnosno ona koja su u posljednjih nekoliko godina zaposlili bar nekoliko osoba sa otežanim pristupom tržištu rada imaju bolje pokazatelje uspješnosti ROA. te pokazatelj ekonomičnosti veći od 1 što znači veće prihode od rashoda. Na slici 7. Rezultati istraživanja su sljedeći:  33.3%.007 PODUZEĆA Slobodna dalmacija -0.024 0.466 Izvor: istraživanje autora Iz tablice 2.136 ZAPOSLILA Županijska ceste split 0.

3% 6.7% Izvor: istraživanje autora U nastavku će se dati poveznica društveno odgovornih i društveno ne odgovornih poduzeća sa uspješnosti.  Poduzeća koja nisu društveno dogovorna imaju negativne pokazatelje ROA i ROE.Slika 7.7% 13.3% 46. Rezultati su sljedeći:  Poduzeća koja su društveno dogovorna imaju pozitivne pokazatelje ROA i ROE. odnosno jednako kao u prethodnom primjeru vidjeti da li su društveno odgovorna poduzeća i uspješnija. odnosno iz kategorije društveno odgovornih (onih koji isplaćuju redovito plaće) i onih koji nisu društveno odgovorni (ona poduzeća koja imaju neka zakašnjenja u isplati plaća). Također će se usporediti poduzeća iz svake kategorije. Redovitost isplate plaće 33. te pokazatelj ekonomičnosti veći od 1 što znači veće prihode od rashoda. 55 . te pokazatelj ekonomičnosti manji od 1 što znači manje prihode od rashoda.

009 -0.435 -1.91 ZAKAŠNJENJA PO NAKOLIKO MJESECI Brodosplit -0.012 0.051 0.084 1.115 0.189 0.Tablica 3.069 0.007 PLAĆE REDOVITO Jadroplov 0. U tablici 4.005 1.336 Izvor: istraživanje autora Na pitanje o postotku uključenosti zaposlenika u neki oblik obrazovanja dobiveni su sljedeći rezultati:  53. Smatra se da ona poduzeća koja imaju veći postotak uključenih u neki oblik obrazovanja imaju i veći stupanj društvene odgovornosti.873 MANJA ZAKAŠNJENJA Slobodna dalmacija -0.3% ili 8 poduzeća ima od 11% do 20% zaposlenih uključen u neki oblik obrazovanja  13.3% ili 13 poduzeća je ima do 10% zaposlenih uključen u neki oblik obrazovanja  33. Uspješnost poslovanja poduzeća koja (ne)isplaćuju plaće redovito POKAZATELJ ISPLATA PLAĆE NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI PODUZEĆA Ad plastik 0. a pokazatelje ekonomičnosti daleko od 1 što znači da su im rashodi puno veći od prihoda. možemo vidjeti sljedeće rezultate:  Poduzeća koja imaju samo do 10% zaposlenika uključenih u neki oblik obrazovanja imaju najlošije pokazatelje uspješnosti ROA i ROE. Poduzeća koja su društveno dogovorna brinu o svojim zaposlenicima te im daju mogućnost dodatnog obrazovanja i napredovanja. odnosno ona poduzeća koja su društveno odgovornija ujedno i uspješnija zbog toga. Jadrankamen -0.266 0.05 0.3% ili 3 poduzeća ima od 21% do 50% zaposlenih uključen u neki oblik obrazovanja.045 1.049 KOJA Županijska ceste split 0.019 ISPLAĆUJU Brodomerkur 1.781 ČESTA ZAKAŠNJENJA I PO VIŠE MJES.024 0. Pitanje je da li su poduzeća koja se više brinu o obrazovanju zaposlenika. 56 .257 -0.

012 0.099 0.3% ili 18 poduzeća imaju formalan sustav za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu. Preostaje samo vidjeti koliko su ove dvije skupine poduzeća uspješne. Dakle. odnosno imaju neku od karakteristika društveno odgovornog poslovanja.  Poduzeća sa udjelom zaposlenih u obrazovanje od 21% do 50% imaju najbolje pokazatelje uspješnosti ROA i ROE. nekima su ROA i ROE pozitivni a nekima negativni ali se nalaze na granici kao i pokazatelj ekonomičnosti. a pokazatelji ekonomičnosti kažu da su prihodi veći od rashoda.349 DO 10% Adriachem -0. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postotak zaposlenih uključenih u neki oblik obrazovanja ZAPOSLENICI UKLJUČENI U POKAZATELJ OBRAZOVANJE NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI Kaštelanski staklenici -0. Prema rezultatima ovog istraživanja:  26.049 Izvor: istraživanje autora Iduće pitanje na koje će se dati odgovor je pitanje postojanja formalnog sustava za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu u poduzećima.136 OD 21% DO 50% Ad plastik 0.02 1.11 0. Ona poduzeća koja imaju takav sustav se smatraju društveno odgovornim. Tablica 4. Ovo je dosta dobar pokazatelj.051 0. odnosno ona koja su društveno odgovorna ili poduzeća u kojima postoji formalan sustav za upravljanja kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu sa poduzećima koja prema ovoj kategoriji nisu društveno odgovorna i u kojima ne postoji ovakav formalan sustav: 57 .069 0.7% ili 7 poduzeća nemaju formalan sustav za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu  73. što se više poduzeće brine za zaposlene i njihovo obrazovanje te napredovanje u karijeri to se i veći uspjeh ostvaruje u poduzeću.009 -0.  Poduzeća koja imaju od 11% do 20% zaposlenih uključenih u obrazovanje imaju malo bolje pokazatelje. no on nam ne govori koliko je taj sustav funkcionalan.158 -31. 0. Usporediti će se poduzeća iz svake skupine.873 OD 11% DO 20% Slobodna dalmacija -0.91 Banka splitsko dalm.099 Jadroplov 0.077 -0.084 1.05 0.005 0.

NA R.336 Izvor: istraživanje autora U ovom istraživanju dobiveni su i rezultati o postojanju sustavnog načina praćenja zadovoljstva zaposlenika. Rezultati pokazuju da u:  60% ili 14 poduzeća ne postoji sustavan način praćenja zadovoljstva zaposlenika  40% ili 10 poduzeća postoji sustavan način praćenja zadovoljstva zaposlenika.ZA Lavčević 0.044 0. Ovi rezultati istraživanja mogu se vidjeti u tablici 5.466 FORM. Tablica 5.663 0. U tablici 6.435 -1.25 1.MJ.005 0. odnosno od onih poduzeća u kojih ne postoji formalan sustav za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu.136 NE POSTOJI Dalmacijavino -0. NA R. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanje formalnog sustava za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI POSTOJI FORM.KVALIT. I SIGURN.077 -0. Primjećujemo da su poduzeća koja su društveno odgovorna prema ovoj kategoriji i uspješnija od onih koja nisu društveno odgovorna.  Društveno odgovorna poduzeća prema ovoj kategoriji imaju bolje pokazatelje uspješnosti od poduzeća koja nisu društveno odgovorna.13 -0. Ona poduzeća u kojima postoji ovakav sustav smatraju se društveno odgovornim. prikazani su pokazatelji uspješnosti za nekoliko odabranih poduzeća iz svake kategorije.378 UPRAVLJ. 58 . Konstruktor 0. 0.02 1.MJ. SUST. Banka splitsko dalmat. Jadrankamen -0.ZA Kaštelanski staklenici -0. I SIGURN.189 0.349 UPRAVLJ.KVALIT.099 0.067 1.004 SUST.47 1.

879 Izvor: istraživanje autor Prema prethodno navedenim razmatranjima može se zaključiti da bilo kakav oblik brige za ljudske resurse i za radnu okolinu donosi poduzeću veću uspješnost poslovanja. sa uspješnosti poduzeća koja nisu društveno odgovorni. pozitivne pokazatelje ROA i ROE te pokazatelje ekonomičnosti poslovanja veće od 1.91 PRAĆENJA ZADOV. Ad plastik 0.3% ili 13 poduzeća izdvajaju redovito financijska sredstva za zaštitu okoliša.2. Zaštita okoliša U okviru zaštite okoliša promatrati će se kako neke karakteristike društveno odgovornog poslovanja utječu na uspješnost poduzeća. Ona poduzeća koja izdvajaju redovito određena financijska sredstva za zaštitu okoliša smatraju se i društveno odgovornim poduzećem.049 NE POSTOJI Jadroplov 0.378 SUSTAV. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanje sustavnog načina praćenja zadovoljstva zaposlenika POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI POSTOJI Lavčević 0.119 0. Hipoteza H1.ZAPOSL.02 1. U tablici 7.Tablica 6.084 1. odnosno.7% ili 11 poduzeća ne izdvajaju financijska sredstva.136 PRAĆENJA ZADOV. 0. Rezultati istraživanja pokazuju da 53.067 1.NAČIN Banka splitsko dalmat. 3.NAČIN Slobodna dalmacija -0.1.05 0.012 0.051 0. dok ostalih 46.009 -0.mogu se vidjeti primjeri nekih poduzeća koja su društveno odgovorna prema ovoj karakteristici i njihovih uspješnosti i usporediti sa poduzećima koja nisu društveno odgovorna. Koteks -0.069 0. Biti će prikazana usporedba pokazatelja uspješnosti društveno odgovornih poduzeća po pojedinim karakteristikama zaštite okoliša.873 SUSTAV.3.044 0. prihvaća.ZAPOSL.005 0. 59 .065 -0. Primjećujemo da ona poduzeća koja ulažu u zaštitu okoliša imaju i bolje pokazatelje uspješnosti. poduzeća koja ulažu u ljudske resurse su uspješnija.

005 -0.466 Izvor: istraživanje autora Dobiveni su rezultati o postojanju posebnog odjela ili osobe zadužene za okoliš.1 Izvor: istraživanje autor 60 .119 0.02 1.049 POSEBAN ODJEL Županijske ceste split 0.115 0.Tablica 7.257 -0. dok u 40% ili 10 poduzeća ne postoji ovakav odjel. Nije teško primijetiti da su kod onih poduzeća kod kojih postoji odjel.051 0. U ZAŠTITU OKOLIŠA Dalmacijavino -0.435 -1.336 ILI OSOBA ZA OKOLIŠ Adriachem -0. možemo vidjeti neka poduzeća kod kojih postoji poseban odjel ili osoba zadužena za okoliš i poduzeća kod kojih ne postoji te usporediti njihove pokazatelje uspješnosti.019 ILI OSOBA ZA OKOLIŠ Jadroplov 1. što ujedno znači i da su društveno odgovorni pokazatelji uspješnosti bolji neko kod poduzeća kod kojih ovakav odjel ili osoba ne postoji.077 -0.781 FIN.045 1. U tablici 8. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na ulaganje financijskih sredstava u zaštitu okoliša POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI PODUZEĆA KOJA Konstruktor 0.007 0.378 U ZAŠTITU OKOLIŠA Jadroplov 0.044 0.663 0.13 -0.067 1.25 1.189 0.266 0.47 1.SRED. Tablica 8.SRED.005 1.349 POSEBAN ODJEL Jadrankamen -0.004 ULAŽU FIN.099 0.065 -0.024 0.005 0. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanja posebnog odjela ili osobe odgovorne za okoliš u poduzeću POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI POSTOJI Ad plastik 0.879 NE ULAŽU Brodosplit -0.136 PODUZEĆA KOJA Koteks -0. Rezultati pokazuju da u 60% ili 14 poduzeća postoji ovakav odjel. Županijske ceste split 0.084 1.007 NE POSTOJI Kaštelanski staklenici -0.

Rezultati istraživanja pokazuju da u 53. Rezultat kao i u ostalim primjerima kaže da su društveno odgovorna poduzeća i uspješnija. U svakom slučaju na primjerima nekih poduzeća koja su društveno odgovorna i onih koja nisu društveno odgovorna može se jasno vidjeti kod kojih su bolji pokazatelji uspješnosti poslovanja.067 1. odnosno. Poduzeće može mnogo dobiti od zajednice i isto tako zajednica od poduzeća. da su poduzeća koja brinu za zaštitu okoliša uspješnija.136 POSLOVANJA NA OKOLIŠ Jadroplov 0.781 UTJECAJ POSLOVANJA NA OKOLIŠ Dalmacijavino -0. Stoga se može ustvrditi da je hipoteza H1. Društveno odgovorni odnosi prema zajednici Vrlo važni za poduzeće su odnosi prema zajednici. U anketi je istraženo i kako se poduzeća odnose prema zajednici.466 Izvor: istraživanje autora Rezultati istraživanja ponašanja poduzeća prema okolišu pokazuju da ona poduzeća koja brinu na bilo kakav način o okolišu imaju bolje pokazatelje uspješnosti od onih poduzeća koja nisu društveno dogovorna i ne brinu za okoliš.005 0.02 1.7% ili 11 poduzeća prati utjecaj poslovanja na okoliš.119 0.3.044 0.Koliko proizvoljno praćenja utjecaja poslovanja poduzeća na okoliš utječe na uspjeh poduzeća može se vidjeti u tablici 9.051 0.13 -0.049 NE PRATE Koteks -0.3.2.663 0. Činjenica je da ni jedno ni drugo danas ne mogu egzistirati izolirano.115 0.065 -0. Prethodni primjeri pokazuju neka od poduzeća koja su društveno odgovorna po nekoj od karakteristika i dana je usporedba sa poduzećima koja nisu društveno odgovorni. dok se kod ostalih 46.3% ili 13 poduzeća se ne prati proizvoljno utjecaj poslovanja na okoliš što ujedno i znači da nisu društveno odgovorni prema ovaj značajki.879 PROIZVOLJNO Brodosplit -0. Tablica 9. 3.084 1. prihvaćena. 61 .378 PRATE UTJECAJ Brodomerkur 0. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na proizvoljno praćenje utjecaja poslovanja poduzeća na okoliš POKAZATELJ NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI PROIZVOLJNO Lavčević 0.257 -0.

Praćenje rada lokalnih zajednica koji izravno utječe na poduzeće Izvor: istraživanje autora U sljedećoj tablici su izdvojena neka poduzeća iz svake kategorije od prethodno navedenih te se može vidjeti koliko se razlikuju uspješnosti društveno odgovornih poduzeća od onih koja nisu društveno odgovorna.Na slici 8. Ovime se još jednom potvrđuje kako društvena odgovornost pozitivno utječe na poduzeće. Slobodno se može reći da 20% poduzeća koji ne prate rad lokalnih zajednica nije društveno odgovorno. Može se primijetiti da prve dvije skupine poduzeća koja prate utjecaj rada lokalnih zajednica imaju bolje pokazatelje uspješnosti od onih koji uopće ne prate utjecaj rada lokalnih zajednica. može se vidjeti koliko poduzeća prati utjecaj rad lokalnih zajednica na poduzeće. Rezultati pokazuju da:  20% ili u 5 poduzeće se uopće ne prati rad lokalnih zajednica  60% ili u 14 poduzeća se ponekad prati rad lokalnih zajednica  20% ili u 5 poduzeća se redovito prati rad lokalnih zajednica. isto tako nije baš pozitivan podatak da samo 20% poduzeća prati rad lokalnih zajednica redovito. 62 . A ostalih 80% imaju neki oblik društvene odgovornosti od kojih neki više neki manje. Slika 8. No.

02 1.084 1.005 0. biti će prikazani neki primjeri poduzeća kod kojih se razmatra utjecaj donošenja poslovnih odluka na zajednicu i primjeri poduzeća koja ne razmatraju niti na jedan način utjecaj donošenja poslovnih odluka na zajednicu.05 0.02 1. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na praćenje utjecaja rada lokalnih zajednica na poduzeće PRAĆENJE UTJECAJA RADA LOKALNIH ZAJEDNICA NA POKAZATELJ PODUZEĆE NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI Banka Splitsko dalm.3% ili 8 poduzeća se utjecaj donošenja poslovnih odluka na zajednicu razmatra. REDOVITO Brodomerkur 0. 0.009 -0.024 0. ODLUKA NA POKAZATELJ LOKALNU ZAJENICU NAZIV PODUZEĆA ROA ROE EKONOMIČNOSTI Banka splitsko dalmat.005 0.115 0.873 DA.136 DA.257 -0.Tablica 10.012 0.099 0.91 Kaštelanski staklenici -0.077 -0.065 -0.189 0.349 NE Jadrankamen -0.663 0. Iz tablice se može također zaključiti da ona poduzeća koja su prema ovoj odrednici društveno odgovorna imaju i bolje pokazatelje uspješnosti poslovanja.136 Ad plastik 0.051 0.119 0. Rezultati istraživanja pokazuju da u 66.466 Izvor: istraživanje autora 63 .336 Izvor: istraživanje autora U tablici 11.UTJECAJA DONOŠENJA POSL.781 NE Dalmacijavino -0.045 1.049 Jadroplov 0.084 1. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na razmatranje utjecaja donošenja poslovnih odluka na lokalnu zajednicu RAZMATR.019 Koteks -0. dok u samo 33. Tablica 11.435 -1. Za prvu skupinu poduzeća može se reći da imaju karakteristiku društveno odgovornih poduzeća.879 Brodosplit -0.051 0.069 0.7% ili 16 poduzeća se ne razmatra utjecaj donošenja poslovnih odluka na zajednicu.049 DA Županijske ceste split 0. 0.13 -0. PONEKAD Slobodna dalmacija -0.

U svakom primjeru moglo se primijetiti da su uspješniji oni koji su društveno odgovorni. Porazan je podatak da je najmanje onih koji pružaju volonterski rad. U svakom dijelu su date usporedbe poduzeća koja su prema određenim karakteristikama društveno odgovorni i onih poduzeća koja prema istim karakteristikama nisu društveno odgovorni. vidi se koji se oblik nefinancijskih donacija najčešće koristi u poduzećima. koja kaže da su poduzeća koja brinu o zaštiti okoliša uspješnija je konačno prihvaćena. hipoteza H1 je prihvaćena što znači da su poduzeća koja primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja uspješnija od poduzeća koja taj koncept na primjenjuju. Udio nefinancijskih donacija u poduzećima: Izvor: istraživanje autora Na kraju se može ustanoviti kako bilo kakav oblik brige za zajednicu pridonosi uspješnosti poduzeća. Naravno. Hipoteza H1. Slika 9. što više takvih karakteristika određeno poduzeće ima biti će i konkurentnije i time i uspješnije.3.Na slici 9. Generalno gledano. i to samo nešto malo više od 10%. Oko 40% poduzeća ne pruža nikakav oblik nefinancijskih donacija. 64 . Od ostalih koje pružaju najviše je onih koje doniraju robu ili opremu te onih u kategoriji nešto drugo.

smanjenje troškova poslovanja i povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare. a to su: promoviranje društvenih ciljeva. zaštita okoliša. Pitanje je zašto poduzeća ovo rade? Činjenica je da preuzimajući tu odgovornost ostvaruju niz različitih koristi. Sve korporacije koje su uspješne u globalnim razmjerima su uglavnom i društveno odgovorne. upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. ulaganje i partnerstvo u zajednici. integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije. Poslovna praksa najuspješnijih svjetskih korporacija pokazuje da postoji visok stupanj korelacije između pozitivnog mišljenja interesnih grupa o poduzećima i kvalitete poslovanja. Prakse DOP. No. sa sigurnošću možemo reći i da je društveno odgovorno poslovanje rezervirano uglavnom samo za srednja i velika poduzeća. akademske zajednice. učinkovitost. i proizlaze iz procijene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost. Društvena odgovornost postaje glavni princip poslovanja u suvremenim društvima. U okviru DOP-a u Hrvatskoj uočeno je nekoliko društvenih inicijativa koje su popularne u domeni korporativne društvene odgovornosti. do razvoja i provođenja programa i 65 . ZAKLJUČAK Suvremeno poslovanje zahtijeva nove pristupe u upravljanju organizacijom. kao što su. u određenoj mjeri medija. a manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje. marketing povezan sa društvenim ciljevima. zadovoljstvo potrošača.a u Hrvatskoj su učestalije na područjima kao što su: kvaliteta i sigurnost radnog mjesta. Svi oni koji se oslanjaju na bilo koji aspekt DOP-a susreću se sa sličnim problemima: izbor društvenog problema u čijem će se rješavanju sudjelovati i inovativnog načina na koji će se to činiti. predstavljaju glavne pokretače DOP-a u Hrvatskoj. uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija. Vodeća poslovna udruženja. jačanje korporativnog imidža i utjecaja. jačanje pozicije brenda. Društveno odgovorno poslovanje postalo je dovoljno važan koncept da potakne suradnju između poduzeća. korporativni društveni marketing. Glavni pokretači su prvenstveno interne naravi.4. organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija. između ostalih: povećanje prodaje i udjela na tržištu. motiviranje i zadržavanje zaposlenika. volonterski rad za zajednicu i društveno odgovorno poslovanje. jačanje sposobnosti za privlačenje. korporativna filantropija.

procjene ishoda. Za ona poduzeća koja se mogu pohvaliti da brinu o zaposlenicima može se reći i da su uspješnija što nam pokazuju primjeri poduzeća koja su društveno odgovorna i onih koja nisu društveno odgovorna i njihovih pokazatelja uspješnosti. Može se reći kako poduzeća u Hrvatskoj postaju sve svjesnija ove potrebe. H1 hipoteza prihvaćena. Još jedna bitna karakteristika društveno odgovornih poduzeća je briga za lokalnu zajednicu. praćenje zadovoljstva zaposlenika te nagrađivanje onih koji ostvaruju bolje učinke. zaštita okoliša i društveno odgovorni odnosi prema zajednici. no manjak financijskih sredstava ih sprječava u provođenju konkretnih akcija. Kada se govori o zaštiti okoliša posebno se prate financijska ulaganja. te istražujući na području Splitsko-dalmatinske županije došlo se do zaključka da je početna tzv. a to su: briga za ljudske resurse i radnu okolinu. postojanje posebnih odjela ili pravilnika i dokumenata o zaštiti okoliša. Zbog toga se poduzeća razlikuju po svojoj sposobnosti da predstave „dobra djela“ koja čine. redovitu isplatu plaće. Poduzeća koja su društveno odgovorna prate i utjecaj donošenja svojih odluka na zajednicu te prate rad lokalnih zajednica koji utječe na poduzeće. pružaju određene oblike nefinancijskih donacija te usklađuju poslovanje sa zajednicom. bio istražiti i dati dokaze da je poduzeće koje primjenjuje koncept društveno odgovornog poslovanja uspješnije. mjere koje se poduzimaju. 66 . te prati utjecaj poslovanja na okoliš. obrazovanje. Briga za ljudske resurse i radnu okolinu znači i veća ulaganja u ljude. U Hrvatskoj je izraženo nekoliko područja društveno odgovornog poslovanja. Cilj cijelog istraživanja je dakle. Većina praksi koje možemo smatrati iskazom društveno odgovornog ponašanja nekog poduzeća prolazi neopaženo. Ona kaže da su poduzeća koja primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja uspješnija od poduzeća koja taj koncept na primjenjuju. Kroz pojedine aspekte DOP-a koji su najizraženiji u Hrvatskoj. No. Također se može reći kako su ona poduzeća koja provode ove mjere uglavnom uspješnija nego ona poduzeća koja nisu društveno odgovorna. ona poduzeća koja su uspješna jačaju svoju poziciju brigom za okoliš i time osiguravaju svoj ostanak među najboljima.

R.d. Pološki – Vokić. William G. Sveučilište u Rijeci. 2006. Ekonomski fakultet. Bagić A. Business: The American Challange for Global Competitiveness.. i projektni partner UNDP.god.D.E. University Press. travanj 2009. Zagreb. Bilić B.g 14. Kordej de Villa Ž. doktorska disertacija.. 11. Utjecaj svijesti o okolišu na oblikovanje strategije Hrvatskih poduzeća. doktorska disertacija. Oxford 12.g 3. Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja..: Organizacija. Zagreb 2004. Ekonomski fakultet. Organizacija koja uči – put do izvrsnosti. Žugaj M.g 10.god. EFZG 2006.. 15. practices. 17..g.P. Zagreb 2002. 2. Sikavica. Fakultet organizacije i informatike. Harvard Business Review. Mate.. Klaić..: Rječnik stranih riječi. Michael Porter and Mark Kramer: The Competitive Advantage of Corporate Philanthropy. The World Commission on Environment and Development. Mate.1991..g 5. Sveučilište u Zagrebu. 16. Martin J.. Hrvatska. Sveučilište u Zagrebu. M. 2002. magistarski rad. ŠK ZG.o. Goodstein. Pregled društvene odgovornosti poduzeća u hrvatskoj 18. S. Afrić Rakitovac K.R. publikacija. 4..LITERATURA 1. E. Organizational Behaviour. Sveučilište u Zagrebu. Naračić L. 9. 19. Zagreb. Znakovi novog vremena. Škrabalo M.g 20. i sugovornici. doktorska disertacija. Rašić Krnjaković S. 2007. 2003. Ekonomski fakultet. December 2002.o. William D.g 13. Zagreb.: Ekonomika i okoliš. Paul A. Črnjar. 7. Peter F. 2002. Suvremeni menadžment. Zagreb. misli 21. Oxford. 6. 8. 2003..Zikmund.g.Middlemist.god.2008. Ekonomski fakultet. Varaždin 1999. M. IRWIN 1995. Samuelson.. B. NZ Matice hrvatske. London 2001. M.god.: Ekonomija. Harper Business: 1985. Philip Kotler i Nancey Lee: Društveno odgovorno poslovanje. Ekonomsko-ekološki aspekti održivog razvitka. Neodrživost održivog razvoja. Bahtijarević – Šiber. Nordhaus. 1992. responsibilities.stoljeća. Nakladni zavod Globus. Šehanovic J. Ekonomika i politika zaštite okoliša.. . Božo Udovičić. Bagić A. Cingula M. Drucker: Management: Tasks. Kigen. Miošić-Lisnjak M. Senge P. Our Common Future. 1985.Middlemist. 67 . Formuliranje i provođenje politike zaštite okoliša: Primjer Hrvatske. Škrabalo M.

………….41 Slika 5.)……………. –2010………………………………………………………………………….…………. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanje sustavnog načina praćenja zadovoljstva zaposlenika…………………………………………………………………….poslovni. Udio nefinancijskih donacija u poduzećima……………………………………….……...hr http://www.53 Slika 7...hr http://www.58 Tablica 6.manager.undp. Utjecaj pojedinih grana gospodarstva na smanjenje proizvodnje u RH…………….hr http://www.. Uspješnost poslovanja poduzeća koja (ne)zapošljavaju osobe sa otežanim pristupom tržištu rada…………………………………………………………….2009.49 Slika 6.…62 Slika 9. Praćenje rada lokalnih zajednica koji izravno utječe na poduzeće …………….nn.03. Kretanje prosječnog godišnjeg broja nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005..64 POPIS TABLICA Tablica 1..... Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postotak zaposlenih uključenih u neki oblik obrazovanja……………………………………………………………………….dop.38 Slika 4. Obrazac pomoću kojeg poslovni lideri mogu primijeniti DOP…………………..57 Tablica 5. Partnerstva………………………………………………………………………….54 Tablica 3. Redovitost isplate plaće……………………………………………………. Zaposlene osobe sa otežanim pristupom tržištu rada…………………….. Uspješnost poslovanja poduzeća koja (ne)isplaćuju plaće redovito………………56 Tablica 4..40 Tablica 2..MREŽNE STRANICE http://www.. Struktura zaposlenih po područjima djelatnosti (31..59 68 .hr http://www.………55 Slika 8...poslovniforum.hr http://narodne-novine. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanje formalnog sustava za upravljanje kvalitetom i sigurnosti na radnom mjestu……………………………………….…37 Slika 3..hr POPIS SLIKA Slika 1... Poslovna opravdanost DOP – a……………………………………….……………23 Slika 2.hr http://vecernji.

Tablica 7. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na ulaganje financijskih sredstava u
zaštitu okoliša…………………………………………………………………………………60
Tablica 8. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na postojanja posebnog odjela ili osobe
odgovorne za okoliš u poduzeću……………………………………………………………...60
Tablica 9. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na proizvoljno praćenje utjecaja
poslovanja poduzeća na okoliš………………………………………………………………..61
Tablica 10. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na praćenje utjecaja rada lokalnih
zajednica na poduzeće………………………………………………………………………...63
Tablica 11. Uspješnost poslovanja poduzeća s obzirom na razmatranje utjecaja donošenja
poslovnih odluka na lokalnu zajednicu……………………………………………………….63

69

ANKETNI UPITNIK

OPĆI PODATCI O ISPITANIKU I PODUZEĆU

Naziv vašeg poduzeća _____________________

Sektor djelatnosti poduzeća:

Proizvodnja Financije
Usluge Kemikalije, nafta, plin
Poljoprivreda Drugo_____________

Ime i položaj osobe odgovorne za ispunjavanje ovog upitnika_______________

Veličina poduzeća:
Malo (do 50 zaposlenih)
Srednje (od 50 do 249 zaposlenih)
Veliko (250 i više zaposlenih)

1. BRIGA ZA LJUDSKE RESURSE I RADNU OKOLINU

1. Navedite prosječan udio žena zaposlenih u upravi i menadžmentu_____________

2. Koliko ste posljednjih nekoliko godina zaposlili osoba sa otežanim pristupom
tržištu rada (osobe sa invaliditetom, osobe starije od 50godina nižih kvalifikacija,
osobe koje pripadaju drugoj rasi ili manjinama, itd.)?
Niti jednu
Nekoliko
Prilikom svakog zapošljavanja uzimamo u obzir i takve osobe
Nemamo pristup takvim podatcima

3. Da li je u vašem poduzeću isplata plaće redovita?
Uvijek je redovita
Ponekad se događaju manja zakašnjenja, ali uglavnom je redovita
Događaju se i zakašnjenja od nekoliko mjeseci
Kašnjenja se događaju češće i po više mjeseci

4. Koliko zaposlenika je u vašem poduzeću uključeno u neki oblik obrazovanja?
do 10% od 21% do 50%
od 11% do 20% više od 50%

5. Da li u vašem poduzeću postoji formalan sustav za upravljanje kvalitetom i
sigurnosti na radnom mjestu?
Da Ne

6. Postoji li u vašem poduzeću sustavan način praćenja zadovoljstva zaposlenika?
Da Ne

70

7. Da li u vašem poduzeću postoji nekakav sustav nagrađivanja zaposlenika koji
ostvaruju bolje učinke?
Da Ne

Navedite na koji način se nagrađuju takvi zaposlenici_____________________

2. ZAŠTITA OKOLIŠA

1. Postoje li u vašem poduzeću neki posebni dokumenti ili pravilnici koji se odnose
na održivi razvoj ili društveno odgovorno poslovanje?
Da Ne
Navedite naziv dokumenta koji se odnosi na održivi razvoj ili društveno
odgovorno poslovanje________________________________________________

2. Da li se u vašem poduzeću redovito izdvajaju financijska sredstva za upravljanje
zaštitom okoliša?
Da Ne

3. Da li postoji poseban odjeli ili osoba odgovorna za okoliš?
Da Ne

4. Da li proizvoljno pratite utjecaj poslovanja vašeg poduzeća na okoliš?
Da Ne

5. Da li poduzimate neke posebne mjere u okviru zaštite okoliša? (moguće više
odgovora)
Smanjenje potrošnje vode
Smanjenje otpada i emisije štetnih tvari
Smanjenje potrošnje energije
Neka druga mjera_________________

6. Da li ste u posljednje vrijeme primili neku nagradu ili priznanje u vezi zaštite
okoliša?
Da Ne

Navedite naziv nagrade ili priznanja koje ste osvojili_____________________

3. DRUŠTVENO ODGOVORNI ODNOSI PREMA ZAJEDNICI

1. Da li pratite rad lokalnih zajednica koji izravno utječe na vaše poduzeće?
Da, redovito Ne
Da, ponekad

2. Razmatra li se u vašem poduzeću utjecaj donošenja poslovnih odluka na lokalnu
zajednicu, na bilo kakav način?
Da Ne

71

Da li glavna područja donacija vašeg poduzeća imaju ikakav utjecaj na vaše poduzeće? Uglavnom imaju U nekim segmentima imaju utjecaja. Smatrate li da se neka od poslovnih aktivnosti koja uključuje društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj uvelike odrazila na uspješnost vašeg poduzeća?____________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 6. USPJEŠNOST PODUZEĆA 1. Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROE u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 4. a u nekima ne Nemaju niti malo utjecaja na naše poduzeće 4. Navedite jedan primjer donošenja odluka u vašem poduzeću u koje su utjecale izravno ili neizravno na dobrobit zajednice________________________________ 4. Obzirom da je društveno odgovorno poslovanje postalo sve veći trend i sve češća spominjana tema posebno u razvijenim zemljama. Navedite na koji način pratite utjecaj vaših odluka na zajednicu______________ 3. Da li ste pružili neki oblik nefinancijske donacije? roba ili oprema volonterski rad nešto drugo ne 6. Koliki je bio pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja za prošlu godinu u vašem poduzeću?____________________________________________________________ 5. da li smatrate da je takva vrsta poslovanja zaista potreba u današnje vrijeme ili su određene aktivnosti poduzeća u Hrvatskoj u tom smjeru samo stvar promocije i medija?______________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 72 . Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROI u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 2. Koliki je udio donacija u vašem poduzeću u odnosu na prihod za proteklu godinu?_____________________ 5. Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROA u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 3.

da li smatrate da je takva vrsta poslovanja zaista potreba u današnje vrijeme ili su određene aktivnosti poduzeća u Hrvatskoj u tom smjeru samo stvar promocije i medija?______________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 73 . Smatrate li da se neka od poslovnih aktivnosti koja uključuje društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj uvelike odrazila na uspješnost vašeg poduzeća?____________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 12. Obzirom da je društveno odgovorno poslovanje postalo sve veći trend i sve češća spominjana tema posebno u razvijenim zemljama. Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROI u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 8. Da li glavna područja donacija vašeg poduzeća imaju ikakav utjecaj na vaše poduzeće? Uglavnom imaju U nekim segmentima imaju utjecaja. Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROE u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 10. USPJEŠNOST PODUZEĆA 7. 7. Koliki je bio pokazatelj profitabilnosti ROA u vašem poduzeću za prošlu godinu?______________________________________________________________ 9. a u nekima ne Nemaju niti malo utjecaja na naše poduzeće 4. Koliki je bio pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja za prošlu godinu u vašem poduzeću?____________________________________________________________ 11.