Radovi Instituta za povijest umjetnosti  37

kulturne politike i stilno-umjetnički. Pariška ziraju se pojedini aspekti promoviranja nacionalnog identiteta tadašnje izložba 1937. . godine. Ede Kovačevića i Kamila Tompe. razinu zanatske produkcije koja i dalje dominira u hrvatskom nje međunarodne reputacije i sagledavanje vlastitih pozicija gospodarstvu. Na temelju brojnih novih spoznaja članak prvi put donosi dokumentacije detaljno rekonstruira genealogija i analizira nastup integralni prikaz paviljona koji ne uključuje samo arhitekturu. kao i neopravdano zanemarivanu Bosansku kuću. koja u realizaciji nastupa tadašnje države na međunarodnim Međunarodne izložbe kao specifični reprezentacijski diskurs izložbama ima vrlo značajnu ulogu.. elektrotehnički. Radi postizanja više afirmiranja nacionalnih identiteta. kupne organizacije nastupa do rekonstrukcije postava po prostornim što nužno nameće potrebu za novom interpretacijom i valorizacijom. ali i pitanje prestiža. čiji je šegrti i trgovine i industrije u Beogradu putem Trgovinskog mu. baziran na praktičnom radu u radionicama. U tom kontekstu karakte. uključujući sve segmente Škole.. od inicijalne izložbeni postav. tekstilno-mehanički. Stoga umjetničko stvara. klesarski i slikarski) četverogodišnje Zanatske i upućenosti u recentne trendove. Sva izlaganja.2 prekinuta je petnaestogodišnja tori novih civilizacijskih i nacionalnih postignuća u svim stagnacija i započinje reforma u kojoj se nastavni program područjima ljudskog djelovanja. otvoreno je šest novih: laštvo i arhitektura tih izložbi predstavljaju složeno područje strojobravarski. (179–192) T. UDK: 725. to su mjesta poticaja približiti potrebama suvremenog društva.. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. grafički i keramički. umjet. polaze. 2013. stolarski. u tom smislu označava kulminacijsku točku medija. izložbena arhitektura.1)]:061. u faze. Primjenom reprezentacijska paradigma koja u obličju idealizirane slike svijeta historiografskog modela tumačenja i kontekstualnim pristupom anali- objedinjava raznorodne segmente kulturne produkcije i politike.1 Nedostatak novih nastavnika. 10. Inst. jezgre Državne obrtne škole. uključujući i Svjetsku izložbu se apsolventi Zanatske škole osposobljavaju za samostalne dekorativnih umjetnosti i moderne industrije u Parizu 1925. nastoji kulturne produkcije. 2013. Posebno se razmatra udio hrvatskih autora i zagrebačke lizacije složenih odnosa moći na globalnoj sceni. stručnjaka 179 . tehničke i teorijske naobrazbe osniva se i Djelovodska škola ristični su nastupi Jugoslavije na međunarodnim izložbama u s Majstorskim odjelom za stručno usavršavanje već zapo- Barceloni 1929. škole. Bruxellesu 1935. čijoj je realizaciji također ključnu ulogu imala zagrebačka Obrtna škola.. čija uloga u afirmiranju kulturne politike na nalazi autentični izraz u izložbenoj arhitekturi. Jugoslavije. Uz pet postojećih odjela (bravarski. jugoslavenski paviljon. Tamara Bjažić Klarin – Jasna Galjer Hrvatski muzej arhitekture. Bjažić Klarin – J. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 18. arhitekta Đuke Kavurića i slikara Ernesta tradicije i meritornog kadra u Beogradu otvorio je prostor Tomaševića. – Prihvaćen 1. 7. ali i unaprijediti duhovne i materijalne razmjene i kao takve prilika za stjeca. Pariz 1937. Ključne riječi: Svjetske izložbe. Parizu 1937. a za njezinu modernizaciju bio je ključan dolazak zeja na čelu s ravnateljem Jašom Grgaševićem. Josip Seissel Uvod za stalni angažman Državne obrtne škole u Zagrebu. nego i Kraljevine Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. povij. Hrvatska akademija znanosti Odsjek za povijest umjetnosti.. 37/2013. Braniša za ravnatelja 1932. gdje tradicionalizam međunarodnim izložbama između dva svjetska rata i u okviru procesa i modernizam uobličavaju kulturnopovijesne i sociopolitičke kodove modernizacije društvene sredine dosad nije bila predmet sustavnog poput totalitarizma i demokracije.Rad.4(44 Pariz)“1937” Sažetak Svjetske izložbe u razdoblju između dva svjetska rata postaju specifična i tematskim cjelinama te recepcije u medijima i javnosti. Kvaliteti nastave pridonijela je stručna suradnja i brojne međunarodne sajmove. Njihova slojevitost Državne obrtne škole. njegove realizacije i cjelo. Dolaskom kipara Vojte u razdoblju između dva svjetska rata postaju glavni promo.91(497. Filozofski fakultet i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i New Yorku slenih šegrta i Odjelom za primijenjenu umjetnost u kojem 1939. tek- međusobno premreženih odnosa moći. organizira Ministarstvo i materijalna potpora privrednih poduzeća. Više nego ikada. U članku se na osnovi arhivske istraživanja. prikaza natječaja za projekt paviljona. majstore. uključenosti kiparski. Državna obrtna škola. na međunarodnoj razini.

međutim. (179–192) 1 Pogled na Svjetsku izložbu u Parizu 1937. povezivale politički i kulturni kontekst nastupa su tematske cjeline na Esplanade des Invalides i u Grand Kraljevine Jugoslavije Palais. 138.) View of the World Exhibition in Paris (1937). jedan od glavnih ulaza izložbe. S oko 300 paviljona i nastupa Jugoslavije na Svjetskim izložbama u Parizu i New više od 31 milijuna posjetilaca. u pozadini Palais Chaillot (iz: PAUL SIGEL. Rad. ekonomska nalne paviljone ostalih država sudionica. Izlošci su klasificirani u riziranog neoklasicizma koji je. kao i u francuskim. and Palais Chaillot in the back (source: PAUL SIGEL. u znaku političke propagande. Palais de Chaillot je uz Palais de Tokyo i Palais d’Iéna jedno od tri za izložbu izgrađena reprezentativna neoklasici- Dobre političke veze s Francuskom. ta je izložba jedna od najvećih Yorku i međunarodnim sajmovima 1930-ih važnim i za u povijesti. idiom za javne namjene sinonim je francuske tradicije.4 U nekima od njih. poput radiotelefonije i televizije. Njemačke i Sovjetskog Saveza. kao i fotografije s detaljima postava izložbe. Bjažić Klarin – J. palače Chaillot i Eiffelova tornja nižu nacionalni paviljoni. programski jasna opredijeljenost za novo pojedinih nacija. do mitove suvremenih totalitarnih režima. zastupljene u najširem rasponu značenja od načelima predimenzioniranosti i repetitivnosti. povij.. Exponiert: Deutsche Pavillions auf Weltausstellungen /Berlin. znanosti i tehnologije.5 su pojedini radovi izloženi kao integralni dijelovi tematskih Usprkos ekonomskoj krizi koja potresa svijet u vrijeme pri- i ambijentalnih cjelina. godine.T. umjet. radnika i seljanke. ali i Jugoslavenski paviljon. the central part of the section containing national pavilions: the Soviet and German ones in front (to the left and right. jasno iskazuju zaokret u radu Škole. umjetnost neoklasicizma Alberta Speera i Borisa Iofana. uključujući i modu i rukotvorine. tacijski je diskurs. U skladu sa socijalistič. nalazio je zagovarala univerzalne vrijednosti mira i napretka.: izložbene dionice. koji opslužuju lijepih umjetnosti. u Parizu. Nacionalističko nadmetanje u ljonima. gdje se uz Pont d’Iéna i duž središnje osi između simboličkih akcenata izložbe. zasnovan na i tehnologija. Neoklasicizam kao najreprezentativniji stilski države. a time i manifestacija fantazmatske prirode i moderno. Vizual. gdje »državnog fetišizma« (sl. Exponiert: Deutsche Pavil- lions auf Weltausstellungen.). njemački i sovjetski paviljon koriste srodne modelu cjelovite slike svijeta i općeg napretka kroz prizmu obrasce simboličkih formi: herojske likove ratnika.. modernističke vizualne kulture. kao i arhitektonski jezik monumentalnog kim političkim programom Narodnog fronta. Piacentinija.–1935. . 2000. Slična scenografija novih medija. 138) upućenih u aktualne europske prilike u reformama obra. kao i nazočnost 44 stička zdanja. Inst. paviljoni na Avenue de la Paix potpuno su natkrilili nacio- ćih sukoba između totalitarizma i demokracije. prvoj svjetskoj izložbi koja u Italije.3 Službena koncepcija i dalje uz Palais de Chaillot. Najznačajniji segment izložbe nalazio se u pre- recepciju njezina pedagoškog i stručnog rada. odnosno umjetnosti. u atmosferi »očajničkog optimizma« ipak je Novi pristup glavni je doprinos Škole i osuvremenjavanju održana grandezza i spektakularnost. demonstriranju državne moći nerijetko je rezultiralo kičem. 2000/. a 180 . reprezen. obilježja: paviljoni postaju »lica« na kojima se odražava duh ni identitet brošure. u interijeru i koncepciji postava preuzeo diskurs prema kojima su strukturirani postavi u nacionalnim pavi. zovnog sustava u području umjetničkog obrta i arhitekture. središnja os dionice s nacionalnim paviljoni- ma: u prvom planu sovjetski (li- jevo) i njemački paviljon (desno). obvezale su Jugoslaviju na sudjelovanje na Expo. raspoređene duž obala Seine. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. gdje se neposredno kriza. tipičan primjer i od fašističkog režima favo- no s gledišta društvene korisnosti. respectively). sagledane veličanja države karakterizira i talijanski paviljon Marcella su u kontekstu svakodnevnog života i vrednovane primar. Neovisno o suprotnim ideološkim nacionalni entiteti država sudionica više nisu bili podređeni predznacima. Berlin. nazivu više nema oznaku »univerzalnoga« i prvoj na kojoj se pokušalo objediniti umjetnost i tehnologiju. U tom odmaku Dominantnim vertikalama suprotstavljeni njemački i sovjetski od tradicije očituje se mnoštvo simptoma – ozračje sve ve. za razliku od prethodnih 14 osnovnih tematskih cjelina raščlanjenih u niz podtema primjera. 1. nezaposlenost i inflacija. Ostale Svjetska izložba u Parizu 1937. konstruiranja nacionalnih identiteta i njihovih tradicija. djelu Trocadéra i Champs de Mars. a sition Internationale des Arts et Techniques Appliqués à la zapravo ekvivalent iskazima moći u arhitekturi paviljona Vie Moderne 1937. To Prvi rezultati predstavljeni su na izložbi učeničkih radova i u se poistovjećivanje očituje u pridavanju antropomorfnih školskom Godišnjaku za školsku godinu 1934. 37/2013.. prema izložbe.

Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. 9. Junzo Sakakura. stoljeća. Josip Seissel. Boris Iofan. 2 Plan Svjetske izložbe u Parizu 1937. i opsegom i mjestom izlaganja. uključujući industrijske pariškom egzilu. Boris Iofan. Iako potisnuta u drugi plan. 9. Sven Ivar Lind. 5. Paviljon Švedske. Paviljon Italije. 4917 /1937. tradicionalizma i modernizma klasicizma i modernizma u arhitekturi nacionalnih paviljona pritom je postao referentno polje suprotstavljanja totalitarizma Trgovinski muzej s Jašom Grgaševićem. jedini dostojan nasljednik ili industrije. etape projekta. Paviljon Njemačke. glavnih izvoznih sirovina za čije osvrtu na arhitekturu izložbe Josepha Neya tek su čehoslovački paviljon Jaromira Krejcara. ovom popisu možemo dodati i paviljon Nizozem. Joana Miróa i Julia Gonzálesa. godine (iz: Exposition Internationale 1937. 5. Paviljon Jugoslavije. S povijesnim Izložba u paviljonu. appendix): 1. Alvar and Aino Aalto.7 Luisa Serta i Luisa Lacase dobili prolaznu ocjenu. 8. Palais de Chaillot. Albert Speer. se jugoslavenstvo argumentira pripadnošću zajedničkoj 181 . imao je relativno artikuliranu viziju nastupa Jugoslavije. Sven Ivar Lind. 4. Swedish Pavilion. paradigme jugoslavenskih nastupa na svim međuratnim ciji izravnog sučeljavanja modernizma i neoklasicizma pavi. Paris. švedski se predstavljanje od početka planira »podići jedan paviljon Svena Ivara Linda. 2. Italian Pavilion. Japanese Pavilion. U kritičkom s izložbom drveta i ruda. 2. prilog): 1. antiratna djela Picassa.” L’Illustration 4917 /1937/. od koncipiranja programa do realizacije. 8. Najinventivnije i po primijenjenim industrijska dostignuća. jednog od vodećih hrvatskih kao nosilac novog političkog i kulturnog identiteta. Czechoslovakian Pavilion. 10. Yugoslav Pavilion. 10. japanski Junza Sakakure i španjolski Josea u stilu narodne kuće sa moderno uređenim enterijerom«. Dutch Pavilion čitava se izložba. Paviljon Japana. Finnish Pavilion. narodnu i primijenjenu umjetnost i političke propagande«. Albert Speer. Jaromir Krejcar. Paviljon SSSR-a. cjelina u tematskim međunarodnim paviljonima. 6. 2. indikativan je primjer. Marcello Piacentini. Paviljon je istovremeno prostorni okvir za Zanimljivo je da je za prezentaciju i u okviru pariške izložbe. tada u na kojoj većina država sudionica. Soviet Pavilion. Sraz neo. Alvar i Aino Aalto. . prirodne ljepote u službi turističke promidžbe. spomenik Mira.). Johannes Van den Broek. 6. umjet. 7. čiji je simbol. arhitektura internacionalnog stila paviljona i u njemu predstavljene izložbe te Bosanske kuće zastupljena je s nekoliko značajnih ostvarenja.6 U tom kontekstu paviljon Španjolske. Johannes Van den Broek. Paviljon Nizozemske Map of the World Exhibition in Paris (1937) (source: “Exposition Internationale 1937 Paris. Prvotno izrastao iz okruženja građanskog rata.. finski Alvara i Aino Aalto. German Pavilion. pripada dijametralno planirani prikaz privrednog i kulturnog života bit će na- suprotnom odnosu arhitekture i političke propagande: funkciji knadno znatno ograničen. apela protiv terora. 3. (179–192) T. Junzo Sakakura. Takva koncepcija dio je samoreprezentacijske izložbenih prostora svjetskih izložaba 19. kao i sudjelovanje u nekoliko izložbenih odmakom. Paviljon Čehoslovačke. 4. involviranim u sve i demokracije. Pri tome avangardista. Palais de Chaillot. u: L’Illustration. Paviljon Kraljevine Jugoslavije – konstrukt sinteze pretvorila u poprište odmjeravanja političke moći. Ostali su u Neyovom prikazu svedena je na uvijek isti reprezentacijski okvir: suvremenu okarakterizirani kao šarenilo bezočne »trodimenzionalne i »staru« umjetnost.. Inst. svjetskim izložbama u osnovi kojih je ideologija jedinstva ljon Jugoslavije Josipa Seissela. 37/2013. kao i za dokumentiranje ratne svakodnevice velesile poput Njemačke i SAD. 3. U konstela. Josip Seissel./. Marcello Piacentini. Paviljon Finske. paradoksalno. odnosno svjetskog sukoba na pomolu (sl.Rad. Bjažić Klarin – J. Jugoslavija ustrajala na tradiciji i konstrukcijama i materijalima tehnološki najsuvremenije prikazivanju napretka u području ruralne a ne urbane kulture zdanje bio je čehoslovački paviljon. povij. 7. ističe vlastita tehnološka i na način zidnih novina. Jaromir Krejcar. i ovaj put ske Johannesa Van den Broeka.

pročelje i perspektivni prikazi.. kiparstvo i slikarstvo.. umjet. iako zadatak nije bio eksplicitno naveden. 149–152. no date.11 Uz pregledan Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu” /Competition for the Yugoslav Pavilion at the World Exhibition in Paris. 149–152. here 149) tradiciji odnosno kulturi. Tlocrt. VLADO BUŽANČIĆ. Tlocrt i perspektivni prikaz. dok autohtone odlike nacional- nih sastavnica dobivaju značenje elemenata strukturalno povezane cjeline. (iz: NN. 10 /1936. na što se kritički osvrnuo i arhitekt Branislav Kojić. and perspective views. “Natječaj za Jugoslavenski paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu” /Competition for the Yugoslav Pavilion at the World Exhibition in Paris. 1937/. (iz: NN. u: Građevinski vjesnik. 1936 (source: NN. Bol. premda ima status kreativne stvaralačke discipline i jedna je od glavnih tema pariške izložbe. 149. 1936 (source: NN. Bjažić Klarin – J. 139 /4d/) 182 . Natječaj za Jugoslavenski paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu. 139 /4d/) četvornih metara. 1936. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. 1937/..8 Paviljon Jugoslavije bio je rezerviran za turizam i umjetnost. naknadno nadopunjen podacima o konceptu Parizu 1937. u: Građevinski vjesnik. povij. 149-152. competition design of the Yugoslav pavilion at the World Exhibition in nog života i tri dvorane za predstavljanje turizma. (179–192) 3a–b Ivan Savković i Marijan Ivacić. . Opći natječajni projekt za Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. ground plan and a perspective view. raspisan natječaj samo za idejni projekt 4a–d Josip Seissel. Opći natječajni projekt za Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u paviljona. General izlaganja – halu s grafičkim prikazom privrednog i kultur. Natječaj za Jugoslavenski paviljon na izlaganja koji je eksplicitno odredio građevni program.) Ivan Savković and Marijan Ivacić. pa je u lipnju 1936. bez datacije. Inst. 10 paviljonu. ali ne i arhitekturu. Bol./.. Josip očekivala./. Građevinski vjesnik 10 /1936/. Rad. 149–152.150–151 /4a–c/. 37/2013.T. »stare« i Paris (1937). 1936. trebalo je predvidjeti klasičan koncept 4a–d Josip Seissel: ground plan. Josip Seissel. here 150–151 /4a–c/. Građevinski vjesnik pristup i kvalitetnu unutrašnju organizaciju od natjecatelja se 10 /1936/.9 Organizator nije pokazao interes niti za integralni ar- hitektonski i oblikovni tretman zgrade i izložbenog postava. VLADO BUŽANČIĆ. “Natječaj za Jugoslavenski paviljon na suvremene umjetnosti te pomoćne prostorije. »dobro Seissel. privremenoj izložbenoj građevini površine 1000 /1936. General competition design of the Yugoslav pavilion at the World Ex- hibition in Paris (1937). façade.10 U Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu.

u: Građevinski vjesnik. a sve ostale i otkup Zagrepčanima. područje mišljenju žirija. povij..13 nosmjerno kretanje kroz halu i na nju okomito postavljene tri Prednosti natječaja bile su zajamčena realizacija. ostakljenih ploha arhitektura najprikladniji medij za materijaliziranje ideje i ravoga krova. Opći natječajni projekt za Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. prvonagrađeni projekt je imao »najusklađeniju u kojima se prožimaju. spoljašnost«. Protivno Seisselovim intencijama. a ujedno i sve ostale zahtjeve. (179–192) T. je polovica eliminirana u prvom krugu žiriranja. (iz: NN. formira paviljon. 1936 (source: NN. 37/2013. Er- nest Weissmann i Juraj Neidhardt. medijska dvorane. 5. cross-sections.Rad. 6. Ispunjavanje zadanih smjernica trebao je osigurati dvije i prostorne i izložbene cjeline. profesori sva tri nacionalna Tehnička fakul. pročelja i perspek- tivni prikaz. slobodu kreiranja vlastite trajektorije... presjeci. I Bauer i Haberle i Neidhardt i Jutarnji list – druga Josipu Seisselu.. 10 /1936. 1936. izložbenim tri- dvojcu Hinku Baueru i Marijanu Haberleu i Ernestu We. here 151) issmannu sa suradnicima braćom Đukom i Zvonimirom Kavurićem. Inst. 149–152. žiri se odlučio za paviljone »klasič- nog« internacionalnog stila beo- rešena ulazna fasada. stvarajući novu društvenu vrijednost.12 Zanemarujući činjenicu da je upravo žljivo proporcioniranih prizemnih kubusa.). kao i većina radova od kojih za turizam. Po svjetske izložbe – sinergiju tehnologije i umjetnosti.16 Kako niti jedan od radova nije is- punio očekivanja vezana za obliko- vanje. 3. and a perspective view.17 U unutrašnjosti Savković i Ivacić radikalan odmak od nastupa na svjetskoj izložbi u Barceloni.. ostavljajući posjetiteljima ocjenjivački sud. ali i nedovoljno istaknut ulaz. najbolje riješen pristup i kompaktno pročelje kojim oponira žave. najveća senzacija popraćenost i reputacija u domovini i inozemstvu. umjet.14 Prva Ostale nagrade dodijeljene su rješenjima koja nisu zadovo- nagrada dodijeljena je Ivanu Savkoviću i Marjanu Ivaciću iz ljila postavljene zahtjeve. Zvonimir Kavurić. Građevinski vjesnik 10 /1936/. od kojih su čak trojica Le Corbusierovi bivši suradnici.151. 1937/. . Natječaj za Jugoslavenski paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu. General competition design of the Yugoslav pavilion at the World Exhibition in Paris (1937). 5a–b Hinko Bauer i Marijan Haberle. a drugonagrađeni paviljon je prvenstveno trebao utjeloviti samu instituciju dr. façade. “Natječaj za Jugoslavenski paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu” /Competition for the Yugo- slav Pavilion at the World Exhibition in Paris. tada su uglavnom bez izvedenih javnih zgrada. Edo Šen i Ivan Vurnik. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. Usprkos paviljona bio je pogled na Eiffelov toranj kroz stijenu dvorane tome odaziv je bio prosječan. koja deluje monumentalno i potpuno gradskog dvojca i Seissela s minimalističkom retorikom pa- odgovara nameri«./. dok Seissel nameće jed- teta – Petar Bajalović. 149–152. i zadanim konceptom izložbenog prostora. Uz ekonomsku kri- zu razlozi su i nepoštivanje rezul- tata natječaja i izravne narudžbe.15 Svi nagrađeni arhitekti. Krstom Filipovićem i Nijemcem Arthurom Kornom. jemom i kontinuiranim izložbenim prostorom. Postavljanjem zahtjeva za monumentalnošću učinjen je kolonadi palače Chaillot. Prvonagrađeni gdje je Dragiša Brašovan realizirao izrazito modernistički dvojac promišlja sam prostor i njegovu dinamiku.) Hinko Bauer and Marijan Haberle: ground floors. ali su naznačila nove tendencije u Beograda. što je istaknuo arhitekturi izložbenih zgrada. Tlocrti. Nagrađeni 183 . a otkup Juraju Neidhardtu (sl. i Seissel stvaraju oprečne dijagrame kretanja. Bjažić Klarin – J. dvije ex aequo treće predlažu paviljone kružne osnove s atrijem.. 4.

Osobno. 1937 /b/) nim prostorom na katu otvorenim prema okolini.19 Seisselove intervencije eksplicitno su čitljive na glavnom Investitor se u studenome 1936. 1937/. ali i dalje monumentalnost poku. Seissel je dao sljedeće velikih ostakljenih ploha. hibition in Paris (1937). Na natječaj funkcije. Museum of Contemporary Art Belgrade /a/. Jugoslavenski paviljon na Svjet- Juraj Neidhardt: ground plan.. skoj izložbi u Parizu 1937. ali i kao nadrealističku rena prvonagrađenom Seisselu. Neidhardtu je pripala druga provokaciju. Muzej savremene umetnosti. 1937. Građevinski Zagreb. povij. umjet. 1936–1937 (source: Participation Yougoslave à l’Expositon Internationale de Paris 1937. Beograd /a/. pavilion at the World Exhibition in Paris. a otku- pljeni organski nepravilan. obrazloženje: stupovima »koji su ostali bez tereta (poznat 184 . izložbeni prostor mora biti u jednoj razini i su.24 Svi arhitektonski elementi koji se nisu nagrađene autore i ovaj put decidirano traži reprezentativnu uklapali u koncepciju monumentaliziranja – asketskog i građevinu od domaćih materijala »mramora. ujedno su i jedini event bez kojeg se paviljon svodi na osnove i priklanjaju se mainstreamu – kubičnim formama elementarnu formu skloništa.152.23 staklenih pregradnih zidova. prizeman i zatvoren s krovnim osvjetljenjem. u: Građevinski vjesnik. “Natječaj za Jugoslavenski Boulogne-sur-Seine.22 Realizacija je povje. 1937/. JOSIP SEISSEL. Bjažić Klarin – J. Stupovi. (iz: Participation Yougoslave General competition design of the Yugoslav pavilion at the World Ex.. (iz: NN. presjek i perspektivni prikaz. a stoga i esencije. paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu” /Competition for the JOSIP SEISSEL. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. 37/2013. 1936 (source: NN. Pavillon Yougoslave. dehumaniziranog bijelog mramornog solida. Neidhardtu malo nedostaje da učini radikalan iskorak – krov paviljona pretvori u šetnicu s izravnim pri- stupom izvana. Natječaj za Jugoslavenski paviljon na Međunarodnoj izložbi 1937 u Parizu.. 149–152.21 Nadalje. 149– 152.) 7a–b Josip Seissel. 10 /1936. here 152) 7a–b Josip Seissel: main façade.). Tlocrt.18 Jedini poznati podatak o Weissmannovu šavaju ostvariti isključivo sredstvima suvremenog arhitek- projektu je štura ocjena žirija u kojoj je istaknuta upotreba tonskog izričaja. oniksa i ba. Pavillon Yougoslave. eliminirani kra«. 7. Yugoslav Pavilion at the World Exhibition in Paris. 1936. Zagreb. Rad. cross-section. I Neidhardt i Haberle i Bauer napuštaju kružne vrata. Jugoslavenski paviljon na pariškoj izložbi 1937 /Yugoslav paviljon je pravilnog oblika s dvoetažnom halom i izložbe. (179–192) 6 Juraj Neidhardt. Bou- logne-sur-Seine. Glavno pročelje. odlučio za uži natječaj za 20 pročelju (sl. /b/) vjesnik 10 /1936/.T./. Četiri dekapitirana crna kanelirana mramorna stupa imati glavnu izložbenu dvoranu visine 11 metara prikladnu bez baze dechirichovskog senzibiliteta. možemo interpretirati kao evoka- su se odazvali svi osim Weissmanna. iza kojih su »skrivena« atipično mala nagrada. Opći natječajni projekt za Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. ciju na antičku tradiciju Jugoslavije. and a perspective view. 1936. Jugoslavenski paviljon na pariškoj izložbi 1937. à l’Expositon Internationale de Paris 1937. Inst. lišena konstruktivne za izlaganje velikih skulptura Ivana Meštrovića.. . Yugoslav pavilion at the World Exhibi- tion in Paris (1937).–1937.

Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u ograničenog na natječajne projekte.). transformiranjem dvorane jugoslavenskih umjetnika u sastavu Milan Kašanin. Hrvatice i Slovenke i torzom Tome Rosandića. gije razvoja nacionalnog identiteta.. članova ex Radne grupe Zagreb. Bjažić Klarin – J. umjet. Edo Kovačević i Ernest Tomašević. a do 1937. koji ni konceptom ni dimenzijama nisu korespondirali s minimalistički artikuliranim pročeljem. 1937. nego samo o postavu i eksponatima mještanja pomoćnih prostorija u prizemlje neposredno uz dvorane za turizam i dvorišta. (179–192) T.33 Navedena trojica su u suradnji s Vojtom Branišem dvorane i zadržanog niza od tri izložbena prostora. i Ivan Meštrović. Ured komesarijata. kada se počnje i s gradnjom zbog previsokih troškova. suvremena umjetnost Chaillot. u kojima primjenjuje nove tehnike isključivo linijskog kretanja (sl. za koji su zaduženi Đuka restrukturiran interpoliranjem širokog hodnika – passagea. Uvođenjem skulpture kao zasebne izložbene dionice. povij. da bi tijekom izvedbe svi prostori postali ka. (iz: NN. mozaik i skulptura trebali su simbo- lizirati i jedinstvo arhitekture. ne jednostavnosti i savremenosti«. Exposition 1937. slikarstva i skulpture nastalo na najjednostavniji način: adicijom. 1936–1937 (source: NN. ground plan. U veljači 1937.29 Pročelje je izvedeno u žbuci »briketnog tona« a stupovi od armiranog betona obloženog bijelim mramorom. apstraktnog kubusa napuštena je u siječnju bude »glavni reprezentant likovne umjetnosti u Jugoslavi- 1937. Inst. malog salona.. 5. Zajedno s paviljonom. Revoltirani postupkom. kada su radovi već u poodmakloj fazi. Tlocrt. regionalno dvorište. sam karakter izložbenog prostora i dalje bez ijedne prostorne uputili su organizatoru Rezoluciju u kojoj izražavaju svoje atrakcije. kako je to slučaj kod ostalih paviljona nacija«. 5) Izložbeni postav jugoslavenskog paviljona i hibridni već arhitektonski motiv). ed. Yugoslav pavilion at the World Exhibition građevinu. bio je svojevrsni kao glavne okosnice zgrade – razdjelnice između glavne balans. i »inter.27 Seissel je u užem Izbor i kvalitetu izložaka koji su trebali dati pregled suvre- natječajnom projektu formirao i kružni tok kroz izložbene mene jugoslavenske umjetnosti odredio je bojkot umjetni- prostore i hodnik. . cjelovitom projektu. reducirano na nezadovoljstvo kulturnom politikom bez primjerene strate- oblaganje zidova i podova kamenom u službi »monumental. Exposition 1937. 1937.32 Po specijalizaciji i osobnim afinitetima (ur. dok se jednostavnošću i sta. Sections Étrangér. Promjene nisu utjecale na nici su odbili sudjelovati na izložbi i sredinom ožujka 1937.Rad. međusobno nepovezane cjeline. ili tzv. Tijekom gradnje došlo je i do drugih promjena realiziranih u suradnji Seissela i službenog arhitekta paviljona Ernesta Weissmanna. – klasični galerijski dio i dvorana za turizam i dvorište. Paris. Pariz. ji«35 na pariškoj izložbi.. 8. po- vanja hale u glavnu svečanu izložbenu dvoranu i ukidanja vjereni Milivoju Uzelcu. ali i Seisselova relativno oskudnog projektantskog iskustva 8 Josip Seissel. tj.. i Đorđem Krekićem realizirala i Bosansku kuću..) Seissel je bio urbanist i slikar. zbog loženošću željelo istaknuti u prostoru kojim dominira palača koje je prenamijenjena ulazna hala. gdje ona postavljena na isključivo utilitarnu bazu. Tradicional- bila je skulptura konjanika planirana desno od ulaza.30 Kompozicija glavnog pro- čelja »oplemenjena« je mozaikom Mile Milunovića s prika- zom Srpkinje. od ministra Vrbanića osobno pozvan da Vizija kamenog. 1936. Weissmann dio odluka Parizu 1937. donosi samostalno. umjet- »dvor« s trijemom i fontanom.–1937. Sections Étrangér. Prostor paviljona je izražavanja. Mile za staru umjetnost u tzv.25 Drugi nerealizirani element artikulacije pročelja postala je glavni akcent koncepcije postava. smještenu nog« hodnika između glavne dvorane i ureda komesarijata u neposrednoj blizini paviljona. Meštrović ima najrespektabilniju 185 . i Seissel je još jednom trebao načiniti »eventualne promjene projekta i potražiti mogućnost za jeftiniju izvedbu .26 ni mediji umjetničkog izraza i galerijski način izlaganja vjerojatno su bili razlog zbog kojeg se nije razmišljalo o I u unutrašnjosti paviljona načinjene su korekcije zbog iz.. Henri Martin. 37/2013. ostaje hladna i bezlična«. monotono ni- Ministarstvo trgovine i industrije bez znanja strukovnih zanje duž passagea djelomično je neutralizirano uvođenjem organizacija osniva Odbor za organiziranje sudjelovanja vanjskog.. Kavurić. in Paris (1937). simbolima jedinstva i agrarne orijentacije Jugoslavije i borbe za progres i mir. I oblikovanje interijera je neutralno. Ishod su bile dvije cjeline ulaz i izmijenjenog ustroja izložbenog prostora – preobliko.. nije izveo niti jednu Josip Seissel. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. pokušalo se otkloniti tretiranje modeli izložbenih narativa arhitekture. nacionalnoj umjetničkoj sceni. i djelovanjem Odbora.28 Sredinom 1930-ih riječ kojem zamjeraju neobjektivnost i nerazumijevanje prilika na je gotovo o standardu u opremanju interijera javnih zgrada. dalmatinski Milunović i Toma Rosandić. garderobe i toaleta.34 S kolegama se solidarizirao ali i ekskluzivnih stambenih prostora.31 Zbog ne- dovoljno razrađenih nacrta i detalja i nedostatka vremena. prijelaznog prostora.) Henri Martin. Mehaničko.

Beograd) the World Exhibition in Paris (1937). uključujući i članove Odbora. Uzelac je usredotočen na eksponate i koristi državnih umjetnika. 139) (1937). trodijelni pano Milivoja Uzelca s alegorijskim prikazom Jugoslavije i četiri keramička panoa izvedena po predlošcima Ivana Tabakovića s povijesnim temama i prikazima prirodnih ljepota.). Pavillon Yougoslave.40 Dionicom dominiraju kolorizam i intimizam. Petar Palavičini. Rista Stijović i Sreten Stojanović te Toma Rosandić. tzv. Edo Kovačević.38 Prostor između stupova. Tabakovića. ističu kao eksponati. Predraga Yugoslav pavilion. poput ćilima i često korištenih stolaca Pantovića i Ernesta Weissmanna. 1936. primarno fotografiju kao dokument i vizualni medij.. Pavillon Yougoslave.. Čelebonovića. 1936. Marka Đuka Kavurić. dvorana visine 11 metara djelovala je predimenzionirano. na izložbi jugoslavenskih slikara. Predviđena za monumentalnu plastiku. Arhiv za likovne umjetnosti HAZU) s 15-ak eksponata Uzelca. Ksenije Grisogono. Tine Kos. u Parizu 1937. Inst.36 Iako »Durmitor«. Boulogne-sur- Sculpture exhibition in the main hall of the Yugoslav pavilion at Seine. bez datacije. World Exhibition in Paris (1937). iako imaju i uporabnu ga je Weissmann pozvao da izloži Jugoslavenski paviljon. and Ernest Tomašević: Interior deco. čime je propuštena prilika recepciju na međunarodnoj umjetničkoj sceni.. 37/2013. tendencija se retorikom herojskih likova iz mitske povijesti uklapa u avangardi (sl. odnosno.. 1937. 1936–1937 (source: Participation Yougoslave à l’Expositon Internationale de Paris 1937. Boulogne-sur-Seine. u Galerie de Paris. Rad. Dio radova potonjih bio je svojstven pristup – cjelovito poimanje i prožimanje postava u travnju 1937. . Jovana Bijelića. 9. zastupljeno – Vojta Braniš. Mateja Jame. Milorada narodnog obrta. World Exhibition in Paris BUŽANČIĆ. zadani ideološki okvir konstruiranja mita o jugoslavenstvu. (iz: VLADO BUŽANČIĆ. Muzej savremene umetnosti. umjet. Koste Hakmana. 10. Mile Milunovića. Bol. ration of the administration office. Kovačević i Tomašević demonstriraju Obrtnoj školi umjetnika s pariškom adresom. (179–192) 9 Izložba skulpture u velikoj dvorani jugoslavenskog paviljona na 10 Izložba slikarstva u jugoslavenskom paviljonu na Svjetskoj izložbi Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. (iz: Participation Yougoslave à l’Expositon Josip Seissel. France i Tone Kralj. popunjena je vitrinama s izlošcima kućne industrije. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. Josip Seissel. funkciju. kipara i i suvremeno opremljenog interijera u kojem se predmeti arhitekata. Unutrašnje konvencionalan način postavljeno je u dvorani od početka uređenje ureda komesarijata. 1937 (source: Vojta Braniš Collection.–1937. Nedeljka Gvozdenovića. Horror vacui su ublažile zidne kompozicije. kontaktna zona glavne dvorane i passagea. dok su radikalniji umjetnički izrazi. malog salona u jugoslavenskom pa- viljonu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937.39 Na 11 Đuka Kavurić.. Krste Filipovića. Tone Kralja.37 suvremenog namještaja i rasvjetnih tijela i obložen drvenom 186 . Petra Lubarde. Museum of Contemporary Art Belgrade) U najreprezentativnijem dijelu interijera i najvećoj dvorani umjesto Meštrovića izlažu Lojze Dolinar. 1936–1937 (source: VLADO Painting exhibition at the Yugoslav pavilion.–1937. Archive of Visual Arts HAZU) Peđe Milosavljevića. 139) Internationale de Paris 1937. zadužen za postavu skulptura i zastupljen s čak 24 eksponata. na reali. Mateja Sternena i Ferde Vesela. regionalno dvorište i mali salon ra- Nakon neuspješnog pokušaja mirenja sukobljenih strana zlikuju se po pristupu i oblikovanju izložbenog postava i izložba je ipak realizirana zahvaljujući izlaganju radova samih izložaka. budući da figuralne skulpture realističkog izričaja i konven- cionalne tematike nisu imale dovoljnu ekspresivnu snagu. osobito socijalno angaži- rana umjetnost. potpuno izostali. Zore Petrović i Ivana Radovića te Ri- karda Jakopiča. Bol. Modernistički ambijent kreiran je korištenjem Seissel se nije odazvao. povij. (iz: Zbirka ostavština namijenjenoj suvremenoj umjetnosti i slikarstvo..T. Dvorana za turizam. a ujedno za predstavljanje autohtonih pojava. Bjažić Klarin – J. the so-called Small Salon at the Milana Konjovića. no date. dok zaciji paviljona angažiranih umjetnika te srpskih i slovenskih Kavurić. Edo Kovačević i Ernest Tomašević.

–1937. osvijetljene noću. simultanizam. koje daju zasniva na tradiciji vizualne kulture 1920-ih i ranih 1930-ih karakteristiku mora i planina« na suprotnom zidu (sl. 1936. Beograd) Milivoj Uzelac: Exhibition layout of the tourist hall at the Yugoslav pavilion. (iz: JOSIP SEISSEL. World Exhibition in Paris kompozicijom fotografija. Središnje mjesto u dvorani za turizam ima zemljovid Jugo- slavije. objedinjavanjem fragmenata poje. 1937. odnosno nacija. crtežima. Muzej savremene umetnosti.. fragmentiranje i ca i Marijana Szabe jedinih hrvatskih autora zastupljenih u komponiranje sadržaja.). U organizaciji nastavnika i majstora Škole izvedeni su i svi ostali radovi u drvu. i pro- pagandnim materijalom. Fotografije turističkih znamenitosti Toše Dab. Boulogne-sur-Seine. Sama tema turizma iziskivala je 13 Regionalno dvorište jugoslavenskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. Tada uspostavljeni vizualni kodovi pokazali su se Kao završna dionica prostornog sklopa paviljona koja vodi do vrlo djelotvorni u artikuliranju didaktičkih i propagandnih Bosanske kuće dvorište je. postajale veliki display i fotokolaža odnosno njihovih kombinacija s tekstovima i vidljiv izvana. Bjažić Klarin – J. 37/2013. Najradikalniji primjeri intermedijalnog pristupa ko- dinih jugoslavenskih regija. Jugoslavenski paviljon na narodnim nošnjama. . 11. fotomontaža i obveznih lutaka u (1937).. fotopovećanja predznaka: totalitarnog i demokratskog. čiji je vizualni jezik u oba mediteranske arhitektonske i urbane tradicije i pripadnost slučaja bio uvjerljivi medij političke propagande suprotnih europskoj kulturi. izrađeni po nacrtima nastavnika Srećka Sabljaka. Pavillon Yougoslave. poruka. (179–192) T. koje su. Potencijalne turiste želi se pri. svojevrsna sinteza turističke propagande u vizualnom obličju. 12a–b Milivoj Uzelac.42 Klupe i naslonjači od drva i volovske kože.) vući bogatstvom prirodne i kulturne baštine – predstavljenih Regional Courtyard at the Yugoslav pavilion. 187 . Inst. 12. Korištenje fotomontaža.44 godina. superponiranje. a kvaliteta vizualnog oblikovanja ukazuje na ishodište u suvre- menoj hrvatskoj grafici (sl. Zagreb. uključuje postav jugoslavenskog postavu. Najatraktivniji dio postava bile su freske iz srpskih manastira.). 1937) prikazima regija i turističkih središta odakle potječu. apliciranim na podlogu sa slikarskim pariškoj izložbi 1937 /Yugoslav pavilion at the World Exhibition in Paris. World Exhibition in Paris (1937). 1937/. prvotno planiranim u glavnoj dvorani. na pariškoj izložbi 1937.43 također su bili dio koncepcije kojom se nastojalo uspostaviti ravnotežu tradicije i moder- nizma i istaknuti vrsnoću izvedbe kao kvalitetu umjetnič- koobrtničke produkcije.41 Panoi se odlikuju visokom razinom standardiziranja informacija koje su strukturirane i međusobno korespondiraju na način masovnih medija. dodatno isticalo rištenju fotomontaže i fotopovećanja na pariškoj izložbi bili konstrukt novog »jugoslavenskog« identiteta kroz prizmu su talijanski i španjolski paviljon.. paviljona među paviljone gdje se reprezentacijski diskurs Kontrapunkt fotografijama su »moderne freske . Pavillon Yougoslave. 1936–1937 (source: JOSIP SEISSEL. s prikazom turističkih odredišta i piktogramima narodnih nošnji (sl. metalu i keramici.. Uzelac izlaže i na zidu trijema regionalnog dvorišta. Izložbeni postav turističke dvorane u jugoslavenskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. Museum of Contemporary Art Belgrade) zidnom oplatom čiji je integralni dio niz panoa s grafičkim prikazima kulture. Boulogne-sur-Seine.Rad. Jugoslavenski paviljon primjenu suvremenih medija.. reproducirane na staklenu stijenu. obrazovanja i gospodarstva. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937.. 13. umjet. 1937. (iz: Participa- tion Yougoslave à l’Expositon Internationale de Paris 1937. Zagreb.). 1937 (source: Participation Yougoslave à l’Expositon Internationale de Paris 1937. kao i namještaj u izložbenim dvoranama. povij.

priče o šumama. Rad. Stolci »Durmitor« i ovdje su obvezni eksponati. 1937. floor paving.46 U tradicionalnoj brv- nari suvereno je korištena fotografija kolažirana s trupcima oborenih stabala. odabrano je najimpresivnije: brvnara od kartama. Na drvenim vratnicama ulaza ispisana je molitva šumi.. Đuka Kavurić.48 U Paviljonu tiska predstavljen je povijesni prikaz tiskarstva u Jugoslaviji. “Kako izgleda naš paviljon na Tomašević. (iz: NN. osmišljena je u skla. okosnicu bogatog narativa. zasebna tematska cjelina posvećena šum. 12–14. and Ernest 1937. izdvaja kao jedno od najdosljednijih ostvarenja moderne arhitekture. Zanimljivo je da je srodna tema činila okosnicu reprezentacijskog dis- kursa i nastupa Finske na izložbi. various designs (ground plan. Bosnian House at the World at the Paris Exhibition look like and what is exhibited in it?/.T. »molitva čovjeku da štiti i čuva njeno drveće«. u cijelosti izrađen od autohtonih vrsta drveta. Kao i u malom salonu interijer i postav čine nedjeljivu skom i rudnom bogatstvu Jugoslavije. keramike Stelle Skopal. posavske proizvodima.. crtežima pila i najrazličitijim gotovim drvenim proizvodima..47 Ta je himna dodatno isticala ekspresivnost ovog izložbenog pa- viljona. uključujući i skulpturu. World Exhibi- Vojta Braniš. listo- Ernest Tomašević.45 Brvnara je imala homogen. Đorđe Krekić i izložbi i šta je sve u njemu izloženo. opločenje poda. Postav je artikuliran kao ambijent tipologiji tradicionalne drvene bosanske kuće. and Ernest tion in Paris (1937). zatvoren prostor – predvorje i glavnu dvoranu. cjelinu.50 Jugoslavija je bila zastupljena i na izložbi u međunarodnom paviljonu s proizvodima zanatstva i rukotvorstva i turističkim fotografijama51 te u paviljonu zanatstva. 37/2013. Edo Kovačević. Edo Kovačević. dajući mu karakter ritualnog prostora. obradi i likost drva. 1937. u: Nedeljne ilustracije. here 12) 188 . Bosanska kuća na Svjetskoj izložbi u Parizu Vojta Braniš. povij. cross-sections. strop i pada 1937. Bosanska kuća.. Edo Kovačević. Kako izgleda naš paviljon na Pariskoj 14a–b Vojta Braniš. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. presjeci. jer su svi elementi interijera ujedno i izlošci. Inst. Đorđe Krekić i Ernest Tomašević. 1937 (source: NN. koja je osim premrežen dinamično strukturiranim sadržajima koji čine vernakularnih posebnosti reprezentirala i kvalitetu i razno. 15. Nastavnici Obrtne škole i Weissmann sudjeluju osmišljava- njem štandova i izložbenih prostora i u realizaciji nastupa Jugoslavije u tematskim paviljonima.. 12. Đorđe Krekić. Od tri ponuđena rješenja: slavonske. gdje su između ostalih izloženi vitraji Ivana Marinkovića. (privatno vlasništvo) Tomašević: Interior decoration of the Bosnian House. a svi du s osnovnim samoreprezentacijskim konceptom cijelog izlošci. Težište simboličke forme bilo je na načina korištenja drveta.). Đuka Kavurić. Đuka Kavurić.52 15 Vojta Braniš. October 10. a štand su opremili Weissmann i Đuka Kavurić. 1937 (source: private collection) ilustracije. Edo Kovačević. Unutrašnje uređenje Bosanske kuće na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. grafikonima i statistikama.49 Higijenski zavodi i Škola narodnog zdravlja u paviljonu Lige Naroda predstavili su izložbu Seoska kuća. (179–192) Bosanska kuća u znaku »molitve šumi« – balvana dužine 16 metara i strmog krovišta visine 15 metara primjer ritualizacije izložbenog prostora izrađena po nacrtima Đorđa Krekića. Pariskoj izložbi i šta je sve u njemu izloženo” /How does our pavilion ceiling and a detail of the outer wall).) detalj vanjskog zida). jedan od primjera mogućih nastupa (sl. Vlaste Baranyai i tekstil Nelly Geiger. 14. Nedeljne Exhibition in Paris (1937).. Bjažić Klarin – J. Nacrti (tlocrt. prikaz života na selu u svim regijama Jugoslavije. . 12–14. ilustrirane na suvremen način i potkrijepljene i bosanske kuće. drvetu. čiji se paviljon. 10. Đorđe Krekić. umjet. Đuka Kavurić. 1937.

i postav zadužena samo dva arhitekta – Ernest Weissmann. I ostali događaji izravno vezani uz koncepciju. jedan od kurioziteta je i činjenica da su upravo – paviljon je naknadno nagrađen i Grand prixom i dobio zbog jugoslavenskog paviljona u Parizu. ni kapitela.. Josip Seissel je kritike shvatio osobno. beogradskih i od kritičara ili Le Corbusiera. S druge strane.65 utjecao na projekt. kaneliran ili ne. odmjeren. Seisselu će osim izdašnog hono- hrvatske arhitekture druge polovice 1930-ih godina. razini autorskih osobnosti. Edo Kovačević i Kamilo Tompa. iako predstav- Na Seisselove opetovane zamolbe da stane u obranu njegovog ljaju značajan segment kulturne povijesti. da dade tu lekciju. Dugotrajnim lobiranjem na koncu je ostvaren cilj Naposljetku. kao i spomenuti odgovoran zadani ustroj izložbenog prostora. koji su u osmišljavanje pojedinih tematskih dionica ko-industrijske komore u Zagrebu. javnosti i struke. nepravedno zanemarene. zbog čega je u konačnici najsuvremeniji dio zgrade bila potpuno prekrivena montažna željezna konstrukcija s oblogom od metalnih ploča. koji će predodrediti je pozitivnu ocjenu. stavljanje težišta izložbe na nom diskursu konstruiranja (novog) nacionalnog identiteta suvremenu umjetnost dijelom upitne kvalitete. postavljeni angažman u New Yorku. gdje se. kuća »koja je tako dobro uređena i privlačna da Prema navodima u dnevnom tisku. met istraživanja i nisu primjereno valorizirani. Weissmann i Josip Seissel. povij.53 djelovanja Državne obrtne škole. Tim više što je u profesionalnog digniteta i pokuša ishoditi pozitivno mišljenje pitanju jedina udružena akcija zagrebačkih. a Weissmannu daljnje predstavio njezine mogućnosti i dosege. srp. konstruktivnih i inozemstvu paviljon osigurati 1939. koja je ujedno bila i dobra lekcija za (arhitrav. dok su ostali na Svjetskoj izložbi obilježenoj političkom propagandom aspekti stvaralaštva. godine i ravnateljsko oblikovnih koncepata. (179–192) T.62 189 . paviljon Jugoslavije nije primjereno mjesto na Državnoj obrtnoj školi. Recepcija nastupa Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Parizu Istovremeno. a koliko Izložbeni prostor Jugoslavije u New Yorku bio je ujedno i je bilo važno Seisselu pokazuje i njegovo promptno objavlji.66 budžet. a posjetio ju je i samoinicijativno bila je opravdana. Da bi se valoriziralo značenje nagrade. Pismo Le Corbusiera trebalo je reafirmirati paviljon.. .54 Ubrzo po otvorenju ni i postava u cjelini unijeli vlastite kreativne potencijale. Udio škole podjednako je značajan i na komesarijat Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. zbog sinteze tradicije i modernizma ugrađene u sve segmente svih izmjena mjesec dana nakon otvorenja Svjetske izložbe. gdje će biti jasno definiran izložbeni program. s čime je bio suglasan i sam Cuvaj. Bosanska kuća a cjelovitošću ambijentalne prezentacije u okviru čitavog nastupa Jugoslavije na izložbi predstavlja najviši domet Paviljon Jugoslavije svečano je otvoren 21.. i njihov daljnji životni put. a. čiji je sud »bio vrlo povoljan«.. tadašnjim tajnikom Trgovač. i na Svjetskoj izložbi u Bar- mena. da je jedna država odabrala priliku projektant interijera i glavni arhitekt paviljona. Upotreba stupova označuje ovdje šta više znak vre. trajno i nastanio. prije svega Vojte Braniša i Đuke na čelu s Adolfom Cuvajem. ili marginalizirani ili potpuno zanemareni. Stupovi Jugoslavenskog paviljona imadu izvanredan celoni 1929.«60 lovati i Ernest Tomašević.64 Po zatvaranju svjetske izložbe kuća je zajedno s izložbom bila na investitoru koji je posredovanjem žirija višestruko poklonjena gradu Parizu i prenesena u Bois de Boulogne. I ni u kojem slučaju ne sramoti svoju u usporedbi s prethodnim nastupima Jugoslavije na izložbi državu. primio sam Vaše pismo od 30. autor izložbenog postava. Nota bene.63 upravo izložene rukotvorine. bojkot Jugoslavenskog paviljona. jugoslavenski izlagači dobili 137. godine – Jugoslavenski paviljon vs. umjet.58 ljubljanskih umjetnika protiv samovoljnog ponašanja nad- Cuvaj se obratio potonjem59 i dobio često citiran kurtoazni ležnih vlasti. 1937. Bosanska kuća nagrađena je s dva Grand prixa. i Đuka Međunarodne izožbe 1937.. obliku.61 Gledano i iz perspektive postali »državni« arhitekti. otkrivena ljepota čiste forme. Neće biti uzaludno. i izlaganje gotovo isključivo srpskih i slovenskih umjetnika korektan.56 Većina kritika nastupa u Parizu 1937. Inst. 37/2013. Kavurića. zagrebačka Državna obrtna škola dala je ključan doprinos. čisti valjak. be – tehnologiju. prevelika U ostvarivanju njezinih strateških ciljeva u autoreferencijal- visina i uređenje glavne dvorane. Poštujući tradiciju i u isto vrije. op.704 podijeljene nagrade hrvatski avangardisti i po političkom opredjeljenju ljevičari.55 Kritizirane su boja pročelja. kao paviljon ni izložba nisu naišli na odobravanje državnih vlasti. Ostaje ono što uzbuđuje na jednom stupu: predstojeće izlaganje na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1939. oni nemaju više ni baze. istodobno posjetitelji »sasvim od samog početka bila je glavna atrakcija jugoslavenskog ravnodušno prolaze pored slika i skulptura«.57 pohvalio i Le Corbusier zbog originalnosti izložbenog posta- Iako je odgovornost za realizaciju paviljona najvećim dijelom va. i u smislu artikuliranja tadašnje državne kulturne politike. organizaciju i Vjerovao je da su razlozi loša obaviještenost. grand finale procesa modernizacije nastupa Jugoslavije na vanje u Građevinskom vjesniku u djelomično cenzuriranom svjetskim izložbama u razdoblju između dva svjetska rata. lipnja 1937. U realizaciji će sudje- bio u paviljonu ne mogu govoriti o njegovoj unutrašnjosti. ni etablementa Pariškoj izložbi 1937. uključujući i glavnu temu Svjetske izlož. za što je nesumnjivo poslove za Ministarstvo trgovine i industrije. Bjažić Klarin – J. vodeći potrebno je istaknuti da su od 16. protežiranja državnih umjetnika poput Tome odgovor: »Gospodine. i represivnog i nekonzistentnog nja. Rosandića i Mile Milunovića. Budući nisam Kavurić. realizaciju izložbe i postava u paviljonu dosad nisu bili pred- norna sredstva uložena u propagandu i zluradost novinara. odnosno mi.). dekorativnih umjetnosti 1925. najveći interes polučile su se u njoj svet naročito dugo zadržava« i uvijek je prepuna. Moguće mi je da manifestiram svoj sud o spoljašnosti odnosa države prema umjetnicima. ukazuju na dezintegraciju kulturne politike na efekat. suočen s u Europi rastućim zahtjev za monumentalnim oblikovanjem kao i ograničen atisemitizmom. Evo: to je paviljon vrlo ozbiljan. a za interijer me rušeći akademska pravila. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. kada rara kojim će financirati jednogodišnji studijski boravak u je u primjeni čitav niz novih prostornih. Za realizaciju čitavog nastupa Jugoslavije odgovarao je Glavni kao i njezini kreatori.Rad.

17. Fondation Le Corbusier Pariz (dalje FLC). 829: Ocjenjivački sud. 20. 29. Zagreb. j. ..).) Henri Martin. Ehrlich. AJ-MTIJ-65. Zagreb. 31 Za paviljon su odgovorni francuski arhitekti Daniel i Lionel 14 Brandon i Piollence. 13. Grgašević. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. j. 149–152. veljače 1937. 22 1993. 29. 18 NN.. PETROVIĆ.. MICHAEL TAUSSIG. Na pariskoj izložbi Jugoslavija će prikazati samo svoju umet. Š. j. u: Službene novine NN. − AJ-MTIJ-65. − AJ-MTIJ-65. 20 4 B. 1937. (ur. C2-2- 1937. 273. kut. Neidhardta. Vid bilj. Kuća je dio izložbe drveta u organizaciji Ministarstva šuma Fran. u: Večer. j. ARTHUR CHANDLER. Jugoslavenstvo 25 u arhitekturi između 1904. 10. B.. 12. tada AJ-MTIJ-65. 1937. 829: A. Nakon užeg natječaja Seissel je načinio manje izmjene prema 8 uputama žirija. 824: J. Radikaliziranu verziju ovog modela tumačenja ideologije jugosla.33 u Zagrebu. 833: JOSIP SEISSEL. Opis projekta. 273.) Emily Apter i William Pietz. listopada 1936. 833: JOSIP SEISSEL. u: Historical Dictionary of 19 World’s Fair and Expositions.–1988. 190 .. kut. 275. 1. Maleficium: State Fetishism./33. Exposition 1937. Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: HAZU): Pro- memoria V. 1937. JOSIP Tehničkom fakultetu u Beogradu. U uži izbor ušlo ih je 7.. 8.. j. Uspele i neuspele strane našeg paviljona na 10 pariskoj izložbi.T. Hrvatski muzej arhitekture HAZU. Jugoslavenski paviljon na međunarodnoj izložbi u Parizu Livre d’Or officiel de l’Exposition Internationale des Arts et 1937. (ur. Internacionalizacija hrvatske industrije Kraljevine Jugoslavije (dalje MTIJ)... 116. 8 (1937. Zamjenici su H. Cuvaj. kut. 3. S. 30 13 AJ-MTIJ-65. Ministarstvo trgovine i DARJA RADOVIĆ MAHEČIĆ. 8 (1937. 12. rujna 1936. Korn. 5. Rad. rujna 1936. 597: Akti. 5. 829: Izvještaj. 248... − NN. 119). 1937.). 3. Weissmann. viljonu na Svjetskoj izložbi u Parizu. 218. u: Fetishism 11. povij. 2007.. svjetska izložba u Parizu. 1. Sections Étrangér. kut. Zagrebački arhitekti i SEISSEL (bilj.. 191. Rosandić. kut. 7. kut. 5. Braniša. 1933. 12. 191. Arhiv za likovne umjetnosti Vidi bilj. − AJ- MTIJ-65. 283–285. Kraljevine Jugoslavije. as Cultural Discourse. 7 Fond M. u: Politika. 8–10 (1937.). 10 (1936./93. Beograd. 6. AJ-MTIJ-65. 275. j. 29 12 AJ-MTIJ-65. NN. 1936. Techniques dans la vie moderne..)... 377: Paviljon J. 12.–1932. 2. 1. 24 cuske. 275. kut. 2 17 Zbirka ostavština – Vojta Braniš. 829: Imenovanje. (179–192) Bilješke 1 16 Arhiv Jugoslavije u Beogradu (dalje AJ). u: Politika. j. Svi hrvatski i slovenski srednja tehnička škola u Zagrebu 1892. 1937. 11. Rezultati natečaja za izradu idejnih skica za naš paviljon na Među. Jugoslavenski paviljon na međunarodnoj izložbi 9 u Parizu 1937. 8.. M. Ithaca. srpnja 1937. 65. 3. 1937. 24. (ur. 833: A. Zaprimljena su 24 rada. 8. na međunarodnoj izložbi u Parizu. nije imao pravo sudjelovati. kut.. 26 nost i turizam. New York–London. 1936. u: Cahiers d’Art. u: Građevinski vjesnik. Pelle. (bilj. 275. 833: E. Radovi su izloženi na AJ-MTIJ-65. Réflexions sur l’architecture à propos de l’Exposition B. Kimberly D. 2007. 1990. 833: E. Š. Weissmann. 3. u: Vreme. u: Građevinski vjesnik. venstva razrađuje ALEKSANDAR IGNJATOVIĆ. 273. 273. 1930-ih. NN. Findling. − AJ-MTIJ-65. JOSIP SEISSEL. 1937.. 34 narodnoj izložbi u Parizu.. (ur. 6 23 JOSEPH NEY. 25. 4. 116–119. kut. 1936. 11 28 NN. 23. u Parizu. lipnja 1936. 20. Paris 1937 Exposition Internationale des Arts et Techniques dans la vie moderne. 20.–1941. 597: arhitektonske avangarde. Pariz. Haberlea. 1851. 71. 15 32 Ivacić je završio Srednju tehničku školu u Zagrebu. 273. 37/2013.. j. Bjažić Klarin – J. kut..) John E. u: Građevinski vjesnik. Spomen umjetnici odbili su svoje sudjelovanje na izložbi u državnom pa- izvještaj o 40-godišnjici škole. j. NN. kut. u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj Spisak sajmova i izložbi. u: Politika. kut. Cuvaj. Inst. 21 5 AJ-MTIJ-65. Natječaj za Jugoslavenski paviljon na međunarodnoj izložbi 3 1937. j... Maksimović i T. Pariz. u: Jutarnji list. 1037. 275. 12.). umjet. 33–53. 15. j. 20.) Darja Radović Mahečić. Državna Pozvani umjetnici navedeni su u: nn. j. Natječaj za izradu idejnih skica za jugoslavenski paviljon 27 na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. 118. (bilj. 4. Opis projekta. 3. 8. 21. 24.).. srpnja 1936.. Dopuna konkursa za izradu skica za Jugoslavenski paviljon Vidi bilj.

Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937.. Tom I. 22. 28. u: Politika. 37/2013. 276. u: Politika. 1938. 27–28. Jugoslovenski paviljon Pariz 1937. Camelot u Zagrebu grade 1937. 41 (1937. 12.). Les prix des exposants yougoslaves à 44 l’Exposition de Paris. U citatu pisma istaknuti su cenzurirani dije- HR-DAZG-135. 833: E. 20. Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la vie bom. 2. Braniš. 5. 38. 12 (1938. FLC.). 26. 10. Š.. j. − NN. − MK.. umjet. Bosanski paviljon na cuski paviljon. 49 AJ-MTIJ-65.. 275.). 437–438. Godišnjicu Francuskog paviljona na Za- pariškoj svjetskoj izložbi. NN. T. Rosandić. Spisi 1937.): 12–14. a paviljon demontiran u veljači 50 1938.. PETROVIĆ (bilj.). kut. u: Glasnik zavoda za mnaest jugoslovenskih slikara i četiri arhitekta izlažu u Parizu. 1 (1937. P.068. 11. Cuvaj. j.. 26. 1937. 62 45 B. kut. 1988. − DARJA RADOVIĆ MAHEČIĆ. B. 6. 56 39 M. Beograd. Cuvaj. 9 NN. − FLC. 60 42 Prijevod prema B. 833: A. Naš paviljon na pariskoj izložbi. veljače 1937. 45. u: Nedeljne (1937. P. kut. − AJ-MTIJ-65. kut. Uzelac i dr. Palavičini. 51 66 AJ-MTIJ-65. kut. 61 43 Grand prix su dobili M. 833: J. M. j. 2. Cuvaj.). 191 . Weissmann. 277.). j. 2. kut. Kako izgleda naš paviljon na Pariskoj izložbi. Pohvala konstrukciji – uz 70. (179–192) T. M. Kljakovića u vezi sa pariškom izlož.). 1937. j. 8. 39. 9.). j. 838: Pro memoria. 1937. 58 Katalog izložbe. j. kut. (bilj. kut. u: Umetnički pregled. 1937. H2-16-211: Le Corbusier. Svečano otvaranje našeg paviljona. 31 46 (2007. 8. u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 20. AJ-MTIJ-65. 4. 9.. j. j.. 38. sign. 276. Bjažić Klarin – J.Rad. 2.). 12. 54 AJ-MTIJ-65. 838: A. kolovoza 1937. 18. kut.. 6. 7. Osa. 55 Paviljon je predstavljen u L’ Architecture d’aujourd’ hui. Weissmann. Milunović. inventivni Fran- Kuću je izveo »Šipad« iz Drvara. − M. grebačkom zboru. . 45. moderne Paris 1937 : Catalogue Général officiel. ilustracije.. 1937. AJ-MTIJ-65. M. 827: Popis izlaganja. 26. 65 Izložba je zatvorena 25. NN (bilj. AJ-MTIJ-65. Inst. 276. 38 Pavillon de la Yougoslavie. M. 829: E. 24..).: V. travnja 1937. u: Novosti.). povij. 64 VOJTA BRANIŠ (bilj. B. 273.). 7. kut. H2-16-209: A. 1938. (bilj. kut. j. 856–858. 25 (1937. u: L’ Architecture d’ aujourd’hui. Paviljon Kraljevine Jugoslavije na MK (bilj. 7. 13. 1938. 1. travnja 1937. 22. j. B. 834: Popis izložaka. unapređenje spoljne trgovine. 12). 824: Imenovanje. lovi. JOSIP SEISSEL (bilj.. Muzej savremene umetnosti. 25. 275.). 41 59 NN (bilj.. u: L’Echo de Belgrade. Seissel. 48 AJ-MTIJ-65. Lafaille i R. 8. 35 52 CN.. 37 AJ-MTIJ-65. 63 47 IVAN ZDRAVKOVIĆ. 30. Važna izjava prof. međunarodnoj izložbi u Parizu. 841: Popis izložaka. 275.. NN (bilj. 275. 13. u: Jutarnji list. Š. 297–312. 40 LJILJANA STOJANOVIĆ. 57 AJ-MTIJ-65. 7. 36 53 Svi osim Weissmanna tada rade za Le Corbusiera. 29. 38. M. S. 1937. 1937. 276. 7. 846: Izlaganja u tematskim paviljonima. 273. 1937. 3. − NN.

Yugoslav pavilion. so that. A particular em. Applying the historio. Moreover. Eventually. has not yet been subjected to systematic research. which was eventually done in plaster in order to cultural history and social policy such as totalitarianism reduce the considerable expenditure. Public School of Crafts.. power relations on the global scene. the Museum of Ernest Weissmann Commerce. povij. the “state artists” such as Tomo Rosandić and Ivan Tabaković. with its and democracy. designed by Milivoj Uzelac by using to spatial and thematic units and analyzing its reception in the contemporary media and methods of visual communica- the media and by the general public. was the authors explore various specific aspects of promoting a sort of counterbalance: a contemporarily designed interior national identity in Yugoslavia at the time. besides World Wars. Such a pavilion. Bjažić Klarin – J.T. in the second round. 37/2013. umjet. but the event’s organizer. to its construction and the organization of the of the clearly distinguishable units were the tourism hall and exhibition as a whole. had not articulated the task clearly enough. The administration office. tion. exhibition architec- The pavilion was conceived from the outset as a repre. conventionally designed exhibition rooms. Keywords: world exhibitions. reconstructing its layout according the regional courtyard. (179–192) Summary Tamara Bjažić Klarin – Jasna Galjer Yugoslav Pavilion at the Paris World Exhibition in 1937 and the Role of Zagreb’s Public School of Crafts in Creating the Representational Paradigm of the State’s New Cultural Policy In the period between the two World Wars. The result of these circumstances was an exhibition preted as an attempt at combining the traditional with the marked by realism. praised even by Le Corbusier. was not equiva- The authors present and analyze the genealogy of the official lent to the modernist achievements in the Croatian architec- Yugoslav approach to the World Exhibition in Paris (1937) ture of the 1930s. work of teachers from “Đuka graphic model of interpretation and a contextual approach. which meant modern. ture. its various layers find. whose role in asserting Yugoslavia’s controversial because of its coordinated boycott of a number cultural policy at international exhibitions between the two of Yugoslav artists revolted by cultural policy. the Paris ture of exhibition pavilions. the emphasis on contemporary from its initial phase. time. Rad. and intimism. Edo Kovačević and Ernest Tomašević. the winning design of the Yugoslav painting and sculpture in its layout disturbed its unity. Wars. the young state cies. which was based on the ideology of unity as the foun- dation of the political and cultural identity of the new state. Such a concept was part of its self-representational invited to voice his opinion in defence of the pavilion and paradigm at all world exhibitions between the two World eventually ensured its positive evaluation. In terms of that. the jury selected a project by Josip Seissel: a marble-clad ing an authentic expression in the exhibition architecture. different segments of cultural production and policy in an but also those that indicated new tendencies in the architec- idealized image of the world. Even though the Paris exhibition was dedicated to a lost opportunity for presenting the avant-garde tenden- contemporary technological achievements. colourism. exhibition of 1937 was a pinnacle in medializing complex which specifically asked for a monumental stone building. Galjer: Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. and in the framework of social modernization. solid volume with four provoking columns with no base and where traditionalism and modernism articulated codes of no capital. Paris 1937. Inst. Some pavilion. This exhibition of contemporary art was also Public School of Crafts. Kavurić” school. The greatest success of the Yugoslav exhibition was the of Yugoslavia insisted on its tradition and on showing its Bosnian House – a comprehensive synthesis of modernism progress in the field of rural rather than urban culture and and tradition. sentative building. who had been industry. who were involved in the pavilion design. it featured only Serbian and Slovenian artists who were living in Paris at the Yugoslavia’s pavilion and exhibition are analyzed and inter. in which traditional objects for practical use were presented phasis is placed on the role of Croatian authors and Zagreb’s as exhibits. .. Josip Seissel. world exhibitions competition of 1936 awarded projects made in the classical became a specific representational paradigm that combined international style that potentially fulfilled the requirements. The 192 .