Pag. 1-24 Vol.7(1999),No.

1(17) PROSTOR

Jasenka Kranj~evi}
Ministarstvo prostornog ure|enja, graditeljstva i
stanovanja
HR - 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

Izvorni znanstveni ~lanak • Original Scientific Paper
UDK • UDC 711.437:728.12 (497.5)"1844/1949"
Znanstvena klasifikacija • Scientific Clasification
Podru~je: Tehni~ke znanosti • Section: Technical Sciences
Polje: Arhitektura i urbanizam • Field: Architecture and Urban Planning
Grane • Branches: 2.01.02 urban. i prost. planiranje • Urban and Region. Planning
2.01.04 razvoj urbanizma • Urban Development
Rukopis primljen • Manuscript Received: 01.02.1999.
^lanak prihva}en • Article Accepted: 15.06.1999.

Prilog poznavanju prostornog planiranja
ruralnih prostora/sela u Hrvatskoj od
sredine XIX. do sredine XX. st.
The Spatial Planning of Croatian Rural
Regions/Villages from the mid-19th to mid-20th c.

Klju~ne rije~i • Key words Hrvatska Croatia
obnova sela village reconstruction
osnivanje sela village foundation
preseljenje sela village relocation
regul./prostorni plan regulation/spatial plan

Sa`etak • Abstract U radu se opisuju promjene u pristupu izrade i na~inu izrade regulacijskih/
prostornih planova za prostor sela u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine XX. st.
Analiza navedenih promjena bazirana je na konkretnim primjerima. Radi lak{eg
shva}anja promjena, vremensko razdoblje od sredine XIX. do sredine XX. st.
podijeljeno je na tri dijela.

In this paper the author presents changes in the approach to and formulation of
regulation/spatial plans for rural areas in Croatia from the mid-19th to the mid-20th
c. Analysis of changes is based on specific examples. The period from the mid-
19th to the mid-20th c. is divided into three parts to make the changes easier to
understand.

1

PROSTOR Vol.7(1999),No.1(17) J. Kranj~evi}: Prilog poznavanju ... Pag. 1-24

1. Uvod / Introduction
1 Proces urbanizacije ne Razvoj industrije i urbanizacija1 glavna su obilje`ja dru{tva XIX. i
razumijeva samo migriranje prve polovice XX. st. Razvoj industrije i primjena parnih strojeva
stanovni{tva iz sela u grad,
nego i preobrazbu gospo- omogu}uju intenzivnije gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem.
darske strukture, slo`eniju
podjelu rada, uslu`nih slu`bi Brojne socio-gospodarsko-kulturne promjene mijenjaju poglede na
i organizacije `ivota uop}e, selo, a time i odnos prema njemu.2
pove}an dohodak i op}i
napredak. Ona je na po- U Hrvatskoj sredinom XIX. st. zavr{ava premjer zemlji{ta, zapo~inje
jedinim podru~jima razli~itog
intenziteta, a vodi smanje- melioracija, {ire se pa{njaci, razvija se stajsko sto~arstvo, osnivaju se
nju seoskoga i porastu grad- poljoprivredne {kole i poljoprivredna udru`enja, tiskaju se ~asopisi.3
skog stanovni{tva i sve ve}oj
koncentraciji u gradovima. Selo mijenja svoja funkcionalna, formalna i kulturolo{ka obilje`ja, a obi~aji
2 U knjizi: Mirkovi}, 1985: i ruralna graditeljska ba{tina sve vi{e dobivaju kulturolo{ko zna~enje.4
53. naveden je podatak da
je u Hrvatskoj i Slavoniji Sve je osjetnija potreba da se prostornoplanerska aktivnost (u ta-
(tada{nja teritorijalna podjela) da{njem smislu), zapo~eta u industrijskom gradu, s gradskom
po~etkom XIX. st. `ivjelo oko
1,2 mil. stanovnika, a ve} problematikom (urbanizam)5, primijeni i na podru~je sela. U idu}ih
1890. g. 2 186 410 stanovni- sto godina prostorno je planiranje zbog stvaranja novih dru{tvenih
ka. Hrvatska i Slavonija tada
su imale 21 grad, a 14 ih je vrijednosti pro{irilo svoje podru~je djelovanja, ciljeve, zadatke,
imalo vi{e od 5 000 stanovni- nositelje planiranja, instrumente planiranja te na~in financiranja.
ka, a vi{e od 10 000 stanov-
nika imali su Zagreb, Osijek, Iako selo polako dobiva na zna~enju, uop}eno gledaju}i, selo je u
Zemun i Vara`din. Hrvatskoj zapu{teno. Vodi se lo{a agrarna politika, u njemu `ivi
Vidjeti: Marinovi} Uzelac, obespravljeno i pauperizirano stanovni{tvo koje pre`ivljava od
1986: 67. U knjizi se nalaze
podaci da se 1800. g. u autarki~nog na~ina poljoprivredne proizvodnje. Sanitarno-tehni~ki i
svijetu poljoprivredom bavilo higijenski uvjeti `ivota i stanovanja u selu su lo{i.
95 % stanovni{tva, a samo
170 godina kasnije poljo- Iako su naselja u Hrvatskoj uglavnom nastala tijekom XVIII. i u prvoj
privredom se bavilo 64%
ukupnog stanovni{tva. polovici XIX. st., jo{ se uvijek stvaraju nova.
Nadalje, sredinom XIX. st. u Prikaz sljede}ih konkretnih primjera regulacija novoosnovanih te
Hrvatskoj selo i seljak postaju obnovljenih ili preseljenih sela ima cilj pokazati kako se mijenjao pri-
predmetom istra`ivanja, pa
se pojavljuju prve folkloristi~ke stup i na~in prostornog planiranja sela te zakonska regulativa u vezi s tim.
monografije. Kao pisci takvih
djela tog vremena isti~u se 2. Razdoblje od sredine XIX. st. do Prvoga svjetskog
Stanko Vraz, Ognjeslav Utje-
{inovi}, Baltazar Bogi{i} i dr. rata / Period from the mid-19th c. to the First World
U Trstu je 1882. g. u povo- War
du proslave 500. obljetnice
pripajanja Trsta Austriji na 2.1. Pustare / Desolated Areas
izlo`bi izlo`en hrvatski pavi-
ljon od drva sa seoskim de- U Slavoniji i Baranji po~inju se rabiti poljoprivredni strojevi, pa se
taljima i motivima. pove}ava poljoprivredna proizvodnja. Stvara se poljoprivredni vi{ak
3 Godine 1841. osnovano koji se izvozi. Kapital se akumulira u poljoprivredi, pa se, slijedom
je Hrvatsko-slavonsko gospo- toga, tra`i druga~ije organiziranje prostora koje odgovara intenzivnijoj
darsko dru{tvo u Zagrebu.
poljoprivrednoj proizvodnji. Izvozi se vino, vuna i p{enica, {ire se
Godine 1855. u Zagrebu
po~inje izlaziti "Gospodar- pa{njaci i razvija se stajsko sto~arstvo. Tra`i se nova prostorna
ski list", koji i danas izlazi. organizacija koja }e prostorno-funkcionalno biti prilago|ena suvremenim
Godine 1860. u Kri`evcima na~elima poljoprivredne proizvodnje. Izgra|uje se petnaestak novih
se osniva Kraljevsko gospo- proizvodno-stambenih jedinica, naselja, tzv. pustare. Gra|ene su
darsko {umarsko u~ili{te.
planski, primjenom sustava zoninga, ali ne po istoj matrici koja se
4 Godine 1896. u Zagre- ponavlja nego je svaka pustara prilago|avana pojedina~noj situaciji.
bu po~inje izlaziti "Zbornik
za narodni `ivot i obi~aje Na pustarama se najprije grade gospodarske zgrade, a kasnije i
Ju`nih Slavena". stanovi. Osnovna prostorna jedinica svake pustare jest proizvodna
J. Holjac i M. Pilar, 1906. jedinica - gospodarsko dvori{te, dok su zgrade za stanovanje bile
g. putuju Hrvatskom i ob- grupirane i najvi{e stotinjak metara udaljene od gospodarskog
javljuju ~etiri mape Hrvat-
ski gra|evni oblici. dvori{ta. Na zgradama u gospodarskom dvori{tu o~ituje se poznavanje
tehnologije poljoprivredne proizvodnje pa su u skladu s tim i
5 Zagreb 1865. g. dobiva
svoju prvu regulacijsku osno- me|usobno raspore|ene. Stanovi za ~inovnike, majstore i stalne
vu, koju dopunjuje 1887. g. radnike bili su izgra|eni od cigle, dok su barake za sezonske
6 @ivkovi}, Horvat, 1986: radnike izvedene od drveta. Redovito neznatno izdvojena u okru`ju
421. malog parka, bila je upravna zgrada s upraviteljevim stanom u njoj.6

2

1-24 J.. {to su je izradili vojni in`enjeri zadovoljavala je vodosigurnosne i protupo`arne uvjete te onda{nje higijenske zahtjeve. 2.8 Uz prethodno odobrenje cara. a time i zbog pojave razli~itih bolesti. Iako je tijekom XX. g. ulica. ipak je (obnovljenih) preseljenih naselja u Hrvatskoj od sred- prepoznatljiva sa~uvana (a i nastavljena nepisana) pravilna regulacija ine XIX. one se mogu povezati s planiranim industrijskim i radni~kim naseljima tog vremena. na istoj gra|evinskoj liniji uz ulicu. g. 1. Selo Ferdinandovac. 1974. st. 1.1(17) PROSTOR SL SL.. 9 Vidjeti na kraju ~lanka: Kronolo{ki pregled osnovanih Iako se danas u selu ne mogu prona}i navedene ku}e. Nije poznata 7 Ibidem. 3 . [ebe{ir i Kozjak. Zlatna Greda. jo{ se uvijek lako "i{~itava" osnovna organizacija pustare. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . stolje}a. a gospodarske zgrade u dvori{tu. cijelo selo planski su regulirali vojni in`enjeri u smjeru sjever – jug. stara katastarska izmjera sela Brod u svrhu njegove analize. Poznate su pustare dunavskog podru~ja Mirkovac. FG FG. s jednostavnim pravokutnim shemama ulica. Brestovac.Pag. Tako je 830 stanovnika preseljeno u jednom danu u 83 novoizgra|ene drveno-zemljane ku}e. poljoprivredna proizvodnja do`ivjela mnoge promjene. Kne`evo desolated area Oblikovanje ku}a na pustarama nije slijedilo strogu funkcionalisti~ku prostornu organizaciju. 1986. Sudara{. Malo kasnije. a dravskog podru~ja Malo Kne`evo (sredi{nje upravno naselje). pa su vanjska pro~elja ku}a najvi{ih stale`a na pustari oblikovana historicisti~kim i secesijskim elementima. izgra|eno je tipi~no industrijsko naselje [e}erana kod Belog Manastira. Pustara Kne`evo Izvor • Source @ivkovi}. Zeleno Polje i [irine. Horvat. Sokolovac. Ta regulacijska osnova. do sredine XX.2 Planirana sela / Planned Villages Ferdinandovac Drugi primjer planiranja ruralnih naselja jest prikaz planiranog preseljenja sela s lijeve na desnu obalu Drave. na prostoru dana{nje Koprivni~ko-kri`eva~ke `upanije. prvobitno Brod (neko vrijeme Jela~i}evo) preseljeno je zbog ~estog plavljenja Drave... a ku}e su naj~e{}e smje{tane na jednoj gra|evinskoj liniji. 1912. Jasenovac.No.7(1999). sa {est pokrajinskih ulica istok – zapad i trgom usred sela.7 Od navedenih pustara najve}a je pustara Mirkovac.9 Cijelo selo izgra|eno je uz pomo} vojske 1844. Iako zasada nisu poznati autori planskih osnova pustara. Vol. ali je novo selo Ferdinandovac regulirano tako da su stambene ku}e smje{tene 8 Vidjeti: Cvekan.

a ku}e su locirane uz sjevernu me|u. Na`alost.1(17) J. J. Nakon 34. nekad bogatoga i naprednog sela. 1931 Josipovac. 10 Geiger. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . Naime. 11 Vidjeti: Kronolo{ki pre- Tako je selo Krndija sa samo nekoliko stanovnika danas tu`na slika gled. g. kasnije stalno naselje 1881/82.7(1999). Kako je kr~enje i ~i{}enje {uma popra}eno tro{kovima te zahtijeva stalnu radnu snagu. godine selo je gotovo u cijelosti napu{teno. Krndija. Selo Krndija 1931. 4 . Jurjevac Slovacima i ^esima (kao radni~ku koloniju. U dvori{nom dijelu smje{tene su gospodarske zgrade. g. 2.. Izvor • Source Geiger.10 Svaka je doseljeni~ka obitelj dobila deset jutara {ume za 50 forinti po jutru. g..PROSTOR Vol. Krndija village. Tako je 1931.. Pag. 2).No. ali se mnogo br`e {irilo i naseljavalo uz novoosnovane regulirane pravokutne ulice11 (sl. g. godine selo imalo ve} 1 400 stanovnika i 324 ku}e. godine postojanja Krndija postaje samostalna op}ina i za tada{nje prilike vrlo moderno ure|eno selo. Strossmayer je osnovao i naselio selo Josipovac Slovacima (kao radni~ku koloniju. s pravilnim paralelnim parcelama orijentiranim u smjeru istok – zapad. Geiger. 1996. 1-24 SL SL. biskup J. Selo Krndija regulirano je na isti na~in. listopada 1944. 1993: 22-23. mo`e poslu`iti i kao primjer naglog iseljavanja sela. osim kao primjer naseljavanja. u samo jednoj no}i 17. 2.). Sela Josipovac i Jurjevac regulirana su uz cestu. ali dovoljno me|usobno udaljene radi sigurnosti od po`ara. 1993. Strossmayer dao je iskr~iti nekoliko tisu}a jutara |akova~ke {ume. Jurjevac i Krndija Radi dobivanja plodnog zemlji{ta. kasnije stalno naselje 1881/82... FG FG..) i Krndiju razli~itim narodima. prete`ito Nijemcima 1882/83.

Novo Selo Oki}ko Izvor • Source Kremeni}. Za podru~je Kraljevine Dalmacije od 1886.13 Uz financijsku i organizacijsku pomo} Hrvatske zemaljske vlade 1912. g. 1993:61-72. III) u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji...No. Ve} 1900. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . 5 . lipnja 1788. za podru~je Hrvatske pod vla{}u Habsbur{ke i Austro-Ugarske Monarhije gradnja se provodi u skladu s Protupo`arno-gra|evno-redarstvenim propisom 14. a karakterizira ih pravilna i jednostavno ~itljiva regulacija.Pag. na snazi je Osnova za gra|evni red za trgovi{ta i sela u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. 13 Kremeni}. FG FG. stupaju na snagu novi Gra|evni redovi (I. 1993. New Oki} Village Novo Selo Oki}ko Sljede}i poznati primjer prostornoplanske regulacije jest gradnja sela Novo Selo Oki}ko12 (sl.. 2. II.7(1999).. s tipskim drveno-zemljanim ku}ama smje{tenim uz ulicu. a za tada{nju grofoviju Istru od 12 Vidjeti: Kronolo{ki pre- 1886. 3.3. Izvo|a~i ku}a i naselja su vojnici ili sami doseljenici. g.1(17) PROSTOR SL SL. voniji. Zakonska regulativa / Legislation Od 1788. g.. na snazi je Gra|evni pravilnik za Kraljevinu Dalmaciju. gled. g. Istria. Od 25. Poznate regulacijske planove za osnivanje novih ili rekonstrukciju postoje}ih sela iz tog razdoblja izra|ivali su vojni in`enjeri ili 14 Dana 22. primjenjuje se Rigolamento edile per margraviato D. Pustare svojim na je Osnova za gra|evni red za trgovi{ta i sela u prostornoplanskim i arhitektonskim polo`ajima pokazuju visok stupanj Kraljevini Hrvatskoj i Sla- iskori{tenosti prostora za poljoprivrednu proizvodnju. s pravilnim paralelnim parcelama i tipskim ciglenim ku}ama orijentiranim okomito na prometnicu. mjernici. Vol. donese- su zadovoljavani osnovni tehni~ki i higijenski uvjeti. 1-24 J. g. 3. izgra|eno je novo selo uz jednu ulicu.. g. donosi Protupo`arno- -gra|evno-redarstveni propis. o`ujka 1879. pri ~emu a 25. Josip II. nakon {to je zbog klizanja tla nestalo selo Popov Dol. 3). do 1879. o`ujka 1879.

. U desetogodi{njem radu Odjeljenja izra|ena su 1 954 projekta. Na svu bijedu sela upozoravaju ~lanovi likovnog udru`enja Zemlja (1929 – 1935).18 U taj se broj ne ra~unaju manji nacrti. sve jasniji zahtjevi u stanovanju. ~inovnicima. Uvodna razmatranja / Intoductory Discussion Nakon Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj su humano stanovanje povezano s prirodom.. Ublima 1933. obnove na osnovi projekata i prosvje}ivanja.1(17) J. Ra{i 1936/37. kao i tehni~ki ispravna i estetski oblikovana ku}a. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .1. zdravstvenih stanica. g. u suradnji Zemlje i Radne grupe Zagreb. 1938:45. te ure|aja i zgrada za potrebe higijenske slu`be poput domova zdravlja. Me|u prve ve}e i zna~ajne radove {to su ih proveli [kola narodnog 16 Kara~. g.PROSTOR Vol. u suradnji S. Razdoblje izme|u dvaju svjetskih ratova / Period Between the Two World Wars 3. nacrta i tro{kovnika za izvo|enje ve}ih i manjih asanacijskih objekata i radova. 15 Radovi}-Mahe~i}. ure|enje cesta. stvarno je stanje u selu i na ruralnom prostoru lo{e. izgradnju 19 Petrik. Selo. stanice s kupaonicom. u duhu moderne. Te akcije Zemlje izazvale su najbrojnije i naj`e{}e kritike u javnosti. lje~ili{ta itd. zdravlja i Higijenski zavod jest asanacija sela Mraclina kod Velike 17 Le~ek. izgradnju 6 . opskrbu sela pitkom vodom. Tako je Odjeljenje s deset in`enjera provelo brojne akcije asanacije. To su: Ku}a i `ivot. 1994:267-299. Pag. arhitekti oku{avaju u planiranju i izgradnji radni~kih nase- lja: u Zagrebu15. vidjeti novih i osposobljavanje starih bunara. s relativno malim brojem zaposlenih (11 in`enjera i tri ~ovjeka kao pomo}no osoblje) planirano je i stvarno realizirano mnogo. koji su u svoje tematske prikaze uvr{tavali `ivot u gradu i `ivot na selu koriste}i se fotodokumentacijom i statisti~kim podacima.. Financijski podupire obnovu pogorjelih sela Salopeka Modru{kog i Svetog Petra Mre`ni~kog u Gorskom kotaru 1927. Plani}a i E. Gorice. Iako su pojedine vrste gra|evina s dana{njeg stajali{ta tipske. 1-24 3. To je vrijeme kada su gradovi u Hrvatskoj prisiljeni prona}i jeftina gradili{ta za gradnju malih. skice. Pokre}e dnevni "Jutarnji list" i organizira brojne akcije na selu. 1993.19 Asanacijski je program obuhva}ao osnivanje zdravstvene 18 Petrik. uklanjanje fekalnoga i otpadnog i Kronolo{ki katalog. a provodi ih dr`ava. Tako se na prostoru dana{nje Hrvatske. Selo i grad.kasnije nazvanih radni~kim naseljima namijenjenim radnicima.17 3. Vukovaru-Borovu 193116. Od politi~kih stranaka Hrvatska selja~ka stranka najvi{e se `eli pribli`iti selu i pobolj{ati seoske uvjete `ivota. in`enjerima i besku}nicima. Usprkos vrlo izra`enim socijalnim idejama. [kola narodnog zdravlja i Higijenski zavod / Medical School and Sanitarian Institute Osnivanjem Tehni~kog odjeljenja 1926. 1993: Mraclin 140-155. Ku}a s vrtom postaje kulturni ideal. zdravih i jeftinih stanova .7(1999). Toma{evi}a. 1938:66. U socijalnom stanovanju tra`i se idealan tip ku}e koja bi svojim dimenzijama zadovoljila sve potrebe suvremenog ~ovjeka. unutar [kole narodnog zdravlja i Higijenskog zavoda u Zagrebu po~inju prve konkretne planski osmi{ljene akcije pobolj{anja `ivotnih uvjeta na selu. Tako|er se tra`i mogu}nost tipizacije u izgradnji radi {to br`ega gra|enja. predra~uni za sitne radove i popravci koji nisu u{li u evidenciju. materijala. zasipavanje bara i jaruga.. g.No.2. Nove ideje dobivaju sve {ire dru{tveno zna~enje.

bila je izrada regulacijske osnove za novo naselje Mandre 2 5 na otoku Pagu26 (sl. Gra|evinskog zakona od 7. a oblikovanju je pridano manje pozornosti. staja.22 Donji Kraljevec Godine 1934. 28 Vidjeti: Kronolo{ki pre- ban dr. Zanimljivo je da je 20 parcela bilo namijenjeno tr`i{tu odnosno za prodaju. u novom su naselju planirani i javni sadr`aji kao {kola.931-38... 4).. uz koje su poredane stambene ku}e. Pravilnik za ure|enje sela i drugih naselja u Savskoj 128. slobodne profesije i obrtni~ke radionice. prema prijedlogu gled. g. Kao razlozi preseljenja navedeni su gospodarsko-prometni zahtjevi i pojava malarije. ku}e istodobno je proveo tipizaciju i individualizaciju ku}a. Na osnovi ~lanka 127. 26 Petrik. {tagalja itd. Zakonska regulativa / Legislation gled. 7 . 1939:151- 154. Mandre Jedna od najzanimljivijih i najve}ih akcija po nalogu Kraljevske banske uprave 1936/37. a razli~itim varijantama osnovne jedinice seoske 24 Dumengji}. prodavaonice. dom kulture i luka. g. Planer Sre}ko Florschütz29. ljetnikovce. do 1930.3. i to za hotel. Sve vi{e konkretnih akcija zahtijevalo je upori{te u novoj zakonskoj regulativi. godine. Detaljnu analizu obnove sela opisao je Selimir Dumengji} 1938. g. prilikom obnove sela vje{to je upotrijebio regionalne elemente u 21 Vidjeti: Kronolo{ki ka- prostorno-arhitektonskom oblikovanju. koji je istodobno bio i projektant... odnosno Odjeljenju koje je hitno izradilo projekte razli~itih tipova ku}a. U cijeloj je akciji izgra|eno 80 ku}a u ~etiri tipa i javni sadr`aji.No. Sav taj program izveden je od 1927. Obnovu i tog sela Kraljevska banska uprava povjerila je Higijenskom zavodu. 29 Kranj~evi}. Osim stambene zone. skladi{ta i sl. Selo je planirano s ~etiri paralelne ulice koje slijede konfiguraciju terena. Tehni~kog odjeljenja V. 1938:67.. Kraljevske banske uprave Savske banovine. 25 Vidjeti: Kronolo{ki pre- 3. a u Habjanovcima 21 nova ku}a i 57 adaptacija.1(17) PROSTOR nogostupa i kanalizacije za odvod oborinskih voda. 1938:71. izgradnju nekoliko ku}a i staja kao primjera higijene stana i gospodarskih zgrada te djelomi~nu regulaciju ulica. Akcija je trajala od 1934. 20.27 Navedenom su akcijom preseljene 92 obitelji. Banovine i drugih nadle`nih institucija u Bro|ancima izgra|eno 14 novih ku}a i napravljeno 48 adaptacija. u po`aru je stradalo selo Donji Kraljevec 2 3.24 Prilikom obnove strogo su po{tovani sanitarno-tehni~ki uvjeti. Florschütz je radio na izradi regulacijskog plana projektiraju}i u 22 Petrik. S. g.. postigao je da selo djeluje jedinstveno gled. lipnja 1938. i prepoznatljivo. Projektiranjem ku}e 23 Vidjeti: Kronolo{ki pre- razli~itih oblika i veli~ina. odnosno 618 stanovnika. 1-24 J. 27 Teodorovi}. Regulacijska osnova bila je podloga za preseljenje cijelog sela Kolana u novoizgra|eno naselje Mandre. 1938. 1994:123- br. crkva... do 1937.20 Bro|anci i Habjanovci Sljede}a ve}a akcija Higijenskog zavoda odnosno Odjeljenja jest obnova sela Bro|anaca i Habjanovaca 2 1 koji su stradali u ciklonu 1932. rasponu od ku}a do selja~kog namje{taja. Tako je uz pomo} dr`ave. 20 Petrik..Pag. g. Kolarec Zanimljiv je primjer obnove pogorjelog sela Kolarca28 provedene u organizaciji Hrvatske selja~ke stranke koja je anga`irala planera na terenu.. U sklopu obnove Odjeljenje je izradilo tipske projekte ku}a s jednom do tri sobe i nusprostorijama. Parcele su veli~ine od 750 do 1 000 m2. Viktor Ru`i} propisao je 11. U smislu Gesamtkunstwerka. 1938:76. lipnja 1931. g.7(1999). Kranj~evi}: Prilog poznavanju . talog. Vol.

mjerilo za izradu regulacijskog plana (iako je od 1932. Plani}a prona|en je mali pismeni trag o obnovi dvaju sela. na snazi bio Pravilnik o izradi regulacijskih planova). estetske. Plani}a prona|en je i projekt seoske ku}e iz 1937.30 U ostav{tini arh. 3. kaznene odredbe. Navedeni je pravilnik podijeljen na pet poglavlja: primjenu. izvla{tenje. Jedno je selo selo Cvetkovi}.. utvr|ene su gra|evinske linije. FG FG. Osim {to odre|uju vanjski izgled gra|evine. 4. ali na`alost ne u cijelosti. Regulation plan for Mandra village banovini (Novi gra|evni red za ladanje). U ostav{tini arh. 30 Vidjeti: Kronolo{ki pre. sigurnosne i za{titne propise. Tre}e poglavlje sadr`i tehni~ke. propise o izvo|enju gra|evina. gled. 4.. 8 . 1939. kod Bjelovara. `albe i zavr{ne odredbe. Regulacijski plan sela Mandre Izvor • Source Teodorovi}.. Drugo i tre}e poglavlje najzanimljiviji su sa stajali{ta prostornog planiranja. higijenske. Pag.No. izdavanje gra|evne dozvole i nadzor nad gra|enjem. O drugom selu nema podataka jer nije sa~uvan ostatak teksta. estetski propisi odre|uju elemente prema gra|evinama povijesne ili umjetni~ke vrijednosti. raspored i udaljenost zgrada u dvori{tima. za koje se planirala obnova u sklopu udruge Zemlja. parcelacija gra|evnog zemlji{ta te tro{kovi regulacije.. udaljenost izme|u uli~nih zgrada. propise o regulaciji i ure|enju. Znanstveno istra`ivanje: Podravski \ur|evac / Scientific Researches: Podravski \ur|evac Prvi poznati znanstveni rad s podru~ja prostornog planiranja ruralnog prostora jest doktorat Marka Vidakovi}a obranjen na Tehni~kom fakultetu u Beogradu s naslovom Analiza strukture i prijedlog za regulaciju Podravskog \ur|evca. 1-24 SL SL.PROSTOR Vol.1(17) J.. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . g.7(1999). ali zasada nije mogu}e odrediti naselje ni njegovu lokaciju. Drugim poglavljem odre|ene su ovlasti za dono{enje regulacijskih planova o ure|enju sela.. g.4..

br. Zanimljivo je da je arh.. Ra{i i Labinu pokazuje uniformnost naselja proiza{lih iz utilitarnosti. izgra|eno za ~inovnike i Vidjeti: Kronolo{ki pregled. ku}a i za to se obilno koristio drvom.Pag. ali za njihovu gradnju koriste se materijalom karakteristi~nim za odre|eno podru~je. 32 Kara~. Iz izlaganja Le Corbusiera na otvaranju V. u duhu funkcionalizma tra`e idealan tip selja~ke ku}e i njezine varijacije. Nina Rocce.. {to ga je u Labinu nosti Sveu~ili{ta u Zagrebu. g. – ribarsko naselje33.rudarsko naselje34 i u Labinu 1942.. S. g. Hrvatske 24. Naime. on upozorava da dolazi novo dru{tvo te da je potrebno provesti novo "opremanje" dr`ava. Primjeri / Examples gled. g. radnike Dr`avnoga {umskog veleobrtnog poduze}a Turopolje (sl. arh. Lah i Ukmar. Valja istaknuti da u me|uratnom razdoblju zapo~inje aktivno me|unarodno djelovanje povjesni~ara umjetnosti i arhitekata koji se zala`u za inventarizaciju spomenika na nacionalnoj razini i primjenu suvremenih socijalnih na~ela u projektiranju. S. Svi ti primjeri planiranja radni~kih naselja i njihova realizacija pokazuju suvremenu primjenu socijalnih shva}anja dru{tva na temelju prostornog planiranja. Radni~ka naselja / Labour Settlements U me|uratnom se razdoblju na prostoru dana{nje Hrvatske osim navedenih primjera izrade regulacijskih planova za sela izra|uju regulacijski planovi za radni~ka naselja u gradovima ili uz njih. korisnici naselja ipak zakonski jo{ ne sudjeluju u izradi regulacijskog plana. Plani} rje{avao i unutarnje ure|enje gled.. Eugenio Montuori37. 1-24 J.. S. . Deset in`enjera aktivno radi na poslovima pobolj{anja `ivotnih uvjeta i osim {to brzo djeluju i poma`u selu. Plani}a36. Oblikovanje ku}a je minimalisti~ko. u "Narodnim novinama"38 raspisalo 38 "Narodne novine". 1993. 9 . izgradio arh. Vol. g. g. 33 Vidjeti: Kronolo{ki pre- 4. gdje je izgra|eno najvi{e radni~kih naselja31. 35 Vidjeti: Kronolo{ki pre- 5). Osim u Zagrebu... Turopolje i Podlabin 34 Projektant je Gustavo Pulitzer Finalij i suradnici Od planiranih naselja zasada je poznato samo radni~ko naselje Kosovel. g. g. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata prostornoplanska aktivnost ruralnih naselja koristi predratnu zakonsku regulativu. Turopolje 35 1942/43. kongresa CIAM-a u Parizu 1937. Ra{i 1936/37. s tim da je radni~ko naselje u Ra{i najkvalitetniji primjer. Uniformnost radni~kih naselja izgra|enih u Ublima. – rudarsko naselje Podlabin. svibnja 1944. Vrijeme izme|u dvaju svjetskih ratova u Hrvatskoj mo`e se okarakterizirati kao vrijeme pove}ane brige o pobolj{anju uvjeta `ivota i rada na selu koju iskazuje dr`ava osnivaju}i [kolu narodnog zdravlja i Higijenski zavod. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .5. Razdoblje Drugoga svjetskog rata i vrijeme nakon njega / Period of the Second World War and After 31 Radovi}-Mahe~i}. radni~kog naselja Podlabin Tako je Ministarstvo skrbi za postradale krajeve Nezavisne Dr`ave arh.. 36 Podatak prona|en u ostav{tini arh. 3/ arhitektonski natje~aj za izradu idejnog nacrta selja~koga gospodarstva 1944.7(1999). Ublima 1933.No. 1994:267-299.32. 37 Podatak iz privatne zbir- ke planske dokumentacije Za vrijeme Drugoga svjetskog rata razorena su brojna ruralna naselja. 4. gradova i sela. radni~ka se naselja grade u Vukovaru-Borovu 1931.1.. Iako djelovanje [kole ima i obrazovno zna~enje. Plani}a u Drugo radni~ko naselje na prostoru dana{nje Hrvatske iz tog Institutu za povijest umjet- razdoblja jest naselje Podlabin iz 1942. g.1(17) PROSTOR 3. uo~ava se potreba za pro{irenjem podru~ja rada prostornoplanskih stru~njaka.

gled. Potkraj Drugoga svjetskog rata Tehni~ki odjel ZAVNOH-a od zra~nih je 2. g. 44 *** Arhitektura u Hrvat. kotar 45 Vidjeti: Kronolo{ki pre. na podru~ju nove regulacije naselja Gradac45. g. dok je u ~asopisu "^IP" iz 1994. U dnevnom tisku "Hrvatski narod" iz listopada i studenoga 1944.7(1999). 1944. Pervan. nagrada) i jadranski tip selja~koga gospodarstva nepoznatog autora. g.44 Od 41 U Hrvatskome dr`avnom planiranog naselja kao ogledni primjerci izvedene su samo dvije ku}e.. Hrvatsko zagorje. Posavina. Regulacijski plan za naselje Gradac izradili su arh. Ratna su razaranja bila ja br. RAF-a. 103. Gorski kotar. tra`io zra~nu snimku podru~ja Bilica 4 3 radi Lika. Marasovi}. arh. sg.42 objavljeno tipsko rje{enje za panonski tip ku}a arhitekta Franje Zvonimira Ti{ine (otkup). Zavr{etak Drugoga svjetskog rata ozna~io je velike promjene u a u njemu su navedeni samo popisi ~lanova komisi. 3/ 1944. Naselje Turopolje Izvor • Source Ostav{tina arh. Bosna i Hercegovina. 1-2810 s nazivom Raspis natje~aja. 5. Pag. jutara zemlje.PROSTOR Vol. Europske ideje o pobolj{anju `ivotnih uvjeta na selu djelovanjem doma}ih arhitekata pro{irile su se i u Hrvatskoj. ve} u kutiji III. Turopolje settle- ment i naselja. objavljeni su prijedlozi nacrta za obnovu postradalih krajeva dinarskog tipa ku}a Selimira Dumengji}a (II. Oblasni Narodni odbor Biograd – Neretva 21. 3. 6). 1. U propozicijama su tra`ena dva tipa selja~koga gospodarstva39 i sedam tipova ku}a prema motivima pojedinih krajeva40.. 1432. Na osnovi zra~ne snimke Josip Seissel. Jedan tip selja~koga organiziran Odbor za obnovu naselja kako bi odmah nakon zavr{etka gospodarstva od 8-10 jutara zemlje i drugi tip od 14-16 vojnih aktivnosti zapo~ela obnova razru{enih naselja.. arhivu u Ministarstvu skrbi za postradale krajeve Ne. raspisuje natje~aj za izradu idejnih skica za gradnju seoskih ku}a skoj 1945-1985: 16. 4. 1-24 SL SL. S obzirom na nearhiviranu dokumentaciju.1(17) J. g. 3/ seminar s temom obnove poru{enih naselja. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .. 132.. Bolan~a i ing. Hrvatsko Primorje. br. Predmetni plan odra`ava poznavanje i primjenu suvremenih na~ela zavisne Dr`ave Hrvatske nisu prostornog planiranja. Bilice 40 "Narodne novine". Potkraj Drugoga svjetskog rata ZAVNOH organizira Urbanisti~ki 39 "Narodne novine". 42 Laslo. 5. prispjeli radovi nisu prona|eni41. srpnja 1945.. Na Visu je 1944..No. Dalmatinska Hrvat. odjel. dok su tipske ku}e planirane 10 . 1994:20-25. ska i 7. br. Makarska.. Dragutin Boltar i Mirko Mili~i} izradili su regulacijski plan Bilica. 5. Institut za povijest umjetnosti Sveu~ili{ta u Zagrebu FG FG. pa tako i u prostornom planiranju. prijedlog nacrta za obnovu postradalih krajeva panonskog tipa ku}a Zoje Dumengji} (III. Gradac 43 Vidjeti: Kronolo{ki pre- gled. u Gradcu. III. pa je i za izvedbu ku}a predvi|ena primjena prona|eni prispjeli radovi suvremenih materijala. izrade regulacijskog plana Bilica. velika pa su u obnovi sela i gradova anga`irani brojni arhitekti. Stjepana Plani}a. snaga Engleske. 6. uz upotrebu lokalnog materijala – kamena. nagrada) (sl. dru{tvu.

U njegovoj ostav{tini prona|en planski prikaz postoje}eg stanja u Vojni}u (poru{eni je Plan postoje}eg stanja i Regulacijski plan sela Vrhovci Gornji i privremeni objekti). Vol. plan ~ija je realizacija postala aktualna 1946. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . BSc.53 zbirci regulacijsku osnovu Vojni}a. Dok su prije gled. Selimira Dumengji}a (II... g. u kolovozu 1945.. (2nd prize) prema projektu I. Regulacijski 50 Vidjeti: Kronolo{ki pre- plan sadr`avao je potpuno novu viziju Vojni}a. Za obnovu popaljenog Vojni}a51 izra|en je 1945.7(1999). a u u`i je izbor u{lo pet njih.. plan obnove – regulacijski gled. ambulantom selja~koga gospodarstva i i kupali{tem.. plan za Divoselo50 nije ra|en s obzirom na to da je ing. gled. Tako su odabrana izgradnje naselja Gradca.. Freudenreicha. br. 6. Nacrti za obnovu postradalih krajeva. Vrhovci Gornji Papu~ki Isti je plan objavljen u "Vjes- Aleksander Freudenreich izradio je 1946/47. rata. Reconstruction plans for devastated regions: "Dinarian type" by Selimir Dumengji}. g. br. Na navedeni natje~aj pristiglo je 11 radova. 6. granice novih gra|evinskih parcela na postoje}oj katastarskoj Freudenreicha u Ministarstvu kulture prona|en je projekt podlozi.. 7). T. te uni{tenog sela Vrhovci Gornji Papu~ki 5 4. "dinarski tip" ing. to je naselje pretrpjelo velika razaranja u Domovinskom ratu. kao i plan njegove elektrifikacije. 52 Pok. stradanja Vojni}a glavne javne gra|evine bile smje{tene na glavnoj 51 Vidjeti: Kronolo{ki pre- prometnici..No. Vlahovi} i Bilice 46 Ing. izvedeno je 40-50 ku}a od planiranih 78. 107/1945:3.. Narodna fronta grada Zagreba donijela je odluku da vlastitim nog odbora o planiranju sredstvima obnovi tri najja~e postradala mjesta. a zasada nema podataka da je izra|en.. radi projekte ku}a u sklopu obnove sela Tu{ilovi}a 5 6. Prema planu i njegovim projektima ku}e tipa 7. Rok predaje bio je mjesec dana. listopada 1944:2. nagrada) Izvor • Source "Hrvatski narod". regulacijski plan niku" br. 107/1946:3.Pag. Izvje{taj Oblasnog Narod- g.. a zbog prevelikih. Mire Marasovi}a. Vlahovi} 4 8 u Baniji i Divoselo u Lici.49 47 Vidjeti: Kronolo{ki pre- Prema rije~ima ing.1(17) PROSTOR SL SL. gra|evinske linije). g. Tu{ilovi} 55 Vidjeti: Kronolo{ki ka- Aleksander Freudenreich aktivno je anga`iran na obnovi naselja pa talog. (sl. regulacijski 49 "Vjesnik". novi je plan predvi|ao pomicanje odnosno preseljenje gled.. Na`alost. ali brzo splasnulih ambicija naselje nije realizirano. naselja Vojni} 4 7 na Kordunu. 1-24 J. Miro Marasovi} sa~uvao je u privatnoj zbirci Odmah nakon zavr{etka Drugoga svjetskog rata. {kole s ~itaonicom. Za izgradnju je planirano 250 ku}a.46 Vojni}. plana i sadr`i elemente dana{njega detaljnog plana ure|enja (regulacijske 53 U ostav{tini Aleksandera linije. Regulacijski je za vrijeme Domovinskog plan nije prona|en. do 25. Regulacijski plan izra|en je na kopiji katastarskog regulacijski plan. kolovoza 1945.. Vojni}a sa svim potrebnim javnim sadr`ajima izvan glavne prometnice. FG FG. tip Papu~ki55 s projektima tipova ku}a. arh. 1948. g. Aleksandar Planom je bila predvi|ena izgradnja 103 nove ku}e52 prema projektima Bakal posjedovao je u svojoj A. 1173 od 28.. U 56 Selo Tu{ilovi} stradalo njegovoj ostav{tini prona|eno je {est tipova obiteljskih ku}a. Kurtovi}a. 54 Vrhovci Gornji Papu~ki razru{eni su u Domovin- skom ratu. 11 . Rikard 48 Vidjeti: Kronolo{ki pre- Marasovi} izravno u selu izdavao upute za obnovu.

Zakonska regulativa / Legislation 58 Podatak dobiven od arh.. Ive Viti}a o drvenim monta`nim ku}ama u Korenici i Udbini 5 9 i njegova aktivnost 57 Vidjeti: Kronolo{ki pre.. tra`eno aktivno sudjelovanje javnosti u izradi regulacijskih planova.... tako da se ne zna je osnove te obveznu izradu plana na katastarskoj podlozi. Vojni}a valja napomenuti da je ing. 1993: u va`e}oj regulativi. te u evidentiranju ruralne graditeljske ba{tine. 1-24 SL SL. 7. samo projekti drvenih mon. Marijan Haberle.PROSTOR Vol. Tom je zakonskom odredbom prvi put nolo{ki pregled. na podru~ju obnove ruralnih naselja nakon Drugoga svjetskog rata. 12 .58 Udbina Tako|er je jo{ nedovoljno istra`eno stvarala{tvo arh. 7.. pa je Ministarstvo gra|evina 17. 115. Regulacijski plan Iako se ovaj rad odnosi na prostorno planiranje ruralnih naselja. Osim navedenih aktivnosti izdao je i dvije knjige vezane uz skupljanje dokumentacije o graditeljskoj ba{tini ruralnog prostora Hrvatske Kako narod gradi i Narod gradi na ogoljenom krasu. Regulation plan uvjeta na selu. kolovoza 1945.2. U monografiji su dani g. Freudenreich tijekom cijeloga svog Izvor • Source stvarala{tva osim u izradi regulacijskih planova naselja aktivno Ostav{tina Aleksandera Bakala sudjelovao i u izradi brojnih projekata za pobolj{anje `ivotnih FG FG.. U of Vojni} njegovu projektiranju ku}a vidljiva je stalna i sna`na upotreba karakteristi~nih regionalnih oblikovnih elemenata. donijelo Privremene upute za dono{enje regulatorne osnove sela. Donji Lapac Zasada jo{ nije prona|en regulacijski plan obnove Donjeg Lapca 5 7 na kojemu je radio arh. Navedene upute sadr`e i minimalan obvezatan sadr`aj regulacijske ta`nih ku}a u Korenici i Udbini.No. Mire Marasovi}a.7(1999). 4. Upute sadr`e li netko prije toga izradio i odredbu u kojoj se navodi da skicu regulacijske osnove mora regulacijsku osnovu Kore- nice i Udbine. Pag. Brojne aktivnosti na planovima obnove sela razumijevale su podlogu 59 [tulhofer. prihvatiti stanovni{tvo sela. Vidjeti: Kro.1(17) J. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . gled. Uchytil..

oni aktivno rade i na obnovi gradova Zadra. sto~arskoga i sto~arsko-vo}arskoga. mi je na uvid i fotoko- -kulturni uvjeti u dru{tvu zahtijevaju prostorno-planersku djelatnost piranje Aleksandar Bakal. Plo~a i Makarske 6 1 te na planiranju radni~kih naselja u Slavonskom Brodu 6 2 i Karlovcu 6 3. Zlatko Neumann. Studija za osnovu planske obnove uni{tenih sela i reformu seoskih posjeda /Study for the Foundations of Planned Reconstruction of Destroyed Villages and Reform of Village Holdings Iz tog vremena zanimljiva je Studija za osnovu planske obnove uni{tenih sela i reformu seoskih posjeda koju je izradio arh. Bora Petrovi}. 04.. 60 Navedenu studiju dao Nakon Drugoga svjetskog rata promijenjeni socio-gospodarsko. Kova~evi} daje skice planskog ure|enja selja~koga gospodarstva. 64 *** Arhitektura u Hrvat- skoj 1945-1985 : 120. u svom radu polazi od tri vrste sela: poljoprivredno- -sto~arskoga. koja }e pratiti i planirati aktivnosti u prostoru prate}i promjene u 61 "Vjesnik". g. Zdenko Stri`i}. u svojoj studiji Kova~evi} se zala`e za agrarnu reformu. 13 . Kranj~evi}: Prilog poznavanju . 1946:3. Ivo Viti} 1946/47. Vol. 1997. To su Mladen Kauzlari}. Lavoslav Horvat. Antun Ulrich. Potreba za prostornim planiranjem sve je ve}a.No. u kojoj se raspravlja o ekonomskim.1(17) PROSTOR 5. Prednost daje privatnom vlasni{tvu pojedinca. 1-24 J. Broda. 9 ha. smje{taj javnih zgrada. utvr|ivanje boniteta zemlje. Stjepan Plani}. Knina. . Josip Seissel. komasaciju zemlji{ta (jer je na po~etku studije ustanovio da su parcele preusitnjene). raspored javnog zelenila. Branko Bonn. osnivanje seoskih gospodarskih zadruga. Veljko Kauzlari}. Osim osnovnih ekonomskih elemenata za funkcioniranje sela.s 500 ku}i{ta . Stjepa- dru{tva. Tako predla`e minimum od 3 ha.hatar s poljnim zonama. Vladimir Juranovi} i Ivan Richtman. ing. koje je gruntovno provedeno. Vladimir Poto~njak.vidjeti: Krpan. tehni~kim i socijalnim na~elima ruralnog prostora. niz).7(1999). Tako je 19. U ostav{tini Aleksandera Bakala i u privatnoj arhivi Mire Marasovi}a prona|eno je ukupno sedam primjera tipske regulacije naselja novih/obnovljenih naselja kojima je odre|en polo`aj glavnih i internih prometnica. dru{tvu. Ferdo Florschütz. 12 ha itd. njezina primjena na cijeli prostor i organiziranje na vi{e razina 63 Ostav{tina arh. 02. javnosti u procesu planiranja. a svaki ve}i bio bi uve}an za 3 ha: 6 ha. prodaju i depozit poljoprivrednih proizvoda i davanje kredita.. Na taj se na~in tra`i pro{irenje broja sudionika i uklju~ivanje 62 Arh. U navedenoj studiji postoji naznaka o dru{tvenom vlasni{tvu i zemlji{nom maksimumu od 10 ha. dvojni.Pag. g.s 200 ku}i{ta i 1 000 stanovnika . Nadalje. veli~ina. rujna 1946. Stjepan Gombo{. osnovan Zemaljsko-gra|evno-projektni zavod koji je okupio vode}e arhitekte Hrvatske. razli~itih znanosti u izradu prostornoplanske dokumentacije. utvr|ivanje najmanjega dopustivog selja~kog posjeda. oblik i raspored gra|evinskih parcela te na~in gradnje stambenih i pomo}nih zgrada (slobodno stoje}i. te god. Tako planira sela: . Nadalje. Osim {to doma}i arhitekti nakon Drugoga svjetskog rata rade na obnovi sela. Gospodarske zadruge slu`ile bi za nabavu gospodarskih strojeva. Milovan Kova~evi}60.64 Taj je zavod bio prete~a Urbanisti~kog instituta Hrvatske. otkup. Poslijeratno razdoblje karakterizira uklju~ivanje i sudjelovanje na Plani}a 1949.

1927-1930. 18 Bilice. g. 14 Kolarec. 20 Divoselo. 1945. 1848. g. 24 Vrhovci Gornji Papu~ki. g. Pag.PROSTOR Vol. do Prvoga svjetska rata rata svjetskog rata i nakon svjetskog rata rata Drugoga svjetskog rata 1 Pustare na Belju . 1942. st. g. g. 19 Gradac. g. 23 Donji Lapac. 13 Ra{a. 14 . 2 Ferdinandovac. XIX. 1939. g.. 17 Turopolje. 3 Jurjevac. 5 Krndija.kraj 7 Mraclin. 1945. 1945. g.7(1999). g. 1936-1937. g. 1932. 11 D. 15 Podravski \ur|evac. 1933. 1936-1937. 4 Josipovac. g. 1945. g. 1942-1943. 1938-1941. 1881-1882. 1881-1882.1(17) J. 21 Vlahovi}. 12 Mandre. 10 Ubli. 1946-1947. g. g. g.. 1945. g. g. 1-24 Razdoblje od sredine Razdoblje izme|u dva Razdoblje Drugoga XIX. g. 9 Habjanovci. 1945. 1932. 1882-1883. 16 Podlabin.No. 22 Vojni}. g. 6 Novo Selo Oki}ko. Kraljevec. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . g. 1934-38. g. st. 1912. 8 Bro|anci. g.

u sastavu op}ine: \ur|evac Naselje osnovano: 9. godine na mjestu iskr~ene {ume Izvo|a~: vjerojatno doseljenici Planeri: vjerojatno mjernici Tip izgra|enog sela: u{oreni tip linijskog sela Izvor podataka: Geiger.Pag. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . sedma kapetanija Planeri-arhitekti: vojni in`enjeri Osnovni tip sela: linijski . g. Naselje Brod nalazilo se s lijeve strane Drave. slu`i kao sabirni koncentracijski logor za pripadnike njema~ke manjine. 1-24 J. 1996. / Chronological Survey of Founded / Reconstructed / Relocated Villages in Croatia from the mid-19th to the mid-20th c. Selo je iseljeno 1944. @upanija: Koprivni~ko-kri`eva~ka Op}ina – grad: op}ina Ferdinandovac Do 1992. g. g. st. @upanija: Osje~ko-baranjska Op}ina – grad: op}ina Punitovci Do 1992. g. Izvor podataka: Cvekan. Od 1945/46. 11.. Ferdinandovac – izgradnja sela 1844.No. a crkva i `upni dvor sagra|eni od cigle. a ~esto je plavljeno. Jurjevac – novoizgra|eno selo 1881-1882. sa {est pokrajinskih ulica i trgom usred sela. g. Krndija – primjer nestajanja sela 1882-1883. na mjestu iskr~ene {ume Izvo|a~: vjerojatno doseljenici Planeri: mjernici Osnovni tip sela: linijski tip Materijal od kojega su nekad izgra|ene ku}e: Prve ku}e izgra|ene su od ilova~e i pokrivene slamom. iza dana{nje crkve Broj stanovnika prije izgradnje: 830 Broj stanovnika nakon izgradnje: 830 Broj izvedenih ku}a: 83 Broj ku}a danas: oko 400 Materijal od kojega su ku}e izvedene: Ku}e su izvedene od drva (od {ume koju su iskr~ili). g. Lokacija novog sela: {uma na desnoj obali Drave Izvo|a~: [esta |ur|eva~ka kraji{ka regimenta. 15 . u sastavu op}ine: \akovo Naselje izgra|eno – osnovano: 1881.. 1991:48. Izvor podataka: Geiger. 1993. @upanija: Osje~ko-baranjska Op}ina – grad: op}ina Punitovci Do 1992.naselje polo`eno u smjeru sjever . Vol. Stanovnici sela preselili su se na desnu obalu Drave. Gavazzi. g. u sastavu op}ine: \akovo Naselje osnovano: 1882/83. 1974. 1996. {est ulica i 324 ku}e. u sastavu op}ine: \akovo Naselje osnovano – izgra|eno: 1881. godine na mjestu iskr~ene {ume Izvo|a~: vjerojatno doseljenici Planeri: vjerojatno mjernici Tip izgra|enog sela: linijski Izvor podataka: Geiger. Josipovac – novoizgra|eno selo 1881-1882.jug. Selo je 1931. @upanija: Osje~ko-baranjska Op}ina – grad: op}ina Punitovci Do 1992.7(1999). imalo 1 400 stanovnika.1(17) PROSTOR Kronolo{ki pregled osnovanih / obnovljenih / preseljenih naselja u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine XX. 1844. Danas ima 10-ak ku}a.

Pag. u sastavu op}ine: Jastrebarsko Naselje obnovljeno: 1911. Izvor podataka: Petrik. Investitor: Hrvatska selja~ka stranka Organizator obnove: Hrvatska selja~ka stranka Izvo|a~: seljaci s majstorima Izvor podataka: Le~ek. Mraclin – asanacija sela 1927-1930.1(17) J. g. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .. g. izgradnja nekoliko ku}a i staja kao primjer higijene stana i gospodarskih zgrada te djelomi~na regulacija ulica. 1-24 Novo Selo Oki}ko – ponovna izgradnja 1912. @upanija: Osje~ko-baranjska Op}ina – grad: op}ina Bizovac Naselje obnovljeno: 1932. 1993. g. g. planirane tipske ku}e Izgra|eno: tipske ku}e s nusprostorijama.No. izgradnja starih i novih bunara. @upanija: Karlova~ka Op}ina – grad: grad Duga Resa Do 1992. izvedba nogostupa i kanalizacija za odvod oborinskih voda. uklanjanje fekalnoga i otpadnog materijala. crijep Izvor podataka: Petrik. u sastavu op}ine: Karlovac Naselje obnovljeno: 1927. g. slama Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: cigla. opskrba pitkom vodom. zasipavanje bara i jaruga. Investitor: Kraljevina SHS. u sastavu op}ine: Velika Gorica Naselje obnovljeno: 1927-1930. nakon {to je selo stradalo klizanjem terena Izvor podataka: Kremeni}. 1938:45. Investitor: HSS Organizator obnove: HSS Izvo|a~: seljaci s majstorima Izvor podataka: Le~ek. Asanaciju organizirao i vodio: [kola narodnog zdravlja i Higijenski zavod Izvedeni radovi: Zdravstvena stanica s kupaonicom. 1993: 61-72. g.PROSTOR Vol. Sveti Petar Mre`ni~ki – obnova pogorjelog sela 1927. @upanija: Karlova~ka Op}ina – grad: op}ina Josipdol Naselje obnovljeno: 1927. 1938:71. Banovina Hrvatska i banska uprava Organizator gradnje: Higijenski zavod Planeri-arhitekti: Higijenski zavod. g..7(1999). @upanija: Zagreba~ka Op}ina – grad: Klin~a Sela Do 1992. 16 . ure|enje cesta. Salopek Modru{ki – obnova pogorjelog sela 1927. Bro|anci – obnova nakon ciklona 1932. 1993. tro{kovnici Broj novosagra|enih ku}a: 14 Broj adaptiranih ku}a: 48 Materijal od kojega su nekad sagra|ene ku}e: zemlja. @upanija: Zagreba~ka Op}ina – grad: Velika Gorica Do 1992.

Izvor podataka: Petrik.Pag. Mandre – regulatorna osnova za novo naselje 1935-1937. g.. Ubli – izgradnja ribarskog naselja 1933. ljetnikovce. dom kulture. Donji Kraljevec – obnova sela nakon po`ara 1934-1938. @upanija: Me|imurska Op}ina – grad: Donji Kraljevec Do 1992.. slobodne profesije. Broj planiranih ku}a: 80 stambenih ku}a u ~etiri tipa.7(1999). @upanija: Dubrova~ko-neretvanska Op}ina – grad: Ubli Do 1992. u sastavu op}ine: Lastovo Naselje izgra|eno: 1933. @upanija: Osje~ko-baranjska Op}ina – grad: op}ina Bizovac Naselje obnovljeno: 1932. radionice. institucije Organizator gradnje: Higijenski zavod Planeri-arhitekti: Higijenski zavod Izvor podataka: Petrik. {tagljeva itd. 1985. 1938:71-72. luka Veli~ina parcela: 750-1 000 m2. prodavaonice. zemlja. 1939: 151-154. a 500 stanovnika ostalo bez krova Broj stanovnika/ku}a nakon obnove: 2 000 stanovnika Broj izvedenih gra|evina: ukupno 237 Broj stanovnika danas: zasada nema podataka Materijal od kojega su nekad izgra|ene ku}e: drvo. skladi{ta. Izvor podataka: Teodorovi}. crkva. g. god. Investitor: Dr`ava. tro{kovnici i iskazi materijala Osnovni tip sela: linijski Tip obnovljenog sela: linijski Broj stanovnika/ku}a prije obnove: 2 000 stanovnika. 20 parcela predvi|eno je za prodaju: za hotel. Planeri-arhitekti: Higijenski zavod Planirano je da se naselje Kolan zbog udaljenosti od mora preseli u uvalu Mandre zbog gospodarskih razloga i malarije.. 1938:71-72. Dumengji}. Investitor: dr`ava. 17 . uz pomo} kralja Aleksandra Organizator gradnje: Higijenski zavod Planeri-arhitekti: Higijenski zavod Izra|eno: planovi tipova ku}a. Vol. 1938. a ku}e iz predsoblja imaju pristup u nu`nik. g.No. Banovina. prizemnice.1(17) PROSTOR Habjanovci – obnova nakon ciklona 1932. Osnovni tip sela: prazne povr{ine Tip obnovljenog sela: linijski zbijeno. u sastavu op}ine: ^akovec Naselje obnovljeno: 1934-1938. {kola. @upanija: Zadarska Op}ina – grad: grad Pag Do 1992. Investitor: zasada nema podataka Organizator gradnje: zasada nema podataka Izvo|a~: zasada nema podataka Planeri-arhitekti: zasada nema podataka Materijal od kojega su ku}e nekad izgra|ene: kamen Izvor podataka: Belamari}. u sastavu op}ine: Pag Naselje izgra|eno: 1935-1937. 1-24 J. s brojem prostorija ovisnim o obitelji. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . banovina. g. ~etiri ulice paralelne s morem Broj stanovnika prije preseljenja: 618 stanovnika odnosno 92 obitelji. cigla Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: Izvedene su ku}e zidanice.

g. * * * Arsia.. Stoj{i}. g.. @upanija: Istarska Op}ina – grad: Labin Do 1992. Nina Rocca. 1937. Podravski \ur|evac – prijedlog za regulaciju 1939.PROSTOR Vol. Planeri-arhitekti: dr. zemlja. Planeri-arhitekti: Eugenio Montuori Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: kamen i cigla Izvor podataka: Nino Rocco: privatna zbirka 18 .No. kamen. suradnici: Kosovel. 1990:57-59.7(1999). g. Marko Vidakovi} Osnovni tip sela: linijski Tip obnovljenog sela: linijski zbijeno Izvor podataka: Vidakovi}. g. @upanija: Koprivni~ko-kri`eva~ka Op}ina – grad: \ur|evac Do 1992. 1994. Kolarec – rekonstrukcija sela nakon po`ara 1938-1941. Planeri-arhitekti: Gustavo Pulitzer Finalij. Lah. Arbutina. @upanija: Koprivni~ko-kri`eva~ka Op}ina – grad: Sveti Petar Orehovec Do 1992.1(17) J. u sastavu op}ine: \ur|evac Prijedlog za obnovu: 1938. 1992. g. 1-24 Ra{a – izgradnja naselja 1937. nakon {to je u cijelosti izgorjelo Investitor: skupljena financijska i materijalna pomo} Organizator gradnje: Hrvatska selja~ka stranka i Gospodarska sloga Izvo|a~: seljaci s majstorima Planeri-arhitekti: graditelj Sre}ko Florschütz Osnovni tip sela: zbijeno i ra{trkano Tip obnovljenog sela: linijski zbijeno Broj stanovnika/ku}a prije obnove: 106 Broj stanovnika/ku}a nakon obnove: 106 Broj izvedenih ku}a: 24 Materijal od kojega su nekad izgra|ene ku}e: drvo. crijep Izvor podataka: Privatna zbirka arh. crijep Izvor podataka: Kranj~evi}. g. 1997. * * * "Start". Ukmar Osnovni tip naselja: linijski zbijeno Broj stanovnika planiran: 6 000 Broj stanovnika/ku}a nakon obnove: 2 000 Materijal od kojega su izvedene ku}e: kamen. Labin – izgradnja naselja Podlabin 1942. slama Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: beton. @upanija: Istarska Op}ina – grad: op}ina Ra{a Do 1992. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . u sastavu op}ine: Labin Naselje izgra|eno: 1937. 1996. Kranj~evi}. g. u sastavu op}ine: Labin Naselje izgra|eno: 1938-1942. u sastavu op}ine: Kri`evci Naselje obnovljeno: 1938-1941. cigla. Pag. 1939.

i III. 1986: 16. Planeri-arhitekti: Stjepan Plani} Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: cigla. g. stupanj o{te}enja Izvor podataka: * * * Arhitektura u Hrvatskoj 1945-1985. g. 1-24 J. Vol. B. Gustav ^ervar iz [ibenika naveo je podatak da je organiziranje obnove Bilica zapo~eo Tehni~ki odjel ZAVNOH-a. Boris Katunari} Projektant: ing. arh.1(17) PROSTOR Turopolje – izgradnja naselja za ~inovnike i radnike 1942-1943 @upanija: Zagreba~ka Op}ina – grad: Velika Gorica Do 1992. zapo~ela je sje~a maslina. 103. rujna 1945. u sastavu op}ine: [ibenik Plan obnove: 1945. g. ~ime je ozna~en po~etak radova. Gradac – plan novog sela 1945. Biograd. R. Dana 25. Dragan Boltar. rujna 1945. Planeri-arhitekti: arh. kupe kanalice Izvor podataka: U ostav{tini Aleksandra Bakala u brojevima "Slobodne Dalmacije" na|eni su ~lanci o planovima gradnje Gradca. 19 . Planeri-arhitekti: Josip Seissel. Tip obnovljenog sela: zbijeni Planirano ku}a: 250 ku}a Broj izvedenih ku}a: izvedene su samo 4 ku}e kao prototip Materijal od kojega su nekad izvedene ku}e: kamen Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: kamen. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .. koji je od RAF-a tra`io zra~nu snimku radi izrade plana. u sastavu op}ine: Velika Gorica Investitor: Dr`avno {umsko veleobrtno poduze}e Turopolje Naselje gra|eno: 1942.No. g. g.7(1999). u sastavu op}ine: Plo~e Plan obnove: 1945. Marasovi} i ing. Pervan. studenog 1995. @upanija: Splitsko-dalmatinska Op}ina – grad: op}ina Gradac Do 1992. drvo Izvor podataka: Ostav{tina arh. Miro Marasovi} sa~uvao je Izvje{taj o izgradnji novog naselja Gradca od po~etka rada do 4. ing. @upanija: [ibensko-kninska Op}ina – grad: [ibenik Do 1992. g.. 132. Mirko Mili~i} Osnovni tip sela: ra{trkani Tip obnovljenog sela: zbijeno i linijsko Broj izvedenih ku}a: samo 4 Materijal od kojega su nekad izvedene ku}e: kamen Materijal od kojega su ku}e izvedene za vrijeme obnove: kamen Je li selo stradalo u Domovinskom ratu: da. Stjepana Plani}a u Institutu za povijest umjetnosti Sveu~ili{ta u Zagrebu Bilice – obnova sela 1945.Pag. Bauer Nadzor: graditelj Bruno Marasovi} Izvo|a~: Gra|evinska zadruga Gradac Rukovodstvo: Okru`ni NO Biograd. Bolan~a. Natje~aj je raspisan s rokom predaje 10. II.

g. Zagreb. svrati{tem. Ilica 44 Donji Lapac 1945. Marasovi}em. Rikard Marasovi}. vje`bali{tem kao i mogu}nost {irenja naselja). navodi. zadru`nim domom. * * * "Vjesnik".No. @upanija: Sisa~ko-moslava~ka Op}ina – grad: grad Glina Do 1992. g. po{tom. radovima na terenu upravljao ing.1(17) J. Marasovi}em. M. prometom. Marijan Haberle na mjestu obnove Izvor podataka: Razgovor s arh. 107/1945:3. Investitor: Narodna fronta grada Zagreba Organizator gradnje: Ministarstvo gra|evina. Vojni} 1945.7(1999).. zadru`nim zgradama. kupali{tem. g. 20 . @upanija: Karlova~ka Op}ina – grad: op}ina Vojni} Do 1992. Izvor podataka: U ostav{tini Aleksandra Bakala sa~uvan je plan Vojni}a. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . crkvom. u sastavu op}ine: Donji Lapac Plan obnove: nije prona|en Investitor: Narodna fronta grada Zagreba Organizator gradnje: Narodna fronta grada Zagreba Izvo|a~: nepoznat Planeri-arhitekti: arh. sajmi{tem. @upanija: Li~ko-senjska Op}ina – grad: Donji Lapac Do 1992. @upanija: Li~ko-senjska Op}ina – grad: grad Gospi} Do 1992. g. M. narod i stru~njaci NO Izvor podataka: * * * "Vjesnik". stru~njaci okru`noga Narodnog odbora Planeri-arhitekti: arh. Pag. Ostav{tina Aleksandera Freudenreicha. mjesna vlast. u sastavu op}ine: Vojni} Naselje obnovljeno: 1946. g. g. Investitor: Narodna fronta grada Zagreba Gradnju organizirao: Ministarstvo gra|evina. * * * "Vjesnik". Tu{ek. g. 1-24 Divoselo – obnova sela 1945.. u sastavu op}ine: Glina Naselje obnovljeno: 1946. zdravstvenom stanicom. Investitor: Narodna fronta grada Zagreba Organizator gradnje: Narodna fronta grada Zagreba Izvo|a~: podaci zasada nepoznati Planeri-arhitekti: ing. Vlahovi} 1945. Planirane su 103 ku}e sa svim potrebnim sadr`ajima za naselje (domom kulture. "Vjesnik". 107/1945:3. izra|ena je Regulaciona osnova Vojni}a u mjerilu 1:2880. projektant ku}a Aleksander Freudenreich Godine 1945. 107/1946:3. dje~jim vrti}em. 152/1945:5. u sastavu op}ine: Gospi} Naselje obnovljeno: 1945. Ministarstvo kulture. mjesne vlasti.PROSTOR Vol. Grgi} Osnovni tip sela: zbijeni Broj stanovnika/ku}a prije obnove: 2 200 stanovnika Broj stanovnika/ku}a nakon obnove: 1 040 stanovnika Izvor podataka: Razgovor s arh.

Vol. Koprivnica. Zagreb 9. g. Ju`ni Jadran. (1974). Geiger V V.^asopis za vodnu.No. * * * (1944). 13. Arsia.. "Prostor". 1-24 J. Planeri-arhitekti: dipl. 1993:115. S. 1173 (28. @upanija: Po`e{ko-slavonska Op}ina – grad: Velika Do 1992. (1994). Zagreb 10. Njema~ka etni~ka zajednica u \akovu i \akov{tini od po~etka 19. (godina nepoznata). stolje}a do sredine 20. M. ing. 4-7.. Geiger Geiger. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Literatura • Bibliography 1. 1993:115.. plinsku. SfB Ac 1 Jugoslavia: 72-130. "Hrvatski narod". sanitarnu i municipalnu tehniku. Lastovo (vodi~). Kara~. "VPS" . "Arhitektura". "Deutsches Wort". Zagreb.1(17) PROSTOR Vrhovci Gornji Papu~ki 1946-1947. (1997).) 11. * * * (1937). J. Kova~evi}. 6. Ferdinandovac Cvekan. Zagreb 3. Udbina 1949. @upanija: Li~ko-senjska Op}ina – grad: op}ina Udbina Planeri-arhitekti: dipl. Talijanska arhitektura druge ~etvrtine XX stolje}a u kontekstu politi~kih kvalifikacija. Split 5. g. Izvor podataka: Ostav{tina Aleksandera Freudenreicha. u: Vukovar . g. @upa i selo Ferdinandovac. * * * (1969). neobjavljeni rad iz ostav{tine Aleksandra Bakala 21 .. VV. Z. Trieste 4. Gavazzi. Ivo Viti} Izvor podataka: [tulhofer. (1996). u sastavu op}ine: Po`ega Naselje obnovljeno: 1946. (1991). Belamari}. ing. Urbanisti~ki razvoj i arhitektonska ba{tina Vukovara od baroka do novijeg doba. Split.. Ilica 44 Korenica – obnova 1949. Ministarstvo kulture.7(1999). (1938). Arbutina. arh. Studija za osnovu planske obnove uni{tenih sela i reformu seoskih posjeda. Logos. NK Dr. arh. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . 12. Zagreb 8. Zagreb 2.. Uchytil. M. Otvoreno sveu~ili{te. * * * (1986).. diss. 1687-1945. @upanija: Li~ko-senjska Op}ina – grad: op}ina Plitvi~ka jezera (sjedi{te Korenica) Do 1992. Kratka povijest Krndije. Zagreb 7. listopada 1944. Ivo Viti} projektirao monta`ne drvene stambene ku}e u Udbini Izvor podataka: [tulhofer. PP. Arhitektura u Hrvatskoj 1945-1985. Feletar. Uchytil.Pag.vjekovni hrvatski grad na Dunavu. u sastavu op}ine: Titova Korenica Naselje obnovljeno: 1949. Dumengji}. D. 5(2). g.. (1993). Zagreb: 267-299. Obnova pogorjelog sela Donji Kraljevec. doct. 4-5. (1985). stolje}a. Planeri-arhitekti: Aleksander Freudenreich Tip obnovljenog sela: prometnice – ulice slijede konfiguraciju terena Naselje je stradalo u Domovinskom ratu. Ba{tina hrvatskog sela. Cvek an. XXXIX (196-199).

N. N. Pula-Rijeka Mirkovi}. M. S. (1995). * * * (1925). B. A.1(17) J. T. velja~e 1946. II. Zagreb 30. Vuji}. M. Uchytil. privatna ostav{tina 2. Arhitektonski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. "Start". Stoj{i}. Radovi instituta za povijest umjetnosti. Vinkovci. J. magistarski rad. magistarski rad. kolovoza 1990). (1986). Kremeni}.. (1986). "^iP". obnova sela Kolarec. A. 26.. Ilica 44 3. ostav{tina. u: Belje (monografija): 421-430.. Hor @ivkovi}. (1965). * * * (1944). Novo Selo Oki}ko. Jedinstven primjer sveobuhvatnog dizajna ruralnih naselja. Institut za povijest umjetnosti Sveu~ili{ta u Zagrebu Privatne zbirke • Private collections 1. A. 24. Bakal. 23. 33/1944. (1997). (1939). eodorovi}. \ur|evca. Zagreb 21. Arhitektonski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Brodski panoptikum. Bak al. (1994). A. Vidak ovi}. Kranj~evi}: Prilog poznavanju .PROSTOR Vol. "Sociologija sela". "Tehni~ki list". Prosvjetna i kulturna djelatnost "Selja~ke sloge" 1925 –1929.. Izlo`ba u Zagrebu 1881. (1938). J. Pravilnik o izradi regulacionih i nivelacionih planova za varo{i i varo{ice u Kraljevini SHS 1925. vat. * * * . Pravilnik za ure|ivanje sela i manjih naselja u Savskoj Banovini. 1-2.. 152. @. M. "VPS". (1985). Zagreb 16. (1939). srpnja 1938. Rocco. Zagreb 32. "Vjesnik". Zagreb [tulhofer. gradovi. (1993). u: Pod Oki}em (monografija) Kremeni}. Ministarstvo kulture. Ra{a . 22.. XXX (56-57). Horvat.. 17. Krpan. 563 (18. Radovi}-Mahe~i}. Prilog poznavanju osobina i razvoja agrarnih naselja Srednje Posavine u Hrvatskoj. "Narodne novine". ostav{tina. Zagreb 27. 19. Kraljevska banska uprava Savske banovine od 11. 25. Sre}ko Florschütz 1882-1960. 27. Petrik.. (1994). * * * (1990). Privla~ica. Regulacija sela Mandre . Ekonomska historija Jugoslavije. Plani}. Sanitarno-tehni~ki rad [kole narodnog zdravlja.7(1999). [tulhofer fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 17-2.No. eudenreich. "Vjesnik". Zagreb 20. A. Teodorovi}. 36. Fotokopije planova izgradnje radni~kog naselja Podlabin u Labinu 22 . @ivk ovi}. 35. D. T 18. Zagreb 29. 107. prostori. S. knj.. (1993). Zagreb 33. Marasovi}. XXXXI (11-12). Arhitektonski 31. A. M. A.biser moderne arhitekture. Le~ek. Marinovi}-Uzelac. M. Analiza strukture i predlog za regulaciju Podravskog idakovi}. (1993). Izvori • Official Documentation Ostav{tine • Legacies 1. 3-4. (1993). Kranj~evi}.. (1996). * * * (1946). inauguralna disertacija za polaganje doktorskog ispita na Tehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. * * * (1945). Pustare na Belju. 11-12.. 4. S. Kranj~evi}. Integralni rad. A. Laslo. Naselja. Z. Pag. Mirkovi}. M. M.otok Pag. Socijalno stanovanje me|uratnog Zagreba. Zagreb 34. Izvje{taj Ministarstva gra|evina o gradnji naselja Gradac kod Makarske 2. Zagreb 15. Zagreb. Tehni~ka knjiga. Franjo Zvonimir Ti{ina. Ivo Viti} (radna monografija).. (1938). 1-24 14. Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. godine. D. Si}. Beograd 28. "@ivot umjetnosti". Freudenr eich. Uprava za za{titu kulturne ba{tine. "Geografski glasnik". S. (1992).

later the Urban Planning Institute of Croatia. 1-24 J. The purpose was for villages to preserve their traditional regional characteristics during reconstruction. and balancing the various interests of a relatively small number of users while meeting fire-prevention. In this paper the author gives over 20 examples of newly-founded.desolate areas adapted to what was then modern agriculture. The foundation of the Building and Design Agency of Croatia. new villages were still being founded. on the one hand.7(1999). Devastation during the Second World War left villages very badly damaged. The structure of these desolate areas was strictly functionally and zonally organised. In the newly founded villages spatial planning was reduced to: simply determining the use of the land. locating the building on the plot. Vol. For this reason a model for fast and cheap construction was sought using new materials and industrial production. They organised numerous activities in villages to improve living and work conditions. legislation was passed about the procedure for making and adopting village regulation plans (though this has still not been implemented). and many architects sought for the ideal type of village house and its variations using current social and functional principles. The richest houses were designed incorporating historicist and Secession elements.1(17) PROSTOR Summary • Sa`etak The Spatial Planning of Croatian Rural Regions/Villages from the mid-19th to mid-20th c. water-regulation and public health conditions. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . In that period the importance of the village grew. It demanded proper land registers and meeting basic technical and configuration conditions. Many trained architects participated in the reconstruction. on the other there existed highly organised rural settlements . For the first time. of wood from the immediate environment.No. Jasenka Kranj~evi} 23 . Spatial planning requires constant monitoring of an entire area and professional activity in more than just individual cases. to the First World War) two opposite types of rural settlements existed.Pag. In the first part (from the mid-19th c. water-regulation and other technical demands. In that period there were great changes in the spatial planning of rural areas. the School of Public Health and Hygiene Institute were deeply involved in care for rural Croatia. The buildings themselves were built according to the highest current standards of fire- prevention.. In the second part (between the two World Wars) of the period analysed. The first major architectural competition for general rural reconstruction was called in 1944 for the standardised reconstruction of villages destroyed in the Second World War. inaugurated a modern approach on the national level to monitoring conditions and active participation in spatial planning. While. At that time more attention was paid to shaping a certain region. The participation of the public or users is legally required in making regulation plans. The buildings were built by the settlers themselves. in 1938.. The period under consideration is divided into three parts to make the changes easier to understand. reconstructed or relocated villages demonstrating changes in the spatial planning and legislative regulation of rural areas in Croatia from the mid-19th to the mid-20th c.

1999. 7(1999) BR. dipl. sc. 1994. Jasenk Jasenkaa Kranj~evi} Kranj~evi}. 1-24 24 . 1882. 1960. • VOL. In 1992 she obtained the master's degree at the postgraduate study "Architectual heritage" at the Faculty of Architecture of Zagreb University with the master's thesis Florschütz Felix (Sre}ko) 10.24. od 1981. M. PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK • UDC 71/72 GOD.prijedlog za strategiju obnove na Arhitektonskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. godine prijavila je doktorat na temu Obnova sela i malih gradova . arh. 3. Jasenk Jasenkaa Kranj~evi} Kranj~evi}.proposal of renewal strategy at the Faculty of Architecture of Zagreb University. godine poha|a Arhitektonski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu na kojem je diplomirala 1987. In 1994 she signed up for the doctor's degree with the thjesis Renewal of villages and small towns . 1-142 ZAGREB. godine na Poslijediplomskom studiju "Graditeljsko naslje|e" na Arhitektonskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu na temu Florschütz Felix (Sre}ko) 10. godine. 3.24. 1882 . 1960. sije~anj-lipanj•January-June J. • NO. Magistrirala je 1992. Kranj~evi}: Prilog poznavanju . ing. 5. • PAG. Her interest is the planned development of rural space and renewal of the countryside.Sc. Arch. 5. .. Interes joj je planiranje ruralnog prostora i obnova sela.Biografija • Biography Mr. from 1981 she studied at the Faculty of Architecture of Zagreb University. 1(17) STR. from which she graduated in 1987.. Pag..

Related Interests